Pitanje razgraničenja na moru kod Prevlake između Hrvatske i Crne Gore otvoreno je već dugi niz godina, a bez ikakve želje da se riješi, odnosno da se dvije susjedne zemlje konačno i službeno na moru i razgraniče. Svakako je i pitanje hoće li nova prosrpska vlast (u sastavljanju) u Crnoj Gori na svoju listu prioriteta staviti konačno razgraničenje na moru kod Prevlake. Ukoliko se dvije zemlje ne mogu dogovoriti, uvijek mogu posegnuti za međunarodnim arbitrima.

Piše: Nikolina Metković

Da je međunarodna arbitraža jedno od rješenja, mišljenja je i direktor uprave za nekretnine Crne Gore Dragan Kovačić, no, on je prije nekoliko dana u jednom medijskom istupu istaknuo svoje mišljenje kako je „Prevlaka crnogorska”.

Na pitanje bi li Crna Gora trebala pristati na međunarodnu arbitražu i tako konačno riješiti pitanje Prevlake, Kovačević kaže kako stručno gledano, Crna Gora ima velike šanse u pregovorima.

- Na kraju krajeva, neka bude i arbitraža, baš kao što je bio slučaj Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva. Dakle, oni su na međunarodnom razgraničenju ostvarili svoja prava, tako da smatram da i mi iz više razloga to trebamo uraditi. Geografski gledano, položaj Prevlake je takav da ona pripada Crnoj Gori. Svi drugi relevantni podaci kažu da Prevlaka nikad nije bila niti od Crne Gore niti Hrvatske. - kazao je Kovačević, te dodao kako je od osnivanja katastra, tim područjem upravljala ondašnja Austrougarska.

- Prvo, tu je bila vojska Austrougarske, zatim Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i vojska JNA. Raspadom Jugoslavije vojska se povukla s tog dijela i ostalo je neriješeno to pitanje. Kako su vođeni pregovori između tada Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, smatram da velike šanse imamo u toj budućoj međunarodnoj komisiji koja će angažirati svoje stručnjake, kao što je odredila stručnjake i tijekom razgraničenja Crne Gore i Kosova. - rekao je Kovačević.

Istaknuo je kako argumentima treba dokazati čiji je Prevlaka teritorij.
- Tako da, ako neko kaže da je Prevlaka njegova, onda argumentima treba to i dokazati i imati neke podatke o eksproprijaciji. Ni Austrougarska nije otimala zemljište, ona je osvajala i ubirala poreze od vlasnika. - zaključio je Kovačević.

Inače, Crnoj Gori, koja ne odustaje od članstva u Europskoj uniji, a iz nove vlasti koja formira Vladu, iako prosrpske, netom nakon izbora su isticali, kako neće skretati Crnu Goru s europskog puta, u interesu je riješiti s Hrvatskom pitanje Prevlake. Naime, u Strategiji proširenja Europska komisija zemlje zapadnog Balkana upozorava kako prije ulaska u Europsku uniju moja riješiti i granične sporove sa susjednim zemljama.

Između Hrvatske i Crne Gore na snazi je još od 2002. Privremeni sporazum prema kojemu je Hrvatskoj pripao kopneni dio Prevlake i rt Oštro te uzak morski pojas uz samo Prevlaku, a Crnoj Gori preostali dio ulaza u Boku kotorsku.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac, za čijeg je mandata dogovoren privremeni režim na Prevlaci, svojevremeno je kazao kako je Crna Gora prihvatila mišljenje Badinterove komisije prema kojemu su negdašnje međurepubličke granice iz bivše Jugoslavije postale nove međudržavne granice, prema čemu je Prevlaka pripala Hrvatskoj dok je Hrvatska popustila, odnosno nije tražila da morska granica ide sredinom ulaza u Boku Kotorsku, a što je inače pravilo po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Iako Sporazum iz 2002. između dvije zemlje dobro funkcionira, Hrvatska i Crna Gora morat će riješiti svoje otvoreno granično pitanje na moru kod Prevlake. S tim je ciljem formirana međudržavna komisija čiji se članovi nisu sastali od 2015. kad je na stolu bilo pitanje rješavanja ovog spora na međunarodnom sudu.

I dok se Hrvatskoj ne žuri, očito je da se dosad riješiti ovo pitanje nije žurilo ni Crnoj Gori. Štoviše, vlasti u toj susjednoj zemlji smatraju da im to otvoreno pitanje neće stvarati problem pri ulasku u Europsku uniju, čijom članicom bi trebali postati 2025. upravo radi sporazuma o privremenom režimu na Prevlaci kojega proteklih 18 godina bez ikakvih incidenata poštuju obje zemlje.

Pitanje konačnog razgraničenja na moru kod Prevlake očito nije otvarao ni hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je naime krajem lipnja boravio u dvodnevnom posjetu Crnoj Gori. U tu je susjednu zemlju doplovio brodom HRM - a, iskrcavši se u Tivtu. Nakon razgovora s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, Milanović je kazao kako je došao dati podršku Crnoj Gori na europskom putu, ali otvoreno pitanje Prevlake, ni on, a ni crnogorski predsjednik Đukanović nisu otvarali.

No, kako je Milanović za boravka na Cetinju kazao kako bi bio sretan da može svoje crnogorske prijatelje na sličan način, odnosno sa simpatijama, dočekati u Dubrovniku ili Splitu, možda će uzvratni Đukanovićev posjet, čije se huškačke izjave iz devedesetih za agresije na dubrovačko područje još pamte, ukoliko se odvaži doći u Dubrovnik, biti prilika da se baš u Dubrovniku konkretnije razgovara o konačnom rješavanju pitanja razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na moru kod Prevlake.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko – neretvanske Ivan Pavličević na prigodnoj svečanosti, koja se povodom Dana policije jučer održala u PU, javno je pohvalio 14 policijskih i državnih službenika i službenica koji su se tijekom protekle godine u obavljanju svojih poslova i radnih zadataka posebno istaknuli zalaganjem i motiviranošću te profesionalnim odnosom prema svojim radnim obvezama, kolegama i strankama.

„Uspješnost rada policije ogleda se u subjektivnom osjećaju sigurnosti naših sugrađana i gostiju. Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanska županija već godinama slove kao jedan od najsigurnijih gradova i županija. To je rezultat svakodnevnog operativnog angažmana naših policijskih i državnih službenika, a posebice onih koji se u tome ističu svojim zalaganjem što je prepoznato od strane njihovih rukovoditelja.” - navodi se u priopćenju iz PU dubrovačko – neretvanske.

Javne pohvaljeni policijski i državni službenici i službenice ove su godine:
Zdravka Lasić i Jelena Rajčević iz Službe pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Marijana Zovkić iz Službe kriminalističke policije, Boško Vukelić, Miroslav Kravat i Mato Lučić iz Policijske postaje Dubrovnik, Anita Pavlović i Ivan Medak iz Policijske postaje Ston, Željko Mage i Ivica Leho iz Postaje prometne policije Dubrovnik, Ivana Kordić iz Postaje pomorske policije Dubrovnik, Antonio Marušić iz Postaje granične policije Gruda, Dražen Reškovac iz Intervente jedinice policije i Drago Tolj iz Policijske postaje Ploče.

dpp

Koordinator Inicijative „Srđ je naš” Đuro Capor u priopćenju, u ime Inicijative, piše danas kako se očekuje od USKOK – a i DORH – a da izvrše nadzor i reviziju u Poreznoj upravi u Dubrovniku gdje su, prema prijavi koju je podnijela Inicijativa „Srđ je naš”, navodno odredili, kako piše u priopćenju, „nerealno nisku poreznu procjenu” kod kupoprodaje zemljišta na Srđu prije pet godina. Riječ je o zemljištu koje su dominikanci prodali „golferima”.

Time je, tvrde iz Inicijative „Srđ je naš” država oštećena za oko šest milijuna kuna nenaplaćenog poreza, te očekuju od DORH - a preispitivanje postupka.

Naime, riječ je o zemljištu koje je Razvoj golf već jednom kupio, od države, a zatim, nakon što je zemljište vraćeno dubrovačkom Dominikanskom samostanu, država je morala vratiti novce „golferima” koji su potom zemljište ponovo otkupili od dominikanaca.

„Okolnosti prilikom kojih je tvrtki Razvoj golf prodano državno zemljište na Srđu 2009. godine su bile krajnje sumnjive. Radi se o jedinom slučaju primjene Zakona o igralištima za golf u RH, a sam ugovor je potpisao D.Polančec svega dva tjedna prije iznenadne odluke Ive Sanadera da napusti mjesto premijera.” - piše u priopćenju Inicijative „Srđ je naš”.

Nakon što je Razvoj golf ponovo morao otkupiti zemljište, ovaj put od dominikanaca, kako pišu iz Inicijative „Srđ je naš”, „sporan u ovoj prodaji zemlje je iznos od 297 kuna po m2 temeljem kojeg je tvrtki Razvoj golf određen porez”.

„Ako je taj iznos i mogao biti prihvaćen od porezne uprave 2009. godine kada se još nije znalo hoće li projekt na Srđu biti realiziran, odnosno hoće li na tim česticama uopće biti ucrtane nekakve vile i apartmani, porezna uprava nikako nije smjela prihvatiti taj isti iznos kao cijenu za koju je dominikanski samostan 2015. ponovo prodao isto zemljište golferima. U međuvremenu je vrijednost projekta s procijenjenih 70 milijuna eura narasla, po procjeni samog Razvoj golfa, na 1,2 milijarde eura, a volumen izgradnje vila i apartmana je povećan 15 puta.” - navodi Capor u priopćenju.
„Upravo na česticama koje su golferi 2009. godine kupili od Vlade RH su UPU - om iz 2013. godine ucrtane vile i apartmani, a također je i vrijednost zemljišta i nekretnina u Dubrovniku u međuvremenu rasla po stopi od skoro 10 posto godišnje. Tko je u poreznoj upravi 2015. godine prihvatio cijenu i poreznu procjenu jednaku onoj iz 2009. godine, a da je u međuvremenu: usvojen UPU, izdano Rješenje o prihvatljivosti SUO, povećana vrijednost projekta 15 puta, a same čestice su UPU - om de facto dobile građevinsku namjenu - mogućnost izgradnje vila i apartmana u okviru golfa (R1)!? Zabilježba od 130 milijuna eura iz 2016. godine, vidljiva u zemljišno - knjižnim dokumentima, pokazuje da je založna vrijednost tih čestica bila nekoliko puta veća od procijenjene, a da je Republika Hrvatska oštećena time što za te čestice nije naplaćen realno razrezan porez.” - navodi se u priopćenju.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 21 novi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je o 11 osoba iz Dubrovnika, od čega pet muških i šest ženskih osoba (četiri muške i pet ženskih imaju utvrđenu epidemiološku vezu), kao i dvije muške osobe iz Konavala, obojica s utvrđenom epidemiološkom vezom. Također, pet je osoba iz Kule Norinske (dvije muške i tri ženske i svi imaju utvrđenu epidemiološku vezu), dvije muške osobe iz Metkovića te jedna muška osoba iz Župe dubrovačke. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

„Izliječeno je šest osoba: dvije iz Dubrovnika te po jedna osoba iz Metkovića, Orebića, Kule Norinske i Župe dubrovačke.” - navode također iz Stožera.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 10 osoba pozitivnih na koronavirus. Od početka pandemije analizirano je 15 606 uzoraka. U samoizolaciji je 428 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su 2 kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 83 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U sklopu ciklusa Jesenji glazbeni moskar koji se kroz listopad održava u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u petak, 9. listopada u atriju Kneževa dvora nastupit će Gudački komorni ansambl DSO-a pod vodstvom maestra Pavla Zajceva, a koncert nosi naziv „Večer serenada“. Početak koncerta je u 20:30 sati.

Tako će se na programu naći Elgarova Serenada za gudače u e molu, Concertina za gudače skladatelja Ivana Brkanovića i Dvořákova Serenada za gudače u E duru. U sklopu ciklusa Jesenji glazbeni moskar održavat će se koncerti svakoga petka do kraja listopada.

Hrvatski dirigent, violončelist i pedagog Pavle Zajcev ponajviše je poznat kao solistički, komorni i orkestralni glazbenik. Violončelo je diplomirao 1998. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja nakon kojeg se usavršavao na poslijediplomskom studiju na Muzičkoj akademiji u Baselu u klasi prof. Ivana Monighettia.  Kao komorni glazbenik sudjelovao je na mnogim festivalima te surađivao s umjetnicima kao što su Julian Rachlin, Mischa Maisky, Torleif Thedeen, Lawrence Power, Gordan Nikolić, Đuro Živković, Edin Karamazov i dr. Od 2010. djeluje kao stalni suradnik ansambla Antiphonus pod vodstvom Tomislava Fačinija. Od 2002. - 2010. godine bio je solo-čelist u Simfonijskom orkestru HRT-a, od 2005. radi kao docent, a od 2013. kao izvanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Godine 2017. upisao je studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Mladena Tarbuka i Tomislava Fačinija. Svoj dirigentski debut ostvario je 2011. sa Gudačkim orkestrom Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu čiji je dirigent i umjetnički ravnatelj bio od 2011. - 2014. Redovito snima za Hrvatsku radio-televiziju.

Dodatne informacije i rezervacije ulaznica dostupne su na brojeve 417 110 i 091 6137314, a ulaznice se mogu kupiti uz niz popusta i pogodnosti.

Ciklus Jesenji glazbeni moskar organizira Dubrovački simfonijski orkestar u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i hotelom Rixos. Svi koncerti organizirani su u skladu s epidemiološkim mjerama.

rrd

Sponzorirani sadržaj

Dvije osobe su teže ozlijeđene u jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 15 sati dogodila u Slanom, izvjestila je danas PU dubrovačko – neretvanska.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 19-godišnjakinja, upravljajući teretnim vozilom zagrebačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, vozilom skrenula na suprotnu kolničku traku gdje je prvo udarila u rubnjak, potom u metalnu zaštitnu ogradu i naposljetku u betonski zid.

U ovoj prometnoj nesreći teže je ozlijeđena spomenuta vozačica i njena suputnica, 19-godišnja državljanka SAD-a. Obje su, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržane na liječenju u dubrovačkoj bolnici.” - piše u izvještaju PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Zamjenica župana Žaklina Marević sa suradnicima nazočila je u utorak primopredaji digitalnog ortopana vrijednog 122.500,00 kuna Domu zdravlja „Dr. Ante Franulović“ u Veloj Luci. Ovaj vrijedan medicinski uređaja nabavljen je u okviru provedbe projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti domova zdravlja i koncesionara Dubrovačko-neretvanske županije“ kojemu je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija. Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je poboljšanje pristupa primarnoj zaštiti s naglaskom na deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini.

Prošli tjedan, u okviru provedbe navedenog projekta, u Ambulanti dentalne medicine Goveđari na otoku Mljetu, koncesionarki dr.med.dent. Sanji Trutina Trogrlić isporučena je stomatološka stolica u vrijednosti od 123.500,00 kuna. Podsjećamo da je Dubrovačko-neretvanska županija u kolovozu ove godine uložila 85.862,50 kuna, za popravak i sanaciju objekta i pripadajućeg okoliša Ambulante Babino Polje na Mljetu, temeljem Sporazuma o financiranju radova uređenja objekta i okoliša Ambulante Mljet u Babinom Polju, sveukupne vrijednosti 165.862,50 kuna.

Kroz naredno razdoblje provođenja projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti domova zdravlja i koncesionara Dubrovačko-neretvanske županije“ očekuje se isporuka i ostale medicinsko-tehničke opreme Domu zdravlja „Dr. Ante Franulović“ i Domu zdravlja Dubrovniku za ambulante na Koločepu, Lopudu i Mljetu te Pelješcu (ambulanta Ston i Janjina) u iznosu oko dva milijuna kuna.

Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja s kontinuiranim osiguravanjem kvalitetnijeg standarda zdravstvene zaštite, te će se navedenim ulaganjima kroz provedbu projekta, povećati dostupnost, kvaliteta i učinkovitost pružatelja zdravstvenih usluga na zadovoljstvo žitelja Županije.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U maniri najgorih komunističkih pljački privatnog dobra koja se odvijala nakon II. Svjetskog rata Republika Hrvatska, odnosno Hrvatske ceste spremaju se u ponedjeljak ući u posjed zemljišta koje je zbog izgradnje pristupnih cesta za budući Pelješki most izvlašteno Mihu Roziću, iako on smatra kako mu nije pravično nadoknađena šteta za izvlaštenje. Riječ je inače o nekretninama koje su prostornim planom obuhvaćene za izgradnju državne ceste DC 414, dionica Sparagovići – Doli – čvor Prapratno.

Stoga je uputio otvoreno pismo predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

Kako Miho Rozić govori za Dubrovnikpress.hr, za vrijedno poljoprivredno zemljište koje obrađuje i na kojem su posađene visokovrijedne autohtone vrste loza i masline, isplaćeno mu je tek nešto više od pet eura po kvadratu. Kaže, to je smiješna cijena s obzirom na vrijednost nasada.

- U isto vrijeme namještale su se prenamijene zemljišta, odnosno građevinske parcele, koje dolaze tik do moje zemlje, a koje vrijed 57 eura po kvadratu. - kazao je Miho Rozić za Dubrovnikpress.hr.

No, najbolje ili najgore od svega je to što Miho Rozić uopće ne želi novac! Naime, on se, govori, niti ne protivi izvlaštenju, ali se protivi načinu na koje se ono vrši, a novac, kaže, ne želi, već želi jednakovrijedno zemljište na kojem bi sa svojom obitelji nastavio uzgajati lozu i masline.

„Tijekom postupka, što sam, što preko svojih odvjetnika, od rujna 2019. do danas, tražio sam da mi se dio lokacije Mili, u naravi kamenito, nekultivirano brdo iznad uvale Prapratno, koje se proteže neposredno uz moje vinograde, a nosi oznaku čest.zem.25/1 k.o. Boljenovići, dodijeli u postupku izvlaštenja kao oblik naknade po odredbama Zakona o izvlaštenju, za oduzetih mi 40000 m2, u površini od 34.394 m2. na kojem bih imao mogućnost da nastavim s gradnjom suhozida, obradom tla i sađenjem novih sadnica visokovrijedne autohtone vrste loze, čime bi se ostvarili uvjeti da moj sin i moja obitelj nastavi živjeti na svom ognjištu.” - predlagao je Rozić što piše i u pismu predsjedniku uprave Hravtskih cesta.

Problem je nastao što mu, kazao je za Dubrovnikpress.hr, nitko nije odgovorio na prijedlog nagodbe za zamjenu zemljišta, a zbog svega je spreman ići na sudske istance Europske unije.

U otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću Miho Rozić je, između ostalog napisao kako je prijedlog nagodbe bio dostavljen i „svim relevantnim sudionicima izvlaštenja, kako Hrvatskim cestama d.o.o. tako i tadašnjem Ministarstvu državne imovine i Ministarstvu poljoprivrede te Državnom odvjetništvu”, ali...

„Moj zaključak je da, iz meni nepoznatog razloga, svatko od navedenih struktura izbjegava postupanje u skladu sa zakonom, logikom, strukom i životnim pristupom u odnosu na malog čovjeka, pa predlažem da se o ovom prijedlogu (zahtjevu), ukoliko to više ima smisla za nadležne strukture, razmotri mogućnost da se na miran i ipak obostran interes, a sve utemeljeno na zakonu i zakonskim postupcima, donese odluka nadležnih javnopravnih tijela RH i prihvati i naloži potpisivanje predložene nagodbe pred upravnim tijelom u postupku izvlaštenja.” - napisao je Miho Rozić predsjedniku uprave Hrvatskih cesta.

Prije tog zaključka, između ostalog Rozić je u istom pismu napisao:
„U postupku izvlaštenja, koji se vodi pred Upravnim odjelom za zaštitu okoliša, imovinsko-poravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije pod posl.br.KLASA:UP/I-943-04/20-01-67 izvlaštenjem mi se oduzima nešto više od 40.000 m2 poljoprivrednog zemljišta koja se nalaze u katastarskim općinama k.o. Boljenovići i u k.o. Ston. Sada imam ukupno 22 000 korijena visokovrijednih autohtonih vrsta loze i 210 stabala maslina od čega mi se izgradnjom ove dionice državne ceste uništava 6 000 korijena loze u punom biološkom naponu (dakle, otprilike 35 % nasada loze ) te 23 stabala maslina (tj. nešto manje od 15 % nasada maslina). Pored mog oca i sina, ja sam četvrta generacija vinogradara i vinara koji žive od uzgoja visokovrijednih autohtonih vinograda i maslina i proizvodnje daleko poznatih vina po kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti na ovom prostoru.

Moja obitelj je stoljećima vezana za ovu zemlju i način života i privređivanja, a oduzimanjem najkvalitetnije zemlje i uništavanjem nasada loze i maslina od kojih živim ja i moja obitelj, čini da se, kao potez očajnika, na ovaj način moram obratiti svim nadležnim strukturama, pa i sada Vama, u nadi da ćete sagledati moje argumente i prijedloge koje se odnose na ovaj problem.

Problem koji imam je meni velik kao Himalaja, a Vama minoran kao kamenčić u cipeli, stoga molim da odvojite malo vremena i pokušate sagledati ovu problematiku na objektivan način, uvažavajući poziciju malog čovjeka spram velikog državnog sustava.

Moja želja je da se izgradnja pristupne ceste za most Pelješac, kao projekt od državnog interesa odvija bez problema, uz napomenu da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine jedna tradicija i način života i posebno da se razbije obitelj na način da joj se onemogući opstanak na svom ognjištu i da mladi otiđu u svijet, noseći u sebi pečat bešćutnosti, bahatosti i nedostatka razumijevanja administracije s kojom sam se susreo u ovom postupku.” - napisao je također Miho Rozić u otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

U Orašacu napreduju radovi Vodovoda Dubrovnika na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje. Do sada je postavljeno 1,4 kilometra cjevovoda te je izvršeno asfaltiranje više od 1,2 kilometra zahvata, a radovi su se počeli izvoditi u lipnju. Investicija je ukupno vrijedna 28 milijuna kuna. Radi se o izgradnji ukupno 4,5 kilometara novog vodoopskrbnog cjevovoda te preko 10 kilometara cjevovoda odvodnje, a u okviru projekta izgradit će se i nova kanalizacijska crpna stanica Orašac.
 
„Investicije u komunalnu infrastrukturu, u ovom slučaju u nedostajuće ili zastarjele sustave vodoopskrbe i odvodnje jedno su od prioritetnih područja rada ove gradske uprave, a uz izgradnju sustava Orašac istovremeno se provode zahvati na području Mokošice, Štikovice i Zatona te Lopuda. Sva navedena ulaganja imaju za cilj podići kvalitetu života stanovnika ovih područja, omogućiti ravnomjerni razvoj naselja u sklopu administrativnog područja Grada Dubrovnika te stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Dovršetkom ove iznimno bitne investicije omogućit će se priključenje 90 tamošnjih kućanstava na sustav odvodnje otpadnih voda. Ugovorni rok izvođenja svih radova iznosi 31 mjesec od uvođenja izvođača u posao. Izgradnju mreže u Orašcu Vodovod izvodi u suradnji s Dubrovnik cestama kao izvođačem radova i Hrvatskim vodama koje Vodovod prate u investiciji.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Grad Dubrovnik je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije naručio izradu novih jelovnika za topli obrok učenicima od 1. do 8. razreda. Pilot projekt topli obrok za sve učenike započet će s OŠ Montovjerna, koja će realizacijom projekta postati prva škola na širem području koja pruža ručak za sve razrede osnovne škole.
 
Jelovnik je u potpunosti usklađen sa smjernicama Ministarstva zdravstva za djecu osnovnoškolske dobi te sadržava sve potrebne namirnice i nutrijente za zdravi razvoj i rast. Također, zbog propisanog korištenja svježeg sezonskog voća i povrća sadržava dva različita jelovnika, za jesen-zimu te za proljeće-ljeto.
 
Kroz razdoblje od nekoliko godina, cilj gradske uprave je osigurati ručak u školi za sve osnovnoškolce, uz sufinanciranje obroka od strane roditelja. Jedna je to od zakonskih obveza osnivača ustanove, no osim zakonske regulative motivacija za daljnji razvoj projekta su i rastući zdravstveni problemi među dječjom populacijom zbog konzumacije brze hrane.
 
Podsjetimo, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, škole su dužne osigurati topli obrok za sve učenike od 1. do 8. razreda, no interes roditelja za ovakvom uslugom je proteklih godina ispod očekivane razine.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dok sređuje dokumentaciju za izgradnju novog hotela na mjestu sadašnjeg hotela Sumratin, Marko Balija, odnosno njegova tvrtka Trames, čeka i lokacijsku dozvolu za obnovu hotela Adriatic. Naime, kao opunomoćenik Hotela Maestral Trames je još u lipnju Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za rekonstrukciju ugostiteljsko – turističke građevine Hotel Adriatic.

Nakon što je država prodala Hotele Maestral, posve je jasno da novi vlasnik te grupacije mora ići u obnovu hotela, prvenstveno zbog lošeg stanja tih objekata, a kako bi zadovoljio današnje hotelske standarde, a time i povećao broj zvjezdica svojih hotela.

Dubrovnikpress.hr inače je gradskoj upravi još prošli tjedan odaslao upit je li postupak izdavanja lokacijske dozvole pokrenut, no iz Grada još nisu odgovorili.

Naime, na dijelu zemljišta na kojem se nalazi Hotel Adriatic nisu riješeni imovinsko - pravni odnosi. Za dio čestica u obuhvatu tog hotela već se godinama vode sudski postupci za povrat imovine oduzete nakon II. Svjetskog rata. Osim toga i Grad Dubrovnik polaže pravo na dio zemljišta, odnosno parkirna mjesta pored hotela.

Vlasnici i posjednici susjednih katastarskih čestica još su sredinom rujna od tvrtke, koju su Hoteli Maestral ovlastili za izradu geodetskog elaborata, bili pozvani na utvrđivanje granica katastarskih čestica i tada im je rečeno kako se Maestrali spremaju u rekonstrukciju hotela Adriatic.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 25 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o šest muških i deset ženskih osoba iz Dubrovnika (za njih 14 je utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi iz Konavala (utvrđena epidemiološka veza), dvije ženske osobe iz Župe dubrovačke (za jednu utvrđena epidemiološka veza), dvije ženske osobe iz Kule Norinske (utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi iz Stona (utvrđena epidemiološka veza) te jednoj muškoj osobi iz Ploča (utvrđena epidemiološka veza). - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Kako navode iz Stožera „izliječeno je šest osoba – pet iz Dubrovnika i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije”.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 8 osoba pozitivnih na koronavirus. Od početka pandemije analizirana su 15 332 uzorka. U samoizolaciji je 387 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđen je ukupno 81 slučaj kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp