Ova godina je godina globalne krize turizma uzrokovane pandemijom Covida 19. Kriza ovakvih razmjera se ne pamti od završetka Drugog svjetskog rata.

Piše: Nedo Pinezić, Dantes.com.hr

Turizam je stao kada je i većina gospodarskih aktivnosti stala u ožujku ove godine. Prijevoz hrane i medicinske opreme je krenuo prvi, zatim i opskrbni lanci proizvodnih komponenti tehnički složenih proizvoda dok su se transport putnika i turistička putovanja najsporije oporavljali. Osam mjeseci nakon zatvaranja, transport putnika i turistička putovanja su opet na „početnoj poziciji“. Samo od lipnja do rujna ostvaren je značajniji promet koji se mjeri u rasponu od 20 do 50% prometa u usporedbi s 2019.

U svoj toj nevolji hrvatski je turizam prošao iznadprosječno dobro. Dobrim djelom zahvaljujući upravo strukturi ponude koja se pretežito sastoji od smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Taj „obiteljski smještaj“ bilježi sve veću potražnju iz godine u godinu a u „Covid sezoni“ bio je prvi i zadnji koji je primio goste. Najvećim dijelom su to vjerni gosti koji se redovito vraćaju na isto turističko odredište, u isti smještaj, kod iste obitelji.

Što nam govori statistika?

Prvo što zapažamo je znatno manji pad dolazaka i noćenja domaćih gostiju za razliku od stranih. Pad dolazaka domaćih gostiju za devet mjeseci bio je nešto mani od 29% a stranih gostiju za 66%. Pad noćenja domaćih gostiju u istome razdoblju bio je još manji,19,5 % a pad noćenja stranih gostiju 57%. Individualni dolasci su činili 77,24%. Ovdje valja pripomenuti da se individualni dolasci „knjiže“ kada dolazak prijavljuje izravno smještaj a organizirani kada ga prijavljuje posrednik, odnosno kada je smještaj rezerviran preko agencije. U biti individualnih dolazaka je bilo znatno više jer su organizirani, skupni prijevozi svedeni na minimum.

U strukturi ostvarenja turističkog prometa prevladavaju strani turisti iz Njemačke (udio 33,3%), slijede domaći turisti (19%). Sa stranih tržišta još su značajan promet ostvarili Slovenci (udio 13,5%), Poljaci (udio 12,4%), Česi (udio 9,2%), Austrija (udio 5,9 %), Italija ( udio 3,4%), Mađarska (udio 3,3%), Slovačka (udio 2,8%).

U obiteljskom je smještaju boravilo 52,88% svih turista koji su ostvarili 3,5 milijuna dolazaka i 23,6 milijuna noćenja.

Hoteli su ostvarili 1,4 milijuna dolazaka i 5,1 milijun noćenja a kampovi i kampirališta 1,3 milijuna dolazaka i 9 milijuna noćenja.

Obiteljski je smještaj ostvario čak 9,6 milijuna noćenja više od svih hotela i kampova zajedno.

Što kažu domaćini obiteljskog smještaja, iznajmljivači?

Krajem sezone smo putem web stranice dantes.com.hr kolega David i ja napravili anketu među iznajmljivačima iz svih krajeva Hrvatske. Anketa je napravljena na uzorku od 1.600 odgovora. Ovo su najznačajnije informacije „s terena“:

Čak 36% domaćina je izjavilo da su imali promet manji za 50 i više posto. Jedna trećina domaćina, njih 30,2% su imali pad prometa između 20 i 25%, što spada u iznimno dobre rezultate. Gotovo jedna četvrtina domaćina, njih 22,9% je rezultate poslovanja ocijenilo katastrofalnim s padom od 60 i više posto. Samo 8,7% domaćina je imalo rezultate kao prošle godine a njih 2,2% se može pohvaliti većim prometom od prošle godine.

Što se cijena tiče, one su bile glavni marketinški alat. Taj alat nije uvijek donosio željeni rezultat. U svakome slučaju sniženje cijena je izgledalo ovako:

Samo 28,2% domaćina je zadržalo iste cijene kao i prošle godine. Vrlo malo, samo 1,9% domaćina tvrdi da su imali čak i više cijene nego 2019. 22,9% domaćine je snizilo cijene za 20%, 19.9% njih su spustili cijene za 10%. 13,6% domaćina je snizilo cijene za 30%. Najmanje je bilo onih koji su znatno snizili prošlogodišnje cijene: 7,4% domaćina se odlučilo na 40% sniženja a 6,2% njih na 50 i više posto sniženja.

Kada se usporede ove dvije informacije, ona o postotnom padu prometa i ova o postotnom sniženju cijena, vidljiv je veći pad prosječnog prihoda od pada prosječnog fizičkog prometa. Razlika je negdje u 10 postotnih poena. Prosječno ostvarenje fizičkog prometa je oko 60% a prihoda oko 50% na bazi 2019. godine.

Najtraženiji smještaj

Najtraženiji je smještaj bio onaj koji je osiguravao privatnost, odvojenost od drugih gostiju. Na prvome mjestu potražnje su bile kuće za odmor, mobilne kućice u kampovima i apartmani s posebnim ulazom, odvojenim terasama i balkonima.

