Zbog izjave da Dubrovačko-neretvanska županija nije prijavila projekt Sigurne kuće na Socijalni fond, koju je u jednoj emisiji izrekla dubrovačka gradska vijećnica SDP-a Tatjana Šimac Bonačić, a koja, ističu danas u priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske, „sugerira da ova županija nije učinila ništa na rješavanju problema žena žrtava nasilja i žrtava nasilja u obitelji” te navode kako je riječ o „bezočnoj neistini”.

„Dubrovačko-neretvanska županija prijavila je 17. studenoga 2020. prethodno pripremljeni projekt Sigurne kuće za područje Dubrovačko-neretvanske županije koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Projekt uključuje uspostavu sustava podrške i rekonstrukciju objekta sigurne kuće, jačanje kapaciteta stručnjaka i osoba koje rade sa žrtvama nasilja kao i podizanje svijesti javnosti o neprihvatljivosti nasilja i njegovim negativnim posljedicama.” - navode iz Županije.

„Vrijednost prijavljenog projekta je 11,7 milijuna kuna i trenutno je u posljednjoj fazi provjere, te se uskoro očekuje Odluka o financiranju. Za vrijeme dok se investicija u to trajno rješenje u potpunosti ne završi Županija je uz pomoć Ministarstva i Caritasa Dubrovačke biskupije organizirala privremenu Sigurnu kuću koja je na raspolaganju za žrtve obiteljskog nasilja. Ona se, nažalost, koristi od strane jedne žrtve nasilja i u vrijeme izricanja ove grube neistine od strane gđe Šimac Bonačić.” - piše u priopćenju.

„Problemu obiteljskog nasilja, kojem Vlada RH i ova županija pristupaju krajnje odgovorno, trebali bi odgovorno pristupati svi akteri na javnoj sceni.” - zaključak je priopćenja Županije dubrovačko – neretvanske.

dpp

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak obišla je protekloig tjedna novoizgrađeni Studentski dom, istaknuvši kako je riječ o jednom od impresivnijih objekata u Hrvatskoj. Gradonačelnik Mato Franković s resornim ministrom Olegom Butkovićem bio je u obilasku gradilišta pristupnih cesta Pelješkom mostu.

Izdana je građevinska dozvola za izvođenje radova na odvodnji na dijelu Ulice Andrije Hebranga. Uskoro započinju radovi na javnoj rasvjeti u Štikovici. Grad Dubrovnik financira uređenje i opremanje ordinacije i stana za liječnicu na Kalamoti, u Zvijezdićevoj ulici saniran je oštećeni most.

MINISTRICA TRAMIŠAK OBIŠLA STUDENTSKI DOM

Kompleks Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku proteklog su tjedna obišle pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Zrinka Raguž i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske Unijie Nataša Tramišak.

Projekt izgradnje Studentskog doma vrijedan je 201 milijun kuna od kojih bespovratna sredstva iznose 151 milijun kuna. Većina financijskih sredstava osigurana je kroz Poziv MRRFEU Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. U izgradnji objekta koji će uvelike doprinijeti transformaciji Dubrovnika u studentski grad Grad Dubrovnik sudjelovao je sufinanciranjem u iznosu od 30 milijuna kuna.

Rektor dubrovačkog Sveučilišta Nikša Burum i ravnatelj Studentskog centra u Dubrovniku Marko Potrebica zahvalili su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije na praćenju i podršci tijekom ugovaranja i izgradnje Studentskog doma.

Ministrica Tramišak izrazila je zadovoljstvo novosagrađenim objektom i poručila kako vjeruje da će novi Studentski dom postati centar studentskog života i učiniti Dubrovnik još vidljivijim na karti sveučilišta.

- Mogu reći da je ovaj Studentski dom zaista jedan od impresivnijih objekata koji je zasigurno podigao kvalitetu studentskih domova u Republici Hrvatskoj i nametnuo novi standard. - rekla je ministrica Tramišak.

Grad Dubrovnik značajnu pažnju posvećuje upravo privlačenju bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju kroz fondove Europske unije, a ista se koriste za kapitalne i infrastrukturne projekte, projekte u obrazovanju, obnovu baštine te podizanje kvalitete života građana. U nepune tri i pol godine putem nadležnog upravnog odjela Grad je osigurao preko milijardu kuna bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

IZDANA DOZVOLA ZA ODVODNJU U ULICI ANDRIJE HEBRANGA

Grad Dubrovnik je za projekt gradnje kolektora oborinske odvodnje u Ulici Andrije Hebranga u Gružu dobio građevinsku dozvolu. Sukladno dozvoli, planira se izgradnja oborinskog kolektora u ovoj ulici na potezu od Kunske ulice do postojećeg ispusta oborinskih voda u luci Gruž, u duljini od oko 650 metara.

Ovim radovima riješit će se dugogodišnji problem s oborinskom odvodnjom u ovom dijelu grada. U Ulici Andrije Hebranga, naime, ne postoji cjeloviti sustav odvodnje oborinskih voda, koje za vrijeme obilnih kiša snažno opterećuju samu ulicu, njoj gravitirajuće površine, kao i nizvodno prometno čvorište ove ulice s ulicom Obala Ivana Pavla II.

Izgradnjom oborinskog kolektora omogućit će se prikupljanje oborinskih voda predmetnog područja te njihova dispozicija u more preko postojećeg ispusta oborinskih voda u luci Gruž. Sustavom kišnih rešetki oborinske vode prikupljat će se s pješačko-kolnih površina i uvoditi u oborinski kolektor te u konačnici disponirati u more preko ispusta u luci.

Trasa oborinskog kolektora položena je sredinom Ulice Andrije Hebranga, u jedini preostali slobodni koridor omeđen postojećim infrastrukturnim instalacijama. Izuzetak je izmještanje dijela trase fekalne kanalizacije na križanju Ulice Andrije Hebranga s Ulicom svetog Križa.

