Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća u utorak je 20 točaka među kojima je i Odluka o visini turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u međunarodnom pomorskom prometu kad se brod nalazi na vezu u luci i na sidrištu lučke na području Dubrovnika.

Visina turističke pristoje za kruzere na vezu ili sidrištu kretat će se od 2 000 kuna za brodove kapaciteta od 50 do 200 putnika pa do 40 000 kuna za kruzere kapaciteta od 3 001 putnika i više.

Iznosi turističke pristojbe za 2022. nisu se uvećavali, odnosno ostali su isti kao i u 2021. godini, a s obzirom na pandemiju koronavirusa 2022. mogla bi bit prva godina u kojoj će se turistička pristojba naplaćivati kruzerima.

Inače, sredstva od turističke pristojbe raspoređuju se u omjeru 85 posto Gradu, a 15 posto županiji i trebala bi se koristiti za poboljšanje javne i turističke infrastrukture te projekte i programe održivog razvoja.

Kod benzinske pumpe na putu Vladimira Nazora, odnosno na površini u neposrednoj blizini Dječjeg vrtića Ciciban na kojoj je nekad stajala neugledna trafika s prehrambenim namirnicama bit će postavljen objekt za pružanje jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ma što god to bilo) površine 13 metara kvadratnih, a nakon što je društvo Oliver Food Company podnijelo zahtjev za uvrštenje u plan korištenja javnim površinama. Po svoj prilici riječ je objektu namijenjenom za pružanje ugostiteljskih usluga. Iako se u aktu kojeg tek trebaju usvojiti vijećnici ne precizira vjerojatno je riječ o nekoj vrsti fast fooda.

Iako ove godine Festu svetoga Vlaha nećemo proslaviti kako smo to činili prethodnih godina, Vijeće će usvojiti Prijedlog odluke o dodjeli javnih priznanja ovogodišnjim laureatima.

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice je i Prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva Grada Dubrovnika, Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika te prijedlozi programa javnih potreba u školstvu i predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2021. godinu te Prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Dubrovnika za ovu godinu.

dpp

Grad Dubrovnik dobio je građevinsku dozvolu za projekt izgradnje kolektora oborinske odvodnje Montovjerna - Batala, koji će obuhvatiti dio Ulice Iva Vojnovića, preko Ulice Marka Marojice do Ulice od Sv. Mihajla i ispusta u more na Batali, ukupne duljine od oko 800 metara.
 
Projektom se rješava problem nakupljanja velike količine oborinskih voda na cesti u Ulici Iva Vojnovića ispred vrtića Palčica gdje započinje ovaj zahvat, kao i problem ogromnog priljeva kroz ulice Marka Marojice i Od sv. Mihajla. Riječ je o slivnom području Batala površine cca 85 ha za koje je predviđeno ukupno šest kolektora, a predmetni je jedan od duljih te time važan dio sustavnog rješavanja problema oborinskih voda na području Dubrovnika.
 
Izgradnjom oborinskog kolektora omogućit će se prikupljanje oborinskih voda predmetnog područja te njihova dispozicija u more preko završnog kolektora na Batali, sustavom cijevi oborinske odvodnje i slivničkih rešetki s taložnicima koje se kaskadno oknima spuštaju do mora.
 
Projekt obuhvaća i vraćanje u prvobitno stanje kompletnog zahvata, odnosno rekonstrukciju prometnica.
 
Početak radova, jednako kao za nedavno dobivenu dozvolu za sustav oborinske odvodnje Ulicom Andrije Hebranga, očekuje se najesen. Rješavanje oborinske odvodnje spada u značajnije investicije u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika te su u prethodnom razdoblju već riješene neke od najproblematičnijih ulica, poput Vukovarske i Ulice kardinala Stepinca.

dpp

Proteklo četverogodišnje razdoblje u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, koje će prije raspuštanja zasjedati još svega dva ili tri puta, uz odluke koje su usvojene obilježili su naravno i samo sudionici – gradski vijećnici. Ususret izborima u svibnju, Dubrovnikpress.hr (prema abecednom redu aktualnih vijećnika) svaku subotu i nedjelju navečer donosi kratki rezime njihovog političkog puta i rada...

Pero Brbora (DDS)

Nakon što se bivši vijećnik DDS-a Matko Munitić na jednoj od sjednica Gradskog vijeća „proslavio” noseći na licu zaštitnu masku s oznakom HOS-a, predsjednik te stranke Pero Vićan najurio ga je iz Vijeća, odnosno Munitić se kao sam povukao, pa je već na idućoj sjednicu vijećničku prisegu položio Pero Brbora.

