Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom župana Joškom Cebalom i pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić te u pratnji načelnice Katarine Gugić boravio je u radnom posjetu Vela Luci.

Župan je sa suradnicima posjetio Dom zdravlja dr. Ante Franulović Vela Luka gdje je simbolički obilježeno puštanje u rad dijagnostičko-terapijske i medicinsko-tehničke opreme vrijedne oko 2,1 milijuna kuna nabavljene u okviru provedbe EU projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti domova zdravlja i koncesionara Dubrovačko-neretvanske županije“, a kojemu je Županija nositelj.

Proračun projekta iznosi 3.922.545 kuna, od čega je 2.922.403 (75 posto) bespovratnih sredstava EU, dok je ostatak sufinanciranje županije.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Završeno je opremanje i uređenje suvremene sportske dvorane Osnovne škole Montovjerna. Sportska dvorana je multifunkcionalna i opremljena za rukomet, košarku, odbojku, badminton i stolni tenis te sadržava sve potrebne elemente za gimnastički razvoj, tjelovježbu i nastavni program osnovnoškolaca. Za košarku su montirani električni podizni stropni i zidni koševi, kao i bočni električno podizni i sklopivi koševi, zatim rukometni golovi, multifunkcionalni semafor, a osigurana je i odbojkaška oprema, kao i lopte za različite sportove. Postavljene su i četiri ormarne tribine s funkcijom zatvaranja kada nisu u upotrebi, a mogu primiti do 130 gledatelja.
 
Još jedna od posebnosti dvorane jest to da je zamišljena kao dvodijelna jedinica, a pregrađuje se električnom podiznom mrežom kako bi u prostoru mogla neometano vježbati dva razredna odjeljenja ili dvije sportske grupe. Uz nju su smještene sve prateće prostorije za školu i dvoranu poput muških i ženskih svlačionica opremljenih ormarićima, praonica, strojarnice i prolaza na vanjsko igralište.
 
Sukladno ugovoru sklopljenim s Gradom Dubrovnikom, namještaj i opremu vrijedne 941.311,25 kuna s PDV-om je nabavila, isporučila i montirala tvrtka MULTI-SPORT d.o.o. Nova OŠ Montovjerna u rujnu je primila nove polaznike koji će od sada tjelesni odgoj prakticirati u najmodernijoj dvorani  u Dubrovniku. Riječ je o prvoj školi koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine, a ukupna vrijednost investicije je preko 75 milijuna kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 74 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 34 osobe iz Dubrovnika, devet iz Župe dubrovačke, osam iz Metkovića, sedam iz Blata, pet iz Vela Luke, četiri iz Konavala, dvije iz Ploča, po jednoj iz Lumbarde, Opuzena i Orebića te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 36 osoba muškog spola, 38 osoba ženskog spola, a za njih 44 je utvrđena epidemiološka veza. - današnje je priopćenje Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 28 osoba: 11 iz Dubrovnika, osam iz Metkovića, četiri iz Župe dubrovačke te po jedna osoba iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Kule Norinske, Opuzena i Slivnog. U OB Dubrovnik hospitalizirano je 56 osoba pozitivnih na koronavirus. Devet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, pet bolesnika su na respiratoru - neinvazivna ventilacija, a četiri je na invanzivnoj ventilaciji, navode iz Stožera.

U posljednja 24 sata obrađena su 253 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 21 432 uzorka. U samoizolaciji su 1062 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 95 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Veliku sreću u nesreći imao je danas vozač iz Dubrovnika koji je automobilom sletio u more u Čajkovićima prošavši gotovo neozlijeđen. Naime, on je, pretpostavlja se zbog umora, prvo udario u dva parkirana automobila, a zatim uz samu ogradu uz cestu proletio direktno u more.

Na teren su ubrzo izašli Dubrovački vatrogasci, hitna pomoć i policija, a postavljene su i brane protiv širenja zagađenja mora.

Vozač je bio sam u automobilu, a nakon što je sletio u more da izađe pomogli su mu drugi vozači koji su se zaustavili.

dm

Na Karasovićima je zaplijenjeno gotovo 17,5 kg marihuane. Naime, u ranim jutarnjim satima jučer je ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupio autobus albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 53-godišnjak, a s kojim se u vozilu nalazio i 36-godišnjak, obojica državljani Albanije.

