Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a (COTER), Europskog odbora regija. Razmenjuju se stajališta o prioritetnim područjima politika s obzirom na pripremu programa rada povjerenstva COTER za 2021. godinu. Rasprava se vodi o predstojećim aktivnostima u području prometne politike te o budućnosti prekogranične suradnje u Europskoj uniji obzirom na niz problema s kojima se prekogranične regije i gradovi suočavaju u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, te važnosti osiguravanja snažne prekogranične suradnje za europske građane i poduzeća.

Tema sastanka je i budućnost regionalnih zračnih luka te skretanje pozornosti na tešku situaciju s kojom se regionalne zračne luke suočavaju zbog bolesti COVID-19. Ističe se da su regionalne zračne luke strateški čimbenik održivog razvoja regija te da bez jakih regionalnih zračnih luka nemoguće je potaknuti turizam i razviti gospodarstvo rubnih regija. Planira se pozvati na organizaciju europskog okruglog stola koji bi omogućio razmjenu informacija o izazovima povezanim s regionalnim zračnim lukama. Sastanku na daljinu uz članove povjerenstva COTER prisustvuju stručnaci i dužnosnici iz Europske komisije.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U okviru projekta „Participativno budžetiranje Grada Dubrovnika”, Dubrovačka razvojna agencija DURA uspješno je provela projekt participativnog budžetiranje u osnovnim školama. Učenici sedam dubrovačkih osnovnih škola izglasali su za svaku školu po jedan projekat. Ukupna vrijednost svih projekata je 70.000,00 kuna. Sredstva za njihovu provedbu osigurao je Grad Dubrovnik, po 10.000,00 kuna za svaku školu.
 
Tako su učenici Osnovne škole Lapad izglasali sprave za vježbanje na otvorenom, učenici OŠ Ivana Gundulića uređenje vanjske učionice gdje će moći boravit na zraku i u prirodi, učenici OŠ Marina Držića vanjske klupe i stolove, a učenici OŠ Marina Getaldića odlučili su da žele nabaviti bicikle i stalak za njih. U provedbu projekta su se po prvi put uključile i OŠ Montovjerna u kojoj su učenici izglasali uređenje dnevnog boravka, u OŠ Mokošica stalke za bicikle i klupe te OŠ Antuna Masle vanjski stolni nogomet.
 
Realizacija projekta po školama očekuje se do kraja mjeseca prosinca.
 
Izboru projekata prethodio je proces od 30 dana radionica u 20 razreda kroz sedam osnovnih škola, nakon edukacija za učenike i učitelje s ciljem što bolje i kvalitetnije provedbe. Dio radionica je provedeno u školama, a dio preko zoom - online platforme. Ukupno je bilo uključeno 469 učenica i učenika s ukupno 40 projekata koji su prošli dalje u tehničku analizu, gdje su se ideje analizirale u skladu s kriterijima prihvatljivosti. Projekt se provodio pretežito među generacijama 6. razreda, dok je OŠ Lapad uključila 8. razrede u provedbu.
 
Projekt su proveli Dubrovačka razvojna agencija DURA i Grad Dubrovnik, uz aktivni angažman ravnateljica osnovnih škola, školskih kolektiva, roditelja i učenika, koji su pokazali kreativnost i odgovornost prema projektu te izrazili želju da se projekt i sljedeće godine provede u njihovim školama.
 
Grad Dubrovnik u budućnosti planira krenuti s implementacijom modela participativnog budžetiranja koji ima za cilj da se odluke o raspodjeli dijela javnih sredstava donose u izravnoj suradnji s građanima, na razini gradskih kotara, čim se za to stvore potrebni uvjeti i osiguraju financijska sredstva.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na petom partnerskom sastanku projekta WATERCARE, u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska.
Obzirom na trenutno stanje COVID-19 pandemije partnerski sastanak je održan online.

Cilj projekta WATERCARE je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, cilj je razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje.

