Jedni ga priželjkuju, drugi, dok se širenje pandemije koronavirusa otima kontroli, njegovo eventualno održavanje drže neprimjerenim, a trećima se gadi i u normalnim uvjetima. Kakvo god mišljenje imali, istina je da organiziranje Zimskog festivala zbog pandemije zaista neprimjereno.

Piše: Nikolina Metković

Konkretnih informacija hoće li se Zimski festival održati i, ako hoće, u kakvom obliku, od organizatora, tj. Grada Dubrovnika i Ljetnih igara, još uvijek nema. Zna se samo da, ukoliko Festivala i bude, neće biti događanja u zatvorenim prostorima. Klizalište je tako definitivno otkazano, a inače je to bio najposjećeniji sadržaj tijekom Zimskog festivala.

Da je Zimski festival ove godine nepotreban očito su mišljenja ugostitelji i obrtnici. Naime, iako je natječaj za kućice raspisan, interes za njihov najam, po ponudama koje su pristigle, zapravo je zanemariv. Od 21 kućice, koliko ih se na natječaju nudilo u zakup, ukoliko se Festival u međuvremenu ne otkaže, moglo bi biti zakupljeno samo njih pet jer su samo za zakup pet kućica i pristigle ponude, i to za dvije kućice na Stradunu, dvije na Brsaljama i jednu u Gružu.

U okviru Zimskog festivala trebao bi se održati Torta Party, događaj na otvorenom koji je još kao direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika osmislila aktualna zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Tijekom tog Torta Partyja građani kupuju torte, a prihod od prodaje slastica namijenjen je u humanitarne svrhe. I sve da žele, vjerojatno se u gradskoj Turističkoj zajednici pitaju kako ga organizirati kad je zabranjeno javno okupljanje s više od 50 ljudi.

Neki, ili nesvjesni situacije u kojoj se nalazimo ili maloumni, jer kako ih drukčije nazvati, idu i korak dalje pa sramežljivo, jer hrabrosti za javni istup u ovakvoj situaciji nemaju, u medije puštaju informacije kako Grad Dubrovnik ipak razmišlja organizirati doček Nove godine na Stradunu.

Pjevači, koji više od pola godine ne nastupaju, pozivu da na Silvestrvo nastupe na Stradunu, vjerojatno bi se odazvali.

No i sve da netko dođe pjevati na Stradunu, pitanje je kakav bi taj doček bio, kako bi se organizirao, odnosno na što bi sličio. Bi li na tom dočeku, s obzirom na mjere koje su na snazi, bilo više od 50 ljudi ili tko bi bili tih 50 privilegiranih, tko i kako bi ih odabrao. Hoće li oni prije nego im se odobri da dođu na doček Nove na Stradun, prethodno biti testirani kako bi s dokazom da su negativni na koronu u Novu 2021. godinu zakoračili rasplesani. Možda se pozove ove s antitijelima, one koji su koronu preboljeli ili pak one koji su stava da korona ne postoji. Također na snazi je i mjera zabrane javnih okupljanja nakon 22 sata, a i zabrana točenja alkohola od ponoći do šest ujutro.

Pa i sve da se sva ta ograničenja, uključujući i ono o okupljanjima do najviše 50 ljudi u međuvremenu ukinu, a zasad je teško vjerovati da će se to dogoditi, tko je taj tko će biti spreman na sebe preuzeti odgovornost ako se nekoliko dana poslije nakon što zakoračimo u Novu godinu, zaraza korone opet razbukti, jer taj je scenarij nakon masovnijeg javnog okupljanja poprilično izvjestan i u slučaju da broj zaraženih sljedeća dva mjeseca padne.

Održavanje Zimskog festivala u Dubrovniku ove je godine nepotrebno kao i organizacija dočeka Nove godine. Naravno da će se i u korona uvjetima Grad okititi. Naravno da će se adventske svijeće u tjednima ususret Božiću biti zapaljene. Naravno da bi se, oni koji Zimski festival organiziraju, a o njegovu ovogodišnjem održavanju još dvoje, trebali dobrano zamisliti, ne samo o odgovornosti koja će, ukoliko se Festival i doček održe, biti na njima već trebaju razmisliti je li potrebno uludo trošiti novac u trenutku kad ga baš i nema.

