U kontekstu poslovanja Libertasa, za čiju je ionako krhku bilancu kriza izazvana pandemijom koronavirusa skoro pa pogubna, gradonačelnik Mato Franković u više se navrata dotaknuo i besplatnih pokaza. Tako je znao istaknuti kako Libertas ima oko osam tisuća korisnika besplatnih pokaza, a koje će trebati revidirati. Naime, posve je jasno da u gradu s nešto više od 40 tisuća stanovnika, gotovo četvrtina njegovih stanovnika ne može imati besplatne pokaze dok običan građanski pokaz od 250 kuna koristi iznimno mali broj stanovnika.

Nema ih baš osam tisuća, kako je rekao gradonačelnik, ali ih ipak ima još uvijek previše. Naime, Libertasov besplatni pokaz, prema podacima iz te gradske tvrtke, mjesečno koristi 7 195 građana. Od tih nešto više od sedam tisuća, najveći broj pokaza, 5 786 koriste osobe starije od 65 godina s prebivalištem u Dubrovniku dok su 1 409 korsinika besplatnih pokaza osobe s invaliditetom i članovi socijalno - humanitarnih udruga.

Besplatni pokazi uporište imaju u mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika prema kojima sve osobe s prebivalištem u Dubrovniku, s navršenih 65 godina života, ostvaruju pravo na besplatan javni prijevoz.

Prema odgovoru iz Libertasa, cijena umirovljeničkog pokaza za uže gradsko područje za umirovljenike s mirovinom do 1 800 kuna iznosi 10 kuna, dok 35 kuna stoji pokaz za umirovljenike čije je mirovina od 1 801 do 2 000 kuna.

Zanimljiv je podatak kako pokaz stoji 70 kuna za umirovljenike s mirovinom iznad 2 000 kuna nakon kojeg iznosa više ne postoje kriteriji prema kojima se određuje cijena subvencioniranog pokaza, iako bi možda trebalo odrediti kriterije prema kojima bi oni čije su mirovine za hrvatske prilike više od prosjeka, trebali plaćati i veću cijenu pokazne karte.

Osim velikog broja besplatnih, Libertas ima jako mali broj korisnika građanskih pokaza.
Naime, građanski pokaz od 250 kuna u prvih devet mjeseci ove godine koristilo je tek 1 401 građana. Iz Libertasa ističu kako je broj korisnika građanskog pokaza zbog COVID uvjeta ove godine znatno manji.

Naime, prošle je godine primjerice građanski pokaz mjesečno koristilo 2 773 korisnika pa je pitanje zbog čega se tako mali boj građana koristi građanskim pokazom te što rade u Libertasu ne bi li povećali broj korisnika građanskog pokaza.

Zbog pandemije i lockdowna, ali i straha, smanjen je i broj đačkih pokaza čija je cijena 50 kuna. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine đački pokaz mjesečno koristio 1 416 učenika, dok je prošle godine đački pokaz mjesečno koristilo 2 108 učenika.

Inače, cijena voznih karata i pokaza u Libertasu je zadnji put mijenjana 15. svibnja 2012. godine.

Besplatni pokazi, posebno ovi za umirovljenike uporište imaju u socijalnim mjerama Grada Dubrovnika, aktu koji se zapravo iz godine u godinu malo ili uopće ne revidira, odnosno, ovisno o stanju u gradskoj blagajni najčešće se revidira ususret lokalnim izborima, kad treba biti široke ruke pa se obično dodaju nove pogodnosti kako bi se kupili glasovi.

Iako je posve jasno da Libertas u suradnji s Gradom mora revidirati broj besplatnih pokaza, pravo je pitanje odakle krenuti, odnosno kome ga ukinuti, osim umirovljenicima s visokim mirovinama.

Prema kriterijima u Socijalnim mjerama Grada Dubrovnika, osim korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika pučke kuhinje, pravo na subvencionirani prijevoz imaju i višestruki dobrovoljni darivatelji krvi, volonteri koji imaju ugovor o volontiranju u socijalno - humanitarnim udrugama osoba s invaliditetom te udrugama za djecu i mlade ako pravo na troškove prijevoza ne ostvaruju po nekoj drugoj osnovi.

Pravo na subvencionirani prijevoz ostvaruju i osobe s invaliditetom, slijepe i gluhe osobe, autistične te osobe s umjereno težim i teškim intelektualnim teškoćama, osobe na dijalizi i osobe s transplantiranim organima, osobe s u utvrđenim disfunkcionalnim poremećajima i motoričkim oštećenjima ekstremiteta, odnosno oboljeli od multiplaskleroze, cerebralne paralize i mišićne distrofije, osobe oboljele od težih duševnih bolesti, djeca korisnici prava na osobnu invalidninu, članovi uže obitelji poginulih branitelja i civila te vojni i civilni invalidi iz Domovinskog rata, a pravo na besplatno korištenje subvencionirane karte imaju i pratitelji osoba s invaliditetom koje se ne mogu samostalno kretati bez pratnje.

Gradilište Pelješkog mosta jučer je obišao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima, a u pratnji župana Nikole Dobroslavića i zamjenika župana Joška Cebala.

Istom prilikom održan je i sastanak ministra Olega Butkovića, saborskog zastupnika Branka Bačića, župana Nikole Dobroslavića i predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića s predstavnicima izvođača.

– Pogledali smo na samom moru kako napreduju radovi na prvoj fazi projekta, izgradnji samog mosta. Radi se na okrupnjavanju čelične konstrukcije i betoniranju središnjeg pilona i to ide jako dobro usprkos koroni i određenim problemima koji su, vjerujem, iza nas. Ovaj projekt ide svome kraju, uspješnom dinamikom. Nakon obilaska smo održali operativni sastanak sa svim izvođačima svih faza ovoga projekta, znači mosta i pristupnih cesta, upoznali se s dinamikom izvođenja radova na pristupnim cestama. To sve skupa ide jako dobro, neki izvođači su i ispred roka. – rekao je ministar Butković.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Pelješki most geostrateški projekt najviše važnosti, i to ne samo za našu županiju već i za cijelu Hrvatsku.

- Pelješkim mostom spajamo hrvatski teritorij, ali značaj ovog projekta je tim veći i što se Pelješkim mostom spaja i teritorij Europske unije. Izgradnja Pelješkog mosta potaknut će daljnji gospodarski razvoj na Pelješcu i našim otocima, ali i u Dubrovniku kao županijskom središtu i ovaj projekt je nama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od prevelike važnosti. Kao što smo danas imali prilike i vidjeti, radi se o vrlo zahtjevnom projektu, jednom od najvećih takve vrste u Hrvatskoj, a mi smo doista zadovoljni kako Vlada i Hrvatske ceste vode projekt, imali smo se danas prilike tijekom obilaska uvjeriti i u dinamiku radova i vjerujemo da će sve u roku biti završeno. - kazao je između ostalog župan Dobroslavić.

dpp

U Općoj bolnici Dubrovnik sinoć je pronađeno beživotno tijelo 38 – godišnjeg djelatnika, koji je, prema neslužbenim informacijama, počinio samoubojstvo.

Preminuli 38 – godišnjak u Općoj bolnici Dubrovnik bio je djelatnik tehničke službe. Samoubojstvo je počinio na radnom mjestu tijekom noći. Pored njega je pronađeno vatreno oružje s kojim je sam sebi oduzeo život.

nm

Promišljajući daljnji razvoj i urbanizaciju Grada Dubrovnika, gradska uprava nastavlja s razvojem infrastrukturnih projekata s ciljem rasterećenja gradskog središta opterećenog prometnim zagušenjima. Jedna od ključnih investicija, kao dio integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 i projekta Poštujmo Grad, je Park 'n' Ride sustav na području Pobrežja.
 
Park 'n' Ride sustav uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu županijsku cestu Ž6235 i javnim prijevozom do užeg središta grada. Završena je izrada glavnog projekta kojim je predviđeno ukupno 624 parkirališnih mjesta, kao i dva terminala za ukrcaj i iskrcaj putnika iz autobusa. Od 550 parkirnih mjesta za osobna vozila, 30 mjesta bit će označeno za vozila osoba s invaliditetom. Stajalište za autotaksi vozila obuhvatit će 18 mjesta, dok je za autobuse planirano 20 parkirnih mjesta.
 
Osim uređenja kolnih površina, na području cijelog sustava uredit će se i pješačke i zelene površine, a detaljno osmišljen projekt obuhvaća i funkcionalno rješenje odvodnjavanja i pročišćavanja oborinskih voda s kolnih i pješačkih površina. Kako bi se omogućila maksimalna iskorištenost prostora s obzirom na specifičnosti terena, parking će se graditi kaskadno i to izvedbom armiranobetonskih potpornih zidova. Projektom je izrađeno i tehničko rješenje javne rasvjete prilagođeno prostoru u sigurnosnom i vizualnom smislu.
 
Idejno rješenje i glavni projekt s troškovnikom te ostalu nabavom obuhvaćenu projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka Proposta d.o.o. iz Splita, a izradu geodetskih podloga i parcelacijskog elaborata napravila je tvrtka Reljef d.o.o. također iz Splita.
 
Sustav se naslanja na radove na izgradnji ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, odnosno do ceste za Osojnik. Uređenjem Park 'n' Ride parkirališta Grad Dubrovnik je korak bliže planiranom ograničenju pristupa automobilima do granica kontaktne zone povijesne jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, što je jedan od ciljeva strateškog projekta Poštujmo grad. Posjetiteljima koji svoja vozila ostave na Pobrežju na raspolaganju će biti prijevoz autobusima JGP Libertas uključen u cijenu parkiranja. Projekt je prijavljen na EU projekt Recovery and Resilience.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Župan Nikola Dobroslavić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su Ugovor o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu obavljanja znanstvene i obrazovne djelatnosti, kao i znanstvenog i razvojnog istraživanja na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako  Dubrovačko-neretvanska županija  i na ovaj način pruža potporu razvoju akvakulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora. Naime, Županija kontinurano provodi postupke dodjele koncesija za uzgoj školjaka i ribe, te provodi niz aktivnosti  koje imaju za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva i njegovo gospodarsko korištenje obavljanjem tradicionalnih djelatnosti. Tako je  Županija posljednjim izmjenama Županijskog prostornog plana omogućila gradnju riva za potrebe marikulture kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje te djelatnosti.

Također, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku izradila je Studiju procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu u svrhu izrade smjernica u gospodarskom razvoju predmetnog područja uz visoki stupanj zaštite okoliša.  Istaknuto je i da proteklih godina Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi monitoring i uzorkovanje ličinki unutar Malostonskog zaljeva.

Župan je izrazio zadovoljstvo što je malostonska kamenica nedavno dobila zaštićenu oznaku izvornosti, pri čemu je  Županija subvencionirala troškove dobivanja oznake izvornosti uzgajivačima prilikom prijave.

Uz dodjelu ove koncesije koja ima za cilj obrazovni i znanstveni pristup ovoj važnoj gospodarskoj djelatnosti u Malostonskom zaljevu, Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi više projekata, kao što je primjerice projekt Argos kojim se planira organizirati mrijestilište u svrhu daljnjeg razvoja akvakulture.

Rektor Nikša Burum zahvalio je Županu Nikoli Dobroslaviću na dodjeli ove koncesije te naveo kvalitetne primjere suradnje između Županije i Sveučilišta u Dubrovniku što se potvrđuje i potpisom ovog ugovora.

Potpisivanju su nazočili su i prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr. sc. Marijana Pečarević i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Identifikacijom posmrtnih ostataka osobe koja je 14. listopada ove godine pronađena u napuštenom objektu u Ulici dr. Ante Starčevića u Dubrovniku, utvrđeno je da se radi o Petru Huri Mandiću čiji je nestanak Policijskoj upravi DN prijavljen 20. listopada 2018. godine, kratko je priopćenje Policijske uprave dubrovačko – neretvanske o nedavno otkrivenom tijelu u navedenom objektu.

Obdukcijom njegovih posmrtnih ostataka nije utvrđeno da je smrt nastupila kaznenim djelom, naveli su iz PU.

dpp

Ciklus Jesenji glazbeni moskar koji organizira Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja se koncertom ovoga petka, 23. listopada u atriju Kneževa dvora. Gudačkim sastavom Dubrovačkog simfonijskog orkestra ravnat će Ivan Hut, dok će kao solist na koncertu nastupiti violist Šimun Končić. Početak koncerta je u 20 sati.

Na programu ovog koncerta nalaze se Moba Šime Dešpalja, Dubrovačka suita za gudače Ludomira Rogowskog, Serenada za gudače češkog kompozitora Josefa Suka, dok će publika dubrovačkog violista Šimuna Končića imati priliku čuti u Žalobnoj suiti Paula Hindemitha.

Riječ je o suiti za violu i gudački orkestar napisanoj 1936. godine i to u samo jedan dan, a u spomen na engleskog kralja Georgea V.

Violist Šimun Končić rođen u Dubrovniku 1991. godine gdje je završio osnovnu i srednju školu u klasama prof. Ivančice Kalanj i prof. Eveline Šegović. Nastavio je školovanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je i diplomirao u klasi prof. Milana Čunka. Osvajao je brojne nagrade na državnim natjecanjima u solističkim i komornim kategorijama. Usavršavao se kod uglednih profesora kao što su Bruno Giuranna, H.P. Ochsenhofer, Pavle Zajcev. Od 2017. godine radi kao vođa viola u Dubrovačkom simfonijskom orkestru.

Ivan Hut diplomirao je također violu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a dirigiranje na rotterdamskoj Hogeschool voor de kunsten Codarts. Tijekom svog školovanja osvojio je brojne nagrade na državnim natjecanjima. Bio je član Splitskog komornog orkestra od njegova osnutka, te s njima nekoliko puta nastupio i kao solist pod vodstvom Mo. Pavla Dešpalja i Mo. Ivana Repušića. Od 2005. do 2010. godine bio je profesor viole i voditelj gudačkog orkestra u Glazbenoj školi Josipa Hatzea. Od 2010. do 2013. bio je predsjednik Udruge MAG (Mladi akademski glazbenici Split). Godine 2013. osniva gudački orkestar Camerata Split. Bio je honorarni producent koncertnog programa na 59. Splitskom ljetu, te honorarni producent Opere HNK Split.

Koncert se održava u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama i preporukama.

Dodatne informacije i rezervacije ulaznica dostupne su na brojeve 417 110 i 091 6137314, a ulaznice se mogu kupiti uz niz popusta i pogodnosti na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Slanici. Također, ulaznice se mogu kupiti u agenciji Perla Adriatica na Pločama i gift shopu Dubravka na Pilama kao i online putem sustava ulaznice.hr te sat vremena prije početka koncerta pred Dvorom.

rrd

Sponzorirani sadržaj

Nakon što su jučer njihovi predstavnici naprasno napustili sastanak s predstavnicima Vlade, veledrogerije već su prekinule obustavu lijekova pojedinim bolnicama. Netom što je sastanak jučer završio poziv predstavnika triju veledrogerija u kojem ga obavještavaju o obustavljanju isporuke lijekova primio je i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić. On je prije nekoliko dana za portal Dubrovmikpress.hr istaknuo kako veledrogerije i dalje stežu obruč ne samo oko dubrovačke već i drugih bolnica i zdravstvenih ustanova, a danas je kazao kako zaliha lijekova u dubrovačkoj bolnici ima, no ovisno o pandemiji i potrebama drugih pacijenata, lijekova bi moglo nestati, upozorio je.

- Neposredno nakon jučerašnjeg sastanka usmeno smo kontaktirani od predstavnika tri od četiri velike veledrogerije da trenutno prestaje isporuka materijala. To znači da, ako to potraje više dana, dovest će se u pitanje funkcioniranje bolnice. Naime, zaliha lijekova imamo, ali to stanje ovisi o epidemiološkoj situaciji u pogledu COVID-a te stanju drugih pacijenata, posebno onkoloških i kroničnih pacijenata. Iako imamo zaliha lijekova one za desetak dana mogu doći u pitanje. Moram dodati i kako imamo zaliha pojedinih lijekova koje mogu potrajati do mjesec dana. - rekao je Bekić, osvrnuvši se i na dug dubrovačke Opće bolnice prema veledrogerijama.

- Ukupni dospjeli dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama je 61, 9 milijuna kuna, znači govorimo o dospjelom dugu iznad 60 dana, a stariji dug iznad 365 dana je nešto veći od 12 milijuna kuna, pri čemu valja napomenuti da se naš način knjiženja razlikuje od načina knjiženja veledrogerija. - rekao je Bekić, naglasivši kako je dug nacionalni problem.

- Ovo je nacionalni problem jer se točno zna koji dobavljači sukladno objedinjenim javnim nabavama dobavljaju koju vrstu lijekova. - kazao je ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić.

Inače, dug bolnica prema veledrogerijama višegodišnji je problem koji se treba, ali se ne može rješavati u trenutku COVID pandemije kada bolnice moraju biti dobro opskrbljene lijekovima, ne samo za COVID nego i ostale, posebno onkološke i kronične bolesnike.

No, jučerašnji sastanak, tijekom kojega su za stol sjeli resorni ministri i predstavnici veledrogerija, nije dugo potrajao. Predstavnici veledrogerija napustili su ga nakon što im je umjesto dvije milijarde kuna, koliko im je potrebno za pokrivanje dugova, ponuđeno tek 200 milijuna kuna uz obrazloženje da se većem iznosu novca mogu nadati tek nakon rebalansa državnog proračuna.

Dug bolnica, prema tvrdnjama predstavnika veledrogerija, iznosi četiri milijarde kuna.

Vodovod Dubrovnik nastavio je aktivnosti na održavanju i rekonstrukciji mreže u povijesnoj jezgri, a ovog puta saniran je oštećeni dio kanala mješovite odvodnje od Ulice Marojice Kaboge do Straduna.

- Ova akcija odrađena je u sklopu interventnog održavanja mreže odvodnje, a nakon što je primijećeno ulegnuće pločnika na dijelu Straduna do Kabogine ulice. Djelatnici Vodovoda su prvo na tom mjestu napravili probni iskop prema glavnom kanalu, kako bi se utvrdilo stanje starog odvodnog kanala te otkrio uzrok ulegnuća. Potom je kanal detaljno očišćen, a pri čemu je odvezeno oko četiri kubika raznog nakupljenog materijala poput masnoća ili građevinskog materijala. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić, naglasivši kako je cijela akcija odrađena u koordinaciji s tvrtkom „Građevinar-Quelin" koja je ovlaštena za rad na spomenicima kulture, a čiji su djelatnici odradili posao otvaranja i zatvaranja samog pločnika.

- Ovo ulegnuće najvjerojatnije je posljedica udara granate iz Domovinskog rata, ali svejedno ukazuje na potrebu temeljite sanacije preostalog dijela kanala mješovite odvodnje ispod Straduna za koju je Vodovod spreman čim se potpiše ugovor za Aglomeraciju Dubrovnik. Odmah po potpisivanju tog ugovora krećemo u proces odabira izvođača i želimo pokrenuti te radove u najkraćem mogućem roku. Tek kad se taj kanal temeljito očisti, saniraju sva moguća oštećenja i stavi keramička kineta na dno moći ćemo reći da smo taj važan dio naše povijesti zaštitili i predali na čuvanje budućim generacijama. – naglasio je Matušić te dodao kako će do trenutka pokretanja ovih radova Vodovod nastaviti s interventnim održavanjem, čišćenjem i sanacijom svih kanala u povijesnoj jezgri, kako bi taj sustav i dalje besprijekorno funkcionirao.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o deset muških i 12 ženskih osoba iz Dubrovnika (njih 13 ima utvrđenu epidemiološku vezu), dvije muške osobe iz Župe dubrovačke, jednoj muškoj osobi iz Konavala i Metkovića (za obje utvrđena epidemiološka veza) te jednoj ženskoj osobi iz Stona. Izliječeno je 14 osoba: osam iz Dubrovnika, tri iz Metkovića te po jedna osoba iz Orebića, Župe dubrovačke i Konavala. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 12 osoba pozitivnih na koronavirus. U posljednja 24 sata obrađeno je 138 uzoraka, a od početka pandemije analizirana su ukupno 17 378 uzorka. U samoizolaciji je 521 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno niti jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 87 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je pismo povodom nadolazećeg Dana Općine Konavle.

Drage Konavoke, Konavljani i svi stanovnici Konavala!

Živimo u svijetu u kojem nema apsolutnoga načela, ne postoji objektivna istina i objektivni kriterij koji će reći što je dobro, a što je loše. U tom se kontekstu, nažalost, prečesto na domoljublje gleda kao na nešto zastarjelo. Međutim, mi Konavljani dobro znamo koje je značenje Domovine u širem i užem smislu te riječi i danas pred vama tvrdim da je Domovina jedina i apsolutna. Zato poštujemo i cijenimo sve one koji su svoje živote, zdravlje, znanje i trud utkali u slobodu koju danas uživamo.

Listopad je mjesec koji Konavljanima budi uspomene i sjećanja protkana tugom, pijetetom i ponosom. Dani u ovome mjesecu iz bliže i dalje povijesti kao da su naš usud. Niz je datuma u listopadu koji označavaju svu tragičnost naroda koji živi na ovom prostoru, ali uz sve te bolne uspomene moramo uvijek znati da smo 21. listopada konačno dobili slobodu.

Dragi prijatelji, uobičajeno je da na Dan općine sumiramo postignuća u proteklih 365 dana i da istaknemo želje i htijenja za buduće razdoblje koje je pred nama. Iza nas su događaji koji su nas stavili na kušnje u gospodarskom, društvenom, humanom i svekolikom drugom smislu. Situacija u kojoj se nalazimo još uvijek traje, a ta neizvjesnost stavlja nas pred nove izazove. Egzistencijalna nesigurnost izaziva u nama različite strahove i danas se suočavamo s nečim što nikada prije nismo imali priliku osjetiti. Svakodnevno smo izloženi različitim informacijama koje u nama bude frustracije, prijepore, ponekad i sukobe. Međutim, želim istaknuti da smo kao zajednica položili jedan veliki ispit u humanom i ljudskom smislu. Nebrojeno sam puta u proteklom razdoblju bio svjedok vaše odgovornosti kada je trebalo pomoći, naročito najpotrebitijima. Zahvaljujem ovim putem tvrtkama i obrtnicima koji su i po cijenu poslovnoga gubitka zadržali zaposlenike i nastavili raditi u otežanim uvjetima.

Država je različitim gospodarskim mjerama pomogla i još uvijek pomaže gospodarstvu kako bi se sačuvala radna mjesta. Svi nosimo teret nastale situacije, donosili smo odluke koje nisu popularne, ali su bile neophodne da bismo sačuvali Općinu, a da ne krenemo u nepovratnu prodaju obiteljskoga srebra. Sada, više nego ikada, uvjeren sam da je to jedini i ispravan put. Zaposlenicima Općine, naših ustanova i komunalnih tvrtki izražavam svoju zahvalnost jer su trpjeli značajno smanjenje materijalnih prava, no, nažalost, alternative nije bilo. Općina je pomogla gospodarstvu odričući se prihoda koliko god je to bilo moguće, a još jednom molim sve vlasnike, tvrtke i obrtnike da zadrže zaposlenike u radnom odnosu i koriste različite poticaje ili pomoć od države kako bi sačuvali svako radno mjesto.

Sve je jasnije da je na pomolu gospodarska kriza koja će značajno utjecati na naše planove i buduće odluke koje ćemo donositi. Moramo biti strpljivi i redefinirati naša htijenja i želje, no ne smijemo klonuti duhom. Ovo je prilika i da planiramo neke nove poslove koji će biti neovisniji o turizmu jer, kako kažu, svaka neprilika nekad rađa i neku novu priliku.

Na kraju, sve vas molim da postupamo odgovorno prema sebi, svojim obiteljima i zajednici u kojoj živimo. Općenito, pritecimo i pomozimo jedni drugima, ako u vašoj blizini ima potrebitih, pomozite, obratite se Općini. Nemojmo stati na riječima jer smo zajedno uvijek bili jači. Ovo će se jednoga dana zvati jučer, a na svima nama je da svojim djelima zaslužimo hodati svijetom uzdignute glave kad sve završi. Preživjeli smo Domovinski rat, budite sigurni da ćemo prebroditi i ovo.

načelnik Božo Lasić

DAN OPĆINE KONAVLE (21. listopada 2020. srijeda)
09:30 sati Vojski Do – polaganje vijenaca na spomen ploču hrvatskom vitezu satniku Matu Golubiću
10:00 sati Stravča – župna crkva sv. Jurja Sv. Misa za poginule hrvatske branitelje
13:00 sati Pridvorje – Knežev dvor u Pridvorju Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle
17:00 sati Čilipi – spomenik „Konavoska Mati“ polaganje vijenaca

Napomena: Zbog epidemiološke situacije i poštivanja propisanih epidemioloških mjera, te ograničenosti prostora u Kneževu dvoru, Svečana sjednica Općinskog vijeća neće biti otvorena za javnost. Na sjednici će nazočiti samo vijećnici, općinski načelnik, njegov zamjenik i ovogodišnji dobitnici nagrada Općine Konavle. Isto tako prilikom održavanja programa na otvorenom i služenja Svete Mise, provodit će se sve propisane epidemiološke mjere. Molimo za razumijevanje jer u ovim trenucima je prije svega potrebno sačuvati zdravlje svih nas.

Sadržaj Općine Konavle

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum potpisali su Sporazum o znanstveno-razvojnoj i stručnoj suradnji kao temelj međusobne suradnje u području djelovanja potpisnica Sporazuma, a posebice u području djelovanja Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika te Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku.
 
Suradnja će se odvijati prvenstveno u provedbi zajedničkih projekata u suradnji sa zainteresiranim dionicima. Koristit će se potencijali Sveučilišta i Grada Dubrovnika radi poticanja znanstvenika za izradu razvojnih projekata u interesu gospodarstva Grada.
 
U predmetnoj suradnji potpisnici Sporazuma posebno će uvažavati kriterije korisnosti održivoga razvitka, raspoloživosti ljudskih (znanstvenih i stručnih) i materijalnih (financijska sredstva, oprema i drugo) resursa, mogućnosti aktivnog angažiranja na projektima, mogućnosti da se omogući zapošljavanje mladih znanstvenika i stručnjaka, dostupnosti međunarodne podrške, provedivosti projekata u praksi, ekonomičnosti projekata.

Sadržaj Grada Dubrovnika