Glavna tema sastanka bili su tehnički aspekti razvijanja sustava predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje te automatsko slanje podataka iz uzorkivača u online bazu. Dubrovačko-neretvanska županija odgovorna je za aktivnosti postavljanja specijalizirane opreme koja će uzorkovati vodu u intervalima usklađenim s vremenskim uvjetima za sve hrvatske partnere, na lokacijama Neretva, Cetina i Raša te za održavanje te opreme i edukaciju korisnika.

Pilot područje projekta je ušće Arzille u talijanskom Fanu.

Ukupna vrijednost projekta WATERCARE iznosi 2.833.019,40 eura, od kojih je udio Dubrovačko-neretvanske županije 278.000,00 eura, a predviđeno trajanje projekta je trideset mjeseci.  Partneri na projektu su Nacionalni istraživački savjet – Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino “Carlo Bo”, Splitsko dalmatinska županija,  Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Završeni su radovi sanacije stijenskog pokosa i postavljanja zaštitne žičane mreže u usjeku na Liechtensteinovom putu te je otvoren promet ovom ulicom za vozila i pješake.
 
Postavljanjem mrežne konstrukcije spriječeno je odronjavanje kamenja na nerazvrstanu cestu u usjeku između hotela Rixos Premium Dubrovnik i hotela Bellevue, što je u prošlosti bio čest slučaj, a zbog čega predmetna dionica ceste nije bila sigurna za prometovanje vozila i pješaka te je u kolovozu Grad Dubrovnik donio Odluku o zatvaranju dijela ove ulice.
 
Predmetnom sanacijom tj. postavljanjem zaštitne mreže u usjeku povećana je sigurnost svih sudionika u prometu.
 
Radove na postavljanju zaštitne konstrukcije vrijedne 60 tisuća kuna izveo je ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika tvrtka Tehnogradnja.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U organizaciji Udruge za mlade Maro i Baro i profesorice psihologije Suade Salčić, a u suradnji s učenicima Gimnazije Dubrovnik i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske, u Centru za mlade Dubrovnik u srijedu je prigodnim programom obilježen Međunarodni dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Program je osmislila, mentorirala i moderirala prof. Salčić, uz čiju su pomoć učenici Gimnazije Dubrovnik kroz kratki dramski prikaz obradili temu nasilja u obitelji i nasilja u intimnim vezama kao i uvriježene stereotipe o nasilju, koje su dodatno predstavili ostali učenici kroz prezentaciju. Sudjelovali su: Adna Hebib, Paula Japunčić, Lorena Kukulj, Luka Vodopija, Demijan Vicelić, Tijana Stojanović, Mirna Milić i Vlaho Šeparović.

Kroz predavanje prof. Salčić istaknula je kako je čak 70 posto žena u svijetu tijekom života pretrpjelo neki oblik nasilja. Naglasila je kako žrtve trebaju znati da postoji rješenje te da je kroz savjetodavnu pomoć potrebno osvijestiti kako krivnja nije na žrtvi.

Gošća predavačica je bila izvršna direktorica Udruge za promicanje civilnog društva Bonsai Anja Marković koja je predstavila primjere žena koje su na izniman način pridonijele društvu, ali i koje su zbog toga što su žene bile minorizirane i kritizirane.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava svih sudionika: predstavnika PU dubrovačko-neretvanske, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Centra za socijalnu skrb, ravnatelja srednjih škola, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije i mladih.

Aktivnost je organizirana u sklopu projekta „Informadur – Informativni centar za mlade grada Dubrovnika 2.0“, financiranog od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

dpp

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Grada Dubrovnika objavilo je prijedloge lista za dodjelu stipendija učenicima i studentima.
 
Na natječaj o stipendiranju objavljen krajem listopada pristiglo je 154 zahtjeva, što je točno dvostruki veći broj zaprimljenih zahtjeva u odnosu na prošlu godinu.
 
U ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika za stipendiranje učenika i studenata osigurano je 1.610.000 kuna, dok su za istu namjenu u Proračunu za 2021. sredstva povećana te iznose 1.950.000 kuna.
 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik stipendije dodjeljuje u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.
 
