Pozivaju se sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2021. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku potporu predloženim programima.
 
Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 31. siječnja 2021. do 7. veljače 2021. godine.
 
Rok za dostavu prijedloga je do utorka 6. siječnja 2021. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 6. siječnja 2021. godine neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2021. godine.
 
Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .
 
NAPOMENA: Realizacija navedenih programa ovisit će o epidemiološkoj situaciji i mjerama u navedenom periodu.

Grad Dubrovnik

Prigodom kontrole prometa protekli tjedan na području PU dubrovačko - neretvanske najveća koncentracija alkohola od 1,20 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 21. studenoga, 58-godišnjaku koji je s osobnim vozilom BiH nacionalnih oznaka pristupio izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Zaton Doli.

Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od pet tisuća kuna.

Najveća novčana kazna u iznosu od deset tisuća kuna izrečena je 25-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je tijekom redovne prometne kontrole zaustavljen u prijepodnevnim satima jučer, 22. studenoga na D-414 u Stonu.

Vozaču je ponuđeno da se testira na prisutnost droga u organizmu što je odbio nakon čega je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran na navedeni novčani iznos.

dpp

Branko Bačić na čelu Županijske i Mato Franković na čelu dubrovačke gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice jučer su ponovo izabrani na te unutarstranačke funkcije kao jedini kandidati na unutarstranačkim izborima.

Za potpredsjednike Županijske organizacije HDZ – a Dubrovačko – neretvanske županije izabrani su Žaklina Marević, Ivo Simović, Blaž Pezo i Joško Cebalo.

Za potpredsjednike Gradskog odbora Dubrovnik izabrani su Blaž Pezo, Marko Potrebica i Zrinka Raguž.

„Drage članice i članovi Hrvatske demokratske zajednice, danas ste mi dali povjerenje da i dalje vodim Gradski odbor HDZ - a Dubrovnik. Hvala vam na vašem odazivu koji je bio velik, unatoč zdravstvenoj korona krizi. 674 vaša glasa obvezuju ne samo mene, nego i moje potpredsjednike Zrinku Raguž, Blaža Peza i Marka Potrebicu kao i cijeli novoizabrani gradski odbor.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika i predsjednik GO HDZ -a Mato Franković u zahvali članovima koji su izašli na unutarstranačke izbore.

„Vrlo skoro, a nakon usvajanja novog zakona kojim će se definirati broj zamjenika gradonačelnika, donijet ćemo i odluku o službenim kandidatima za gradonačelnika i zamjenike. Posljednjih šest godina vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik i iz svake političke utakmice zajedno smo učili. Danas smo jedinstvena organizacija te uspješno vodimo naš Grad. To ćemo nastaviti raditi i u budućnosti časno, pošteno, odlučno i odgovorno za Grad po mjeri svih njegovih građana.” - naveo je Franković.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 31 novi slučaj zaraze koronavirusom. Radi se o 11 osoba iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, tri iz Konavala, tri iz Korčule, dvije iz Ploča, po jednoj osobi iz Kule Norinske, Opuzena, Orebića, Trpnja i Župe dubrovačke te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 18 osoba muškog spola i 13 ženskih osoba, a za 14 osoba je utvrđena epidemiološka veza. Preminule su dvije osobe, jedna muška osoba iz Blata (rođ. 1937.) i jedna ženska osoba iz Metkovića (rođ. 1945.). - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 87 osoba: 26 iz Dubrovnika, 17 iz Metkovića, deset iz Župe dubrovačke, po sedam iz Blata i Vele Luke, šest iz Korčule, četiri iz Konavala, po dvije iz Ploča i Zažablja, po jedna iz Kule Norinske, Orebića i Smokvice te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 45 osoba pozitivnih na koronavirus. Pet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a četiri je na invanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađeno je 216 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 23 711 uzoraka.

U samoizolaciji je 711 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 99 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozljeđenim osobama u kojima su tri osobe lakše ozljeđene. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 368 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 153 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 42 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 19 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 4 osobe su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 21 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja i 16 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 92 nova slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se 53 osobe iz Konavala, 13 osoba iz Metkovića, deset iz Dubrovnika, četiri iz Blata, po dvije iz Župe dubrovačke, Ploča, Kule Norinske, Orebića, po jednoj iz Opuzena i Vele Luke te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 36 osoba muškog i 56 osoba ženskog spola, a za njih 76 utvrđena je epidemiološka veza. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Od 53 osobe iz Konavala 51 slučaj zaraze koronavirusom zabulježen je u Domu za starije na Grudi. Od toga je osam djelatnika Doma, a 43 – oje je korisnika.