Ovaj vijećnik DDS-a koji je netom prisegnuo zaposlen je u Elektrojugu kao inženjer u odjelu za mjerenje i obračun. Ima zvanje inženjera brodostrojarstva, a u životopisu mu stoji i da je bio i prvostupnik komunikologije Sveučilišta u Dubrovniku te je studirao i na diplomskom studiju elektrotehničkih komunikacija.

Njegov nastup na sjednici na kojoj je položio vijećničku prisegu svakako će se dugo pamtiti. Naime, pitanje koje je postavio gradonačelniku Matu Frankoviću, Brbora jedva je nekako uspio pročitao s papira.
Možda je to pitanje napisao netko drugi nečitljivim rukopisom, a možda je vijećnik Pero Brbora imao trenu tijekom svog premijernog javnog nastupa s govornice tijekom sjednice Gradskog vijeća, ali početak njegove vijećničke dužnosti bio je pomalo žalostan.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira seriju besplatnih motivacijskih virtualnih predavanja na temu ”Kako uspjeti u Post-Covid vremenu”.

Nakon prvog predavanja, „Izazovi digitalne transformacije“, Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije poziva sve zainteresirane na virtualno motivacijsko predavanje na temu Izazovi vođenja u doba krize koje će se održati u četvrtak, 28. siječnja 2021. godine s početkom u 10 sati.

Kroz predavanje predavača prof. dr. Velimira Sriće, obradit će se teme:
upoznavanje s temeljnim vještinama vođenja;
leadership “prema unutra” – rad na sebi; leadership “prema van” – rad sa svojim timom;
situacijsko (Situational Leadership); uslužno (Servant Leadership); principijelno (Principle-Centered Leadership);
analiza primjera, teorija i pristupa uspješnih vođa.

O predavaču
Predavač je prof. dr. Velimir Srića, renomirani stručnjak iz područja leadershipa koji je kao profesor imao prigodu i čast odgajati neke od najuspješnijih menadžera i poduzetnika u Hrvatskoj, regiji, SAD-u  i Kini. Jedan je od pionira promicanja razvoja kreativnosti u Hrvatskoj i ekspert Svjetske banke za Change Management.

Prof. dr. Velimir Srića završio je Ekonomski fakultet i magisterij na FER-u. Kao Fulbrightov stipendist stekao je MBA na Columbia University, New York i doktorat iz menadžerske informatike. Bio je direktor Zavoda za informatičku djelatnost, Predsjednik Komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku i član Hrvatske vlade. Bio je Jedan od osnivača Hrvatsko-američkog društva i Hrvatskog europskog pokreta. Počasni je član HHO i hrvatskog ogranka Rimskog kluba. ​Dobitnik je Gerald Ford stipendije i Eisenhower Fellowship, nagrada Zlatno pero društva novinara Hrvatske i Josip Juraj Strossmayer za znanost.

Za sudjelovanje na online predavanju prijavite se putem:
– poveznice: https://forms.gle/9pUym3vjQ6sRx3ux8
– maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
– telefona: 020/418-401

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na području PU DN prošli tjedan najveća koncentracija alkohola od 2,33 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 18. siječnja, 43-godišnjaku koji je graničnoj kontroli pristupio u osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka.

Vozač je isključen iz prometa, te je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od deset tisuća kuna.

Najveća novčana kazna od 15.700 kuna izrečena je 43-godišnjaku koji je, prije stjecanja prava, pod utjecajem alkohola od 1,04g/kg, upravljao neregistriranim multikultivatorom u popodnevnim satima 20. siječnja, te koji je, uz optužni prijedlog, odveden na Općinski sud Dubrovnik - Stalna služba u Blatu, gdje je kažnjen spomenutom novčanom kaznom.

dpp

Potražnja za radnicima prošle je godina pala za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu, a veliki porast se ne očekuje ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući vladinim mjerama pomoći gospodarstvu. Iznimka će biti sektor graditeljstva koji će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma bi mogao imati povećanu potražnju za radnicima. - rezime je to istraživanja HGK o stanju na tržištu rada.

