Zamjenik župana Joško Cebalo nazočio je danas obilježavanju 29. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Zelena tabla – Mala bara“ u Pločama.

U svom obraćanju na svečanoj sjednici, zamjenik župana je podsjetio kako su Operacijom ‘’Zelena tabla – Mala bara’’ zadani temelji obrane naše županije od agresorske vojske, jer je u obrani bilo ključno upravo to što je oružje tom operacijom došlo u ruke Hrvatske vojske.

- Želim se stoga zahvaliti svim postrojbama koje su sudjelovale u zauzimanju tog krucijalnog skladišta naoružanja, jer su tim činom spasili nebrojene živote naših drugih branitelja. Kao samo jedan čin zahvale i vraćanja dostojanstva našim postrojbama, našim vojnicima, Vlada je prije dvije godine vratila vojsku u Ploče. - rekao je između ostalog zamjenik Cebalo.

Dodao je i kako upravo zbog tog što slobodnu, modernu i suverenu državu dugujemo Hrvatskoj vojsci, ne smijemo zaboraviti da je upravo mirnodopsko vrijeme ono kad vojsku pripremamo, obučavamo i opremamo, a zbog čega treba pozdraviti napore Vlade RH u nabavci borbenih aviona.

- Danas vodimo jedan drugi rat, neke druge bitke, one s pandemijom koronavirusa, ali osim borbe za očuvanje zdravlja naših žitelja, pred nama je borba za očuvanjem gospodarstva. Naša županija je jedna od najpogođenijh, no vjerujem da ćemo u suradnji s Vladom iznaći rješenje da mjerama pomoći očuvamo vitalne dijelove našeg gospodarstva. - rekao je također u svom obraćanju zamjenik Cebalo.

Na sjednici su se nazočnima obratili i predstavnici branitelja, gradonačelnik Grada Ploča Mišo Krstičević te tadašnji ministar obrane Luka Bebić.

Operacija ‘’Zelena tabla – Mala bara’’ prva je iz serije bitki za vojarne, koje se također nazivaju i Rat za vojarne, koje su se odigrale tijekom 1991. diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata, s najvažnijim sukobima tijekom rujna. Ova operacija se vodila u Pločama i okolici između hrvatskih snaga i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Postrojbe ZNG (djelatni i pričuvni sastav) Metkovića i Ploča, 4. gardijske iz Splita, MUP-a i drugih manjih postrojbi zauzela su skladište JNA u kojem je bilo pohranjeno naoružanje Teritorijalne obrane Metkovića, Ploča, Vrgorca i Makarske ukupno oko 5000 cijevi, a koje je prethodno JNA izuzela iz skladišta TO navedenih gradova. Izvučeno naoružanje poslano je na bojišta do tada slabo naoružanim postrojbama HV i poslužilo u obrani Republike Hrvatske.

dpp

Vijećnici su primili na znanje izvješće direktorice Ane Hrnić o aktivnostima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u 2020. No, nakon što je Hrnić predstavila izvješće, rasprava se razvila. Kroz trosatanu raspravu zapravo se vidjelo kako vijećnici u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika turizam, njegova kretanja, specifičnosti i osjetljivosti na određene događaje promatraju vrlo površno, odnosno o turizmu ne znaju gotovo ništa. Nakon gotovo trosatne rasprave o ničemu, između HDZ-a i oporbe kulminiralo je nakon što je Jadran Barač (SDP) istaknuo kako se Grad raspada.

Istaknuvši kako u niti jednom trenutku nije dvojila hoće li doći u Vijećnicu podnijeti izvješće, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić govorila je o aktivnostima poduzetim u ovoj specifičnoj turističkoj godini.

- Zbog ovisnosti o međunarodnom zračnom prijevozu sve aktivnosti gradske Turističke zajednice bile su usmjerene na razgovore s brojnim zrakoplovnim kompanijama. Tako je nakon lockdowna i postupne uspostave zračnog prijevoza od 16. lipnja do 6. rujna Dubrovnik bio povezan s 55 destinacija. U rekordnoj 2019. bili smo povezani sa 105 destinacija. - kazala je Hrnić, pobrojavši brojne projekte koji su imali za cilj u uvjetima korona pandemije privući goste.