Prijedlog lista za dodjelu stipendija Grada Dubrovnika dostupan je na stranici nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.
 
Konačna lista dodijeljenih stipendija za školsku/akademsku godinu 2020/2021 objavit će se nakon proteka propisane procedure koja uključuje mogućnost podnošenja prigovora.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je Policijska postaja Ston zaprimila prijavu 73-godišnjakinje o krađi TV uređaja, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je počinitelj navedenog kaznenog djela 50-godišnji muškarac s područja Virovitičko-podravske županije.

Naime, prošlog tjedna oštećena je sjedila ispred svoje kuće kada je do nje došla ženska osoba koju je iz viđenja poznavala od ranije i koju je zamolila da joj namjesti TV uređaj koji je, uslijed promjene signala, prestao raditi.

Sljedećeg dana spomenuta ženska osoba došla je u pratnji nepoznatog muškaraca koji nije namjestio televizor već ga je zamijenio drugim i to starijim, te je za navedenu uslugu tražio novčani iznos od tri tisuće kuna kojeg mu je ona i dala. Nakon navedenog, nepoznati muškarac je napustio kuću i njezin TV uređaj uzeo sa sobom.

Policija je kriminalističkim istraživanjem vrlo brzo utvrdila identitet počinitelja te protiv spomenutog 50-godišnjaka podnijela kaznenu prijavu za kazneno djelo prijevare nadležnom državnom odvjetništvu.

dpp

U sklopu Poziva za provedbu aktivnosti Nacionalne ruralne mreže Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije u Konavlima je održao radionicu na temu “Predstavljanje koncepta pametnih sela i poticanje inovacija u ruralnim područjima”.

Kao novi koncept razvoja ruralnih područja nameću se „pametna sela“ – zajednice u ruralnim područjima koje koriste inovativna rješenja za poboljšanje svoje otpornosti, nadograđujući se na lokalne snage i mogućnosti. Neke od strategija pametnih sela za bolje iskorištavanje resursa i poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika su razvoj poljoprivrednih praksi te očuvanje biološke raznolikosti.

Predavanje je održao prof.dr.sc. Davor Škrlec, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstvo te zastupnik u Europskom parlamentu za mandatno razdoblje 2014 – 2019. godine. Poseban naglasak stavljen je na obnovu i razvoj ruralnih područja te procese tranzicije i digitalizacije. Kao primjer dobre prakse u Republici Hrvatskoj, predstavila se tvrtka Agrivi d.o.o, s posebnim naglaskom na važnost inovacija u poljoprivrednoj proizvodnji.

Radionica je održana uz strogo poštivanje epidemioloških mjera na OPG-u Pave Zvrko – Konoba Ivankovi kao primjeru ruralnog razvoja i nositelju pozitivnih promjena u svom kraju.

Radionice na istu temu održat će se Stonu (26.11.2020.) i u Pločama (27.11.2020.). Budući da je broj polaznika ograničen, molimo sve zainteresirane polaznike da se prijave putem:
– poveznice: https://forms.gle/Kiwy3E19XkLAN3ZL8
– maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,
– ili telefona: 020/418-401.
Radionice će se održati uz strogo poštivanje epidemioloških mjera.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika pokreće postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju prigodom blagdana Svetog Vlaha - Dana Grada Dubrovnika.                                                                        
Javna priznanja su:                                                           
1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Dubrovnika,                           
2. Nagrada Dubrovnika za životno djelo,                                     
3. Nagrada Dubrovnika.                                                      
 
Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva. 
             
Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima za iznimna postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva.
 
Nagrada Dubrovnika dodjeljuje se za postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva i to pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama i drugima. 
 
Postignuća u znanstvenoistraživačkom radu kandidata i zasluge za razvitak znanosti s bilo kojeg područja, te postignuća književnim i umjetničkim djelima ocjenjuje se na temelju objavljenih i javnosti dostupnih djela.
 
Predlagač mora osigurati recenzije, odnosno kritičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka za određeno područje.             
 