Najtraženije informacije

Turisti su najviše tražili informacije svojih vlasti o statusu regije u koju putuju. Čim bi neka regija bila označena kao nepreporučljiva za putovanje, zaustavila bi se potražnja, otkazivale rezervacije i turisti bi odmah napustili takvu regiju. To je bila reakcija na opasnost od gubljenja zdravstvenog osiguranja ali i mogućnosti povratka na posao.

Uvođenjem obavezne karantene ili testiranja pri povratku u matičnu zemlju drastično su se smanjila putovanja iz takve zemlje u onu zemlju ili regiju koja je označena rizičnom. Sljedeće najtraženije informacije bile su one o postupku pri ulasku u zemlju ili regiju u koju se putuje, o protokolu kod pojavljivanja simptoma bolesti na odmoru u stranoj zemlji ili regiji, tražile su se informacije o načinu održavanja zdravstvene sigurnosti smještaja a onda i mogućnostima dostave hrane i pića, o plažama bez gužvi i slično.

Nepoželjne pojave

Nepoželjne pojave kako za goste tako i za domaćine su bila okupljanja radi zabave. Takva okupljanja su dobila loš predznak još od „slučaja Ischgl“. 13. 3. ove godine je tisuće turista pobjeglo od karantene u austrijskom gradiću Ischgl u kojemu se putem „apres ski“ zabava zaraza naglo proširila. Mnogi zaraženi turisti su teško stradali, neki i fatalno a virus je tom prilikom prenijet po cijeloj Europi. I Hrvatska je imala nesretnu epizodu u Zadru kada je, također na zabavi, zaraženi bugarski tenisač Grigor Dimitrov prenio zarazu kolegama tenisačima.

Stroge protuepidemijske mjere preduvjet odvijanju turističke sezone

Ostaje poučak da se za mogućnost odvijanja turističke sezone moraju pravovremeno poduzeti određene protuepidemijske mjere. Dosljednost u pridržavanju tih mjera kroz četiri do šest tjedana, omogućava povoljnu epidemiološku situaciju. Nakon toga je potrebno i dalje poštivati osnovne mjere. To je „recept“ po kojemu su Kvarner i Istra bili u povoljnoj epidemiološkoj situaciji do kraja glavne turističke sezonu. Upravo u tim regijama su ostvareni i najbolji rezultati u obiteljskom smještaju ali i ukupno.

Proračun za 2021. koja je ovoga tjedna usvojilo Gradsko vijeće u iznosi od 579,3 milijuna kuna je unatoč krizi razvojan i realan, kazao je gradonačelnik Mato Franković, pobrojavši projekte za čiju su realizaciju osigurana sredstva, a među kojima je jedan od najvažnijih rekonstrukcija Lapadske obale.

U okviru javne rasprave održana su dva javna izlaganja o prijedlozima izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a, a gradonačelnik je istaknuo kako se Grad mora širiti prema vanka jer unutra, odnosno na prostru od Orsule do Kantafiga više nema mjesta za gradnju.

Projekt Aglomeracije Dubrovnik dobio je zeleno svjetlo od JASPERS-a pa Grad može očekivati oko 900 milijuna kuna za izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreže na svom užem i širem području. Ovoga tjedan Gradski kotar Ploče iza Grada dobio je prostor za rad, a a projekt "Lokrum – Botanički vrt posebno priznanje na izložbi hrvatskog dizajna.

GRAĐANI KROZ JAVNU RASPRAVU IZNIJELI PRIJEDLOGE I PRIMJEDBE NA IZMJENE I DOPUNE GUP-a

U okviru javne rasprave u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika te putem online sustava održana su dva javna izlaganja o prijedlozima izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.

Govoreći uvodno o predloženim izmjenama gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako se novim GUP-om želi osigurati sklad u prostoru i onemogućiti nakaradne gradnje, kakvima smo svjedočili u zadnje vrijeme, a koje su posljedica postojećeg GUP-a.

- Naravno da ovim posao nije završen. On će biti završen tek kada u idućoj godini krenemo s generalnim izmjenama prostornih planova u Dubrovniku koje će u potpunosti strateški promatrati prostor. Moramo biti svjesni da se grad od Orsule do Kantafiga ne može širiti, jer prostora više nema, ali zato se treba širiti prema Gornjim selima i nekim drugim područjima koje moramo strateški razvijati promišljajući budućnost. Prostor na užem dijelu grada treba sačuvati i ostaviti ga budućim naraštajima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Novim odredbama GUP-a restrikcije se odnose prvenstveno na visine objekata, na definiranje etažnosti na drukčiji načni posebno što se tiče definiranja pojma podruma i suterena, kao i restrikcije udaljenosti objekata od granice građevinske parcele s minimalnom udaljenosti od tri metra. Ujedno se uvodi detaljan i nedvosmislen pojmovnik, broj i definicija funkcionalnih jedinica, minimalni postotak zelenih površina na parceli, pojašnjenje pojma tihog obrta.

Božo Benić iz Društva arhitekata, koje je sudjelovalo u njegovoj izradi, istaknuo je kako su predstavnici stručne javnosti prvi put uključeni u jedan ovakav projekt planiranja prostora.