Oporavilo se 30 osoba: 13 iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, tri iz Konavala, dvije iz Slivnog te po jedna osoba iz Župe dubrovačke, Ploča, Opuzena, Zažablja, Vele Luke, Trpnja i Smokvice.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 47 osoba pozitivna na koronavirus. Sedam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a šest je na invanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađeno je 285 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 23 460 uzoraka. U samoizolaciji je 750 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 98 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan danas su u prostorijama Općine potpisali Ugovor o kapitalnoj donaciji za nabavku kombi vozila za sanitetski prijevoz za potrebe prijevoza pacijenata Općine Župa Dubrovačka i Općine Konavle.

Donacijom osiguranom iz Proračuna Općina Župe dubrovačke i Općine Kanavle, nabavit će se kombi vozilo za sanitetski prijevoz koje će Dom zdravlja Dubrovnik svojim sredstvima doraditi i iz običnog vozila prenamijeniti u medicinsko.Vozilo čija je vrijednost 300.000 kuna će biti opremljeno potrebnom medicinskom opremom, sjedalicom, nosilima , dodatnim hlađenjem, defibrilatorom kao i svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, a sve u skladu prema normama EU HRN1789.

Prije dvije godine istim modelom, zajedničkim financiranjem Općine Župa dubrovačka, Općine Konavle i Doma zdravlja nabavljeno je sanitetsko vozilo, a kako bi se dodatno poboljšala zdravstvena zaštita žitelja ovih dviju općina zajedničkim financiranjem osigurana su sredstva za nabavku još jednog sanitetskog vozila.

Na taj način poboljšat će se prijevoz iz Župe i Konavala ka Općoj bolnici Dubrovnik, kao i prijevoz pacijenata iz bolnice u kliničke centre Zagreb, Split, Rijeka.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su tri nova slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se dvije osobe iz Dubrovnika i jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaražena jedna muška i dvije ženske osobe, a za jednu osobu je utvrđena epidemiološka veza. - priopćenje je Stožera civilne zaštite u ponedjeljak nakon što je jučer uabilježeno gotovo stotinu novih slučajeva od kojih je čak 51 bio zabilježen u Domu za starije na Grudi.

Oporavile su se 52 osobe: 17 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića, devet iz Župe dubrovačke, šest iz Ploča, pet iz Konavala, dvije iz Opuzena, jedna iz Slivnog i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 49 osoba pozitivna na koronavirus. Sedam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a šest je na invanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađeno je 35 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 23 495 uzoraka.

U samoizolaciji su 652 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 99 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom u pratnji gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa i ravnatelja ŽLU Korčula Ante Tvrdeića obišli su u subotu radove na nekoliko aktivnih projekata lučke infrastrukture na otoku Korčuli.

Obilazak je počeo realiziranim projekom komunalne lučice Porto UŠ vrijednim četiri milijuna kuna, potom su u pratnji predsjednika Uprave ACI-a Kristijana Pavića obišli 25 milijuna kuna vrijedne radove rekonstrukcije lukobrana u ACI marini Korčula te naposljetku 10,5 milijuna kuna vrijedne radove na rekonstmrukciji lukobrana Puntin.

Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je kako je osigurano oko 760 milijuna kuna za osam luka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Također, istaknuo je kako je DNŽ u sklopu programa oporavka i otpornosti prijavila 272 projekta vrijedna oko šest milijardi kuna.

- Naravno, ne svi, ali dobar dio tih projekata će biti prihvaćen i njihovom realizacijom će se značajno poboljšati uvjeti života na jugu Hrvatske. - rekao je Bačić.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je DNŽ najuspješnija u privlačenju europskih sredstava što se potvrđuje i sredstvima odobrenim za izgradnju lučke infrastrukture.

- To je ogromno ulaganje od strane EU fondova i države. Čestitam i Vladi i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao i našim saborskim zastupnicima koji su pomagali u realizaciji projekata i naravno našim Županijskim lučkim upravama koje su projekte dovele do realizacije. Još očekujemo projekte u Ublima, Prigradici i početak u Vela Luci. - rekao je župan Dobroslavić.