Dodjelu javnih priznanja mogu predložiti Odboru, uz obrazloženje, svi zainteresirani. To pravo jedino nemaju vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i zaposleni u tijelima Grada Dubrovnika.   
             
Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.                    
 
Potencijalni predlagači mogu dodjelu javnih priznanja  predložiti Odboru za javna priznanja, uz obrazloženje, najkasnije do 30. prosinca 2020.                                                                
 
Prijedlog za dodjelu javnih priznanja dostavlja se Odboru za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik.  

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 351-842, ili 351-823.                                                                       
 
ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 92 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 41 osobi iz Metkovića, 21 iz Dubrovnika, šest iz Konavala (od čega četiri iz Doma za starije Konavle), šest iz Ploča, četiri iz Zažablja, po tri iz Župe dubrovačke, Korčule, Opuzena i Kule Norinske te po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja i Orebića. Ukupno su zaražene 44 osobe muškog spola i 48 ženskih osoba, a za 51 osobu je utvrđena epidemiološka veza. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavila se 31 osoba: 11 iz Dubrovnika, osam iz Metkovića, četiri iz Konavala, tri iz Župe dubrovačke, dvije iz Opuzena te po jedna osoba iz Kule Noinrske, Ploča i Pojezerja.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus. Šest bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na kisiku, a pet je na invanzivnoj ventilaciji.
U posljednja 24 sata obrađeno je 259 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 24 215 uzoraka.

U samoizolaciji je 759 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 99 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Danas su započeti radovi na konačnom uređenju raskrižja Srebreno , a koji se odnose na izmještanje magistralnog cjevovoda i spoj državne ceste D8 i Ulice Bruna Bušića.

Investitori su Hrvatske ceste koje su sa tvrkom Poduzeće za ceste Split potpisali Ugovor o izvođenju radova u vrijednosti 3.627.417 kunu.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli naglasio je kako će završetkom ovih radova u potpunosti biti završena rekonstrukcija raskrižja Srebreno, a osiguravanjem uvjeta za planirani spoj s ulicom Bruna Bušića kojom će se pak rasteretiti promet na semaforima raskrižja Srebreno.

Izvođač je već ranije uveden u posao, a radovi će trajati ukupno šest mjeseci. U tom vremenu povremeno će biti otežan promet pa se mole vozače za strpljenje i razumijevanje.

„Općina Župa dubrovačka još jednom će pozvati stanovnike ulice Bruna Bušića na konačan dogovor u vezi realizacije projektne dokumentacije kako bi se utvrdio režim prometa”, navodi se pak u rpiopćenju iz Općine Župa dubrovačka.

Podsjetimo da je Općina Župa dubrovačka prije par godina financirala izradu Idejnog projekta te riješila vlasničke odnose kako bi se ovaj projekt mogao u cijelosti realizirati.

dpp

Još otkad ga je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić osmislio, održavanje Dubrovačkog zimskog festivala iz godine u godinu pratile su kritike od strane onih kojima se taj festival ne sviđa, jer, navodno, nije u duhu s dubrovačkom tradicijom okititi Grad malo više nego inače, postaviti kućice na Stradunu, organizirati koncerte i događanja i pustiti da se narod oko tih kućica okuplja i zabavlja.

Piše: Nikolina Metković

Ipak, glasna manjina nije uspjela svih ovih godina nadjačati tihu većinu taj je festival u Gradu, koji je iako okićen ipak do DZF-a bio prazan u najljepše doba godine i dugo godina zapravo izgledao sablasno, vrlo brzo srastao s narodom. No, povici nisu prestajali, a oni koji su s gnušanjem i gađenjem gledali na taj festival i dan danas, kad se promatraju s vremenskim odmakom, djeluju smiješni.

Većina njih koji su se o festivalu izjašnjavali negativno i danas se drže po strani, ali ne i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Ona se naime posljednjih godina bavi organizacijom Dubrovačkog zimskog festivala. Kad se sjetimo što je o festivalu govorila prije nekoliko godina i što čini danas, ne možemo se ne zapitati ima li ta osoba srama ili je jedini problem tog festivala bio što ga je osmislio Andro Vlahušić, jer gradonačelnik se u međuvremenu promijenio, ali je festival ostao isti.