Tijekom obavljanja granične kontrole policijski službenici Postaje granične policije Gruda s djelatnicima carine posumnjali su na krijumčarenje droge zbog čega je zatražen nalog za pretragu vozila.

Pretragom je u rezervnom kotaču autobusa pronađeno 12 PVC vreća u kojima se nalazila droga marihuana, ukupne težine 17,450 kg.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti albanski državljani počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, te su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

dpp

„Prijedlog proračuna Grada za 2021. godinu još̌ jednom je razotkrio svu bezidejnost Mata Frankovića i njegovih suradnika na čelu Grada Dubrovnika. To se jasno vidi po praznim kolonama u projekcijama za 2022. i 2023. godinu i stoga HNS neće podržati predloženi prijedlog. Jer bilo kakav prijedlog koji na prvo mjesto stavlja potrošnju nauštrb boljitka života naših sugrađana nikada neće dobiti našu potporu.” - piše danas u priopćenju dubrovačkog HNS – a nakon što je gradonačelnika Mato Franković predstavio proračun za 2021. godinu težak 579,34 milijuna kuna.

IZ HNS – a u priopćenju navode da je „nepobitna činjenica kako ovaj proračun na prihodovnoj strani nije realan i predstavlja samo još̌ jednu kreditnu priču, a rashodovnu stranu i dalje obilježava nerazmjerno velikih 50 posto troškova za zaposlene u ukupnom rashodu”.

„I nije kraj novim zapošljavanjima što se vidi i kroz projekciju rashoda u narednom razdoblju gdje navedena stavka raste u sljedeće dvije godine za čak 11 milijuna kuna u odnosu na 2020. godinu. Da gradonačelnik nema odgovornost prema novcu naših sugrađana vidljivo je i iz dvostrukog povećanja cijene gradnje u svim projektima Grada. Dakle, za beton se dava duplo više, a za građane duplo manje.” - navode iz HNS – a.

U ostatku priopćenja piše:

„Ova Covid-kriza tako je ogolila mnoge stvari, ali najviše žalosti činjenica da Mato Franković očito namjerava kupiti svoju osobnu budućnost na teret građana pa, unatoč brojnim političkim i stranačkim ulogama – i na lokalnoj i na državnoj razini, umjesto da njima osigura priljev novca, kontinuirano zadužuje naš Grad i troši novac naših sugrađana na financiranje projekata države. Sufinancirali smo tako novi Državni arhiv, sufinancirat ćemo i zgradu suda, ali zato u proračunu opet nema ni traga koncertnoj dvorani, azilu i mnogim projektima koji su potrebni našem Gradu.

Ipak, ili bolje rečeno unatoč svemu tome, i znajući da HDZ s partnerima ima većinu za izglasavanje proračuna, HNS će predati svoj amandman na proračun. Njime je predviđena pomoć socijalnim kategorijama i umirovljenicima u slučaju oboljenja od COVID-a i to u obliku jednokratne isplate u iznosu od 1.000 kuna po osobi. Ukupno planirani iznos od 200 tisuća kuna zasigurno će pomoći našim najugroženijim sugrađanima da se bolje nose s tom iznimno teškom situacijom te predstavlja minimalno financijsko opterećenje za Grad. Smatramo da je to najmanje što gradonačelnik i HDZ mogu učiniti za građane, kad već u ovoj krizi nisu uspjeli prilagoditi potrošnju realnim uvjetima ili naći barem jedan novi izvor prihoda.” - piše u priopćenju HNS – a.

dpp

U povodu obilježavanja 31. Obljetnice osnivanja dubrovačkog HDZ - a, predstavnici Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice položili su danas vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na groblju Boninovo kao znak sjećanja i zahvalnosti za sve stradale i poginule branitelje koji su svoje živote dali za obranu hrvatskog juga!

„U „karaci” 11. studenoga 1989. godine hrabra skupina ljudi predvođena gosparom Ivom Jelićem i našim utemeljiteljima osnovala je Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik sa jednim ciljem, a to je slobodna i neovisna domovina Hrvatska.” - piše danas u priopćenju HDZ - a

„HDZ je bio sredstvo kako ostvariti stoljetni san hrvatskog naroda. Od tada do danas, prošla je 31 godina u kojima je bilo uspona i padova. Ali, upravo zahvaljujući Vladam predvođenim HDZ-om ostvarili smo brojne strateške ciljeve, postali smo međunarodno priznata i poštovana zemlja,  dio smo NATO saveza, punopravna smo članica Europske unije. Dragi članovi HDZ-a, a posebno poštovani utemeljitelji, čestitam vam Vaš dan. Naša dužnost je predano i časno nastaviti služiti našem Gradu!" kazao je danas predsjednik Gradskog odbora i gradonačelnik Mato Franković.” - navodi se u priopćenju.

„Zbog epidemije korona virusa u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja, a zbog poštivanja epidemioloških mjera i uputa Stožera  neće se održati svečana proslava u Kazalištu Marina Držića te tradicionalno okupljanje u „Karaci”, naveli su još iz HDZ – a.

dm

Doc. dr. sc. Stjepan Srhoj, nastavnik na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2019., u kategoriji Godišnje nagrade za znanstvene novake, za područje društvenih znanosti.
 
U obrazloženju nagrade navedeno je:
Dr. sc. Stjepan Srhoj preddiplomski i diplomski studij završio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U 2015. godini upisao je zajednički doktorski studij ekonomije Sveučilišta Innsbruck (UIBK) i Sveučilišta Linz u Austriji. Na UIBK je u travnju 2019. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: „High-growth firms and public grants as policy measures for fostering growth“. Vrlo zapažen doprinos, rijedak i za zrelije istraživače u polju ekonomije, ostvario je objavom triju radova u 2019. godini od kojih su dva obavljena u časopisu rangiranom Q1 Wos CCC s IF 3.555. Radovi čine istraživačku cjelinu s fokusom na istraživanju efikasnosti korištenja javnog novca u poticanju izvozno orijentiranih malih i srednjih poduzeća.

dpp

Iako su pritužbe iz najveće gradskog naselja gotovo učestale, Grad Dubrovnik ipak je u vrlo kratkom roku u Mokošici izgradio nova parkirališta, koja doduše nisu riješila problem s nedostajućim parkirnim mjestima u tom naselju, ali su koliko toliko utjecala na smanjenje tog problema. Grad je naime na tom području izgradio dva nova parkirališta dok su radovi na trećem u tijeku. Ipak, onaj najveći projekt izgradnje garaže odgodila je korona kriza.

Parkirnih mjesta inače kronično nedostaje u svim gradskim kvartovima. Dijelom je za to zaslužna nekontrolirana gradnja i ona famozna odredba prema kojoj se problem s nedostajućim parkirnim mjestima rješavao kupnjom tih nedostajućih fiktivnih parkirnih mjesta u garaži na Ilijinoj glavici. Dijelom je zaslužna i masovna prenamjena garaža, mahom u apartmane. Naravno i prosječna obitelj danas ima više auta nego što ih je imala prijašnjih godina.

Svi se ti auti na kraju dana u gotovo svim gradskim kvartovima natiskaju manje - više nepropisno parkirani, ali se kazne za nepropisno parkiranje iz razloga koji su samo znani policiji ili prometnom redarstvu, očito pišu samo po Mokošici.

No, građani, posebno oni koji se u ovo vrijeme korona dosade izgleda zabavljaju brojeći nepropisno parkirane aute po Mokošici sebe amnestiraju krivnje za nepropisno parkiranje po tom naselju, prst upiru u Grad Dubrovnik koji je po njima očiti krivac za kazne koje su proizašle iz nedovoljnog broja parkirnih mjesta.

Problem s nedostatkom parkirnih mjesta u Mokošici ipak ne datira od jučer već je riječ o problemu kojeg su političke strukture, koje su se izmjenjivale na vlasti, godinama ignorirale. Naime, u naselju građenom 80 - tih godina, gradnja je nastavljena i nakon Domovinskog rata. Gradili su se stanovi za razne kategorije građana, a da se planski nije brinulo o prometu, odnosno parkirna mjesta nikoga nisu zanimala iako se prometni problemi u tom naselju ne mogu riješiti, a da se prethodno ne stavi u red promet u mirovanju, što znači izgradnju dovoljnog broja parkirnih mjesta.

Aktualna gradska uprava prva je koja je prometne probleme u Mokošici počela rješavati, a svi se oni, i kad novca ima, ne mogu riješiti u kratkom vremenu, zbog procedure jer izrada rješenja i ishodovanje potrebnih dozvola obično traje duže nego sami radovi na izgradnji.

Neki su projekti koji su trebali koliko toliko utjecati na rješavanje problema s parkingom u Mokošici ipak završeni, neki su u tijeku, a neki su, poput izgradnje garaže, zbog korona krize obustavljeni.

Naime, ne bi li riješio prometne u Mokošici, gradonačelnik Mato Franković još je prošle godine najavio četiri projekta, odnosno izgradnju četiriju parkirališta u tom naselju, od ta četiri projekta, dva su završena, treći je u tijeku, a četvrti, ujedno i najveći među njima, zbog korone je na čekanju.

U Ulici Bartola Kašića predviđena je izgradnja garaže s 206 parkirnih mjesta. Za izgradnju garaže planirane na mjestu postojećeg parkirališta kod negdašnjeg okretišta autobusa 1A izrađeno je idejno rješenje. Ta bi garaža trebala imati suteren, četiri etaže i tzv. prohodni krov.

Kolni pristup u tu je garažu zamišljen iz Ulice Bartola Kašića, a pješački iz Ulice Od izvora. Unutar garaže promet bi se odvijao jednosmjerno po etažama preko rampi, a za pješačku komunikaciju izgradila bi se dva stubišta i dizalo, prvenstveno namijenjeno za osobe s invaliditetom za koje je u garaži predviđeno pet mjesta.

Krovna etaža zamišljena je kao javna površina s društvenim i ugostiteljskim sadržajima, a predviđen je i teren za košarku i dječje igralište. Ovaj izazovan projekt privremeno je obustavila korona kriza.

Ipak, završen je parking sa 76 mjesta pokraj zgrada HRVI, a zbog čega je i obližnja cesta rekonstruirana u kružni tok. Okončani su i radovi na parkingu s 58 mjesta u Ulici Marina Kneževića, dok se još izvode radovi na izgradnji parkinga sa 63 parkirna mjesta između Ulice Marina Kneževića i Ulice Između dolaca.

Izgradnja parkirnih mjesta vjerojatno bi se trebala nastaviti i u 2021. godini, no ukoliko su u planu, to su projekti koje bi gradonačelnik Mato Franković tek trebao predstaviti jer problem parkiranja u prenapučenom naselju, a što Mokošica jest, konačno treba netko riješiti. Franković je volju pokazao, no korona je ipak uzela danak te su zbog krize brojni projekti stavljeni na čekanje.

Ministarstvo uprave i pravosuđa u javno je savjetovanje uputilo paket zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji ima za cilj smanjiti broj lokalnih dužnosnika. Prema zakonskim izmjenama već će se na lokalnim izborima u svibnju birati 618 dužnosnika manje, odnosno umjesto dosadašnjih 1 321 biralo bi se 703 dužnosnika.

Osim što će gradonačelnik Dubrovnika imati jednog zamjenika, smanjit će se i broj članova predstavničkih tijela i to za 10 posto (najavljivalo se i 20, ali je prijedlog ipak 10 posto) pa bi u novom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika umjesto dosadašnjih 25 trebalo biti 23 vijećnika.

No, što bi se u dubrovačkom Gradskom vijeću nakon zakonskih izmjena promijenilo, tko bi u broju vijećničkih mandata profitirao, a tko gubio? Kada bi na izbore u Dubrovniku izašao jednak broj birača kao na prošlim lokalnim izborima, a broj stranaka koje će se natjecati ostao nepromijenjen HDZ bi ponovo bio izborni pobjednik, a većinu bi, baš kao i na prošlim izborima formirao s DUSTRA - om.

Na izborima 2017. HDZ-u su 5 873 biračka glasa donijela 10 mandata u aktualnom sazivu Gradskog vijeća. HNS je u to vrijeme po snazi bio najveća oporbena stranka. S 2 095 glasova pripala su im tri vijećnička mjesta. DUSTRA - in doseg bio je 1 870 glasova i tri mandata. Jednak broj mandata osvojio je i DDS s 1 750 glasova. Most je imao 1 568 glasova i dva mandata. SDP - u su 1 463 glasa donijela dva mandata. SJG osvojio je jedan mandat s 1 159 glasova dok je HSS - u jedan mandat donijelo 1 100 glasova birača. HSU sa 700 i ŽZ s 347 glasova birača ostali su ispod izbornog praga.

Prema rezultatima izbora iz svibnja 2017. u sazivu Gradskog vijeća s 23 vijećnika, većina bi se formirala s 12 vijećnika, a HDZ, koji bi osvojio devet mandata, većinu bi ponovo mogao formirati s DUSTRA - om koja bi ponovo osvojila tri mandata.

Naravno, posve je iluzorno očekivati da će omjeri snaga u Gradskom vijeću koje će se formirati nakon svibanjskih lokalnih izbora ostati isti jer osim o broju birača koji će se odazvati izborima, na njihov će ishod, odnosno na saziv novog Vijeća itekako ovisiti predizborne koalicije stranaka koje će se vjerojatno formirati. Na ishod izbora svakako će utjecati i neke nove stranke i liste koje će se na njima natjecati.

Naime, Domovinski pokret već je najavio kako će u Dubrovniku izaći na lokalne izbore. Na njima će se s listom natjecati i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, a pitanje je koliko je moguće da on na izbore izađe s HNS - om i HSLS - om. Vlahušić može računati i na podršku članova Glasa, koji s njime na izbore neće, ali bi nešto članova te stranke koji su napustili HNS kad i Vlahušić, mogao za njega glasati. Svakako mu je sklon i dio SDP-ovih glasača, samo je pitanje koliko njih.

Pitanje je i hoće li se formirati lijeva koalicija koji bi trebao predvoditi SDP u kojem računaju na HSS i Glas, ali i HNS, iako se dobar dio lokalnih SDP - ovaca koaliciji s HNS - om protivi. Špekulira se i kako su u SDP-u već razgovarali s Mostom o mogućoj koaliciji, no ta lijevo-desna koalicija SDP - u zasigurno ne bi donijela ništa dobroga.

Ukoliko do dogovora ne dođe, jer jasno je da će male stranke, poput Glasa, na koje računa SDP, tražiti visoka mjesta na listi, iako za njih nemaju izbornog potencijala, na vodstvu SDP je da prosudi hoće li po tko zna koji put dosad svoje mandate podrediti malima čiji je izborni doseg gotovo pa zanemariv.

Konstrukcije o predizbornoj suradnji Mosta i bivšeg direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića ili Tolića i Vlahušićam, iako nisu nemoguće su tragikomične.

DDS će tradicionalno na izbore sam pa što bude bude, baš kao i SJG. DUSTRA bi mogla sama, a mogla bi i s HDZ - om.

Grad Dubrovnik partner je na novom projektu DiMaND. Projekt je financiran u sklopu Programa Mehanizama Unije za civilnu zaštitu.
 
Naime, projektne aktivnosti u sklopu DiMaND-a imaju za cilj poboljšanje međunarodne/regionalne suradnje u smislu djelovanja i reakcija na prirodne katastrofe. Također, Grad Dubrovnik je vodeći partner u projektnoj aktivnosti koja će se baviti suradnjom i djelovanjem općina/gradova sa svojim postrojbama civilne zaštite.
 
Grad Dubrovnik pridaje veliku važnost prevenciji i djelovanju u slučajevima prirodnih ugroza. Naime, zbog svog geografskog položaja i obilježja brojne su prirodne katastrofe kojima je izložen grad Dubrovnik. S tim u vezi, iznimno je važno raditi na unaprjeđenju spremnosti za operativno djelovanje; stanja mobilnosti snaga i veza; mogućnostima materijalne potpore operativnim kapacitetima tijekom provođenja mjera civilne zaštite u katastrofama kao i drugih potreba snaga  za potrebe planiranja civilne zaštite. Nadalje, prekogranična suradnja i dijeljenje primjera dobre prakse među zemljama koje su pod rizikom od prirodnih katastrofa je jedan od korisnih elemenata u smislu poboljšanja reakcije i spremnosti postrojbi civilne zaštite, te ostalih žurnih službi koje djeluju u slučajevima prirodnih katastrofa, a čemu će ovaj projekt regionalne suradnje svakako doprinijeti.
 
Grad Dubrovnik u projektu sudjeluje kao projektni partner dok je Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci pridruženi partner na projektu.
 
Projektna prijava je okupila 18 relevantnih partnera i pridruženih partnera iz 8 zemalja (Mađarske, Slovačke, Bugarske, Rumunjske, Austrije, Hrvatske, Srbije i Slovenije) dok je vodeći partner Vatrogasna zajednica grada Budimpešte.
 
Ukupan proračun projekta iznosi 341.608 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 42.158 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske unije.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavio je danas medijima prijedlog Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu, vrijedan 579.335.780 kuna.
 
- Proračun je izbalansiran, sadrži razvojnu komponentu, nastavlja kontinuitet ranije započetih projekata i programa te ujedno predstavlja odgovorno i transparentno financiranje svih ciljanih skupina Grada Dubrovnika. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, ističući kako se za proračunske korisnike izdvaja iznos od 81,9 milijuna kuna. U skupinu proračunskih korisnika, pojasnio je gradonačelnik, spadaju sve ustanove Grada, od muzeja, vrtića, vatrogasne postrojbe, knjižnica, sportskih objekata, osnovnih škola i svih ostalih za koje Grad osigurava plaće iz svog proračuna.  
 
Proračun Grada Dubrovnika rastao je proteklih godina, od 2017. kada je iznosio 432 milijuna kuna do 2020. kada je bio planiran na rekordnih 769 milijuna kuna te je uslijed korona krize rebalansom smanjen na 629 milijuna kuna. S današnjih planiranih 579 milijuna kuna na razini je otprilike proračuna iz 2018. godine.
 
Glavni razlog rasta proračuna Grada leži u korištenju EU fondova, što je od početka mandata ove gradske uprave isticano kao vrlo važan izvor financiranja kapitalnih projekata te će do kraja ovog mandata Grad zabilježiti više od milijardu kuna ugovorenih EU sredstava, što je veličina čak dva proračuna Grada Dubrovnika.
 
- Pripremili smo se posebno za 2021. godinu na način da smo brojne projekte doveli do građevinske dozvole kako bi ih upravo kroz instrument EU-a 'Recovery and Resilience'  prijavili na europske fondove. Među projektima spremnima za prijavljivanje na ovaj fond su azil za životinje, smještaj za beskućnike, dom umirovljenika ispod Opće  bolnice, škola u Mokošici, Vrtić Pčelica, cesta Tamarić, stanovi Solitudo i sportska dvorana. Samo oni su vrijedni 636 milijuna kuna.  Znači da smo potpuno spremni za novu europsku perspektivu koja počinje 2021. godine. - istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
U ovoj je prigodi izdvojio i nekoliko važnih gradskih projekata za čiju su realizaciju osigurana sredstva u proračunu za iduću godinu, poput Parka Gradac, za koji je planirano milijun kuna, ceste za zgrade HRVI u Mokošici devet milijuna kuna, za Groblje Dubac izdvojit će se pet milijuna kuna, za cestu Most dr. F. Tuđmana – Osojnik 12,8 milijuna kuna, za Lapadsku obalu 16 milijuna kuna, novu školu u Ulici Ilije Sarake 14 milijuna, rekonstrukciju Jugovog bazena 16,9 milijuna kuna.
 
Uz velike projekte i dalje će se financirati programi za djecu i učenike poput produženog boravka u osnovnim školama, dara za novorođeno dijete, obrazovnih materijala i udžbenika, stipendija, subvencija za najam stanova, projekti udruga osoba s invaliditetom, kao i zdravstvenog nadstandarda poput pedijatra u Mokošici, ambulante na Koločepu i hitnog medicinskog tima na Elafitima.
 
Osigurana su i sredstva za izmjene GUP-a Grada Dubrovnika te niz drugih prostornih dokumenata.

dpp