Ujedno će se obaviti i rekonstrukcija postojećeg kanala iz Kunske ulice, koji se nadovezuje na Ulicu Andrije Hebranga, čime Grad Dubrovnik nastavlja po prioritetima rješavati nagomilane probleme oborinske odvodnje na gradskom području. Početak radova očekuje se na jesen ove godine.

GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ OBIŠAO GRADILIŠTA PRISTUPNIH CESTA PELJEŠKOM MOSTU

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je s ministrpm mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i suradnicima radove na pristupnim cestama Pelješkom mostu te gradilište tunela Debeli Brijeg.

Prilikom obilaska gradilišta na Pelješcu gradonačelnik Mato Franković istaknuo je projekte koje ova Vlada snažno financijski i institucionalno podupire na području Grada Dubrovnika i Županije, izdvojivši projekte na čiju je realizaciju Dubrovnik čekao 40 godina kao što su cesta Zaton Veliki - Štikovica vrijedna 22,8 milijuna kuna te 70 milijuna kuna vrijedno proširenje i uređenje Lapadske obale, a čija realizacija uskoro počinje.

- Treba uputiti zahvalu ministru Olegu Butkoviću i državnom tajniku za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josipu Bilaveru, koji su uložili maksimalne napore da Lapadsku obalu u potpunosti financiramo europskim i nacionalnim sredstvima. - rekao je Franković.

Podsjetio je i na projekt uređenja rive na Kalamoti vrijedan 30 milijuna kuna te na značaj putničkog terminala u Gružu, koji je unatoč otporima interesnih skupina vraćen Gradu.

- Putnički terminal u najprometnijoj hrvatskoj luci je željom tadašnje državne vlasti i bivšeg gradonačelnika trebao pripasti privatnoj tvrtki i kao takav postati „banka“ nekoj privatnoj instituciji. To nismo dopustili i zadržali smo ga u svojim rukama. - poručio je gradonačelnik Franković.

Osvrnuo se i na dugogodišnje političko pitanje Pelješkog mosta.

-Pelješki most je projekt koji je trebao biti iznad uskih stranačkih interesa i ideologija, točka ujedinjenja različitih političkih opcija. - kazao je Franković, zahvalivši županu Nikoli Dobroslaviću i saborskom zastupniku Branku Bačiću na iskazanoj ustrajnosti u realizaciji ovog projekta.

Franković je podsjetio kako su tadašnja hrvatska Vlada i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić pozdravljali odustajanje od gradnje Pelješkog mosta, nazivali ga „iluzijom za budale“ te su se priklanjali opciji koja bi pet i pol kilometara zalazila u teritorij susjedne države.

GRAD FINANCIRA UREĐENJE I OPREMANJE ORDINACIJE I STANA ZA LIJEČNICU NA KALAMOTI

Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti Grada, Grad Dubrovnik razvija mnoge nadstandarde u zdravstvu te sustavno kontinuiranim donacijama pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području, a među njima i Doma zdravlja Dubrovnik.

Posljednja donacija osigurana za potrebe Doma zdravlja Dubrovnik odnosi se na sredstva u iznosu 100.000 kuna, a koja je prema sporazumu ova zdravstvena ustanova dužna iskoristiti namjenski za adaptaciju, opremanje stana i ordinacije za liječnika na otoku Koločepu.
Naime, Dom zdravlja je nedavno objavio da na Koločepu od sredine siječnja živi i radi nova doktorica koja je na otok stigla iz Vukovara. Dolaskom nove liječnice i predmetnim ulaganjem povećat će se razina primarne zdravstvene zaštite na Elafitima.

Samo za financiranje Turističke ambulante na otoku Koločepu iz gradskog proračuna od 2017. godine isplaćeno je 1,2 milijuna kuna, a navedeni iznos odnosi se na troškove plaća te troškove prijevoza liječničkog tima na radu u ordinaciji i izvan nje.

Grad Dubrovnik posljednjih godina njeguje i razvija izvrsnu suradnju s Domom zdravlja Dubrovnik, pa vrijedi podsjetiti da je za potrebe otvaranja pedijatrijske ambulante i ambulante logopeda u Mokošici Domu zdravlja ustupljen prostor u vlasništvu Grada, koji je potom uređen i opremljen, dok je za smještaj liječnice ustupljen i opremljen stan. Grad Dubrovnik također je preuzeo i obvezu osiguranja sredstava za plaće liječnice i medicinske sestre, a iz proračunskih sredstava financirana je i kupnja dvaju sanitetskih vozila za potrebe rada Doma zdravlja, odnosno županijskog Zavoda za hitnu medicinu.

Isto tako, za financiranje Hitnog interventnog tima na Elafitima od 2018. godine, a nakon što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odbio financirati ovu prijeko potrebnu zdravstvenu uslugu, za provođenje iste isplaćeno je 996.571,33 kuna, od čega je u 2020. godini isplaćeno 394.285,70 kuna.

USKORO RADOVI NA JAVNOJ RASVJETI U ŠTIKOVICI

Nakon što je izrađena projektna dokumentacija i provedena javna nabava, izabran je izvođač za izvođenje radova na javnoj rasvjeti u naselju Štikovica. Ugovor za postavljanje temeljne instalacije i temelja za stupove javne rasvjete potpisan je s tvrtkom Medius doo.

Radovi su vrijedni 344.668,75 kuna s PDV-om i odvijat će se paralelno s radovima projekta Aglomeracije kojeg vodi Vodovod Dubrovnik. Sukladno tome i organizaciji gradilišta, planirani početak radova je 01. ožujka 2021., a ugovoreni rok za izvedbu je šest mjeseci.