Sram nije jači pojam Jelki Tepšić, ali joj zato laganje nije strano, naime riječ je o osobi koja je za Dubrovnikpres.hr rekla kako je njena kandidatura za zamjenicu gradonačelnika samo priča, a onda se kandidirala i danas je zamjenica gradonačelnika.

„Čini se kao da im je pred očima stalno kaleidoskop kućica, svijetlećih perverzija još koječega... pa ne vide, ne čuju, ne mirišu ono što i mi i gosti”, napisala je Jelka Tepšić u postu na društvenim mrežama prije četiri godine, odnosno u srpnju 2016. netom što je Dubrovački festival predstavljen jer Vlahušić je uveo tradiciju predstavljanja festivala u ljetnim mjesecima.

„Ono što Grad čini izuzetnim, što njegovu ljepotu dodatno ističe, su dekoracije kojima će Grad i ove godine obilovati. Više od 30 drva različitih veličina bit će postavljeno na ulicama, a dio tih drvca poklonit ćemo ugostiteljima da urede svoje tarace. Više od tisuću rasvjetnih elemenata će zasjati u različitim dijelovima Grada”, kazala je pak jučer na konferenciji za novinare ista ta Jelka Tepšić.

Dakle, četiri godine poslije nešto je promijenila izričaj pa je „svjetleće perverzije” zapravo nazvala pravim imenom, „rasvjetnim elementima koji će zasjati u različitim dijelovima Grada”.

Je li to Jelka Tepšić u protekle četiri godina prošla neko ispiranje mozga, je li joj možda pamćenje izbrisano kakvim elektrošokovima, možda ima amneziju, možda je u pitanju sinkopa?! Da nije možda poput Dickensonova Scroogea doživjela prosvjetljenje?!

Ne, nije ništa od toga već su se u međuvremenu samo promijenile okolnosti. Naime, nije Jelka Tepšić više zaposlenica Turističke zajednice, ona je u posljednje četiri godine zamjenica gradonačelnika i kao takva mora slušati gradonačelnika i provoditi njegove politike čak i kad joj se ne sviđaju, drugim riječima mora pognuti glavu i saviti kralježnicu.

No, mora li baš? Pa onaj tko je ne savija u životu, teško da će je saviti i u politici pa čak i kad je ona prizemna i odnosi se na organiziranje nekog zapravo trivijalnog događaja poput Zimskog festivala.

Možda se Jelki Tepšić sviđa ovakav COVID festival bez kućica sa „svjetlećim perverzijama”, ali bez „miomirisa”. Doduše gostiju ove godine neće biti, ali će zato Stradun odisati svježinom, osim ako kakav nalet južine ne nanese „aromatične mirise” iz kanalizacijskog podzemlja, one mirise koji za nosnice ipak štipaju jače negoli mirisi ulja iz kućica.

Inače bi se u vjerskom duhu Božić trebao slaviti puno skromnije, u krugu obitelji, daleko od kućica, „pjančenja i bančenja”. Ipak, kako se narod voli zabaviti pa i opustiti, božićni se festivali već dugi niz godina organiziraju diljem svijeta. Božić je i vrijeme kad se puno troši pa zato sve i bliješti i „šljašti”, da se ljude potakne da troše. I sav taj kič ljudima inače ne smeta, zapravo probudi u njima one djetinje nagone, nekako ih barem na tih par dana učini boljima.

Božićni festival primjerice se u Beču organizira unazad 50 godina. Možda bi se Jelki Tepšić više svidio taj bečki, jer ipak je bečki, nema veze što se tijekom njegova održavanja piva i kuhamo vino toče u hektolitrima. Možda njoj ipak najviše odgovara onaj sablazno prazni Stradun kakav smo imali u vrijeme Božića prije desetak godina, a koji je izgledao baš kao da ga je ukrao Grinch, samo ne smije kazat. Maska koju ovih dana zbog kornavirusa nosi, Jelki Tepšić baš pristaje.