Najbolje bi bilo da se prije nego o održavanju ovogodišnjeg Zimskog festivalu donesu odluku za njih organizira jedna izletnička tura obilaska Zaraznog odjela Opće bolnice Dubrovnik. Čisto da vide koliko se pacijenata oboljelih od korone trenutno liječi na tom odjelu te procjene bi li bilo mjesta za dodatne krevete u slučaju da se broj zaraženih u Dubrovniku u Novoj 2021. godini naglo poveća. Čisto onako da im se povrati zdrav razum, u slučaju da su ga izgubili, jer Zimski festival i doček Nove u ovom trenutku mogu organizirati jedino maloumni za maloumne.

Plan destinacijskog upravljanja i smjernice za izradu programa rada turističkih zajednica bile su teme rujanske sjednice Turističkog vijeća TZ Dubrovačko - neretvanske županije. Naime, Strategijom razvoja turizma Dubrovačko – neretvanske županije, a u skladu s nizom turističkih zakona predviđeno je turističke zajednice na području Županije udružiti u klastere, a kako bi se omogućilo bolje promoviranje turističkog proizvoda i destinacije.

Piše: Nikolina Metković

Plan desitnacijskog upravljanja, ističe direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije Vladimir Bakić, iznimno je dobar i ambiciozan, ali na njega trenutno utječe korona i nemogućnost da se predstavnici Turističke zajednice normalno sastaju, razgovaraju te iznose svoje primjedbe i ideje koje bi u konačnici dovele do njegove što kvalitetnije realizacije.

Turističke zajednice na području Županije podijeljene u četiri klastera, odnosno područje Dubrovnika s Mljetom, dolinu Neretve, Pelješac te otoke Korčulu i Lastovo ne bi samo imale mogućnost bolje promocije destinacije, njezinih obilježja i sadržaja, već bi puno bolje iskorištavale i sredstva iz Fonda predviđenog za manje turističke zajednice koji bi grupirane na tržištu djelovale udruženo.

NOSITELJI MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI MORAJU BITI TURISTIČKE ZAJEDNICE S VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA

- Već ranije je donesena Strategija razvoja turizma Dubrovačko – neretvanske županije u kojoj je definirano šest klastera, odnosno područja koja trebaju razvijati međusobnu suradnju, a koja u razvojnom smislu funkcioniraju kao cjeline. U međuvremenu je usvojen Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji afirmira taj model destinacijskog upravljanja i daje mogućnost udruživanja turističkih zajednica na dva načina. Prvi način, koji je i ranije bio moguć, je ukidanje određenog broja manjih turističkih zajednica i osnivanje jedne kao pravne osobe, a što je, već sam kazao bilo moguće i u prijašnjem zakonu. Cilj je naime da se turističke zajednice na nekom području udružuju u projektnoj suradnji na razvoju destinacije i njezinih sadržaja i u tom smislu smo na području Dubrovačko – neretvanske županije definirali četiri klastera, odnosno dva postojeća, otoke Mljet i Lastovo smo pridružili određenim područjima (Mljet s Dubrovnikom, Lastovo s Korčulom, op.a.) jer zakon predviđa da se uz razvojne projekte izrađuju i marketinške aktivnosti, a njihovi nositelji, sukladno zakonu, moraju biti turističke zajednice koje ostvaruju milijun i više noćenja. - kazao je za Dubrovnikpress.hr direktor županijske TZ Vladimir Bakić.

- Udruživanjem u klastere turističke zajednice moći će racionalnije poslovati, zajednički donositi odluke, a što inače još uvijek svaka turistička zajednica radi pojedinačno. Sve te aktivnosti, kroz udruženost u klastere, usklađivale bi se regionalno, odnosno sa županijskim turističkim zajednicama koje donose strategije i daju operativne upute za svaku godinu rada prije nego se programi usvoje. - rekao je Bakić.

Turističke zajednice, ističe Bakić, inače su i prije surađivale, ali više neformalno, odnosno nije ih vezivao nikakav sporazum.