Odgovarajući na novinarski upit župan je rekao kako nakon izgradnje Pelješkog mosta Županija inzistira na autocesti od čvora Metković do čvora Osojnik, brzu cestu od Osojnika do Zračne luke Dubrovniku kao i brzu ceste od Brijeste do Perne.

Zamjenik župana Joško Cebalo rekao je kako se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za izbor izvođača radova za Novu luku Polačište te izbor izvođača radova za Pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci.

- Odrađena je predprijava za luku Ubli na otoku Lastovu, za luku Perna u Orebiću u tijeku je ishodovanje građevinske dozvole. Radovi na proširenju luke Trpanj bit će gotovi do sljedeće turističke sezone, a u tijeku je projekt izgradnje luke u Gornjem čelu na Koločepu. Priprema se dokumentacija za dvije ribarske luke u Vela Luci i Dubrovniku, a ukupna vrijednost tih projekata je oko 60 milijuna kuna. Prioritet će nam biti i komunalne luke, a očekujemo da će se ti projekti moći financirati iz sljedećeg financijskog okvira EU. - rekao je zamjenik Cebalo.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris istaknuo je kako je lučka infrastruktura najvažnija investicija za život otočana.

- Imamo dosta projekata u našoj županiji i na našem otoku. Prepoznati smo u velikim investicijskim projektima poboljšanja povezanosti s kopnom. Ova tri projekta koja samo danas obišli uvelike će pomoći u tome, od komunalne lučice pa nadalje. Stari Puntin je godinama odolijevao svim vjetrovima i došlo je vrijeme da se i on malo obnovi kako bi štitio Zapadnu operativnu obalu. Što se tiče investicije u marini, to je u segmentu nautičnog turizma najvažniji objekt u gradu Korčuli i drago mi je da smo u vrlo dobroj suradnji s ACI-jem i želimo da to bude perjanice njihove ponude. - rekao je Fabris.

Ravnatelj ŽLU Korčula Ante Tvrdeić napomenuo je kako za komunalnu lučicu Porto Uš u tijeku dodjela vezova.

- Projekt je vrijedan četiri milijuna kuna, od čega je je MMPI osiguralo 3,5 milijuna, a ostatak Dubrovačko-neretvanska županija i ŽLU Korčula. Tamo je 88 komunalnih vezova na tri pontonska gata i zasigurno će biti od koristi domaćem stanovništvu. - rekao je Tvrdeić.

- Rekonstrukcija lukobrana Puntin vrijedna je 10,5 milijuna kuna je od izrazite važnosti za Grad Korčulu. Projekt je sufinanciran od strane EU, a trenutno u tijeku radovi rekonstrukcije nakon što je završena faza skidanja kamenog popločenja. - istaknuo je on.

Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić istaknuo je kako je rekonstrukcija lukobrana ACI marine Korčule vrijedna 25 milijuna kuna.

- Ovo je prva faza investicije, tako da planiramo kompletno uređenje i izgradnju novih objekata u sklopu ACI marine Korčula. - rekao je Pavić.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Prvo su od njih zazirali, no uvidjevši koliko je građana o njima postalo ovisno, i političari su se počeli služiti društvenim mrežama. Štoviše, neki od njih razvili su jednaku ovisnost pa kao i dio građana na društvenim mrežama „vise od 0 do 24”, objavljujući mišljenja i stavove o dnevno – političkim događanjima. Tako je i predsjednik Gradskog odbora SDP - a Jadran Barač, umjesto službenim putem, svoju kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika objavio na društvenoj mreži, čime je zapravo dao naslutiti kojim će smjerom ususret lokalnim izborima ići njegova kampanja, koja je činom objave kandidature putem posta na društvenim mrežama izgubila dozu ozbiljnosti.

Piše: Nikolina Metković

Jadran Barač i službeno je kandidat SDP - a za gradonačelnika Dubrovnika. Potvrda koju je dobio od Gradskog odbora, navodi Barač, podrška je politici vođenoj unatrag tri godine, a koju će jasno formulirati u izborni program s kojim će SDP izaći pred građane. Sadržaj je to posta kojega je Barač objavio na društvenoj mreži, a čime je zapravo njegova komunikacija s onima koji ga prate, među kojima ima i potencijalnih birača, završila i prije nego je počela.

Naime, netom što je Barač objavio svoj post, njegovi su mu pratitelji, među kojima ipak prednjače članovi SDP – a, što iz Grada, što iz ostatka zemlje, mahom uputili poruke podrške, čestitavši mu na službenoj potvrdi gradonačelničke kandidature.