Kad je u pitanju sezona 2021. godine, Hrnić je kazala kako je ona debelo u pripremi, a kao najvažniji događaj istaknula je Asta Destination Expo, konferenciju vodećeg udruženja američkih agenata koja će se u Dubrovniku održati početkom prosinca, ukoliko se pandemija ne pogorša.

U raspravu se iz samoizolacije uključio i gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako je sezona koja se odvijala u korona uvjetima, bila dobra.

- Sezona je do ožujka, do zatvaranja, bila dobra i trebala je biti nikad bolja, ali nažalost dogodila se korona. Svi koji rade u turizmu znaju da se nikad ne smijemo osloniti na jedan segment turizma i to je automatska pogreška. Mi imamo UK, Ameriku i francusko tržite te cruise tržište i sva su se istovremeno zatvorila, a nikad se još nije dogodilo da se sva istovremeno zatvore. Unatoč tome TZ je krenula s promocijom odmah u travnju, ali ne samo na strana tržišta nego i na domaćem i upravo je ono pozitivno reagiralo i zato je ono drugo po broju ostvarenih noćenja u Gradu. Kad su se reaktivirale avionske linije, posebno od 15. srpnja, krenulo je dobro i tako bi se nastavilo i u kolovozu, odlično bi odradili i rujan zagazili, ali se dogodilo širenje koronavirusa u Hrvatskoj i UK nas je ubrzo zbog većeg broja zaraženih stavio na crvenu listu. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako je nakon što smo stavljeni na crvenu listu dao intervjue vodećim engleskim medijima, a koji su bili iznimno gledani.

- Cijelo vrijeme sam isticao kako je broj zaraženih u Dubrovniku iznimno nizak o ti su intervjui izazvali veliku pozornost i važni su za promociju Dubrovnika i za iduću sezonu. Trebamo se okrenuti 2021., ali ni u ovoj nije sve izgubljeno. Uvjeren sam da u listopadu možemo biti skinuti s crvene liste UK. Dobra je najava da dvije velike produkcije počinju snimati u Dubrovniku. Jedna počinje danas, a druga u listopadu i dvije velike Hollywoodske zvijezde izazvat će veliku pozornost na britanskom i američkom tržištu.- kazao je Franković.

Gradonačelnik je rekao kako se vode pregovori s aviokompanija, konkretno s American Airlinesom o uspostavljanju linije prema Philadelphiji. Rekao je kako su najave aviokompanija za iduću sezonu dobre, ali i naglasio kako njihovo uspostavljanje ipak ovisiti o pandemijskoj slici i u Hrvatskoj i u ostatku svijeta. Naglasio je kako je unatoč teškom stanju iz sezone izvučen maksimum te dodao kako bi rezultati bili bolji da se korona virus nije naglo u kolovozu počeo širiti Hrvatskom.

Uspjeh u turizmu, naglasio je Franković, ne mjeri se brojem noćenja nego kvalitetom pružene usluge te dodao kako je ova kriza sjajna prilika za zaokret u dubrovačkom turizmu, a upravo je to poruka koju trebamo poslati u svijet.

No, Jadran Barač (SDP) s gradonačelnikom se nije složio već je istaknuo kako smo u debelom problemu pred iduću sezonu budući da smo ovu završili s gorkim okusom da smo žarište koronavirusa. Direktorici gradske Turističke zajednice Ani Hrnić rekao je kako ona nije odgovorna ni za pandemiju ni za krizu te da je ne treba prozivati. Kazao je kako se sad trebamo vaditi iz blata te istaknuo kako su priče o 14 milijuna kuna uloženih u promidžbu nakon otvaranja bili potpuna neistina. Naglasio je i kako je nacionalni Stožer samo instrument politike.

Gradonačelnik je kazao kako je samo jedan turist u Dubrovniku zaražen koronavirusom. Pozvao je Barača da prestane širiti lošu sliku o Dubrovniku.

- Molim vas da prestanete na ovakav način slati loše slike o Dubrovniku jer ovo što vi izjavljujete nije stanje, Dubrovnik je siguran grad i bit će i dalje siguran grad. Vi ste krenuli s katastrofalnom situacijom i slikom Dubrovnika i to samo koristi vašim jeftinim političkim bodovima, možda ćete to pričati kad se kandidirate za gradonačelnika, možda vam to pomogne da budete gradonačelnik. Ne moram ja više bit nikad ništa, samo da grad počne normalno funkcionirati, grad je siguran i bit će siguran i u budućnosti. - rekao je Franković.

Željko Raguž (DUSTRA) pitao je gdje se vidimo u idućih pet godina, a da se ne koristi sunce, more i GOT.

- Za pet godina ćemo biti izgubljeni ljudi, svijet se brzo mijenja. Odnos Dubrovnika prema sportu je jako loš. Svaki poznati koji dođe u grad bilo bi dobro poslati bocu šampanjca, cvijeće. Bilo bi dobro da se pripremimo za 2021. kao što je ova, a ako bude bolja bit će dobro. Država je naručila hrpu svega, a gdje je to ne znam. Mogli smo bolje iskoristiti i na domaćem terenu. Parkovi Orsula, Gradac su trebali biti aktivirani. Zidine su ove godine konačno upoznali internet. - rekao je Raguž.

Gradonačelnik mu je odgovorio kako zvijezde koje dolaze u Dubrovmik traže privatnosti, kazao je kako mu nije palo na pamet tražiti da ga recimo, primi Ronaldo. Rekao je kako je Magicu Johnsonu koji je u Dubrovmiku proslavio rođendan, poklonjena statua Grada Dubrovnika.

Vijećnik Jadran Barač uzburkao je strasti u Vijeću nakon što je ustvrdio kako se Grad raspada.

- Pola gradske uprave je u samoizolaciji, proračun je u problemima, Grad se raspada, a vi ovdje pričate bajke. - rekao je Barač, kojemu je replicirao Braž Pezo (HDZ).

- Zašto obmanjujete javnosti i lažete? Vi ste jedini ovdje u crvenom i tamo ćete i ostati jer otamo ne znate izaći. - kazao je Pezo.

Gradonačelnik Franković Baraćevu izjavu nazvao je nečuvenom.

- Činjenica da u javnom prostoru predsjednik najveće oporbene stranke, osoba koja želi biti gradonačelnik, reče da se grad raspada, pa to je strašno. Gospodine Barač, sramite se, sramite se, grad je financijski stabilan. - kazao je Franković.

Inače, Pezo i Barač nisu se zaustavili, već su se nastavili „častiti” pa je tako Barač Peza nazvao terijerom, a Pezo Barača pekinezerom, i na to se zapravo svela rasprava o aktivnostima u turizmu kojega je pandemija pokosila.

Međunarodni glazbeni festival „Dubrovnik u pozno ljeto“ nastavlja se koncertom mladog pijanista Marina Limića u utorak, u atriju Kneževa dvora. Pijanist za dubrovačku publiku priprema djela Bacha, Chopina, Liszta, Prokofjeva i jednu autorsku skladbu. Naime, ovaj mladi umjetnik može se pohvaliti i nizom skladateljskih uspjeha. Početak koncerta je u 21 sat.

Marin Limić osnovno i srednje glazbeno školovanje završio je u splitskoj Glazbenoj školi Josipa Hatzea, u razredu pedagoga i koncertne pijanistice Jadranke Garin. Osvojio je prvu nagradu na klaviru na Hrvatskom državnom natjecanju učenika i studenata glazbe 2003.. Početkom 2010. diplomira u klasi prof. Arba Valdme na „Hochschule für Musik” u Kölnu. Limićev repertoar seže od klasičnih djela do vlastitih skladbi i klavirskih obrada. Nagrađen je od Ministartva kulture RH za svoju klavirsku skladbu Tokata, op. 33 2016. godine.

Održao je brojne solističke koncerte i nastupao uz pratnju orkestara pod ravnanjem dirgenata P. Dešpalja, M. Tarbuka i I. Lipanovića. U Hrvatskom glazbenom zavodu svirao je koncerte koje je snimio Hrvatski radio. Objavljen mu je notni album s CD-om “Skladbe za klavir” (Knjižnica zbornika Kačić & Sidra music) 2015. te je održano 10 promocija po hrvatskim gradovima. Održao je više solističkih recitala pod nazivom „Koncert zaboravljenih melodija” kroz koje je promovirao rijetko i nikad izvođena djela više skladatelja 2016. Godine 2018. izdan mu je drugi autorski CD “Klarin film” (Cantus) na kojem je surađivalo više kolega glazbenika i umjetnika. Podučavao je klavir na više glazbenih škola u Hrvatskoj i Njemačkoj. Živi i radi u Kölnu.