- Zakonom je praktički propisano nešto što je i ranije postojalo, ali je prijašnjim zakonom bilo drukčije uređeno. Dakle, udruživanje u klastere nije ništa nepoznato, već je sada sve to kroz zakonske odredbe jasnije definirano. Naime, dosadašnje suradnje među turističkim zajednicama nisu bile u formi nekog čvrstog sporazuma, a što bi sad bio slučaj jer bi vezane sporazumom turističke zajednice, kad dogovore projekte, mogle dobiti i određena sredstva iz Fonda za udružene turističke zajednice pri Hrvatskoj turističkoj zajednici u koji se ulijeva dio sredstava iz uplaćenih članarina i turističke pristojbe. - rekao je Bakić.

NEĆE DUBROVNIK OSIROMAŠITI AKO DUBROVAČKA TZ PROMOVIRA KONAVLE, ŽUPU I PRIMORJE

Kao primjer udruživanja u klaster, Bakić ističe Istru, odnosno Turističku zajednicu grada Poreča i sporazum o suradnji sa četiri manje tamošnje turističke zajednice.

- Turističke zajednice moći će zajednički razvijati cijeli niz programa, mogu se objediniti. Recimo, imao sam priliku vidjeti nacrt sporazuma koji se Turistička zajednica grada Poreča, koja je među bogatijima u državi, sprema potpisati sa četiri okolne turističke zajednice na području Poreštine od kojih dvije turističke zajednice imaju solidan proračun dok su druge dvije siromašnije, ali postigli su dogovor prema kojem će najveća među njima, dakle porečka TZ, nositi projekte i biti najaktivnija u promidžbi tog područja. I to je zapravo smisao zakona, da oni koji su teritorijalno bliski intenziviraju suradnju i iskorištavaju potencijale koji im se nude. Dakle, niti će Dubrovnik osiromašiti, niti će nešto izgubiti ako bi dubrovačka TZ intenzivirala suradnju s okolnim turističkim zajednicama i bila nositelj promocije Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja jer cilj je da kroz oplemenjivanje i razvoj novih sadržaja kojih u Dubrovniku nema, a postoje u njegovoj okolici. - kazao je Bakić, odgovorivši na pitanje kako na udruživanje u klastere gledaju u turističkim zajednicama na dubrovačkom području.

- nije bilo konkretnih izjašnjavanja, ali ni rasprave jer su nam sastanci limitirani zbog mjera koje su na snazi radi korona pandemije, ali razgovori se vode i vjerujem da ćemo kolege uspjeti afirmirati, jer zaista je dovoljno argumenata da kroz zajedničke aktivnosti i projekte realiziramo udruživanje ili da ukidajući turističke zajednice koje sad postoje stvorimo jednu koja bi bila pravna osoba i djelovala bi za šire područje. Naime, u zakonu je i prije bila predviđena mogućnost ukidanja nekih turističkih zajednica, odnosno njihova udruživanja. Primjer su turističke zajednice na području Baranje gdje ih je bilo četiri i objedinili su se u jednu. - rekao je direktor TZ Dubrovačko – neretvanske županije Vladimir Bakić.

- Mi smo bili motivirani kolegama prezentirati podlogu i smjer. Ovo je inače jedna tema koja traži sadržajnu raspravu, neće tu biti „uvjeravanja” po principu uzmi ili ostavi. Zaista je cilj kroz kvalitetnu raspravu, kroz mišljenja, primjedbe i prijedloge kolega izaći s najboljim rješenjem i za turističke zajednice i za destinaciju prema Strategiji razvoja turizma u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u čemu upravljanje destinaciju od iznimne važnosti. - zaključio je direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije Vladimir Bakić.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 49 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 15 osoba iz Dubrovnika, deset osoba iz Metkovića, sedam osoba iz Konavala, pet iz Župe dubrovačke, dvije iz Zažablja, po jednoj iz Blata, Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Orebića, Ploča i Smokvice te četiri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Ukupno je zaraženo 28 osoba muškog spola i 21 osoba ženskog spola, a za njih 26 je utvrđena epidemiološka veza. Preminula je jedna ženska osoba (rođ. 1931.) iz Dubrovnika. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