- U 2020. godini poslodavci su preko HZZ-a tražili 164.760 radnika što je bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je od travnja do lipnja kada je potražnja pala za oko 60 posto. No, tijekom ljeta osobito, ali i krajem godine, pad potražnje je bio znatno blaži, od rujna do prosinca oko 15 posto. To znači da se stanje stabilizira pa je s rješavanjem epidemije i završetkom zime realno očekivati da će se potražnja normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom. - istaknuo je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić, uz napomenu da je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama (radnici koji nisu radili zbog zabrane rada, ali su ostali zaposleni zbog vladinih subvencija plaća), što je rezultiralo smanjenjem produktivnosti.

- Stoga u ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom, jer će se taj dio radno nekorištenih zaposlenika iz 2020. reaktivirati pa poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa, te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije. - pojasnio je Savić, dodavši kako bi turizam mogao dijelom povući i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primarno trgovinu.

Problemi domaćeg tržišta rada povezani su s negativnim demografskim trendovima poput negativnog prirodnog kretanja stanovništva s jedne strane te negativnog salda migracija s druge. Prosječna dob stanovništva nam je u posljednjih osam godina povećana za 1,8 godina, dok se očekivano trajanje života povećalo za 1,6 godina. To je snažan ograničavajući faktor potencijalnog rasta gospodarstva koji se trenutno najviše manifestira u radno intenzivnim djelatnostima niže tehnološke složenosti.

Kako demografske projekcije pokazuju negativna kretanja te smanjenje broja stanovnika na oko 3,8 milijuna već 2030. godine, nedostatak radne snage će se i dalje, osobito kod nekih djelatnosti, morati primarno rješavati uvozom koji je ukidanjem kvota potpuno liberaliziran. Savić naglašava kako dio rješenja moramo tražiti i u reaktivaciji ekonomski neaktivnog radno sposobnog stanovništva (kojeg je bilo 871.000 tijekom prva tri kvartala 2020.), odnosno povećanju stope aktivnosti koja je u Hrvatskoj među najnižima u EU.

- U prva tri kvartala 2020. je stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila 66,9 posto, a ukupnog stanovništva tek 51,7 posto, što znači da je tek nešto više od polovine stanovništva bilo ekonomski aktivno. S druge strane, da bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih migracija radno sposobnog i mladog stanovništva u ostale članice EU, potrebno je što brže gospodarski konvergirati prosjeku Europske unije, odnosno postići rast kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga se aktivne politike tržišta rada u narednom desetljeću trebaju usmjeriti prema mladima, teže zapošljivim skupinama, ekonomski neaktivnom dijelu stanovništva, ali i posvetiti se rastu produktivnosti rada. - smatra Savić.

Prema indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od 174 države, te pokazuje da će danas rođeno dijete u Hrvatskoj nakon završenog obrazovanja dosegnuti 71 posto svoje maksimalne produktivnosti. Iako je takav položaj bolji od dijela usporedivih država srednje i istočne Europe, on pokazuje da postoji velik prostor za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala, koji se provodi kroz obrazovanje i napredak tehnologije. Tehnološki napredak osobito je važan u okolnostima nedostatka radne snage i negativnih demografskih projekcija jer omogućuje rast produktivnosti.

dpp

Ogranak Matice hrvatske Konavle u 2021. godinu ušao je s dva nova izdanja, „Prirodno blago Konavala – prirodoslovni zapisi jugom Hrvatske“ autora prof. dr. Radovana Kranjčeva i „Blago konavoskijeh riječi” autora prof. dr. sc. Krešimira Veselića.

PRIRODNO BLAGO KONAVALA, prof. dr. sc. Radovan Kranjčev

(recenzent: Nenad Jasprica, za izdavača: Frano Herendija, urednica: Antonia Rusković Radonić)

Prof. Kranjčev u knjizi „Prirodno blago Konavala“ po prvi put na jednom mjestu sustavno obrađuje sve prirodne značajke i posebnosti Konavala. Knjiga je napisana na zanimljiv i čitljiv način i namijenjena širem krugu ljudi, a ne samo stručnjacima i biolozima. Konavle su botanički znanstveno najslabije istraženi dio Hrvatske pa ova knjiga donosi vrijedan prinos poznavanju prirodne baštine ovoga kraja.

Čitajući je osjeća se autorov neprekidni istraživački interes za prirodnu stvarnost Konavala kao i ljubav za prostor i ljude. Zanimljivi su autorovi osvrti na susrete i događaje koje je tijekom gotovo četvrt stoljeća od svog prvog dolaska u Konavle doživio. Prirodno blago Konavala je vrijedan i trajan doprinos svima koji se žele pobliže upoznati sa prirodnim posebnostima Konavala.