SANIRAN OŠTEĆENI MOST U ZVIJEZDIĆEVOJ ULICI

Grad Dubrovnik je putem Zavoda za obnovu Dubrovnika privremeno rekonstruirao most u Zvijezdićevoj ulici kod kućnog broja 5. Most je bio znatno konstrukcijski oštećen te ga je bilo potrebno hitno sanirati. Jedna od tri čelične grede koje čine nosivu konstrukciju mosta od korozije se potpuno odvojila od ostatka konstrukcije, dok su druge grede bile degradirane korozijom u potpunosti. Prijetilo mu je urušavanje te je uslijed takvog stanja bila ugrožena sigurnost stanara i prolaznika.

Zavod za obnovu Dubrovnika je nakon stručnog pregleda, interventno privremeno osigurao most od urušavanja odnosno izveo podupiranje mosta. Nakon izrade Glavnog i izvedbenog projekta u skladu s posebnim uvjetima koje je utvrdio Konzervatorski odjel, uslijedilo je izvođenje radova rekonstrukcije. Radove je izvela tvrtka Građevinar Quelin pod stručnim nadzorom Canosa inženjeringa. Realizacija ovog projekta u iznosu od 60 tisuća kuna financirana je iz gradskog proračuna putem programa zaštite kulturnih dobara Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dubrovački vatrogasci intervenirali su u Mokošici gdje je u stanu na šestom katu izbio požar. Dojava je zaprimljena u 18:15 sati, a na teren je izašlo osam vatrogasaca sa četiri vozila.

Kako javljaju iz JVP Dubrovački vatrogasci uzrok požara je pegla koja je ostala „upaljena”.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 25 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od čega je 20 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 15 osoba iz Dubrovnika, četiri iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke te po jednoj iz Blata, Opuzena i Orebića. Ukupno je zaraženo 13 osoba muškog spola i 12 osoba ženskog spola, a za njih 13 je utvrđena epidemiološka veza. U posljednja 24 sata obrađeno je 187 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 37 196 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavile su se 23 osobe: deset iz Dubrovnika, četiri iz Župe dubrovačke, po tri iz Metkovića i Ploča, jedna iz Kule Norinske i dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus. Dva pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i oba su na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji su 632 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je devet kršenja mjere samoizolacije (svih devet na granici). Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 234 slučaja kršenja samoizolacije (106 na graničnim prijelazima), podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Od posljedica korona virusa preminule su dvije osobe iz Dubrovnika, jedna ženska osoba (rođ. 1940.) i jedna muška osoba (rođ. 1939.), izvijestio je Stožer civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

„U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 28 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od čega je 15 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 16 osoba iz Dubrovnika, tri iz Konavala, po dvije iz Blata, Dubrovačkog primorja i Metkovića te po jednoj iz Korčule, Opuzena i Župe dubrovačke. Ukupno je zaraženo 18 osoba muškog spola i deset osoba ženskog spola, a za njih 13 je utvrđena epidemiološka veza. U posljednja 24 sata obrađena su 184 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 37 099 uzoraka.” - priopćenje je Stožera.

Oporavila se 31 osoba: devet iz Metkovića, sedam iz Dubrovnika, četiri iz Blata, tri iz Vele Luke, dvije iz Orebića te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Janjine, Konavala, Korčule, Ploča i Župe dubrovačke.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 20 osoba pozitivnih na koronavirus. Dva pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i oba su na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 598 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije (svih šest na granici). Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 225 slučajeva kršenja samoizolacije (97 na graničnim prijelazima), podaci su Stožera CZ.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U vrijeme prije službenog početka kampanje političke stranke koriste usluge agencija koje se bave istraživanjem javnog mijenja kako bi provjerile svoj i rejting kandidata koji će se natjecati za istaknutije funkcije. Takvo je istraživanje proteklih dana među građanima proveo i HDZ. HDZ osim svog, tim anketama provjerava i rejting ostalih stranaka koje izlaze na izbore, mahom oporbenih.

Anketa je pokazala ono što znamo, odnosno da je HDZ i dalje najjača stranka, ali i da aktualni gradonačelnik Mato Franković najbolje stoji među gradonačelničkim kandidatima, onima čije su kandidature već službeno potvrđene te onima koji će svoje kandidature tek objaviti.

No, prema HDZ-ovoj anketi u drugom krugu suprotno očekivanjima ne bi se našao bivši gradonačelnik Andro Vahušić, već kandidat srđevaca Đuro Capor. Projekcija je to koja u najmanju ruku baca sumnju u HDZ-ovu anketu jer mogućnost da se u drugom krugu s Frankovićem sučeli kandidat stranke koja je na prošlim izborima jedva osvojila jedan mandat u Gradskom vijeću, iznimno je mala.

Predstavljajući se godinama kao građanski aktivisti koji za građane žele zaštititi Srđ od investitora koji bi gradili golf resort, srđevci su nedavno osnovali političku stranku. Taj ih je čin međusobno razdijelio, s obzirom da je među njima dobar dio onih koji smatraju da i dalje trebaju djelovati kao građanska inicijativa. Ipak, srđevci na nadolazeće lokalne izbore izlaze sa svojim kandidatom za gradonačelnika i župana.

Na izborima 2017. na koje su izašli kao Kandidacijska lista grupe birača predvođene Ljubom Nikolićem ipak se nisu proslavili. Povjerenje im je dalo tek 6,46 birača, odnosno, imali su 1 159 glasova. Osvojivši jedan mandat zapravo su jedva prešli izborni prag.

Na posljednje parlamentrane izbore srđevci izlaze s političkom platformom Možemo na čijoj listi Đuro Capor kao drugi kandidat osvaja, zanimljivo, jednak broj glasova koji su kao kandidacijska lista Srđevci osvojili na lokalnim izborima 2017. s listom za Gradsko vijeće – 1 159 glasova.

