Nakon niza sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predstavnicima Uprave Libertasa, predsjednik Radničkog vijeća u toj gradskoj tvrtki Ivo Klaić uputio je gradonačelniku dopis u kojem objašnjava zašto ni sindikati ni Radničko vijeće u Libertasu ne mogu prihvatiti prijedloge Uprave tvrtke o izmjenama Pravilnika o radu. Naime, izmjene ovog Pravilnika predložene su s ciljem stabilizacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta u korona krizi, no iz Radničkog vijeća u dopisu upozoravaju gradonačelnika kako se krše određena radna prava iz Zakona o radu.
Piše: Nikolina Metković
Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić u tom dopisu gradonačelnika Mata Frankovića upozorava kako se „sukladno Zakonu o radu, naknada plaće, kao i dodatak na radni staž, uvijek obračunavaju prema prosjeku plaće od zadnja tri mjeseca u koji ulaze i svi dodaci na plaću koje je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca, pa tako i dodatak na radni staž”. Stoga je, upozorava Radničko vijeće, „upitna odredba prema kojoj se za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine, radnicima neće obračunavati dodatak na radni staž već će svi imati jednaku naknadu”, a što, navodi Klaić, „upućuje na diskriminaciju starijih radnika”.
Kako je u korona krizi poslovanje Libertasa reducirano, tako su i smanjene potrebe za radnicima. No, otkaz nije dobio još nitko nego je dio radnika na počeku. Iz Radničkog vijeća navode kako „Zakon o radu ne određuje koji radnici će raditi a koji ne pa su moguće svakakve kombinacije, odnosno moguće je da radnik koji je po ugovoru o radu zaposlen na neodređeno vrijeme i radi u Libertasu već 20 godina, bude poslan kući, a da na tom istom radnom mjestu radi radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, ili koji se tek zaposlio, što je čista diskriminacija i nije u skladu sa Zakonom”.
Klaić predlaže da se, umjesto „po modelu ovaj mi se radnik sviđa, a ovaj ne”, prednost da starijim radnicima te točno zna o kojim se radnim mjestima radi i na koji način će se obavljati posao, a što bi, naveo je, „trebalo dopuniti i precizirati kako bi u Pravilniku o radu, tako i u dodatku Kolektivnog ugovora”.
Između ostalog, Klaić u dopisu Frankoviću navodi kako „Radničko vijeće već dugo vremena nema izvješće od Uprave koje je do kraja prošle godine bilo redovno i iscrpno dostavljano” i traži da im se što prije dostavi kako „Uprava ne bi imala problema sa zakonom”. Traži i „detaljni prikaz o prihodu i rashodu za srpanj i kolovoz sa usporedbom za iste mjesece prošle godine te koliki je ukupni iznos subvencija države za navedeni mjesec”.
„U slučaju promjene dostavljenog prijedloga i u slučaju da sindikat potpiše navedene izmjene kolektivnog ugovora bez provedenog referenduma i detaljnog pojašnjenja na koji način i koji radnici će bit poslani kući, Radničko vijeće će bit primorano pozvati inspektora rada da utvrdi zakonske okvire za sve navedeno, kako za naredni period, tako i za protekle mjesece.” - navodi u dopisu gradonačelniku Matu Frankoviću predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Ivo Klaić.
Poslovanje Libertasa, čiji autobusi tri mjeseca zbog mjera i lockdowna nisu smjeli prevoziti putnike, ozbiljno je ugroženo, tvrtka trpi ogromne financijske gubitke. Promet tog društva u prvih osam mjeseci ove godine sveden je na 35 posto lanjskog prometa. Kako je reduciran broj autobusnih linija, tako je reduciran i broj radnika koji rade dok je drugi dio na počeku. Dijelu radnika plaće su smanjene za 10 posto dok drugi dio radnika plaće prima iz mjera koje je donijela Vlada.
Kako bi se prevladala kriza i očuvala radna mjesta u toj gradskoj tvrtki duge tradicije, gradonačelnik se s Upravom i predstavnicima dvaju sindikata u Libertasu nekoliko puta sastao s ciljem postizanja dogovora.
Da je stanje u Libertasu financijski iznimno teško, nakon nedavnog sastanka sa sidnikatima i Upravom, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr i sam gradonačelnik Franković te rekao kako je predstavnicima sindikata ponuđeno nastavljanje programa smanjenje plaća prema kojim je ona svima koji rade umanjena za 10 posto, dok bi za one koji ne rade iznos plaće do kraja godine bio fiksan, odnosno iznosio bi 4 000 kuna.
Franković je tada naglasio kako je osnovni cilj i Grada i Uprave očuvati radna mjesta te na pitanje što misli o najavi sindikata da među članstvom provede referendum na kojem bi se izjasnili o iznosima plaća, odgovorio je kako je taj postupak korektan, kao što je korektan i njegov prijedlog o iznosima plaća. Rekao je tada Franković i kako će se iznosi otpremnina onima koji idu u mirovinu, a posebno radnicima koji su u Libertasu odradili puni radni staž, ipak nešto korigirati, u odnosu na prvotne iznose otpremnina koje je nudila Uprava.
Da se rasprava o poslovanju Libertasa za 2019., a u sklopu koje su vijećnici s direktorom tog društva Antom Vojvodićem i gradonačelnikom Mato Frankovićem mogli razgovarati i o uvjetima poslovanja Libertasa u ovom aktualnom trenutku, nije banalizirala na samom početku pitanjem vijećnice SDP-a Tatjane Šimac Bonačić zašto su pojedine autobusne linije ukinute i da je većina vijećnika i među oporbenim i među vladajućima spremna normalno razgovarati i ekonomski pismena, možda bi se na protekloj sjednici Gradskog vijeća izrodilo neko konkretno rješenje za Libertas u trenutku ove velike ekonomske krize. No njih ni za financijsku sliku Libertasa kao ni za prava i budućnost 241 zaposlenog u toj gradskoj tvrtki zapravo nije ni briga. Njima je jedino važno da svi autobusi voze kao što su vozili do polovice ožujka, odnosno prije pandemije. Kako, nitko ne pita.
Libertas, koji je u 2019. prevezao 9,8 milijuna putnika i ostvario 89,4 milijuna kuna prihoda, u tekućoj godini dosegao je tek 35 posto prošlogodišnjeg prometa.
Slika tog društva je takva da ni u idealnoj 2019. nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One jesu u 2019. bile manje nego prethodnih godina, ali su i dalje iznosile visokih 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.
Rashodi za plaće i dalje su previsoki te su u 2019. iznosili 42,4 milijuna kuna u koje je uračunat i isplaćeni višak radnih sati vozačima, u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna.
Libertas inače posluje pod rizikom tekuće likvidnosti, nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom.
Libertas, iako tvrtka s dugom tradicijom, čiji su problemi počeli zamjenom zemljišta, odnosno vrijedne negdašnje Remize za puno manje vrijedno zemljište negdašnjeg GP-a u Komolcu, a za što nikad nitko nije odgovarao, zapravo je već odavno spreman za restrukturiranje. U Libertasu je već davno trebalo provesti dubinsku analizu poslovanja.
Da bi se Libertas doveo u red njegovu bilancu trebalo bi prvo izraditi bez „turizam efekta”, odnosno nužno je potrebno izračunati promet koji to društvo ostvaruje od svojih građana i žitelja na područjima susjednih općina koje opslužuje u normalnim uvjetima bez korone. Prihod koji ostvaruje od turista trebalo bi odvojeno analizirati.
Garniture koje su se u posljednjih 15-tak godina izmjenjivale u upravi Libertasa, probleme u ovom društvu nisu ni pokušavale riješiti već su se isključivo oslanjale na vladajuće garniture, a oni na vlasti često poslovanje neke tvrtke podređuju svojim političkim ciljevima.
Libertas jest tvrtka koja je kao javni prijevoznik zapravo servis građana, no to ne znači da ne treba ostvarivati dobit, biti likvidna i stabilna i ovisiti o gradskim subvencijama, koje, sad se to najbolje vidi, mogu i izostati, ukoliko gradska uprava nije odgovorna, a takve su bile sve prethodne jer kad se zbroje i oduzmu sve Libertasove brojke s pravom se postavlja pitanje treba li tvrtka koja ne može poslovati bez subvencija i minusa po tekućem računu, gotovo cijeli prosinac autobusima koji prometuju prema Pilama, građane voziti besplatno da bi se netko mogao hvaliti kako je Stradun za Zimskog festivala pun ljudi.