Prof. dr. Radovan Kranjčev je objavio velik broj knjiga, među kojima se posebno ističu kapitalna djela Leptiri Hrvatske i Hrvatske orhideje.

BLAGO KONAVOSKIJEH RIJEČI, prof. dr. sc. Krešimir Veselić

(recenzentica: Ivana Lovrić Jović, za izdavača: Frano Herendija, urednica: Antonia Rusković Radonić)

Blago konavoskijeh riječi rječnička je zbirka u kojoj su se našle riječi koje se koriste u govornom jeziku kao i u pisanim izvorima konavoskog područja. Dio riječi autor je crpio iz vlastita sjećanja i kazivanja, a dio iz pisanih tragova. U izbor natuknica nisu ušle riječi koje pripadaju standarnohrvatskom korpusu, pa utoliko ovu zbirku smatramo dijalektološkim prinosom nematerijalnoj baštini Konavala. U prikupljanju konavoskih riječi u posljednjih dvadesetak godina bilo je više nastojanja, a možda je najvažnije spomenuti fb grupu Konavoski rječnik gdje je prikupljen najveći broj riječi do sada. Izdanje Krešimira Veselića obuhvatilo je gotovo sve dosadašnje prinose i donijelo nam dragocijenu zbirku, ozbiljan prinos baštini Konavala. Autor u predgovoru poziva ljude s područja Konavala da prinesu riječima koje nedostaju kako bi se možebitno nadopunila sabrana građa.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozljeđenim osobama u kojima su četiri osobe zadobile lakše tjelesne ozljede. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 541 represivnu mjeru od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 249 osoba sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 77 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 13 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, dok je 29 osoba sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 24 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 34 nova slučaja zaraze koronavirusom (od čega je 19 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 21 osobi iz Dubrovnika, po pet iz Blata i Konavala te po jednoj iz Korčule, Metkovića i Vele Luke. Ukupno je zaraženo 20 osoba muškog spola i 14 osoba ženskog spola, a za njih 25 je utvrđena epidemiološka veza. U posljednja 24 sata obrađeno je 160 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 37 356 uzoraka. - priopćenje je stožera Civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 25 osoba: 12 iz Dubrovnika, četiri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Konavala i Vele Luke te po jedna iz Blata, Korčule, Metkovića, Opuzena i Orebića.

U Županiji dubrovačko – neretvanskoj aktivan je inače 291 slučaj, od toga je 161 u Dubrovniku.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 21 osoba pozitivna na koronavirus. Dva pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i oba su na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 608 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je devet kršenja mjere samoizolacije (svih devet na granici). Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 243 slučaja kršenja samoizolacije (115 na graničnim prijelazima), podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U trafostanici na Mljekari u Župi dubrovačkoj oko 13:30 sati izbio je požar koji je intervencijom pripadnika DVD Župa dubrovačka lokaliziran u 13:50 sati i ugašen u 14:10 sati.

Na intervenciji je sudjelovalo sedam vatrogasaca s tri vozila.

Djelatnici HEP-a otklanjaju kvar.

dpp

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su tri nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o dvije osobe iz Dubrovnika i jednoj iz Konavala. Ukupno su zaražene dvije osobe muškog spola i jedna osoba ženskog spola, a za jednu je utvrđena epidemiološka veza. Među spomenutim slučajevima je jedan djelatnik Doma za starije osobe Dubrovnik – Thermotherapia. U posljednja 24 sata obrađena su 23 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 37 379 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo je 28 osoba: deset iz Dubrovnika, po tri iz Opuzena i Župe dubrovačke, po dvije iz Dubrovačkog primorja, Konavala i Vele Luke, po jedna iz Blata, Korčule, Kule Norinske, Metkovića i Smokvice te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 24 osobe pozitivne na koronavirus. Dva pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i oba su na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji su 573 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je 14 kršenja mjere samoizolacije (svih 14 na granici). Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 257 slučaja kršenja samoizolacije (129 na graničnim prijelazima).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Proteklo četverogodišnje razdoblje u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, koje će prije raspuštanja zasjedati još svega dva ili tri puta, uz odluke koje su usvojene obilježili su naravno i samo sudionici – gradski vijećnici. Ususret izborima u svibnju, Dubrovnikpress.hr (prema abecednom redu aktualnih vijećnika) svaku subotu i nedjelju navečer donosi kratki rezime njihovog političkog puta i rada...