Uz Capora je na listi Možemo za X. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima bilo još srđevaca, a svi oni zajedno sa Caporovih 1 159 osvojili su 1 693 preferencijalna glasa, što znači da su bez Capora preostali kandidati Srđevaca na toj listi osvojili tek 534 glasa. Kad jedan kandidat vrijedi više nego preostala četiri zajedno tada je jasno zašto je Capor vjerojatni kandidat srđevaca za gradonačelnika Dubrovnika.

No, kandidata za gradonačelnika Dubrovnika, odnosno kandidata za bilo koji grad, ne može se predlagati na osnovu njegovih rezultata na izborima za Sabor jer jasno naime da je i tih 1 159 preferencijalnih glasova skupljenih na razini cijele izborne jedinice, zapravo mršav rezultat. Takav mršav preferencijalni rezultat ostvarili su i kandidati iz Grada na drugim stranačkim listama.

Kandidat s rejtingom stranke od 6,4 posto kako god da se promatra teško može biti drugi izbor građana. Referendum iniciran od srđevaca na kojem se 10 000 građana izjasnilo protiv golfa na Srđu davno je prošao, projekt nije realiziran, a u međuvremenu se otkrilo da ni lica srđevaca nisu toliko imuna kad je riječ o gradnji, a i dok su po Dubrovniku nicali jednako loši građevinski projekti srđevci se o njima nisu izjašnjavali. Čak su i privatni investiciju na Malom Stradunu na Babinu kuku pokušalo javnosti prodati pod javni interes kojega u tom projektu uopće nema, a koji se taj prostor zapravo dodatno apartmanizira.

Inače, prave ankete tek će se raditi i to tijekom kampanje. Rezultati tih anketa ipak su puno važniji od ishoda anketa koje se rade četiri mjeseca prije kampanje u kojima su od rejtinga stranaka i kandidata puno važniji odgovori građana na drugu vrstu pitanja koja u ovom slučaju javnosti nisu predočena.

Kad su u pitanju preostali kandidati za gradonačelnika, istini za volju, teško će tko od njih blizu drugog kruga, osim bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića kojega još uvijek podupire dobar dio birača.

Kad je u pitanju drugi krug koji će u konačnici iznjedriti pobjednika, prema HDZ-ovoj anketi nakon svibanjskih izbora imat ćemo istog gradonačelnika - Mata Frankovića.

Naime na pitanje hoće li u drugom krugu podržati Frankovića ili Vlahušića svi ispitanici prednost su dali Frankoviću. Njih 57,5 posto podržava aktualnog dok 26,5 posto podržava bivšeg gradonačelnika.

Od onih koji će sigurno i vjerojatno izaći na izbore 62,6 posto je za Frankovića, a njih 24,6 posto za Vlahušića. I oni koji će sigurno izaći na izbore opredijelili su se za Frankovića kojega bi zaokružilo 61,6 posto birača dok bi Vlahušića u drugom krugu zaokružilo 26,1 posto birača.

Ovaj rezultat, Vlahušiću koji je vjerojatni Frankovićev izazivač u drugom krugu, pokazuje kako je pred njim, ukoliko se želi vratiti u gradonačelničku fotelju, puno posla. Rezultat je to koji ukazuje kako bismo konačno mogli imati zanimljivu kampanju kojom će ipak dominirati stavovi i mišljenja dvojice gradonačelnika, aktualnog i bivšeg.

Ali, što se tiče vjerodstojnosti, ne anketa, već rezultata koji se puste u javnost... Pa zar nije malo čudno kako je to Capor onaj koji bi po tim rezultatima trebao proći u drugi krug, a HDZ u javnost pušta predviđanja rezultata izbora s Vlahušićem u drugom krugu.

„Tehničar suvremene gastronomije“. Tako bi se, prema prijedlogu Josipe Šimić, učenice 2. godine Ugostiteljsko - Turističke škole Osijek, trebao zvati novi standard zanimanja iz područja kuharstva. Naime, online natječaj za predlaganje naziva novog standarda zanimanja iz područja kuharstva (četverogodišnji program) organiziran je u okviru projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik. Cilj natječaja bio je podizanje vidljivosti o uspostavi novog standarda zanimanja iz područja kuharstva, što se postiglo uključivanjem učenika turističkih i ugostiteljskih smjerova iz cijele Hrvatske.

Na online natječaj za predlaganje naziva novog standarda zanimanja u kojem su sudjelovali učenici turističko - ugostiteljskih smjerova pristigle su brojne zanimljive prijave. Uz Josipin pobjednički prijedlog, nagrade su osvojili nazivi: „Kulinarsko – gastronomski tehničar“ Lucije Turem, učenice Srednje škole Zabok, te „Gastronomski tehničar“ Iana Cvečića, učenika Hotelijersko-turističke škole u Opatiji.

- Jako se radujem osvojenoj nagradi na kojoj sam iznimno zahvalna. Također, voljela bih zahvaliti svim svojim profesorima i djelatnicima Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, a posebno prof. Zvijezdani Jurić, prof. Igoru Brkiću i razrednici Saši Jakšić. Vjerujem da će ovo novo zvanje usavršiti umijeće gastronomije, a dok se to ne dogodi, ja planiram upisati četvrtu godinu u našoj školi. - izjavila je pobjednica natječaja Josipa Šimić.

- Učenici su nas jako iznenadili svojom kreativnošću te sam izbor dobitnika nije bio nimalo lagan. - rekao je ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Antun Perušina.
- Detaljna obrazloženja predloženih naziva pokazala su nam kako učenici uistinu poznaju trendove i potrebe turističko-ugostiteljske industrije. Posebno nas je razveselio veliki interes učenika i dao nam je dodatan vjetar u leđa za daljnji razvoj novog standarda zanimanja iz područja kuharstva. - kazao je on.

dpp

Ovim putem želim javnost upozoriti na nerazumijevanje ili nepoštivanje Konzervatorske struke pri izradi prijedloga urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu.

Prostornim planom Dubrovnika iz 1999. predloženo je da se Elafitski otoci, među njima i Šipan, zbog očuvane prirode proglase Regionalnim Parkom prirode Elafiti a potom da se uključe i u ekološku mrežu Republike Hrvatske (EU Natura 2000). Premda tragovi naseljavanja otoka sežu znatno ranije u prošlost, prostor čitavog otoka Šipana vrstan je primjer urbanističkog planiranja renesansnih majstora tijekom 15. i 16. stoljeća sa skladnim konceptom omjera izgrađenih objekata i neizgrađenih zelenih površina. Duž čitavog otoka prostire se šipansko polje koje cestom povezuje dva glavna naselja Šipansku luku i Suđurađ te brojne zaseoke do kojih vode povijesni putovi.

Naselje Suđurađ formiralo se oko trga u uvali i širilo na padinama koje ju okružuju. Konfiguraciju terena prate arhitektonski sklopovi ili samostalni objekti okruženi zelenilom i na taj način stvaraju jedinstvene vizure. Sakralni objekti, danas redom su registrirani spomenici kulture i jedinstveni po načinu gradnje, kao što je crkva-tvrđava Sv. Duha okružena grobljem ili iz ranijeg razdoblja, južnodalmatinski tip kupolnih crkvica. Tijekom 15., 16. i 17. st. šipanska trgovačka obitelj Stjepović-Skočibuha te dubrovačke plemićke obitelji kao što su Getaldić i Sorkočević prepoznale su vrijednost ovog prirodnog bogatstva i gradile su ladanjsko-gospodarske objekte, raskošne ljetnikovce po uzoru na venecijanske palače okružene zidovima s vrtovima i perivojima koji pripadaju tipu ladanjske arhitekture renesansne kulture na području nekadašnje Dubrovačke Republike (uvršteni u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture). Renesansni sklopovi poštujući skladan omjer izgrađenih površina i zelenih površina stvorili su tako identitet naselja Suđurađ zbog čega bi cijelo naselje trebalo zaštititi kao kulturno dobro (dio naselja je Preventivno zaštićeno kulturno dobro P-4987). Upravo zbog svoje autentičnosti i visoke povijesno-kulturne važnosti konzervatori, povjesničari umjetnosti i krajobrazni arhitekti od početka 1960-ih istražuju naselje (Institut za povijest umjetnosti, Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode).

Konzervatorska podloga priložena Prijedlogu urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ ističe kao i neki od ranijih prostornih planova da je naselje "vrijedna prostorna cjelina za koju je određen strogi režim zaštite", da "nova gradnja često dovodi do gubitka identiteta naselja i uništavanja krajolika", da se kao mjera predlaže "poticanje rekonstrukcije i revitalizacije viška stambenog prostora" i prema tome da je potrebno dati prednost obnavljanju objekata a ne izgradnji "novih zgrada", dok je prilikom "gradnje turističkih kapaciteta i u oblikovanju prostora" potrebno istražiti utjecaj izgradnje na pejsažno-oblikovne karakteristike", kao i "prilikom gradnje infrastrukture izbjegavati sve negativne utjecaje na okoliš". Neovisno o tome, Strateška procjena utjecaja na okoliš nije izrađena prije prijedloga UPU-a naselja Suđurađ. Konzervatorska podloga ukazuje na važnost cjeline naselja i identiteta a ipak prijedlog UPU ne obuhvaća plan uređenja za cijelo naselje, ne obuhvaća područje istočno od središnjeg dijela naselja uz sjeverni rub uvale Suđurađ za koji Grad Dubrovnik potpisuje Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izradu Urbanističkog plana uređenja „Suđurađ turistička zona za Orsanom“ još 2015., kao i onaj istočno od središnjeg dijela naselja Suđurađ uz južni rub uvale. Također zasebno tretira pojedine dijelove naselja (Sutulija, Pakljena).
Autori prijedloga UPU kao da zaobilaze mjere koje su dobili za potrebe izrade, štoviše negiraju vlastita polazišta istaknuta u uvodnom djelu prijedloga prema kojem navode mjere zaštite spomeničke baštine, očuvanja autentičnosti mjesta te zaštite okoliša.

Takav stav može se protumačiti ili kao potpuno nerazumijevanje Konzervatorske podloge ili čak nepoštivanje mjera određenih tim smjernicama. Prilikom rješavanja infrastrukturne mreže, prometa i opskrbe vodom ili električnom energijom nije se poštivala postojeća matrica naselja te zaštićeni spomenici kulture i prirode. Prijedlog UPU i grafički prikazi koji ga prate pokazuju razmjer tog nerazumijevanja i moguće devastacije identiteta mjesta: smještanje trafostanice unutar zidina i vrta renesansnog ljetnikovca Tome Stjepovića-Skočibuhe za koje Konzervatorska podloga navodi kao primjer "visoke kvalitete perivojne kulture, ali i renesansnog koncepta ekološke održivosti"; jednako tako i pretvaranje privatne zelene površine, zaštićene prema Krajobraznoj studiji u parkiralište i proširenje ceste koja ju okružuje, smještene između ljetnikovaca Stjepovića-Skočibuhe i Getaldić prema Konzervatorskoj studiji "u udolini između dvije padine brda" i ocijenjene kao " svojevrsni... prostorni pandan trgu - poljani uz more"; pretvaranje tog povijesno važnog trga nekadašnjeg brodogradilišta i kontaktne zelene zone s ljetnikovcem Vice Stjepovića-Skočibuhe u bezlično popločenu masu, koje se navodi kao uređenje s izgradnjom objekta tržnice i novim rasvjetnim tijelima; devastiranje izvorne konfiguracije obale, stjenovite plaže za potrebe nautičkog turizma s 49 vezova - što pretpostavlja betoniranje obale i zagađenje okoliša za tako malu uvalu, a potvrđuju uvjeti gradnje UPU-a prema kojima se prolazi prema moru mogu "uređivati betonom i kamenom"; obje varijante Maritimne studije potvrđuju proširivanje rive i betoniranje obale. Konzervatorska podloga ističe kako "Planirano proširenje luke ispred povijesnog dijela naselja moglo bi narušiti njegov prostorni i vizualni integritet te umanjiti ambijentalne vrijednosti." K tomu još Mjere zaštite mora iz uvodnog dijela prijedloga UPU ističu da: "U svrhu zaštite mora nije dozvoljeno... prekoračenje dimenzioniranih kapaciteta planiranih sadržaja, osobito u pogledu luke posebne namjene-luke nautičkog turizma... izgradnja bilo kakvih sadržaja koji mogu onečistiti uvalu... primijeniti tehničke mjere postupanja s otpadnim vodama u lukama..."

Jednako tako, Elafitski otoci, a time i otok Šipan nalaze se u projektu kontrole zagađenja voda (Jadranski program) još iz 2008. prema kojem su utvrđene sljedeće mjere zaštite: "Ne provoditi nikakve šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu; Zabrana gradnje objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama; Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala; Zabrana sidrenja; Regulirati akvakulturu; Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima; Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; Za morske špilje - regulirati turističko rekreativne aktivnosti, održati povoljne stanišne uvjete". Prema tome potrebno je ukidanje predloženoga idejnoga rješenja pogotovo u varijanti 2: „realizacija morske luke otvorene za javni promet sa benzinskom postajom i morske luke posebne namjene - luke nautičkoga turizma, sukladno kartografskom prikazu 2.1. Prometna, komunalna i infrastrukturna mreža-Promet.

U svim smjernicama Konzervatorske podloge naglašava se da mora postojati adekvatan odnos između izgrađenog i neizgrađenog prostora primjeren baštini. Prijedlog UPU naselja Suđurađ predviđa povećanje sadašnjeg udjela površine izgrađenosti naselja od 8.26 h na 25.62 h na padinama prekrivenim zelenilom i ispunjavanje slobodnih parcela zemljišta urbanim vilama, koje sigurno nisu u financijskom smislu dohvatljive mještanima, što je i u suprotnosti s Konzervatorskom podlogom koja ističe da "predimenzionirana izgradnja ima utjecaj na kvalitetu šireg prostora i vizura na cjelokupno naselje". Umjesto izgradnje, potrebna su poticajna sredstva za obnovu postojećih objekata i njihovu revitalizaciju, za mala gospodarstva, domaće proizvode kako bi se sačuvala specifičnost podneblja i povijesnog nasljeđa i to na način kako propisuje Konzervatorska podloga. U podlozi "postoji odredba da nove zgrade ne smiju biti različite od postojećih kuća u naselju niti po tipu, ni po veličini. Arhitektonsko oblikovanje ambijenta se mora prilagoditi postojećem, a uvjetuje se poštivanje tradicionalnog načina gradnje, mjerila zgrada i otvora te nagiba krova". Nasuprot tome u prijedlogu UPU-a naselja nije definirano kojim materijalima će se graditi nova stambena zdanja a osim toga daje se mogućnost odabira primjerice izgradnje objekata s "ravnim krovom" što naravno nije odlika postojećih objekata.

Prijedlog UPU-a naselja Suđurađ nije prilagođen mjerilu ni volumenu ruralnog i netaknutog karaktera mjesta, bremenitog kulturnim i povijesnim slojevima. Zadana polazišta za razvoj mjesta koje nameće prijedlog UPU-a ne smiju se primijeniti na naselje Suđurađ jer one više odgovaraju urbanoj sredini, gradu koji može podnijeti proširivanje prometnica, izgradnja prometne luke s benzinskom postajom, nautičke marine, betoniranje prirodne stjenovite obale za potrebe rive ili neadekvatno ispunjavanja parcela apartmanima s ravnim krovom ili još gore stambenim zgradama kao što se ovim prijedlogom predlaže. Ako se ne prihvate brojne primjedbe upućene na prijedlog UPU naselja Suđurađ nakon javne rasprave održane 10. 12. 2020. devastirat će se sve osobine zbog kojih turisti dolaze na otok, prilaz mjestu, vizure, pogledi na spomeničku baštinu, graditeljsko nasljeđe i prirodni okoliš. 

Ivana Janković, dipl. povjesničarka umjetnosti

Europska organizacija European Best Destinations (EBD) i ove je godine organizirala izbor za najbolju europsku destinaciju, a na popisu se među nominiranih 20 europskih destinacija našao i Cavtat.
 
Osim Cavtata, destinacije koje su ove godine u izboru su Beč, Rim, Kefalonija, Pariz, Lofoten, Kanarski otoci, Gibraltar, Capri, Cornwall, dolina rijeke Dordogne, Tahiti, dolina rijeke Soče, Tubingen, Kapadokija, Gent, Kotor, Sibiu, Braga i Firenca. Glasovanje će se odvijati putem ove poveznice i to od 20. siječnja do 10. veljače.
 