Ono što je od objave kandidature puno važnije, a to je, kako navodi Barač, politika vođena unatrag tri godine, jasno formulirana u izborni program s kojim će SDP izaći pred građane, tu esenciju nitko nije komentirao. Nikoga od Baračevih pratitelja niti u natuknicama nije zanimao sadržaj politika kojima on namjerava pobijediti na izborima već su poruke podrške čisto kurtoaznog karaktera.

Lijenost i strah zapravo su razlozi zbog kojih se političari tako često koriste društvenim mrežama. Lijenost da se sazove konferencija za novinare na kojoj bi političar iznio svoje stavove, mišljenja, prijedloge i projekte te strah od odgovaranja na novinarska pitanja koja za nepripremljenog i nevještog političara, koji se obraća javnosti, mogu biti pogubna.

Svi ti nedostaci mogu se prikriti i sakriti putem komunikacije na društvenim mrežama na kojima, što nije slučajno, političari nakon što objave post, rijetko ili u pravilu nikad ne odgovaraju na kritične postove svojih pratitelja čime komunikacija postane jednosmjerna i zaustavlja se objavom posta.

Inače, da će biti SDP - ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, Jadran Barač davno je objavio. Za kandidaturu nije čekao potporu stranačkog Gradskog odbora, čime ih je zapravo doveo u pat poziciju, ali je i davno preuzeo odgovornost za izborni rezultat koji će uslijediti za nešto manje od šest mjeseci na svibanjskim lokalnim izborima.

Osnove političke komunikacije i promidžbe očito tek treba svladati. Oglašavanje i reklamiranje putem društvenih mreža, a postovi koje objavljuju političari nisu ništa drugo doli reklamiranje i oglašavanje, jesu besplatni, ali nikako nisu i ne smiju biti medij putem kojega se objavljuje neke vrste informacija, a informacija o nečijoj kandidaturi za gradonačelnika, ma koliko se nekima politika gadila, ozbiljna je vijest, baš kao što je ozbiljna i dužnost gradonačelnika koju Barač pretendira obnašati.

Kandidatura, pa čak i kad je izvjesna, objavljuje se na posve drukčiji način, za stolom, ispred novinara. U COVID situaciji, kad su na snazi mjere, može i na otvorenom, ali ispred novinara kojima ćeš odgovoriti na pitanja čak i kad su ona neugodna.

Inače, i na prošlim izborima kampanja koju je vodila tadašnja kandidatkinja SDP – a za gradonačelnicu Dubrovnika Tatjana Šimac Bonačić odvijala se stihijski, bez ikakva plana, fokusirana na društvene mreže - i nije dala nikakva rezultata. Barač, sudeći prema njegovim prvim koracima, iz kampanje u kojoj je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice, nije puno naučio.

Svega su dva mjeseca prošla otkad je vijećnik Mosta Maro Kristić prilikom usvajanja odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a obmanuo oporbene gradske vijećnike, zatajivši da brat njegove žene na Malom Stradunu na Babinu kuku u svom vlasništvu ima poslovni prostor. Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Kristić se ponovo poslužio smicalicama. Čudi samo što je projekt koji je godinama gurao, a u sklopu kojeg će se rekonstruirati dio ceste na Putu Iva Vojnovića, podržala većina u Gradskom vijeću, dakle i vladajući i oporba. Nije naime baš normalno da se u trenutku dok se radi na izmjenama i dopunama GUP-a kojima bi se konačno trebalo stati u kraj devastaciji dubrovačkog prostora, dozvoljava intervencija u jednu od najvažnijih gradskih prometnica, a da vijećnike to uopće gotovo pa ne zanima.

Piše: Nikolina Metković

Naime, Gradsko je vijeće na prošlotjednoj sjednici, odnosno i vladajući i oporba, usvojilo prijedlog odluke kojom se investitoru Batala invest daje suglasnost na iskazanu namjeru financiranja troškova zahvata rekonstrukcije dijela prometnice na Putu Iva Vojnovića.

Izrađeno prometno rješenje tog priključka, za kojeg investitor u materijalima za Gradsko vijeće navodi da je dostavljeno nadležnim službama, bilo je naime izostavljeno iz materijala dostavljenih vijećnicima, no tim istim vijećnicima nitko nije branio uvid u to tješenje. Ipak, oni u njega nisu niti zavirili, a nisu niti pročitali akt koji su usvojili jer da jesu, valjda bi im se na spomen rekonstrukcije prometnice na dijelu Puta Iva Vojnovića upalio nekakav alarm, posebno u trenucima u kojima su u tijeku izmjene GUP-a građani iznimno osjetljivi na izgradnju u dubrovačkom prostoru koja se u posljednje dvije godine otela kontroli.

Naime, da bi zgradu, koju tek treba izgraditi preko puta Dječjeg vrtića Palčica, odnosno u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, investitor spojio na prometnicu, mora izgraditi priključak. Prema navedenom u aktu koji je netom usvojen na Gradskom vijeću, zahvat rekonstrukcije planiran je na način da se „lijevi rub priključka na Ulicu Iva Vojnovića izmješta za 15,3 metara istočno, čime se osigurava tehnički ispravan spoj na cestu, a produžetkom prema zapadu spoj na kolnu površinu postojećeg priključka”. Navodi se i kako se „tim rješenjem ostvaruju povoljni uvjeti prometovanja u blizini raskrižja u ulici Ulice Iva Vojnovića i Ulice Josipa Kosora”.

Prema investitoru, „na mjestu priključka, osigurat će se dovoljna preglednost dok se sigurnost priključivanja u promet omogućava pravilno izvedenim uzdužnim nagibom kao i osiguravanjem preglednosti pri ulasku na cestu većeg reda”, a sve kako navode, „sukladno GUP-u i PPU-u”. Treba istaknuti da će investitor rekonstrukciju prometnice obaviti o svom trošku dok je Grad Dubrovnik zadužen za odabir stručnog nadzora.

Naravno da iz navedenog u aktu, iz kojeg je izostavljeno idejno rješenje rekonstrukcije dijela ceste na Putu Iva Vojnovića, nikome nije jasno kakav to zahvat planira investitor, kao što nije jasno hoće li na toj prometnici u dužini od oko 70-tak metara zapravo biti tri skretanja, ono za Čokolino, za zgradu Batala Investa te skretanje za Goricu.

Nije jasno ni kako će to novo prometno rješenje utjecati na protočnost prometa na toj cesti. Sve su to pitanja na koja su odgovore trebali tražiti vijećnici, ali njih to eto nije zanimalo. Ponašali su se kao da se radi o zahvatu na nekoj zabačenoj sporednoj cesti.

Inače, o izgradnji zgrade iza postojećih kuća, u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, točnije preko puta Vrtića Palčica, već se duže vrijeme špekulira. Zgrada bi se navodno trebala sastojati od prizemlja, četiri kata i potkrovlja.

No, kakva je veza vijećnika Mosta Mara Kristića s investicijom Batala Investa te zašto je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako je baš on prije 15-tak godina kao zaposlenik tvrtke čije ime nije spominjao, potpisao kupoprodajni ugovor za kupnju zemljišta na kojem Batala Invest namjerava graditi zgradu?

Jasno je naime kako je ovaj put na Vijeću Kristić igrao s nešto otvorenih karata upravo zato da mu se ne ponovi scenarij s Malim Stradunom na Babinu kuku, odnosno kako bi izbjegao prozivke da ponovo lobira za interese investitora.

- Ovaj put je sve čisto! - naivno je prije glasanja uzviknuo vijećnik SDP-a Jadran Barač koji je u posljednje vrijeme u posbeno dobrim odnosima s Kristićem, nesvjestan da je još jednom, ovaj put zajedno s preostalom većinom u vijećnici, zapravo namagarčen.

Naime, tijekom rasprave Kristić je kazao kako zemljište na Putu Iva Vojnovića nije više u vlasništvu tvrtke u kojoj je svojevremeno bio zaposlen, no pitanje je je li namjerno prešutio da je vlasnik druge tvrtke, odnosno Batala Investa, koji je uknjižen na to zemljište, zapravo isti.

Na zemljište na koje će se graditi zgrada s priključkom na cestu na Putu Iva Vojnovića bila je upisana tvrtka Dubrovački automobili. U ožujku se kao vlasnik zemljišta upisuje tvrtka Batala Invest. Obje tvrtke, i Dubrovački automobili, u kojoj je Kristić bio zaposlen, i Batala Invest, u vlasništvu su bosanskog poduzetnika Hilmije Šuljka, inače negdašnjeg direktora Tvornice automobila Sarajevo i negdašnjeg Kristićeva šefa. Te je podatke Kristić na sjednici izostavio.