Oporavile su se 43 osobe, 24 iz Dubrovnika, devet iz Metkovića, sedam iz Župe dubrovačke te po jedna iz Opuzena, Stona i Ploča, navode iz Stožera.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 50 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, četiri bolesnika su na respiratoru - neinvazivna ventilacija, a dva na invanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađeno je 196 uzoraka, a od početka pandemije analiziran je ukupno 20 721 uzorak. U samoizolaciji je 1014 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 94 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Udruživanjem u klastere Turistička zajednica Grada Dubrovnika, nakon što taj način funkcioniranja turističkih zajednica, koji se inače već dugo najavljuje, u konačnici i zaživi, trebala bi biti pokretač brendiranja te boljeg pozicioniranja destinacije i njezinih sadržaja, ne samo Dubrovnika već i njezine okolice, odnosno Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja, područja čiji bi turističke zajednice u budućem ustroju, zajedno s Dubrovnikom, trebale biti udružene u jedan klaster o čemu je za Dubrovnikpress.hr govorio i direktor županijske TZ Vladimir Bakić.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić mišljenja je kako bi takva udružena suradnja turističkih zajednica još više osnažila promidžbu i kvalitetu destinacije.

Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, svako od tih područja svojevrsna je destinacija za turiste i svako od njih ima svoj ured turističke zajednice, ali i nedovoljan broj noćenja, a time i sredstva za jaču turističku promidžbu te razvoj i razradu projekata koji bi podigli kvalitetu tih destinacija.

Izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i primicanju hrvatskog turizma, kao i strategijom razvoja turizma na području Dubrovačko – neretvanske županije, predviđeno je udruživanje turističkih zajednica u klastere. Doduše, to je udruživanje bilo moguće i u prijašnjem zakonu pa su turističke zajednice i prije surađivale, ističe direktorica TZ-a Grada Dubrovnika Ana Hrnić.

- Što se tiče suradnje TZ grada Dubrovnika sa susjednim TZ, mogu reći da je ona i do sada uspješno funkcionirala, a odredbe novog zakona još jasnije definiraju mogućnosti suradnje. - kazala je Hrnić, ističući veliki potencijal udruživanja gradske TZ s turističkim zajednicama dubrovačkog područja.

- Smatram da zaista postoji potencijal da kroz zajedničke projekte i aktivnosti s ostalim TZ iz našeg klastera, kojih bi TZ grada Dubrovnika bila nositelj, dodatno ojačamo i intenziviramo našu suradnju. Jasno je da je Dubrovnik brand, koji zapravo nosi i predstavlja cijelo naše područje, a ne samo područje Grada. Dubrovnik kao destinacija svakako podrazumijeva i šire područje, koje nam svojim sadržajima daje dodanu vrijednost, što u promociji možemo i trebamo jako dobro iskoristiti. Sve se to na neki način i do sada radilo, ali svakako smatram da postoji prostor za napredak. - rekla je direktorica gradske Turističke zajednice Ana Hrnić.

Udruživanje turističkih zajednica na području Dubrovačko – neretvanske županije zasigurno bi se intenziviralo da ga ne ometa korona čime je onemogućena ozbiljna rasprava o načinima udruživanja koje ima za cilj kroz promidžbu i brendiranje podignuti kvalitetu destinacije i njezin sadržaja kako u Dubrovniku, tako i njegovoj okolici.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je gradskim vijećnicima prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu težak 579,34 milijuna kuna. O proračunu će se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća 16. studenoga. Proračun za sljedeću godinu za 190 milijuna kuna je manji no što je bio predviđen proračun za ovu godinu (gotovo 770 milijuna kuna) koji je rebalansom, zbog korona krize, umanjen na aktualnih 624 milijuna kuna.

Piše: Davor Mladošić

Bajka o bogatom, dapače najbogatijem gradu u Hrvatskoj počela se pričati u mandatu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Ta bajka koštala je Dubrovnik i direktno novaca, jer tko će, hajde da ne kažemo baš pametan, a ono barem – normalan u nekoj Vladi, dok pojedini dijelovi Hrvatske jedva preživljavaju, slati državne novce za projekte u „najbogatijem gradu” kako ga je prikazivao njegov gradonačelnik.