Također, prateći tijek zaraze korona virusom u Europi, EBD dodjeljuje i pravo korištenja loga „European Safest Destinations 2021“ destinacijama s iznimno malom incidencijom Covida-19, a  s obzirom na dobru epidemiološku situaciju od samih početaka pandemije, Cavtat je dobio i ovu vrijednu oznaku, odnosno pomoć i alat za promociju destinacije.
 
dpp

Uslijed epidemiološke situacije u Hrvatskoj, ali i u SAD-u, konferencija američkih stručnjaka u turizmu „ASTA DESTINATION EXPO“ odgođena je za 10. – 13. lipnja 2021. godine. Konferencija će se održati u hotelu Valamar Lacroma, a u organizaciji sudjeluju Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, ASTA, AmCro Travel, Hotel Valamar Lacroma, Elite Travel i HIT Dalmatia.

Konferencija „ASTA DESTINATION EXPO 2021“, koja će se uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Dubrovnika održati u Dubrovniku, jedinstvena je prilika za promociju Dubrovnika i Hrvatske. Ugošćavanje brojnih američkih stručnjaka u turizmu u Dubrovniku, koji će na B2B sastancima direktno s hrvatskim pružateljima usluga u turizmu dogovarati poslove bit će obećavajući početak turističke sezone.

Hrvatske turističke agencije, hoteli i ostali pružatelji usluga u turizmu iskazali su interes za izlaganjem na Trade show-u i B2B sastancima u okviru ASTA konferencije, a američki agenti će se u Hrvatskoj zadržati u prosjeku 7-10 dana, putujući kroz ostale dijelove naše zemlje prije i poslije konferencije.

Podsjetimo da Turistička zajednica grada Dubrovnika upravo provodi intenzivnu promociju Dubrovnika na američkom tržištu u magazinima najvećih američkih avioprijevoznika American Airlines i United Airlines, nakon čega slijedi i reportaža te promotivni film o Dubrovniku za American Airlines. Promocija Dubrovnika u SAD-u nastavak je aktivnosti usmjerenih ka promociji Dubrovnika na najvažnijim emitivnim tržištima tijekom globalne pandemije. Budući da su američki turisti godinama bili na drugom mjestu po broju turista u Dubrovniku, SAD tržište je od izuzetne važnosti za Dubrovnik te je trenutno bitno održavanje vidljivosti i ciljana promocija Dubrovnika kao poželjne i sigurne turističke destinacije.

dpp

Ravnatelju Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Mariju Bekiću određena je samoizolacija u trajanju od deset dana, obavijestili su jutros iz dubrovačke bolnice.

Kako navode iz OB Dubrovnik, ravnatelju je određena epidemiološka mjera izolacije s obzirom da je jedan član njegove uže obitelji pozitivan na koronavirus.

Ravnatelj Bekić svoje obveze, piše u obabijesti OB Dubrovnik, obavljat će od kuće.

dm

U dubrovačkoj Općoj bolnici nedavno je uslijed liječenja od moždanog udara preminuo pacijent, a da četiri dana obitelj nitko iz bolnice nije obavijestio da je njihov član obitelji preminuo. Ležao je tako čovjek mrtav na patologiji, dok je obitelj mislila da je živ, da ga liječe i da mu u bolnici osoblje odjela na kojem je bio hospitaliziran pruža svu potrebnu skrb i njegu.

Nakon što su okolnosti ovog nesretnog i krajnje bizarnog događaja iscurile u javnost, eksperti, besposličari i dežurni kritičari s društvenih mreža, pa čak i neki novinari uprli su prstom u ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Marija Bekića jer Bekić je taj Pedro.

Rimske arene u kojima su se robovi borili do zadnje kapi krvi ne bi li pobjedom nad svojim suparnikom bar nakratko spasili svoj život, jer pobjeda je u to vrijeme robu do nove borbe spašavala život, dok bi razularena svjetina, uživajući u tim krajnje brutalnim borbama, iščekivala hoće li car u konačnici spustiti ili podići palac, zamijenili su moderni boksački ringovi.

Boksanje i manje ili više slične kao vještine danas se nazivaju sportom. Današnja su borilišta moderna, pravila borbe su jasna. Mačeve, noževe i buzdovane zamijenile su šake, ali je onaj mentalni sklop publike, koja u najboljim odijelima dolazi gledati takve borbe, ostao isti. Svi su oni naime došli klicati tuđoj boli, jer u konačnici u takvim borbama netko uvijek završi manje ili više pretučen, s podljevima ispod očiju, gotovo naprsnutih rebara, a veći užitak od nokauta predstavlja im onaj trenutak kad od šake u glavu suparniku iz nosa šikne krv. Taj trenutak dovodi ih do neviđenih vrhunaca, ekstaza.

I dan danas ima mjesta na kojima se odvijaju nelegalne borbe tijekom kojih su pravila nešto drukčija, ljudi se bore u kavezima dok netko sve to gleda, kliče i uživa u takvoj brutalnosti, nadasve ljudskoj gluposti. Izašao je čovjek davno iz špilje, mijenjao se i transformirao i fizički i mentalno. Evolucija je učinila svoje. Društvo koje danas poznajemo, nastalo je iz plemenskih zajednica. Čovjekova je znatiželja rasla, nastajale su države, otkrivali se svjetovi, čovjek je počeo širiti svoje vidike, učiti, upijati znanja, a znanje je dovelo do neviđenih izuma na račun kojih danas imamo struju, lijekove za razne bolesti, antibiotike i cjepiva. Trudio se čovjek godinama i da avion kad poleti dovoljno vremena ostane u zraku, u konačnici je povezao kontinente, sletio na Mjesec. No, negdje u nekom malom kutu mozga zadržao je čovjek taj svoj životinjski i primitivni nagon.

Od vjerovanja su nastale religije, ali su oni koji su propovijedali Isusov nauk, koji između ostalog uči čovjeka da ne poteže za kamenom ukoliko nije bez grijeha, svojevremeno žene spaljivali na lomačama optužujući ih da su vještiice. Bilo je dovoljno da žena ima crvenu kosu i plave oči. Ta je odmah bila vještica. Ili da ima malo veći madež. Nije li brutalno iživljavanje na ženama odobreno čak i papinskom bulom? Nije li knjiga „Malj koji ubija vještice” jedna od najzloglasnijih i najizopačenijih knjiga ikad napisanih? Mnogi bi doduše i danas po ženi udarili maljem. Neki to i učine, ali će čak i oni koji nikad ne bi digli ruku ženu nazvati vješticom. Ma nema žene kojoj netko nekad nije rekao da je vještica, u šali ili zaozbiljno. Čak i žena ženi zna reći da je vještica.

Marija Bekića ne možemo poput kakve vještice spaliti na lomači, ne možemo tražiti njegovu glavu na panju. Ne koriste se danas takve metode, ali zato možemo onako s visoka docirati i tražiti njegovu ostavku.

Mario Bekić ravnatelj je bolnice u kojoj je nedavno preminuo pacijent, a da o smrti četiri dana nitko nije obavijestio njegovu obitelj. Situacija je to za koju nema opravdanja. Iako se ne događa često, tu i tamo se po bolnicama diljem svijeta takvo nešto ipak zna dogoditi. Nije bilo tako davno kad su iz jedne bolnice obavijestili obitelj da je žena, koja je živa, umrla. Da, takve se stvari događaju. No, čovjek koji je preminuo u dubrovačkoj bolnici ipak nije ležao na liječenju u Bekićevu uredu. Hospitaliziran uslijed moždanog udara ležao je valjda na Odjelu neurologije Opće bolnice Dubrovnik.

U trenutku njegovoj smještanja na Odjel primio ga je dežurni liječnik, pružena mu je skrb, rađene su mu potrebne pretrage. Čovjek je na tom odjelu ležao živ nekoliko dana. U trenutku njegove smrti na tom je Odjelu trebao biti dežurni liječnik, odnosno u ovom je slučaju to bila liječnica. Na tom su odjelu u tom trenutku bile i medicinske sestre, možda i glavna sestra ili ona koja je među njima najbolja, a koja je glavna kad glavne sestre nema. Odjel u konačnici ima i šefa. Njega nitko ne proziva, a njegova je odgovornost ipak nešto veća nego ravnatelja Bekića. Pa valjda je šef taj koji je dužan na svom Odjelu organizirati rad ostalih liječnika, nagrađivati ih ili kažnjavati, naravno nakon što se dokažu okolnosti njihovih eventualnih propusta.

Šef odjela na kojem se dogodio ovaj nepotreban, nesvakidašnji, za obitelj iznimno bolan i potresan događaj, obitelji se ispričao, kazao im je kako je liječnica koja je toga dana bila na odjelu imala puno posla. Pravdanju i izlikama nema mjesta. Liječnici u svim bolnicama pa tako i našoj svakodnevno imaju puno posla, toliko da ima dana kad su i sami na rubu pucanja. Tim više što odgovara za ljudski život, liječnik u svom poslu mora biti iznimno koncentriran pa čak i u tim danima kaosa. Pa sam je naš zdravstveni sustav već godinama sam po sebi nesređen i kaotičan. Nisu li naši liječnici i sestre tijekom svih ovih mjeseci korona pandemije pokazali kako se znaju nositi s kaosom, a radili su i još uvijek rade i skrbe za pacijente u kaosu.

Činjenica da je čovjek četiri dana u bolnici ležao mrtav, a da obitelj o njegovoj smrti nitko nije obavijestio produkt je čistog nemara, vjerojatno i neurednih odnosa na samom tom odjelu. Put od neurologije do Bekićeva ureda malo je dug. Ne postavlja se pitanje je li se taj događaj možda od Bekića pokušao sakriti, niti se uopće postavlja pitanje liječničkog nemara. Samo se traži Pedro, a Bekić je kao ravnatelj u ovom slučaju Pedro, a Pedro mora visiti.

Nije li u toj bolnici krivom čovjeku umalo izvađen bubreg? Nije li jednom pacijentu skoro pa otkinua kriva noga? Je li to ista ona bolnica u kojoj u ljudima nakon operacija znaju ostati gaze, tuferi, pa se sve to upali pa dovede do sepse, pa onda spašavaj. Nije li to ista ona bolnica u kojoj su neki pacijenti liječnike tužili zbog nesavjesnog liječenja te u konačnici i dobili sporove. Svaki od navedenih događaja zbio se u drugo vrijeme i za drugog ravnatelja, od Andra Vlahušića, Ferrija Certića i Branka Bazdana, ali se njihove ostavke javno nisu zazivale.

Bekićeva odgovornost u ovom slučaju također postoji. Naime, na njemu je kao ravnatelju da utvrdi sve okolnosti i sankcionira one koji su odgovorni. Bekić će sve to svakako i učiniti. Bekića se može i treba prozivati u slučaju da ono što je potrebno ne učini.

Bekić je inače eto kriv i za loše međuljudske odnose u bolnici koji se posebno apostrofiraju dok nema tvrtke i ustanove u kojoj su međuljudski odnosi idealni. Činjenica je da i ljudi čiji su odnosi loši, kad je u pitanju posao, mogu postizati odlične, čak i vrhunske rezultate. Nisu ni u sportskim ekipama svi prijatelji, ali u konačnici svi zajedno osvoje medalju.

Bekić može ostavku i staviti na stol, ona može biti i prihvaćena. Možda i razmišlja to učiniti, ali i sve da je podnese, problemi u bolnici neće nestati već će se ovisno o političkim preferencijama ili tome da je dovoljno samo da im se netko ne sviđa, da im nije „legao”, tražiti novog Pedra na kojeg će svaliti krivnje i udariti kritikama, a sve zbog osobnih animoziteta i nekoliko lajkova skupljenih na tuđoj boli.