- Nužni su konzistentni, precizni planovi, koji se oblikuju strateški s jasnim konceptima prostornog, ekonomskog i društvenog razvoja i u koje su ugrađeni primjereni kriteriji zaštite raznih prostornih slojeva. GUP iz 2005. godine nikada nije bio ni razvojni, ni strateški dokument, već je reciklirao određene koncepte iz doba strateškog plana Južni Jadran s kraja šezdesetih godina, izvršivši evidenciju zatečenog stanja pojedinih namjena, te dajući zoning mogućih lokacija novih sadržaja bez prave analize interakcija s prostorom u kojem su ti isti sadržaji planirani. Taj GUP i kasnije izmjene dopustile su nekontrolirane prenamjene i graditeljske intervencije, apartmanizaciju pod krinkom stanogradnje, te smanjenje javnog prostora uz sustavnu amputaciju gradskog tkiva točkastom implementacijom pojedinačnih projekata. Dubrovniku trebaju novi prostorno-planski dokumenti razvojnog usmjerenja koji će kao takvi u sebi inkorporirati jasnu viziju grada za dugoročni period. - kazao je Benić.

Ovim izmjenama uvršteni su u planove i gradski projekti poput vrtića u Komolcu, gdje je zona rekreacije prenamijenjena u zonu za dječji vrtić, smještajni objekt za liječnike u sklopu Opće bolnice, azil za životinje, zone sanitarne zaštite Omble, prometni sustav na području Rijeke dubrovačke te izmjene vezane za gradnju javnih garaža na čitavom području grada.

Izvješće s održanih javnih rasprava bit će spremno početkom prosinca, a potom se uputiti na mišljenje županijskom Zavodu za prostorno uređenje te Ministarstvu graditeljstva  i prostornog uređenja. Ovisno o datumu izdavanja njihovih suglasnosti ovisit će i usvajanje na Gradskom vijeću, koje se sukladno tome očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.

FRANKOVIĆ: PRORAČUN ZA 2021. TEŽAK 579,3 MILIJUNA KUNA JE REALAN I OSTVARIV

Gradsko je vijeće usvojilo Proračun Grada Dubrovnika za 2021. godinu vrijedan 579.335.780,00 kuna. Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je Proračun realan i razvojan s jasnim ciljem, a to je povećanje kvalitete života svih naših sugrađana.

Također je istaknuo kako unatoč krizi, Proračun sadrži razvoju komponentu i jamči nastavak ranije započetih programa i projekata, ali i osigurava odgovorno i transparentno financiranje svih skupina proračunskih korisnika, od gradskih ustanova, osnovnih škola i vrtića, vatrogasne postrojbe, sportskih objekata do ispunjavanja potreba drugih korisnika poput civilnog društva i socijalnih skupina.

Od značajnijih investicija Proračun za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu nosi sredstva za projektnu dokumentaciju Parka Gradac i završetak dokumentacije stanova u Solitudu, za cestu za zgrade HRVI, groblje Dubac, prometnicu od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika, ali i za novu zgradu škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake kao i rekonstrukciju Jugovog bazena. Za projekt proširenja i uređenja Lapadske obale koji će se u cijelosti financirati sredstvima EU fondova i nacionalnim sredstvima u proračunu za iduću godinu rezervirano je 16 milijuna kuna.

Gradonačelnik Franković istaknuo je i kako je gradska uprava marljivo radila i na pripremi projektne dokumentacije za niz projekata s namjerom kandidiranja na instrument EU-a „Recovery and Resilience“, a među njima ističu se azil za životinje, smještaj za beskućnike, dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, Vrtić Pčelica, cesta Tamarić, stanovi Solitudo i sportska dvorana.

Prijedlog proračuna za 2021. godinu od prisutnih 23 vijećnica i vijećnika, prihvatilo je njih 16, petero ih je glasalo protiv uz dva suzdržana glasa.

AGLOMERACIJA DUBROVNIK DOBILA ZELENO SVJETLO – EUROPSKIM NOVCEM DO NOVE KANALIZACIJSKE I VODOVODNE MREŽE

Nakon dugotrajnog postupka uspješno je završen težak i opsežan posao u kojem su sudjelovali Vodovod Dubrovnik, Upravni odjel za europske fondove i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatske vode. Projekt Aglomeracije Dubrovnik 'Razvoj vodno-komunalne infrastrukture' dobio je ''zeleno svjetlo'' JASPERS-a, odnosno pozitivno mišljenje Independent Quality Review. Slijedi potpisivanje ugovora čime će započeti najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti, uz osigurana bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Ukupna vrijednost projekta 'Aglomeracije' iznosi 881.208.682,00 kuna, a njegova provedba između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Petka te izgradnju cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području cijelog grada Dubrovnika.

Projektom su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.

- Ovim projektom rješavamo veliki problem i činjenicu da sedamdeset posto objekata u Dubrovniku nije imalo priključak na kanalizaciju.- kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, naglašavajući i kako je ovim projektom Grad Dubrovnik osigurao preko milijardu kuna iz europskih fondova.

NOVA 63 PARKIRNA MJESTA U MOKOŠICI

Završeni su radovi na izgradnji parkirališta u Novoj Mokošici, na predjelu između Ulice Marina Kneževića i ulice Između dolaca. Izgradnjom parkirališta osiguralo se novih 63 parkirališnih mjesta za naselje Nova Mokošica i skalini za pješačku komunikaciju, što će uvelike olakšati svakodnevne probleme stanovnika ulica Marina Kneževića i Između dolaca. Uređeno parkiralište danas je obišao gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, a pritom je najavio nastavak ulaganja u prometnu infrastrukturu najvećeg dubrovačkog prigradskog naselja.