Vido Bogdanović (HSS)

Hoće li Vido Bogdanović doći ili ne na sjednicu Gradskog vijeća zakazanu za utorak poptuna je nepoznanica. Naime, Bogdanović je nedavno podnio ostavku na svoje dužnosti u HSS-u, a svoj mandat u Gradskom vijeću stavio je na raspolaganje stranci, a iz te stranke nisu odredili tko bi umjesto njega trebao ući u vijećničke klupe, niti je upućen zahtjev za stavljanjem u mirovanje Bogdanovićeva mandata i imenovanjem nekog drugog od vijećnika s liste HSS-a koja se natjecala na izborima za Gradsko vijeće 2017.

Rezultat Vida Bogdanovića bio je iznenađenje lokalnih izbora prije četiri godine. Kao nositelj HSS-ove liste toj je stranci osigurao mandat u aktualnom sazivu Gradskog vijeća. Osvojio je 1 100 glasova i dobio potporu 6,13 posto birača. Na tim je izborima kao HSS-ov kandidat za gradonačelnika s 2 181 glasom osvojio duplo više glasova nego lista koju je nosio.

Kao bivši gradonačelnik i osoba koja je u politici doživjela svašta, Bogdanović je najiskusniji vijećnik jer odlično poznaje funkcioniranje Grada, ali i političke odnose. No, njegove primjedbe i prijedloge u Vijećnici tijekom sjednica malo tko ozbiljno doživljava i uvažava. Nisu ga tako na jednoj od nedavnih sjednica shvatile niti njegove kolegice vijećnice.

Naime, tijekom rasprave o raspoređivanju sredstava političkim strankama koje participiraju u aktualnom sazivu Gradskog vijeća Bogdanović je kazao kako mu nije jasno zašto bi žene dobivale veću naknadu od muškaraca. Iako je zapravo na toj sjednici kritizirao društvene odnose prema ženama u Hrvatskoj, istaknuvši kako „živimo u društvu koje smatra da su žene drugotne” i „da im s vremena na vrijeme treba opalit šamarčinu”, nazvavši takvo društvo retardiranim, naglasio je kako stimuliranje žena novcem da se bave politikom još više povećava tu retardaciju. Žene u Vijećnici ili ga nisu slušale ili ga nisu shvatile. Dok su se jedna za drugom redale za govornicom, kritizirajući Bogdanovićev istup, nisu shvatile da su se zapravo same omalovažile i stavile u podređenu poziciju.

Vido Bogdanović inače je diplomirani inženjer strojarstva, a zaposlen je u svojoj tvrtki Villa Birimiša. Od 1997. do 2001. bio je gradonačelnik Dubrovnika. Bio je i zastupnik u negdašnjem Županijskom domu, ali i član užeg predsjedništva HSS-a te je obnašao i brojne druge funkcije. Već je u prošlosti bio vijećnik u jednom od saziva Gradskog vijeća.

Iako kaže da je na svoje dužnosti u HSS-u podnio ostavku jer je vrijeme da tu stranku u Gradu preuzmu mlađi ljudi, i više je nego jasno da to nije jedini razlog tom njegovu činu, odnosno da je on vjerojatno produkt i Bogdanovićeva nezadovoljstva stanjem u HSS-u.

Četiri mjeseca pred izbore Bogdanovića svakako ne treba otpisati pa tako nije nemoguće da opet nosi listu HSS-a za Gradsko vijeće iako tvrdi da se politikom više neće baviti. U novu utrku za gradonačelnika Bogdanović se sigurno neće upuštati, no listu te stranke mogao bi ipak nositi jer nitko osim Bogdanovića za HSS u Gradu ne može osvojiti mandat, naravno ukoliko ta stranka na izbore izađe samostalno. Ako listu za Vijeće bude ponovo nosio Vido Bogdanović, HSS će sigurno na izbore samostalno jer on se naime predizbornim koalicijama oštro protivi.

Možda je na kraju krajeva i razlog Bodganovićevoj ostavci ta predizborna križaljka, odnosno stav vrha HSS-a da na izbore u Dubrovniku izađu u koaliciji s nekom od stranaka ili širem koalicijskom bloku. U svakom slučaju Bogdanovića kao političara još ne treba otpisati.