KORONAVIRUS OGOLIO BAJKU O NAJBOGATIJEM GRADU

Koliko se zbog tog lošeg PR – a, za koji je bivši gradonačelnik bio uvjeren kako je fantastičan, izgubilo novca koji su se mogli dobiti državnim ulaganjima u pojedine projekte, nikad se neće doznati niti će Vlahušić to spomenuti. Dapače, on je i danas uvjeren kako je taj dokazano loši PR bio ono – baš „super duper”. Neće govoriti nikad o izgubljenom novcu, govorit će kako je on donosio novac, od zidina, od žičare, no neće kazati kako je potpisivanjem dodatka ugovora s DPDS – om, toj udruzi zapravo omogućio daljnje ubiranje novca od zidina umjesto da se s njima uputi u sudski proces (uputio se sad, privatno), dok mu se s druge strane treba priznati da je guranjem zakona o žičarama uspio, iako je posao do kraja sa žičarom ipak doveo aktualni gradonačelnik Mato Franković.

Prva dva direktno od naroda izabrana gradonačelnika Dubrovnika još će se dugo uspoređivati, imao je Vlahušić svojih dobrih trenutaka pa i briljantnih ideja, mora mu se priznati da je bio gradonačelnik od akcije, ali i da mu završnica nije išla najbolje, nogometnim rječnikom, stvarao je puno šansi, uz slabu realizaciju, no o tom potom, falio mu je dobar vezni igrač, realno, nije ga ni imao tko pratiti, kao što je i realno da on sam nije dopuštao da ga se prati, najviše je volio solirati.

Grad su od 2013. do danas tako vodile dvije potpuno suprotne osobnosti, ne nije riječ o ideologiji, već o taktici dvoje izrazito liderski nastrojenih političara, jednog solo igrača i drugog koji igra ekipno, ali je njegova riječ ipak odlučujuća pa i kad ima iza sebe jaku organizaciju kao što HDZ jest i kao što Vlahušić iza sebe nije imao nikog, jer Vlahušić je zapravo bio HNS, a HNS bez Vlahušića ništa. Da nije tako Vlahušić bi možda i manje solirao, možda bi ga netko bio i uvjerio da je bajka o najbogatijem gradu u Hrvatskoj uistinu samo – bajka, koju je do kraja ogolio koronavirus.

Nije to ni trebao biti COVID, moglo je biti i nešto drugo, dosta bi vjerojatno bilo da glasnije pukne neka puška na Kosovu, pa da nestanu turisti, nestanu prihodi, da se od žičare uprihoduje skoro pa ništa, od zidina skoro pa ništa, dapače, u odnosu na potrebe gradskog proračuna – sića.

I 190 MILIJUNA MANJE ČINI SE AMBICIOZNIM PRORAČUNOM

No, ako je po Vlahušićevom Dubrovnik je i dalje najbogatiji Grad u Hrvatskoj, jer kada gradonačelnik Dubrovnika usred korona krize planira proračun na 579 milijuna kuna za 2021. godinu, a u vrijeme bajke o najbogatijem Gradu taj je proračun 2016. godine iznosio 451,17 milijuna kuna (ostvarenje 413,28 milijuna) onda ispada da u Dubrovniku, za razliku od ostatka boće zemaljske - cvjetaju ruže. Zašto baš za usporedbu 2016. godina... To je naime zadnji „pravi” Vlahušićev proračun, jer 2015. išlo se na prijevremene izbore s obzirom da proračun nije usvojen, te je prihvaćen tek nakon izbora, kao što na koncu 2016. nije usvojen ni za 2017. u kojoj su održani redovni izbori, a Vlahušić ga je predlagao na 603 milijuna kuna, dakle, usred bajke o „najbogatijem gradu” tek 24 milijuna kuna više nego Franković usred korona krize.

Tih 579 milijuna kuna, 190 milijuna manje nego u prvotno usvojenom proračunu za ovu godinu, a koje je predložio Franković čini se u ovom trenutku poprilično ambicioznim planom aktualnog gradonačelnika koji računa na brz oporavak, odnosno završetak korona krize i neka bude tako, no da je neizvjesno – jest. Ipak, sve i da se proračun kasnijim rebalansima bude umanjivao to nipošto neće značiti Frankovićev neuspjeh, a prijašnji proračuni pokazuju da se i sa 400 milijuna kuna Gradom može upravljati prilično dobro uz određene restrikcije, prvenstveno umanjenje pojedinih troškova koji su ili bespotrebno prebačeni na Grad ili se mogu privremeno obustaviti (Grad npr. deboto financira mukte prijevoz subvencijama Libertasu, tek 1400 građana trenutno plaća punu cijenu abonamenta).