- U posljednjih godinu dana Mokošica je dobila nešto više od 200 parkirališnih mjesta što nikako nije dovoljno i mi se već sada pripremamo za novi investicijski ciklus, za nastavak gradnje još najmanje 300 parkirnih mjesta. Vjerujem da ćemo korak po korak riješiti jedan od najvećih komunalnih problema Mokošice, a to je upravo nedostatak parkirališnih mjesta. – istaknuo je gradonačelnik Franković.

Izvođač radova na izgradnji parkirališta je tvrtka Dubrovnik ceste, a vrijednost radova po osnovnom ugovoru iznosi 2.581.837,00 kuna s PDV-om. Osim parkirališta izgrađeni su i skalini kojima je parkiralište povezano s ulicom Između dolaca, a u skopu radova osigurana je i pješačka komunikacija stanovnicima Ulice Marina Kneževića prema autobusnom stajalištu, školi i drugim lokacijama do kojih su prije morali pješačiti zaobilaznim pravcem.

Podsjetimo, u Novoj Mokošici prethodno je izgrađen parking sa 76 mjesta pokraj zgrada HRVI i zgrada Dubrovačke stanogradnje u izgradnji, zajedno s rekonstrukcijom ceste i gradnjom kružnog toka, dok je u Ulici Marina Kneževića izgrađeno parkiralište s 58 parking mjesta.

GRADSKI KOTAR PLOČE IZA GRADA DOBIO PROSTOR ZA RAD

Novi prostori Gradskog kotara Ploče iza Grada smješteni na adresi Ulica Frana Supila 9 otvoreni su u utorak u nazočnosti gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, a otvaranju ureda prisustvovali su i predsjednik Vijeća GK Srđan Obad, tajnik Ivuša Brajević kao i drugi članovi Vijeća.

Radi se o prostoru u gradskom vlasništvu površine 56,5 metara kvadratnih, a njegovom dodjelom osigurani su adekvatni uvjeti za rad GK Ploče iza Grada koji je do sada bio bez vlastitog prostora.

U adaptaciju i uređenje prostora Grad Dubrovnik utrošio je 21,896,25 kuna s PDV-om. Izvedeno je uklanjanje drvenog poda i postavljanje pločica, izrada i ugradnja prozora te soboslikarski radovi, dok je potrebni namještaj te ostalu opremu poput računala i printera Grad osigurao iz postojećih zaliha.

Grad Dubrovnik provodi sustavna ulaganja u sustav mjesne samouprave omogućujući vijećima gradskih kotara i mjesnih odbora učinkovitiji rad, a građanima što lakše ostvarivanje svojih prava. Tako je u proteklom razdoblju ova gradska uprava obnovila i uredila prostor gradskog kotara Montovjerna te prostore mjesnih odbora Osojnik i Ljubač. Gradskim kotarima Mokošica i Komolac osigurani su potpuno novi prostori, a na širem gradskom području proveden je i niz ulaganja u društvene domove.

PROJEKTU "LOKRUM – BOTANIČKI VRT" POSEBNO PRIZNANJE NA IZLOŽBI HRVATSKOG DIZAJNA

Projekt „Lokrum - Botanički vrt“, rad Studija Šesnić&Turković, dobio je posebno priznanje na Izložbi hrvatskog dizajna 19/20 u kategoriji Prostorne i grafičke intervencije i sistemi.

Nagrade i posebna priznanja Hrvatskog dizajnerskog društva proglašene su u četvrtak, 12. studenog, a ususret on-line izložbi nagrađenih radova koja će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od subote 14. studenog do 5. prosinca. Ukupno je na izložbu prijavljeno 497 radova, od kojih je komisija odabrala 294, od toga 247 profesionalnih i 47 studentskih radova.

Naime, autorski tim tvrtke Normala i dizajn studija Šesnić&Turković izradili su projektnu dokumentaciju za uređenje i opremanje Botaničkog vrta investitora Javne ustanove Rezervat Lokrum, a prema kojoj su i izvedeni radovi koji su završeni na proljeće ove godine.

U izradi dokumentacije u segmentu dizajna sudjelovali su Marko Šesnić, Goran Turković i Andrea Sužnjević dok su za arhitekturu bili zaduženi Roman Šilje, Milan Štrbac i Tihana Vučić (Normala). U izradi projekta sudjelovala je i likovna umjetnica Katarina Ivanišin Kardum (ilustracije).

Podsjetimo, radovi obnove izložbenog dijela Botaničkog vrta trajali su šest mjeseci, a započeli su u listopadu 2019. godine. Izvela ih je tvrtka Araucaria d.o.o. iz Zagreba, a u izradi i u provedbi projekta aktivno je sudjelovao i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, koji skrbi o vrtu. Izvršena je sanacija i uređenje postojećih staza u duljini od 725 metara, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu. Postavljena je i nova urbana oprema (klupe, informacijske i interpretacijske ploče, ulazni portal i sl.)

Botanički vrt osnovan je 1959. godine, a njegovom obnovom JU Rezervat Lokrum revitalizirala je njegov sadržaj i podarila vrtu novu mladost za buduće naraštaje kao osnovu za novi početak.

Od bivšeg gradonačelnika naslijedio sam nula spremnih projekata, a problema 1001, a jedan od većih je raskrižje na Ilijinoj glavici kojega je Andro Vlahušić izgradio bez građevinske dozvole, rekao je gradonačelnik Mato Franković oko problema s građevinskom i uporabnom dozvolom za navedeno raskrižje.

- Od problema koje smo zatekli brojne od njih poput žičare, odnosno s DPDS-om i Zakladom Blaga djela smo uspješno riješili, ali nećemo moći riješiti Ilijinu glavicu jer je taj projekt završen suprotno bilo kakvoj dokumentaciji. - kazao je Franković, istaknuvši kako za Ilijinu glavicu nije bilo niti građevinske dozvole.

-Mi smo tek sad ishodovali građevinsku dozvolu na osnovu izvedenog stanja pa sam postavio pitanje kako ćemo sad ishodovati uporabnu dozvolu i u nadležnom upravnom odjelu mi kažu „mi trebamo raspisati natječaj za izvođača radova, uvesti ga u posao i dobiti ateste”.- kazao je Franković te ispričao kakav je odgovor dobio kad je postavio pitanje kako će odbiti uporabnu dozvolu.

- „Nikako, ne diraj”, tako mi je odgovoreno. - rekao je Franković, naglasivši kako je izgradnja raskrižja na Ilijinoj glavici stvarna gradska afera.

- Mi na Ilijinoj glavici imamo ugrađene liftove za pothodnik koji nisu u funkciji jer to nisu liftovi za unutarnju nego za vanjsku upotrebu. Kad sam pitao možemo li ih koristiti, rečeno mi je da za njihovo korištenje nikad nećemo dobiti atest, ali Ilijina glavica nije afera, to nije afera. - rekao je Franković sarkastično.

Raskrižje na Ilijinoj glavici čijom je izgradnjom bivši gradonačelnik Andro Vlahušić djelomično riješio problem odvijanja prometa na tom ulazu i izlazu u Grad i iz Grada, a da za to nije imao potrebne dozvole, bilo je afera još tijekom izvođenja radova.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 50 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se 23 osobe iz Dubrovnika, 15 iz Metkovića, sedam iz Župe dubrovačke, po dvije iz Konavala i Opuzena i jednoj osobi iz Ploča. Ukupno je zaraženo 28 osoba muškog i 22 osobe ženskog spola, a za njih 22 utvrđena je epidemiološka veza. Preminule su dvije osobe. Jedna ženska osoba iz Metkovića (rođ.1955.) i jedna muška osoba iz Župe Dubrovačke (rođ. 1948.). - priopćenje je Stožera civilne zaštite u subotu, a u kojem se navodi i kako su u posljednja 24 sata obrađena 204 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 23 175 uzoraka.

Oporavile su se 34 osobe: 11 iz Dubrovnika, osam iz Metkovića, šest iz Konavala, četiri iz Opuzena, dvije iz Župe dubrovačke, po jedna iz Ploča i Stona i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 47 osoba pozitivna na koronavirus. Sedam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a šest je na invanzivnoj ventilaciji, podaci su Stožera.

U samoizolaciji su 804 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 98 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 48 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se 23 osobe iz Dubrovnika, deset iz Konavala, šest iz Župe dubrovačke, tri iz Vele Luke, dvije iz Metkovića te po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja, Opuzena, Blata i Slivnog. Ukupno je zaraženo 28 osoba muškog i 20 osoba ženskog spola, a za njih 26 utvrđena je epidemiološka veza. Preminule su dvije osobe. Jedna muška osoba iz Ploča (rođ. 1931.) i jedna ženska osoba iz Metkovića (rođ. 1934.). - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 30 osoba: šest iz Metkovića, pet iz Blata, četiri iz Župe dubrovačke, tri iz Orebića,po dvije iz Konavala, Vele Luke, Lumbarde, Smokvice i Ploča te jedna osoba iz Korčule i Pojezerja.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus. Devet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, dva bolesnika su na respiratoru – neinvazivna ventilacija, sedam je na invanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađen je 151 uzorak, a od početka pandemije analiziran je ukupno 22 971 uzorak.

U samoizolaciji su 1023 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 98 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U sklopu javne rasprave, koja traje do 21. studenog, u utorak 17. studenoga 2020. godine, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika te putem online sustava, održana su dva javna izlaganja o prijedlozima izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.
 
Govoreći uvodno o predloženim izmjenama gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako se novim GUP-om želi osigurati sklad u prostoru i onemogućiti nakaradne gradnje, kakvima smo svjedočili u zadnje vrijeme, a koje su posljedica postojećeg GUP-a.
 
- Naravno da ovim posao nije završen. On će biti završen tek kada u idućoj godini krenemo s generalnim izmjenama prostornih planova u Dubrovniku koje će u potpunosti strateški promatrati prostor. Moramo biti svjesni da se grad od Orsule do Kantafiga ne može širiti, jer prostora više nema, ali zato se treba širiti prema Gornjim selima i nekim drugim područjima koje moramo strateški razvijati promišljajući budućnost. Prostor na užem dijelu grada treba sačuvati i ostaviti ga budućim naraštajima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
 
Novim odredbama GUP-a restrikcije se odnose prvenstveno na visine objekata, na definiranje etažnosti na drukčiji načni posebno što se tiče definiranja pojma podruma i suterena, kao i restrikcije udaljenosti objekata od granice građevinske parcele s minimalnom udaljenosti od tri metra.
 
Božo Benić iz Društva arhitekata, koje je sudjelovalo u njegovoj izradi, istaknuo je kako su predstavnici stručne javnosti prvi put uključeni u jedan ovakav projekt planiranja prostora.
 
- Nužni su konzistentni, precizni planovi, koji se oblikuju strateški s jasnim konceptima prostornog, ekonomskog i društvenog razvoja i u koje su ugrađeni primjereni kriteriji zaštite raznih prostornih slojeva. GUP iz 2005. godine nikada nije bio ni razvojni, ni strateški dokument, već je reciklirao određene koncepte iz doba strateškog plana Južni Jadran s kraja šezdesetih godina, izvršivši evidenciju zatečenog stanja pojedinih namjena, te dajući zoning mogućih lokacija novih sadržaja bez prave analize interakcija s prostorom u kojem su ti isti sadržaji planirani. Taj GUP i kasnije izmjene dopustile su nekontrolirane prenamjene i graditeljske intervencije, apartmanizaciju pod krinkom stanogradnje, te smanjenje javnog prostora uz sustavnu amputaciju gradskog tkiva točkastom implementacijom pojedinačnih projekata. Dubrovniku trebaju novi prostorno-planski dokumenti razvojnog usmjerenja koji će kao takvi u sebi inkorporirati jasnu viziju grada za dugoročni period. - kazao je Benić.
 
Ovim izmjenama uvršteni su u planove i gradski projekti poput vrtića u Komolcu, gdje je zona rekreacije prenamijenjena u zonu za dječji vrtić, smještajni objekt za liječnike u sklopu Opće bolnice, azil za životinje, zone sanitarne zaštite Omble, prometni sustav na području Rijeke dubrovačke te izmjene vezane za gradnju javnih garaža na čitavom području grada.
 
Izvješće s održanih javnih rasprava bit će spremno početkom prosinca, a potom se uputiti na mišljenje županijskom Zavodu za prostorno uređenje te Ministarstvu graditeljstva  i prostornog uređenja. Ovisno o datumu izdavanja njihovih suglasnosti ovisit će i usvajanje na Gradskom vijeću, koje se sukladno tome očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.
 
Javno izlaganje vodila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić, a prijedloge izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika izlagale su predstavnice stručnog izrađivača Plana (Urbos d.o.o., Split) Maja Madiraca i Larisa Bačić.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Na temelju nedavno potpisanog Sporazuma između Općine Župa dubrovačka i Dubrovačko - neretvanske županije osigurana su sredstva za izradu projektne dokumentacije dogradnje Osnovne škole Župe dubrovačka na zemljištu koje je Općina već ranije otkupila od privatnih vlasnika.

Nakon provedenog postupka javne nabave danas je potpisan ugovor o izradi Idejnog projekta dogradnje Osnovne škole Župa dubrovačke. Završetak izrade idejnog projekta očekuje se do kraja tekuće godine, a već sljedeće godine planira se izrada glavnog izvedbenog projekta.

Jedna od točaka spomenutog Sporazuma odnosi se na postavljanje kliznih vrata na ulazu u zonu škole te postavljanje i popravke ograde oko školskog dvorišta kao i pojačanu kontrolu korištenja školskog dvorišta i parkinga koji je u vlasništvu škole, a što u cijelosti financira Općina Župa dubrovačka.

Važno je napomenuti kako se navedeni radovi financiraju temeljem preporuka Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda na području Općine Župa dubrovačka, a vezana su za probleme koji se odnose upravo na probijanja ograde školskog dvorišta, kidanje zaštitnog lanca na ulazu na parking i ostala oštećenja školske imovine.

Na temu povećanja sigurnosti učenika osnovne škole te o mogućnostima što veće razine prevencije i pravodobnog djelovanja svih službi održano je više sastanaka s ravnateljem Osnovne škole Župa dubrovačka Antonom Jurkićem i načelnikom Policijske postaje Gruda Matkom Klarićem, a nakon obilaska same zgrade škole kao i svih vanjskih prostora dogovoren je hitan popravak ograde, dodatna regulacija parkinga kao i postavljanje dodatnog videonadzora u svrhu pojačane kontrole korištenja školskog dvorišta i parkinga koji je u vlasništvu škole.

Za postojeći sustav videonadzora škole i školskih prostora dogovoren je jednostavniji pristup ovlaštenim djelatnicima Policijske postaje Gruda što bi također trebalo dati rezultate u prevenciji ali i sankcioniranju kriminaliteta i narušavanja javnog reda.

dpp

Sportska dvorana u Komolcu, napravljena u mandatu bivšeg gradonačelnika zatvorena je jer je Andro Vlahušić u to vrijeme uredio prostor koji nije u vlasništvu Grada Dubrovnika, već u vlasništvu HEP-a, kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Svojedobno je HEP kupio prostor od negdašnjeg GP-a. Mogao je taj prostor kupiti i Grad, ali eto nije, a zašto nije, ne znam. Bivši je gradpnačelnik bio u dobrim odnosima s predsjednikom Uprave HEP-a i pita on njega jednom prilikom: „Kupio si prostor, ja bi tamo nešto radio. Dolaze mi izbori pa bi ove iz Komolca malo uhvatio pod svoje, pregradio bi na pola taj prostor, dio bi pretvorio u vatrogasni, a drugi bi dio bila neka dvorana. Niski su plafoni, ali njima će valjat.” I ovaj iz HEP-a mu usmeno kaže da može i 100, 150, 250, 300 tisuća kuna ode. - ispričao je Franković, otkrivši zašto je dvorana zatvorena.

- Ode bivši gradonačelnik, a nakon izbora meni taj isti predsjednik Uprave HEP-a šalje pismo u kojem piše: „Vi ste ulagali novac u naš prostor, bez da vas je itko za to ovlastio i dao vam jedan jedini papir i mi stavljamo katanac jer je prostor potreban HEP-u za centralno skladište.” - rekao je Franković, ispričavši što se potom dogodilo.

- Zvao sam zbog toga u HEP i tražio da nađemo zajedničko rješenje, da bar prostor DVD-a sačuvamo u koji je ulupano novca, da nam to ostavi i to nismo do dan danas riješili. Netko je jednostavno bez ijednog papira ulagao u tuđu imovinu. To je isto k'o da ja uzmem gradske pare i rečem što me briga što je ovo Jozova kuća, idem pa ću stavit persijane i rasvjetu i nema veze što će Jozo doći za koju godine jer prošli su izbori, a ja zamazao narodu oči. - rekao je Franković.

Najavio je kako će Komolac dobiti ne jedno nego tri igrališta.

- Ni jedan jedini papir nije postojao, a Grad je uložio pare, a da ne govorim da nije postojala ni javna nabava. Inače javnih nabava skoro pa nije ni bilo, odnosno bile su sve skupa tri, četiri u osam godina. Inače, u Komolcu smo riješili imovinsko - pravne odnose, definirali prostor, izradili projektnu dokumentaciju i vrlo skoro će Komolac dobiti prvo od tri nogometna terena, odnosno igrališta. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Svake godine u razdoblju od 15. studenoga do 15. prosinca u Republici Hrvatskoj obilježava se „Mjesec borbe protiv ovisnosti“. Na području Policijske uprave dubrovačko –neretvanske u narednom razdoblju provest će se niz aktivnosti koje imaju za cilj podizanje razine svijesti javnosti na problem svih oblika ovisnosti, odnosno ovisnosti o alkoholu, drogi, i u posljednje vrijeme sve češće ovisnost o internetu i igrama na sreću.

„Zbog novonastale epidemiološke situacije ove godine nećemo ići na predavanje po školama, već smo u tu svrhu izradili prezentaciju na ovu temu, koja će se dostaviti stručnim službama škola kako bi je dalje prikazala djeci osmih razreda osnovne i prvih razreda srednje škole. Naglasak prezentacije je ukazati na štetne posljedice ovisnosti. Naime, prema europskim istraživanjima hrvatski srednjoškolci su u samom vrhu po količini konzumiranja alkohola i duhana.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„U prvih deset mjeseci ove godine na području Policijske uprave evidentirano je 130 kaznenih djela iz domene kriminaliteta droga i 573 prekršaja iz Zakona o suzbijanju opojnih droga. Što se tiče zapljena droga, evidentirano je 668 zapljena različitih oblika droga, koje su oduzete od 614 osoba. Za istaknuti je da smo od početka ove godine zaplijenili rekordnu količinu kokaina od gotovo 25 kg, oko 420 stabljika marihuane i gotovo 27 kg marihuane.” - navode iz PU DN.

Pored edukacija pojačati će se:
- aktivnosti u prometu te testiranje vozača na prisutnost droga i alkohola u organizmu,
-aktivnosti na graničnim prijelazima u cilju suzbijanja međunarodnog krijumčarenja droga
-kontrola prodaje i usluživanja alkohola, te prodaje cigareta i igara na sreću maloljetnicima

Izdvajamo posljednji slučaj zapljene marihuane od ovog ponedjeljka 16. studenog kada je u osobnom vozilu 21-godišnjaka, prilikom ulazne granične kontrole, pronađeno pola kilograma marihuane.

Daljnjim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 21-godišnjaka za prijevoz droge angažirao 29-godišnjak za novčanu naknadu. Obojica su kazneno prijavljena za kazneno djelo „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama nadležnom državnom odvjetništvu.

dpp

Dubrovački gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković jučer je u Hrvatskom saboru sudjelovao u raspravi o Prijedlogu državnog Proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu. U svom izlaganju istaknuo je kako od Domovinskog rata do danas niti jedna Vlada nije imala ovoliko izazova koliko Vlada predvođene Andrejom Plenkovićem. Naglasio je i kako je Vlada prepoznala potrebe jedinica lokalne samouprave.

- Unatoč tome što se trenutno nalazimo u jednom od najzahtjevnijih financijskih trenutaka, milijarde kuna su izdvojene za plaće u privatnom sektoru, a državni proračun je stabilan. - ocijenio je Franković.

Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, Franković je istaknuo kako je Vlada prepoznala njihove probleme i potrebe te i pomogla kroz beskamatne zajmove.

- Beskamatni zajmovi lokalnoj samoupravi su brojnim jedinicama lokalne samouprave pomogli da prežive, ali ne samo da prežive nego i da kroz svoje pomoći pomognu gospodarstvenicima i svojim stanovnicima. - rekao je Franković, pobrojavši brojne projekte u Gradu Dubrovniku koji se realiziraju uz potporu Vlade.

- Upravo uz podršku Vlade Republike Hrvatske predvođene predsjednikom Plenkovićem na području našeg Grada realiziraju se brojni projekti poput Lapadske obale, sanacije dionice državne ceste Zaton Veliki – Štikovica, Aglomeracije Dubrovnik, stanova za branitelje u Mokošicu, Rekonstrukcije rive u luci Donje Čelo na Koločepu te Vile Čingrija kao Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu. - rekao je Franković u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu.

nm

U Republici Hrvatskoj prema izvorima Zavoda za statistiku aktivno i registrirano je 1.155 putničkih agencija. Većina njih specijalizirala se na tržišne niše turističkih ponuda od zdravstvenog, kongresnog, nautičkog, sportskog, ekološkog, emitivnog, receptivnog i sl. Od izbijanja pandemije koronavirusa poslovanje putničkih agencija potpuno je stalo.

Piše: Damir Trputec/Seebiz.eu

Zrakoplovne i kruzerske kompanije obustavile su rad, hoteli su se preko noći zatvorili. Organizirane grupe turista iz mnogih EU država, te Azije, Južne i Sjeverne Amerike otkazale su svoja predviđena i ugovorena putovanja do daljnjega. Turističke gubitke bilježi i grad Zagreb, koji uz potres od 22. ožujka 2020. godine, postaje nezanimljiv za bilo koji oblik turizma.

Vlada Republike Hrvatske donosi tijekom ožujka mjere za očuvanje radnih mjesta, koje osiguravaju putničkim agencijama zadržavanje djelatnika i one pripremaju programe i aranžmane putovanja za ljetnu sezonu. Slijedom povoljne epidemiološke situacije u lipnju postajemo vodeća corona-free destinacija za odmor na Mediteranu. Dolaze nam vjerni i tradicionalni automobilski turisti iz Austrije, Njemačke, Češke, Poljske, Slovenije i Mađarske.

Hoteli se pojedinačno otvaraju, a Istra, Kvarner i Dalmacija bilježe prve uspješnice u broju dolazaka gostiju. Privatni smještaj na Jadranu najtraženiji je kod inozemnih gostiju. Oni koriste međunarodne i provjerene online platforme za rezervacije, a mnogi dolaze na svoja otprije poznata odredišta.

Povećava se dolazak kamping turista i nautičara, koji čine značajan udio našeg održivog turizma. Uz dnevna izvješća o broju novozaraženih od korona virusa, pratimo iz dana u dan brojke novopridošlih stranih turista. Aktivira se internetski program Enter Croatia, inovativna platforma za potrebe epidemioloških službi i bržeg prelaska preko granica.

Južni dio Jadrana, osobito Dubrovnik, koji je tradicionalna avio-destinacija i dalje trpi gubitke i pad noćenja. Putničke agencije započinju prodaju putničkih aranžmana domaćim gostima, pa se ostvaruje i do 30 % od prošlogodišnjeg prometa i rezervacija. U kolovozu se epidemiološka slika pogoršava i Hrvatska se svrstava u rizične države zbog povećanog broja zaraženih virusom korone. Oko 65 % gostiju napušta naša ljetovališta, ali kada se promatra broj noćenja i dolazaka, ljetna sezona 2020. ostvarila je značajan promet od 50 % u usporedbi s lanjskom godinom.

U rujnu je donešen novi paket mjera za očuvanje radnih mjesta koji je važeći do konca 2020. godine. Od početka godine ove kalendarske godine ukupni pad prometa u poslovanju putničkih agencija dosegao 80 %, pa većina agencija nužno mora i dalje koristiti Vladine mjere. Djelatnost tvrtki u povremenom prijevozu putnika usko je povezana s poslovanjem u putničkim agencijama, a iste bilježe pad prometa od čak 90 % u odnosu na lanjsku godinu. Sada se postavlja pitanje kako nastaviti poslovanje, jer potpore nisu dovoljne za pokriće likvidnosti u tvrtkama privatnih poduzetnika.

Ljetna sezona 2021. je daleko, a ne zna se što će biti sa zimovanjem i skijaškim paket aranžmanima.

Sve je ovisno o epidemiološkim okolnostima, a koje nitko ne može trenutno predvidjeti. Među članovima Udruge Glasa Poduzetnika, a tu navodim putničke agencije, započeo je trend preorijentacije u poslovanju. Pojedine agencije tako pronalaze poslovne prilike u građevinarstvu, proizvodnji i OPG-ovima.

Žurno je neophodna financijska pomoć i podrška u investicijama kroz HAMAG-BICRO zajmove i HBOR kredite za obrtna sredstva, za koje se zalaže Udruga Glasa poduzetnika. Psihoza i neizvjesnost zbog pandemije COVID 19 najveći je neprijatelj u poduzetnišvu. Možda se poduzetnici poimaju nerazumnima u ovim vremenima, ali morali bismo se voditi poznatom izrekom Georgea Bernarda Shawa: „Razuman čovjek se prilagođava svijetu, a nerazuman ustraje u težnji da svijet prilagodi sebi. Upravo zato napredak ovisi o nerazumnom čovjeku.“

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica župana Žaklina Marević sudjelovali su u Vukovaru na obilježavanju 29. obljetnice stradanja tog grada heroja.

Kratkim prigodnim programom ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, koji je prilagođen epidemiološkim mjerama, i Kolonom sjećanja obilježen je i ovogodišnji Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, a Svetu misu na Memorijanom groblju služio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Inače, ovaj tužan dan novije hrvatske povijesti ove je godine po prvi puta obilježen i kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Sadržaj Županije dubrovačko - neretvanske