Parcela na Vojnovića nije inače jedina na gradskom području na kojoj se sprema graditi Šuljak. Gradit će on naime i na području Mokošice i za taj je projekt u prosincu 2019. podnio zahtjev za izmjenama i dopunama građevinske dozvole.

Zanimljivo je istaknuti kako su obje tvrtke, i Dubrovački automobili i Batala Invest, registrirane na istoj adresi. Inače, osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke Batala Invest je Nikola Vuličević, sin dubrovačkog poduzetnika Tomislava Vuličevića, koji će po svoj prilici i graditi ovu zgradu. Projektant rekonstrukcije prometnice je Apsida inženjering, osnivača Nikole Vuličevića, registrirana na adresi u neposrednoj blizini tvrtki Dubrovački automobili i Batala Invest. Inače, Dubrovačke automobile i Apsidu inženjering povezuje i Vjekoslav Holina, koji se vodi kao direktor Apside inženjeringa te kao član uprave Dubrovačkih automobila.

I dok Kristić opet izostavlja svoje veze s investitorima, preostale vijećnike u Gradskom vijeću ili nije briga ili su potpuno potkapacitirani obnašati vijećničku dužnost. Ima i jednog i drugog, jer kako drukčije objasniti da ih uopće ne zanima što se događa u prostoru oko njih dok su im istovremeno usta puna GUP-a, devastiranog prostora i nadasve one velike brige za javni interes dok taj javni interes ne vide u zahvatu u jednu od glavnih gradskih prometnica.

Nismo često imali prilike čuti riječ Komolac u Gradskoj vijećnici od kada je Grada Dubrovnika, a ni prije, bar ne po pitanju nekih pozitivnih stvari za Komolac, pa kad sam čuo iz usta Miha Obradovića riječ Komolac zaintrigiralo me. Međutim došlo mi je plakat i smijat se istovremeno jer je pitanje bilo plasirano poput teniske loptice vraćene protivniku na smash ili nogometnim rječnikom pravi autogol. Toliko o tome. A sve u članku je istina. - to je naš sugrađanin, stanovnik Komolca Davor Rudenjak, napisao kao reakciju na napis o uzalud ulupanim novcima u sportsku dvoranu u Komolcu, u vrijeme mandata Andra Vlahušića.

„Generalno, od izgradnje jadranske magistrale 1965. godine do danas Komolac se koristi isključivo kao odlagalište Gradu suvišnih i nepotrebnih stvari. Od izgradnje magistrale, pa marine, pa prenamjena najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta u industrijsku zonu s teškim zagađivačima, pa skladišta, pa cijeli Libertasov vozni park koji se servisira i pere bez odvodnje otpadnih voda, a ne zaboravimo i svojedobno kamenolom koji je zatvoren, ali je ostao onaj ružni iskop - da upravo tu gdje je ona „velebna dvorana”.” - piše dalje Rudenjak.

On dalje podsjeća:
„Tako se iza rata pokušalo s vraćanjem industrijske zone pa onda skladišnom zonom koja nam je ostala onakva kakva jest do danas. Konačno je izrađen UPU Komolac pa će se bar pokušati uvesti reda u totalni nered. Spasiti što se spasiti da. Planirana je i hidroelektrana i kopanje brda s obje strane izvora, pa sad planiraju brzu cestu preko izvora ispod Golubova kamena itd. Nebuloze se nižu.
Međutim nitko nije našao za shodno napraviti bar nešto reprezentativno u Komolcu.”

„Svugdje se ulaže osim u Komolac od jedne do druge vlasti. Npr. napraviti jedno dječje igralište, nogometni teren, dvoranu, šetalište od ACI marine do Kantafiga, kanalizaciju položiti u rijeku pa preko nje dobit lijepu šetnicu s obje strane rijeke, proširit cestu Komolac - Brgat, raskrižje oko pumpe u Komolcu.... „Ma daj”, sve su vlasti odmahivale rukom. Kad se uspije progurat izrada nekog projekta ti projekti godinama čekaju red, većinom ne dočekaju jer sve je drugo prioritetnije. I tako zadnjih 26 godina. Mi Riječani radujemo se ovoj aglomeraciji k'o pijan plotu jer su najave da će to riješiti veliki dio naših problema sistemom vezanih posuda. Čim dođemo na red.” - zaključio je Davor Rudenjak.

dpp