DALEKO OD PRORAČUNSKE KATASTROFE, JOŠ DALJE OD BAJKE

Koliko zapravo znači 400 milijuna kuna u proračunu može se iskazati i primjerima usporedbe s drugim gradovima, pa je tako Grad Varaždin, koji je prošle godine bio na listama gradova s najrazvijenijim gospodarstvom, a brojem stanovnika otprilike je kao i Dubrovnik, 2019. imao proračun od 308 milijuna kuna. Skoknemo li na more, proračun veličinom Dubrovniku sličnog Grada Šibenika također se „vrti” na oko 300 milijuna kuna.

Dubrovnik je tako zasad daleko od proračunske katastrofe, no još je dalje od bajkovitog stanja. Upravljajući gradskim financijama u ovoj kriznoj godini, posebice uspije li uistinu ostati u okviru od oko 600 milijuna kuna izvršenja proračuna, makar i uz podignuti kredit, Franković pokazuje da zna pomiriti potrebe proračunskih korisnika i Grada iako mu se mogu zamjeriti i nepotrebna zapošljavanja u gradskoj upravi koja je narasla na više od 280 zaposlenika i gdje bi se također ne samo moglo, nego i trebalo „uštipnuti”, jer nije pretjerano kazati da u gradskim uredima nemaju gdje više ni sjediti.

S „poluproračuna” od 432 milijuna kuna iz 2017. donesenog tek poslije izbora i ostvarenje od 404,89 milijuna, Franković je uspio podignuti razinu gradskih financija prvo na ostvarenje proračuna u 2018. od 537,4 milijuna, a zatim i 689,78 milijuna kuna 2018. godine. Nije naravno Franković zarađivao te novce, ali je znao njima upravljati i planirati, a ako je dobro isplanirao 2021. godinu i ostvari li te planove, nakon karijere gradonačelnika, a najavio je kako se neće više kandidirati osvoji li drugi mandat, amo u šali kazati da mu ne bi bilo ludo ponuditi mjesto ministra financija u nekoj budućoj Vladi.

Proračun Grada Dubrovnika za 2021. godinu planiran je na 579,34 milijuna kuna, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr. Sljedeća, proračunska sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se 16. studenoga.

Inače, aktualni proračun Grada Dubrovnika, nakon posljednjih izmjena, za ovu godinu definiran je na 624 milijuna kuna. Prvotni proračun za 2020. godinu bio je planiran na gotovo 770 milijuna kuna, a onda je uslijedila korona kriza.

Utjecaj korona krize se naravno očekuje i sljedeće godine te je stoga i realno da je proračun za 2021. godinu manji za oko 190 milijuna kuna no što je u prosincu prošle godine bio planiran ovogodišnji.

dm

Pred dubrovačkim gradskim vijećnicima na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se prijedlog o davanju suglasnosti za zaduženje, odnosno podizanje kredita, Hotelu Gruž, u kojem Grad ima većinski udio od 88 posto, kako bi zapoćela rekonstrukcija za potrebe uređenje doma umirovljenika. Kredit kod Erste banke iznosi 15 milijuna kuna.

Hotel Gruž, koji trenutno izgleda kao kuća strave, bit će prenamijenjen u dom umirovljenika s ukupno 48 kreveta u 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba te tri dvokrevetna apartmana.

Novi dom imat će nešto više od 1300 kvadrata, a od postojeće zgrade bit će zadržano 690 kvadratnih metara dok će se dio garaže i krovišta srušiti te će se izgraditi novih 620 četvornih metara, a cijeli dom u konačnici će uz suteren i prizemlje imati još dva kata i potkrovlje.

Prema projektu u suterenu će biti smješten prostor za pogone s praonicom, spremište, prostor za osoblje i čajna kuhinja, prostor uprave nalazit će se u novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu, a u objket će se ugraditi lift. Kakos e navodi u dokumentaciji sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama,a trećina soba i lođe. Predviđen je i veliki dnevni boravak s kafićem i taracom.

Budući dom umirovljenika u Hotelu Gruž trebao bi imati 28 zaposlenika, a sama rekonstrukcija postojeće zgrade trebala bi biti gotova u roku od godine dana nakon uvođenja izvođača u radove.