Program koncerta:
J.S. Bach: Preludij i Fuga u D duru iz „Dobro ugođenog klavira, II svezak”
F. Chopin: Etide br. 8, op. 10 i br. 10, op. 25; Barcarolle op. 60
F. Liszt: Etida Chasse-neige
M. Limić ml.: Etide br. 1 i 2, op.2 i 4 preludija, op. 20
S. Prokofjev: Sonata br. 7, op. 83

Ulaznice su u prodaji i dostupne u uredu DSO-a u Slanici (sv. Dominika 9), u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u Luži, online putem sustava ulaznice.hr, kao i jedan sat prije početka koncerta pred ulazom. Građane, kao i uvijek, čekaju brojne pogodnosti pri kupnji Telefon za rezervacije i informacije je 417 110.

Koncert se održava u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama i preporukama.

rrd

Objedinjena rasprava izmjena Prostornog plana i GUP-a Grada Dubrovnika otišla je u posve krivom smjeru nakon što je vijećnik Mosta Maro Kristić amandmanom tražio da se iz predloženih izmjena GUP-a briše stavka koja se odnosi na detaljnu razradu uvjeta gradnje sukladno provedenom urbanističko-arhitektonskom natječaja nadogradnje Malog Straduna na Babinu kuku, a pod izlikom nekakvog navodnog javnog interesa.

Kristićev prijedlog amandmana potpisao je dio oporbenih vijećnika. Gradonačelniku Matu Frankoviću nije preostalo ništa drugo nego utvrditi kako su, rekao je, maske pale. Da će biti tako na izmjenama GUP-a Franković je najavio još prije nekoliko mjeseci i bio je u pravu.

- Maske su pale. Kristić i dalje insistira na amandmanu. Izmjene i dopune GUP-a tek će ići u proceduru, a Kristić ne bi ni to želio jer kaže da pretpostavlja da će se ići u zahtjev za izdavanje jedinstvene lokacijske dozvole. Ako je jasno da će se razraditi detaljnije Mali Stradun u izmjenama sukladno urbanističko-arhitektonskom natječaju, tada će se kroz javnu raspravu iskristalizirati, što se će definirati na tom prostoru. - kazao je između ostalog Franković dodavši kako se čudi ostalim vijećnicima koji su podržali Kristićev amandman.

- Čudim se ovima koji žele sudjelovati u igrokazu s vama, a vi razmislite o jednom investitoru dok spominjete 13 obitelji. Izmjene GUP-a omogućit će realizaciju sukladno urbanističko-arhitektonskom natječaju. Izmjene GUP-a ne radimo radi pojedinačnih projekta nego promatramo grad u cjelini i tada znamo što je najbolje za Babin kuk i što je povjerenstvo reklo da je najbolje za Babin kuk. Vaš amandman sigurno neću prihvatiti i to bi bio presedan. - rekao je gradonačelnik.

Kristić je kazao kako je podnio amandman temeljem legitimnih zahtjeva 13 vlasnika prostora na Malom Stradunu, a ne jednog pojedinca.

- Na vidim razlog zašto mi se gradonačelnik ovako obraća i imputira mi jednu obitelj, neka reče 'ko je to. - tražio je Kristić od Frankovića.

Gradonačelnik je Kristića zamolio da se previše ne uzrujava jer amandman neće proći.

- Ovaj amandman neće proći. Radi se o jednoj obitelji, znamo dobro kojoj, ovo je mali grad. Za projekt Mali Stradun samo stoji da će se razraditi detaljnije sukladno urbanističko-arhitektonskog natječaja i ne mogu vjerovat da je nekome palo na pamet amandman staviti na određeni projekti. Pravi uzrok problema je u 2014. jer je sve što mi sad smanjujemo tada naraslo. Tadašnji predlagatelj je najveći devastator prostora jer je jasno što su te izmjene omogućile apsolutnu devastaciju prostora.- rekao je Franković, aludirajući na bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića.

Franković je vijećnike koji su Kristića podržali potpisom da ne prihvate taj amandman.

Da na Malom Stradunu nema javnog interesa složili su se i ostali vijećnici. Tako je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica pitao gdje je javni interes u ulici koja je u ovom trenutku uknjižena na Valamar.

- Gdje je javni interes u tome što 13 obitelji želi nadođontat pjan gore. Razumijem sugrađane i na njihovoj sam strani u odnosu na hotelske kuće, ali koji je javni interes da ovi nadođontaju kat. To je isključivo privatni interes. Razumijem da ljudi žele nadogradit, ali nema tu javnog interesa, a Valamar ne pokazuje apsolutno nikakav interes za taj prostor. - kazao je Potrebica.
Da su privatnici na malom Stradunu dobar dio prostora pretvorili u apartmane kazao je i Ivan Maslać (HDZ) kojega je također zanimalo gdje je u tom projektu na Malom Stradunu javni interes Grada.

O špekulativnom projektu nadogradnje Malog Straduna na Babinu kuku kojim se taj prostor pokušava apartmanizirati i trajno uništiti, portal Dubrovnikpress.hr inače je već pisao. Koliko su pojedini vijećnici zapravo samo pijuni pojedinih građevinskih lobija i investitora najbolje se vidjelo tijekom ove rasprave o izmjenama PPU-a i GUP-a gdje se umjesto raspravljanja o izmjenama kojima se uvodi reda u buduću gradnju, umjesto konkretnih prijedloga, dva sata samo lobiralo za gradnju apartmana na Malom Stradunu.

Osmero vijećnika, potpisnika Kristićeva amandmana iz petnih žila zalagalo se za interese investitora čije je vlasništvo transparentno, ali i interese onih čije je vlasništvo prikriveno, samo su se malo pravili blesavi, mutavi, gluhi o slijepi. Maske su, baš kao što je kazao gradonačelnik, zaista pale.

Uglavnom, prve izmjene PPU – a i GUP – a su osvojene, njima se pooštravaju uvjeti gradnji na području Grada Dubrovnika, a bnit će ih još do konca godine.

Protekli tjedan na području PU dubrovačko – neretvanske najveća koncentracija alkohola od 2,77 g/kg izmjerena je u večernjim satima jučer 38-godišnjaku koji je osobnim vozilom pristupio izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Klek.

„Vozač je uhićen i zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te će tijekom današnjeg dana biti odveden na Općinski sud u Metkoviću gdje će mu se odrediti odgovarajuća sankcija.” - navode iz PU.

dpp

U novi tjedan Dubrovačko – neretvanska županija ulazi s više od dvije stotine oboljelih od koronavirusa. Naime, na području Županije trenutno je 202 - oje oboljelih.

Najviše zaraženih COVID - om je u Dubrovniku, 122 – oje, a zatim u Metkviću gdje broje 32 aktivna slučaja.

U Župi dubrovačkoj je 12, a u Pločama šestero oboljelih, petero je u Konavlima, a po četvero u Opuzenu, Vela Luci i Stonu. Troje je oboljelih na području Općine Dubrovačko primorje kao i dvoje na području Slivna.

Tim brojkama treba pridodati i osam aktivnih slučajeva osoba koje se nalaze na području Dubrovačko – neretvanske županije, ali nemaju u njoj prebivalište.

dm

Najveća novčana kazna u iznosu od 10.200 kuna na području PU dubrovačko – neretvanske određena je prošli tjedan 36 - godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u poslijepodnevnim satima 16. rujna zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Žrnovu kada je utvrđeno da je vozilom upravljao prije stjecanja prava na upravljanje, da mu je isteklo obvezno osiguranje vozila i prometna dozvola. Također je utvrđeno da nije imao važeću osobnu iskaznicu.

Vozač je isključen iz prometa, te je odveden na Općinski sud u Dubrovniku – Stalna služba u Korčula gdje mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 10.200,00 kuna te mu je određena šestomjesečna zaštitna mjera upravljanja motornim vozilima B kategorije. Zanimljivo da je policija predložila veću kaznu, u iznosu od 17.200 kuna.

dm

Dr. Adriana Maria Camino Varela i njen suprug, kirurg dr. Diego Carlos Varela otvorili su privatnu ambulantu u Poduzetničkom Inkubatoru Ploče s ciljem približavanja dermatoveneroloških i kirurških usluga stanovništvu koje je dosad moralo putovati u Dubrovnik ili Split.

Dr. Varela je dermatovenerologinja koja je radila u Općoj bolnici Dubrovnik, a sada radi u poliklinici Marin Med u Dubrovniku te obavlja terenske preglede u sklopu Lige protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet. Tim je putem uvidjela potrebe stanovništva na tom području, pogotovo povećanje slučajeva raka kože, takozvanog melanoma. U sklopu ambulante koju je otvorila sa suprugom, koji radi i u Općoj bolnici Dubrovnik, nudi preglede i uklanjanje sumnjivih madeža na bližoj adresi. Uz to nudi i ostale dermatovenerološke i kirurške usluge, od kojih su neke i nove vrste terapija za kliničke i estetke dijagnoze.

- Moj je cilj ne samo zapošljavati mlade ljude, već i ponuditi sve mogućnosti dijagnostike, pregleda, obrade, kozmetologije i estetike, a po mogućnosti također imati goste specijaliste iz Zagreba, Splita ili Dubrovnika. - izjavila je dr. Varela za Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Prvu suradnju je i ostvarila te surađuje s psihijatricom dr. Irenom Primorac Bošnjak koja radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Ambulanta je započela s radom te se rezervacije mogu napraviti putem poziva, SMS ili Whatsapp poruke te putem elektronske pošte. Za sve dodatne informacije moguće je obratiti se kontaktima ambulante, a koji su dostupni i na društvenim mrežama.

Varela d.o.o.

Još je prije devet godina, dok je Kinematografe vodila Đive Galov, tadašnji vijećnik DDS - a Pero Vićan sablaznio je vijećnike kazavši za govornicom, tijekom sjednice Gradskog vijeća, kako nam ovakvi Kinematografi ne trebaju. Devet godina poslije ti se Kinematografi, kad je u pitanju njihovo poslovanje i nisu baš puno promijenili, ali će DDS, a vjerojatno i svi ostali vijećnici izvješću o poslovanju te ustanove u 2019. dati zeleno svjetlo.

Vićan je te 2011. za Kinematografe između ostalog kazao kako Grad Dubrovnik ima ustanovu bez imovine. Kazao je kako se na Kinematografe „baca milijun kuna godišnje, što nema nigdje”. Istina, nije rekao da nam ne treba kino već ta ustanova kao takva.

Osam godina kasnije, odnosno 2019. Kinematografi, koje kao ravnatelj sada vodi Nikša Konsuo, ostvarili su 3,6 milijuna kuna prihoda od kojih je Grad Dubrovnik na njih „bacio” puno više od tadašnjeg milijuna, odnosno „bacio” im je 2,5 milijuna kuna, odnosno 70 posto prihoda Kinematografa.

Od vlastite djelatnosti Kinematografi su ostvarili nešto malo manje od 625 tisuća kuna ili tek 17,1 posto prihoda dok su im prihodi od najma iznosili 306 525 kuna.

Rashodi Kinematografa u 2019. iznosili su 3,5 milijuna kuna od čega 46 posto rashoda otpada na plaće zaposlenih, njih 14.

Kinematografi su inače u 2019. ostvarili višak prihoda od 110 44 kuna. Priredili su brojne programe i prikazali 233 filma od kojih je najgledaniji u 2019. „Bilo jednom u Hollywoodu”, za kojega je prodano 1050 karata dok je za „Jokera” prodano 969 karata.

Inače, ukupni prihodi Kinematografa od svih događaja iznosili su u 2019. nešto više od 433 tisuće kuna i bili su za 3 posto više nego 2018.

Iz Kinematografa navode kako 74 posto njihovih posjetitelja koristi povlaštene kino ulaznice od 0 ili 10 kuna. Besplatne karte imaju stanovnici povijesne jezgre i studenti, a one od 10 kuna vlasnici Libertasova pokaza.

Inače, puna cijena karte u dubrovačkim Kinematografima je 25 kuna, dok karta za 3D filmove stoji 30 kuna. Kinematografi su stava kako povlaštene karte treba ukinuti, a cijene od 25 kuna spustiti na 15 kuna, odnosno stvoriti jedinstvenu cijenu od 15 kuna za sve projekcije osim pretpremijernih i opera i baleta koje se prenose uživo.

Takvu cijenu, mišljenja su Kinematografi, u javnosti treba prezentirati kao povlaštenu cijenu za sve građane.

Muči ih naravno i konkurencija, odnosno Cinestar pa navode kako bi s cijenom od 15 kuna za kartu zadržali postojeće i privukli posjetitelje Cinestara u kojem je karta 44 kune. Naime, oni misle kako je razlika u karti, koja trenutno iznosi 19 kuna mala, dok bi razlika od 29 kuna za građane bila značajna, dok stvarne razloge zbog kojih građanima nije problem za kartu u Cinestaru izdvojiti 44 kune očito ne razumiju.

Inače u Kinematografima su zabrinuti stanjem objekata, posebno Luže, odnosno kina Sloboda koje godinama propada zbog vlage i krova koji prokišnjava.

Inače, u izvješću se navodi kako su u listopadu 2019. Kinematografi započeli obnovu objekta u prostoru kina Slavica, zbog preseljenja iz Visije u Jadran u ljetnim mjesecima morali su nabaviti novu leću za projektor jer duljina svjetlosti u Visiji ne odgovara onoj u Jadranu. Kako je nova leća bila preskupa nabavili su polovnu za 15 tisuća kuna plus PDV. Navode i kako su obnovili dva zvučnika po cijeni od 4 000 kuna plus PDV. Pozornica u Slobodi dobila je novu rasvjetu i sustav upravljanja. Mikseta za rasvjetu i oprema stajali su 9 900 kuna plus PDV.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je o ženskoj osobi iz Dubrovnika s utvrđenom epidemiološkom vezom. Izliječene su 23 osobe: 16 iz Dubrovnika, po 2 iz Vela Luke i Ploča te po jedna iz Metkovića i Konavala, kao i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije. Preminule su dvije muške osobe starije dobi; jedan je iz Stona, a drugi nema prebivalište na području naše županije. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 21 osoba pozitivna na koronavirus, od čega su na respiratoru 4 osobe. Od početka pandemije analizirano je 11 957 uzoraka.

U samoizolaciji je 612 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su dva slučaja kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 72 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a dvije su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 452 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 238 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 25 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 19 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 19 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 12 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 17 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić održat će prezentaciju o aktivnostima gradske Turističke zajednice tijekom 2020. godine. Naime, gradonačelnik Mato Franković još je na prošloj sjednici Gradskog vijeća najavio kako će već na idućoj sjednici Hrnić podnijeti izvješće o aktivnostima TZ - a koje su imale za cilj poboljšati turističke broje u Dubrovniku u ovoj korona sezoni.

Inače do 8. rujna ove godine prema podacima gradske TZ u Dubrovniku je ostvareno 193 118 dolazaka i 701 538 noćenja.

Prema tim brojkama Dubrovnik je korona kriza, što se tiče turističkih rezultata, vratila 20 godina unazad. Naime, 2000. godine Dubrovnik je prvi put nakon Domovinskog rata prešao brojku od 200 tisuća dolazaka turista, a tada je ostvareno nešto više od 954 tisuće noćenja, što su brojke koje bi se mogle dostići i malo prestići do konca ove godine.

Prošle, rekordne godine Dubrovnik je zabilježio milijun i 444 tisuća dolazaka i četiri milijuna i 377 tisuća noćenja.

Dakle u razdoblju od dva desetljeća, odnosno u usporedbi s 2000. godinom, 2019. broj dolazaka bio je veći 666 posto, a broj noćenja 459 posto.

Ono što svakako brojni Dubrovčani žele čuti, a nikako da čuju ni od strane gradske uprave niti od strane turističkih stručnjaka, jesu brojke koje bismo mogli smatrati idealnim za održivi turizam. Naime, svima su puna usta priče o održivom turizmu, ali su puno sramežljiviji kada trebaju iznijeti konkretne podatke pa da vidimo je li to broj dolazak od primjerice pola milijuna, sedamsto tisuća ili milijun.

U tržišnom natjecanju inače je teško nametati ograničenja, ali eto, barem da se zna koji je to broj koji u gradskoj upravi, turističkim zajednicama i među turističkim stručnjacima smatraju optimalnim.

Tablice s podacima o broju noćenja i broju dolazaka u posljednja dva desetljeća su u prilogu. Čekamo da netko upre prstom i reče koja je od tih dvadeset godina ona na koju se Dubrovnik treba ugledati za buduće planove razvoja turizma.

Naravno, pri tome treba voditi računa i o dnevnim posjetiteljima koji ne ulaze u statistiku dolazaka.