Investicija rekonstrukcije vrijedna je 15 milijuna kuna, za koliko se odobrava i kreditno zaduženje, ali bez PDV – a, a na to će biti potrebno uložiti još oko tri milijuna kuna za opremanja što se namjerava financirati iz vlastitih prihoda Hotela Gruž i donacijama i subvencijom Grada.

Odgovornim upravljanjem proračunskim sredstvima Grad Dubrovnik je i u uvjetima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa zadržao kontinuitet izvođenja niza infrastrukturnih i kapitalnih projekata, a što najbolje potkrepljuju prizori s trenutno aktivnih gradilišta.
 
Ukupno dva kilometra duga nova prometnica od Mosta dr. Franja Tuđmana do ceste za Osojnik višestruko je značajna investicija u prometnu infrastrukturu te je kao takva preduvjet urbanizaciji područja Pobrežja, ali i razvoju šireg područja dubrovačkih Gornjih sela. Na gradilištu se već pristupilo prvim asfaltiranjima.
 
Druga važna prometna investiciju na gradskom području provodi se u suradnji s Hrvatskim cestama, a riječ je o 22,8 milijuna kuna vrijednoj rekonstrukciji državne ceste DC8 na dionici Zaton Veliki – Štikovica, jednom od projekata koji je dobio potporu na sjednici Vlade RH održanoj u veljači 2019. u Dubrovniku. Cesta dužine 3,2 kilometra koja prolazi kroz naselja Mali Zaton i Veliki Zaton bez godinama glasi za jednu od najoštećenijih dionica te predstavlja ugrozu za sve sudionike u prometu. Osim sanacije kolnika izvode se nogostupi, javna rasvjeta, autobusna ugibališta, ali i cjelokupne komunalne instalacije koje se polažu u trup ceste.
 
Kapitalne investicije u nedostajuće ili zastarjele sustave vodoopskrbe i odvodnje također su jedno od prioritetnih područja rada ove gradske uprave, a uz izgradnju sustava Orašac istovremeno se provode zahvati na području Mokošice, Štikovice i Zatona te otoka Lopuda. Sustav odvodnje na Lopudu prvi je takav na Elafitima, a sva navedena ulaganja premašuju ukupnu vrijednost od 84 milijuna kuna.
 
U Mokošici se izvodi cesta s infrastrukturom za zgrade sa stanovima namijenjenim mladim dubrovačkim obiteljima u okviru modela Dubrovačke stanogradnje i onim koji se u suradnji s Ministarstvom branitelja grade za hrvatske ratne vojne invalide. Nova ulica se na početku zahvata uklapa u gradsku prometnicu kod novog kružnog toka, a imat će dva kolna ulaza za pristup zgradama.
 
Unatoč korona krizi Grad uspješno nastavlja započeti ciklus ulaganja i u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, pa u samom gradskom centru napreduju radovi na rekonstrukciji bivšeg hotela stadion i zgrade gradskog bazena. U sklopu ove  18.3 milijuna kuna vrijedne investicije Dubrovnik će dobiti preuređene i novoopremljene prostore za rad sportskih klubova i udruga, ali i prvi hrvatski Muzej vaterpola te hostel koji će se dovesti u visoki roh-bau. Uredit će se i okolni javni prostor. Investicija bi trebala biti završena u travnju iduće godine.
 
Uz odgovorno upravljanje javnim financijama Grad Dubrovnik je snažno okrenut privlačenju bespovratnih sredstava koji se nude kroz fondove Europske unije, a gradska uprava upravo u njima, poglavito u programu The Recovery and Resilience, vidi snažnu priliku za realizaciju niza novih projekata na čijoj se pripremi dokumentacije predano radi. Neki od tih projekata su Park 'n' Ride sustav na Pobrežju i Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, ali i novi vrtići i škole.
 
Sva navedena ulaganja imaju za cilj povećati kvalitetu života građana, omogućiti ravnomjerni razvoj naselja u sklopu administrativnog područja Grada Dubrovnika te stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Otvorene su prijave pristigle na natječaj za mjesto ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, no službeno imena kandidata nije moguće dobiti. Naime, kako u priopćenju iz Javne ustanove rezervat Lokrum navode, objavu im navodno brane propisi o zaštiti osobnih podataka.

Osim što je sprdačina da se navodno ne mogu objaviti imena kandidata javnog natječaja za javnu ustanovu, odnosno imena ljudi koji misle upravljati novcem zarađenim na javnoj, odnosno imovini Grada Dubrovnika, još je veća sprdnja to što imena kandidata moraju biti dostupna odborima Gradskog vijeća i gradskim vijećnicima te se o njima može javno raspravljati na javnoj sjednici Gradskog vijeća.

Za ovo doduše ne treba kriviti Upravno vijeće JU rezervat Lokrum koje je donijelo takvu odluku, već su se poveli mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka, a koliko je takvo mišljenje, odnosno tumačenje zakona točno, drugi je par rukava i pitanje o kojem bi stručnjaci mogli diskutirati. Da apsurd bude veći javni interes objave imena kandidata nije upitan i njihova objava u medijima također nije zakonski ograničena, samo eto iz Upravnog vijeća ne smiju (zasad) odati njihova imena.

Uglavnom, sukobljavanje zakona stara je hrvatska glupost, a od devet pristiglih prijava, kako navode u priopćenju iz JU Rezervat Lokrum, sedam je pravovaljanih, za jednu prijavu nije dostavljena potpuna dokumentacija, ustanovilo je Upravno vijeće na današnjoj sjednici, a jedan kandidat se povukao iz postupka.

„Kandidatima koji ispunjavaju sve uvjete propisane natječajem objavljenim na službenim stranicama Javne ustanove Rezervat Lokrum dostavit će se privola za obradu i objavu osobnih podataka (bez čega sukladno propisima o GDPR-u nismo u mogućnosti objaviti imena) te će se kandidate pozvati na testiranje i razgovor, kako je bilo definirano natječajem.” - piše u priopćenju.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 44 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 20 osoba iz Dubrovnika, šest iz Orebića, po pet iz Vela Luke, Konavala i Župe dubrovačke, po jednoj osobi iz Smokvice i Ploča te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 28 osoba muškog spola i 16 osoba ženskog spola, a za njih 21 je utvrđena epidemiološka veza. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u nedjelju.

Oporavile su se 54 osobe, 23 iz Dubrovnika, deset iz Metkovića, sedam iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, po dvije iz Blata i Ploča te po jedna iz Korčule, Kule Norinske, Opuzena, Orebića i Trpnja. U OB Dubrovnik hospitalizirane su 52 osobe pozitivne na koronavirus. Osam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, četiri bolesnika su na respiratoru - neinvazivna ventilacija, te četiri na invanzivnoj ventilaciji.

U posljednja 24 sata obrađen je 161 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 20 882 uzoraka. U samoizolaciji je 926 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 94 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Proteklih dana na prijedlog Općine Župa dubrovačka započeli su radovi na sanaciji i rekonstrukciji korita bujičnih potoka koji prolaze kroz autokamp Kupari.

Radove izvode Hrvatske vode, a sastoje od čišćenja korita, uklanjanja prepreka i nepotrebnih instalacija te rekonstrukcije uljevnog dijela potoka od strane benzinske pumpe u Kuparima.

„Po završetku radova značajno će se povećati protočnost korita potoka za evakuaciju velikih voda i spriječiti štetno djelovanje na području starog sela Kupari. Ujedno će se otkloniti dugogodišnji problem plavljenja toga dijela naselja do konačne rekonstrukcije rijeke Taranta i svih priključnih kanala.” - navodi se u priopćenju Općine Župa dubrovačka.

dpp

Mjeru Grada Dubrovnika kojom se sufinanciraju srednjoškolski udžbenici u 2020. godini iskoristila su 853 dubrovačka učenika.
 
Nadležni  Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo ove godine zaprimio je rekordan broj zahtjeva od kada se ova mjera primjenjuje. U 2019. godini podneseno je 750 zahtjeva za sufinanciranje udžbenika, dok ih je u 2018. godini podneseno 595.
 
Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u Republici Hrvatskoj koji je uveo program sufinanciranja udžbenika za srednje škole, čiji su osnivači županije, a kojim gradska uprava potpomaže kućni budžet roditelja srednjoškolaca sa svog područja.
 
Udžbenici se sukladno Pravilniku o sufinanciranju nabave udžbenika učenicima srednjih škola sufinanciraju u iznosu do 1.000 kuna, za što je u ovogodišnjem proračunu planirano 800 tisuća kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika