Zbog radova na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje na potezu od Štikovice do Zatona od 9. rujna primjenjivat će se privremena prometna regulacija na toj dionici državne ceste D8.

S obzirom da će prilikom izvođenja radova biti zatvoren jedan prometni trak, prometovanje tom dionicom regulirat će se semaforima pa se sudionici u prometu mole da brzinu svoga kretanja prilagode privremenoj prometnoj regulaciji.

Sudionici u prometu ujedno se mole za razumijevanje i strpljenje tijekom radova.

Vodovod Dubrovnik

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko - neretvanske županije za 2020. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je osmo redovno ispitivanje mora na 120 plaža u periodu od 23. kolovoza do 05. rujna 2020. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), te je more na svih 120 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Županija dubrovačko – neretvanska

Građani se često znaju požaliti na onečišćenje mora, kada za to ima i kada za to nema razloga. No, ubuduće bi mogli biti bolje obaviješteni o onečišćenjima no što je to slučaj dosad. Osim što u posljednje vrijeme Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije nije ažuran u obavještavanju javnosti, ujedno su česte i spore reakcije, odnosno Zavod uglavnom reagira tek po dojavama građana i institucija te tada uzorkuje more.

Projekt Watercare na području Dubrovačko - neretvanske županije mogao bi dio takvih problema riješiti za područje ušća Neretve. Naime, na području ušća rijeke Neretve instalirati će se, u sklopu projekta Watercare, specijalizirana oprema koja će mjeriti razinu onečišćenja mora za kupanje nakon obilnih kiša, a predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije sudjelovali su na sastanku hrvatskog partnerstva projekta Watercare u Dubrovniku, a na kojem se govorilo i o implementaciji projekta.

Na sastanku se razgovaralo o tehničkim aspektima postavljanja opreme, uzorkovanju mikrobioloških i fizičkih parametara, dužnostima i obvezama svakog partnera te uspostavljanju pametnog sustava pravovremenog alarmiranja o onečišćenju mora za kupanje na ušću rijeke Neretve, Cetine i Raše.

Cilj projekta Watercare je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, cilj je razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje.

Prema podacima iz Županije dubrovačko – neretvanske ukupna vrijednost projekta iznosi 2.833.019 eura, od kojih je udio Dubrovačko - neretvanske županije 278.000 eura, a predviđeno trajanje projekta je trideset mjeseci. Partneri na projektu su Nacionalni istraživački savjet – Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino „Carlo Bo”, Splitsko dalmatinska županija, Dubrovačko - neretvanska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

dm

Unatoč korona uvjetima, sjednica Gradskog vijeće planirana za ponedjeljak po svoj bi prilici mogla bit maratonska. Naime, uvodno će na početku sjednice direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić vijećnicima predstaviti aktivnosti TZ-a tijekom 2020. godine. Na dnevnom redu je 38 točaka među kojima su i prijedlozi izmjena i dopuna Prostornog Plana i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika koje je gradonačelnik Mato Franković već najavio pred vijećnike staviti na sjednici u rujnu.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana i GUP-a trebale bi se ispraviti manjkavosti GUP-a iz 2005. usvojenog u mandatu bivše gradonačelnice Dubravke Šuice, a koje su dovele do potpune devastacije prostora na gradskom području.

Izmjene i dopune GUP-a i PP-a najavio je sam gradonačelnik zatečen posljedicama u prostoru, odnosno nepopravljivoj šteti koja je omogućena usvajanjem dokumenata koji su išli u prilog investitorima pa je svakako pitanje što će oporba reći na predložene izmjene ovih prostorno – planskih dokumenata kojima se definira budući razvoj Dubrovnika, a u kojem bi svakako trebalo predvidjeti zone za razvoj djelatnosti koje nisu vezane uz turizam, a s ciljem smanjivanja ovisnosti o turizmu.

Na dnevnom redu su i izmjene Poslovnika kojima će se omogućiti rad Gradskog vijeća u ekstremnim uvjetima poput korona pandemije.

Pred vijećnicima će se naći i prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, a koja se odnosi na park i javni sportski i rekreacijski prostor na području Babina kuka.

Odlukom će se definirati izgled službene odore i sadržaj službene iskaznice komunalnih redara.

Ne dnevnom redu su izvješća o radu komunalnih društava i javnih ustanova u kulturi u vlasništvu Grada Dubrovnika.

nm

Centar za poduzetništvo Dubrovačko - neretvanske županije poziva sve zainteresirane na besplatnu radionicu „Pokretanje poslovanja i razvoj održivih poslovnih aktivnosti“. Radionica će se održati u Dubrovniku, 10. rujna s početkom u 10 sati u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik (Vukovarska 16 – IV. kat, zgrada bivše kasarne).

Polaznici će sudjelovanjem na radionici dobiti detaljan uvid u cjelokupni spektar poduzetničkog svijeta, saznati kako ideju pretvoriti u uspješan poduzetnički pothvat te kako planirati i upravljati poslovanjem. Također, obradit će se važnost osnovnih računovodstvenih stavki za poslovanje.

Radionica se organizira u sklopu projekta „Poboljšanje konkurentnosti MSP-ova“ prijavljenog putem natječaja „Usluge za MSP-ove putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI)“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Budući da je broj polaznika ograničen, molimo sve zainteresirane poduzetnike da se prijave putem:
– poveznice: https://forms.gle/wtjN4auVxiv8gHDF9
– maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,
– ili telefona: 020/418-401.

Županija dubrovačko - neretvanska

Violončelist Vid Veljak i pijanistica Dora Iveković održat će recital u sklopu Međunarodnog glazbenog festivala „Dubrovnik u pozno ljeto“ u utorak u atriju Kneževa dvora. Mladi glazbenici izvest će djela Ludwiga van Beethovena, Dmitrija Šostakoviča i Astora Piazzolle. Početak koncerta je u 21 sat.

Vid Veljak i Dora Iveković još su se prošle godine zajedno predstavili u Kneževu dvoru i oduševili dubrovačku publiku. Riječ je o talentiranim, mladim glazbenicima iza kojih su nagrade na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima.

Vid Veljak zaposlen je na mjestu vođe violončela u Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Započeo je učenje violončela već u trećoj godini života, a kao četrnaestogodišnjak uspješno polaže prijemni ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Usporedno sa studijem usavršavao se na Međunarodnoj muzičkoj akademiji Kneževine Liechtenstein u klasi prof. Jensa Petera Maintza i prof. Valtera Dešpalja. Od 2016. godine usavršava se u klasi prof. Romaina Gariouda u Parizu.

Pobjednik je brojnih natjecanja među kojima su i međunarodna natjecanja Antonio Janigro te Daleki akordi, a 2015. godine bio je finalist prestižnog violončelističkog natjecanja „Guilhermina Suggia” u Portugalu. Kao solist nastupao je uz pratnju Stuttgartskog komornog orkestra, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke Filharmonije, Zagrebačkih solista, Riječkog komornog orkestra, Simfonijskog orkestra HRT-a i Cantus ansambla. Prije nekoliko mjeseci objavio je novi album „Resonance(s)”.

Dora Iveković upisuje klavir na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi profesora Danijela Detonija 2015. godine, a aktivno se usavršava na seminarima kod Rubena Dalibaltayana, Julije Gubajdulline, Vassilie Efstathiadou, Jacquesa Rouviera, Emanuela Krasovskog, Gábora Csaloga i mnogih drugih.

Na državnim natjecanjima HDGPP-a osvojila je prve nagrade 2009., 2011. i 2015. godine kao solistica te prvu nagradu 2016. u disciplini klavirskog trija. Na Međunarodnom natjecanju Zlatko Grgošević dobitnica je prve nagrade (2010.). Sudjeluje na EPTA međunarodnom natjecanju u Osijeku 2013. godine i osvaja drugu nagradu uz posebnu nagradu Ira Švarc za najbolju izvedbu Preludija i fuge J. S. Bacha. Godine 2015. osvaja prvu nagradu uz posebnu nagradu za najbolju izvedbu djela iz razdoblja klasicizma na Međunarodnom natjecanju pijanista Memorijal Jurica Murai, a 2017. na Međunarodnom natjecanju Anton Rubinstein u Düsseldorfu osvaja treću nagradu. Iste godine dobitnica je treće nagrade na Hrvatskom natjecanju mladih glazbenih umjetnika Papandopulo te posebnu nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskih skladatelja. Godine 2019. dobiva Nagradu za najbolju umjetničku suradnju na tribini „Darko Lukić” korepetirajući pjevačicu Dariju Auguštan.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9-14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupni su isključivo na blagajni Orkestra.

Koncert se održava u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama i preporukama.

rrd

HGK - Županijska komora Dubrovnik analizirala je podatke Porezne uprave o broju i vrijednosti izdanih računa za tri prethodna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz). Najbolji rezultati ostvareni su u kolovozu, u svim sektorima, kada su i vrijednost i broj izdanih računa svih grana gospodarstva bili na 56 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci koje je analizirala HGK.

U sva tri navedena mjeseca ukupno je izdano pola od prošlogodišnjeg broja računa, dok je njihova vrijednost još i manja, iznosila je 45 posto u odnosu na 2019.

Najosjetnije umanjenje prihoda bilo je u djelatnosti putničkih agencija i turoperatora koji su realizirali 30 posto izdanih računa čija je vrijednost iznosila svega 17 posto prošlogodišnje vrijednosti, dok je druga po redu ugroženosti COVID krizom djelatnost prijevoza i skladištenja koja je ostvarila 27 posto vrijednosti izdanih računa.

Jedina grana gospodarstva koja je imala veći broj izdanih računa i povećanje njihove vrijednosti bila je djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, podatak je HGK, no u priopćenju u kojem je predstavljena ova analiza ne navodi se koliko je ta grana imala povećanje.

Djelatnost smještaja i ugostiteljstva zabilježila je od lipnja do konca kolovoza 46 posto izdanih računa čija je vrijednost iznosila 36 posto, iz čega, navode iz HGK, se može zaključiti da je došlo do korekcija cijena u odnosu na prošlogodišnje, na niže. Najveća disproporcija je zabilježena u lipnju kad je broj izdanih računa bio 33 posto, a vrijednost 13 posto, dok je u kolovozu odnos bio uravnotežen, vrijednost izdanih računa bila je 56 posto, a broj izdanih računa 55 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Značajan pad zabilježila je djelatnost informacija i komunikacija kroz sva tri ljetna mjeseca, gdje je sumarno bilo izdano 33 posto računa u vrijednosti od 21 posto prošlogodišnje. „Iz toga iščitavamo visoku ovisnost ove djelatnosti o potrebama u turizmu”, navode iz HGK.

Pad vrijednosti izdanih računa više od 50 posto imale su djelatnosti poslovanja nekretninama (77 posto pad) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (65 posto pad), za razdoblje od lipnja do kraja kolovoza. U istom razdoblju broj izdanih računa i njihova vrijednost u sektoru građevinarstva bila je 55 posto u odnosu na prošlogodišnju, a u djelatnosti trgovine izdano je 55 posto računa, dok je njihova vrijednosti bila 58 posto.

Poljoprivredna djelatnost je od lipnja do kolovoza realizirala 71 posto računa, uz vrijednost od 67 posto u odnosu na lani, dok je prerađivačka industrija imala 69 posto izdanih računa uz realiziranu vrijednost računa od 55 posto.

dpp

Ulica padre Iva Martinića jučer je i službeno imenovana te je upriličeno simbolično „otvaranje”.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je na prijedlog građana Ivu Martiniću dodijelilo ulicu u blizini Dominikanskog samostana u kojemu je djelovao preko 30 godina.

Tako je padre Martinić „dobio” spojnu ulicu od Zlatarske do Dominikanskog samostana. Martinić je ostao zapamćen po organiziranju druženja mladih u Dominikanskom samostanu, misi i polnoćkama za mlade, ali i po uvođenju „beat - mise“, organiziranju vokalno - instrumentalnog sastava „Orlandovi dječaci“ (kasnije i danas „Veritas“), uređenju muzeja moderne umjetnosti u sklopu samostana, kao kolumnist „Dubrovačkog vjesnika“, autor tri knjige te dobitnik brojnih nagrada za svoje djelovanje - od Reda hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku do Nagrade Grada Dubrovnika. 
 
Na svečanosti otvorenja uz predstavnike Grada Dubrovnika sudjelovali su i članovi njegove obitelji, članovi VIS „Veritas“ te gitaristi Frano Matušić i Ante Skaramuca.

dm

Časopis Društva arhitekata Dubrovnik „Mjera“ autora i urednika Divne Antičević, Boža Benića i Romana Duića dobio je Medalju za konceptualni poduhvat za 2019. godinu Na četvrtim Danima arhitekata održanima u Šibeniku od 3. do 5. rujna.

Kako stoji u obrazloženju nagrade koju dodjeljuje Hrvatska komora arhitekata, DAD je ona uručena zbog aktualnosti i društvene važnosti tema koje na interdisciplinarni način obrađuju i populariziraju u javnosti i društvu, zbog pokazane inicijative za senzibiliziranje struke i javnosti za važne arhitektonske i urbanističke teme.

Nagradu je u ime autora primio predsjednik DAD-a Božo Benić, koji je tom prilikom zahvalio svima koji su sudjelovali u kreiranju prva dva broja, te je ujedno najavio treći broj časopisa koji izlazi krajem godine i čija će središnja tema biti stanovanje i turizam.

dpp

Projekt sveobuhvatne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale, ukupno vrijedan gotovo 70 milijuna kuna, predstavljen je danas u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Zbog financijskog obima, ali i važnosti prometnice smještene rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale jedno je od najvažnijih kapitalnih ulaganja u gradsku prometnu infrastrukturu. Projekt je u cijelosti financiran iz fondova Europske unije i, ističu iz Grada Dubrovnika, „drugih izvanproračunskih sredstava”.

- Stekli su se svi uvjeti za početak realizacije ključnog cestovnog infrastrukturnog projekta na užem gradskom području. Mnogi su ovaj projekt sanjali, ali to nije dovoljno. - kazao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković koji je na prezentaciji sudjelovao putem video veze s obzirom da se nalazi u samoizolaciji.

Franković je naglasio kako je do ovog trenutka bilo potrebno prevladati tri važna koraka, a oni uključuju izradu projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole za cjelokupni projekt po fazama te osiguranje financijskih sredstava. Također je istaknuo kako su svi navedeni uvjeti uspješno ispunjeni što je, rekao je on, „rezultat rada više gradskih upravnih odjela baziranog na uspostavljenoj sinergiji”.

– Snaga Grada Dubrovnika je u timu koji zna služiti svome gradu i građanima. - zaključio je gradonačelnik Franković najavivši kako je očekivano da sami radovi započnu početkom iduće godine.

Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale izrađen je od tvrtke Geoproming iz Metkovića i podijeljen je u ukupno četiri faze, od kojih prva faza otpada na lučicu Batala. Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika nadležan je za ostale tri faze, a koje se odnose na prometnicu od lučice Batala do benzinske postaje INA - e.

Različite aspekte projekta, u okviru nadležnosti svojih upravnih odjela, predstavili su pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, savjetnica u UO za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija, pročelnik UO za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović te pročelnica UO za poslove gradonačelnika Marijeta Hladilo kao tijela koje rukovodi postupcima javne nabave.

Pročelnica Zrinka Raguž podsjetila je da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske 1. veljače objavilo Poziv za sufinanciranje pilot projekata rješavanja problema uskih grla i javnog prometa u urbanim središtima uslijed povećanja opsega prometa zbog turističke sezone, na koji je Grad Dubrovnik kandidirao navedeni projekt.

– Odluka o financiranju donesena je 20. svibnja, dok je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava između Grada, Ministarstva i SAFU-a, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpisan već 26. svibnja. - kazala je Zrinka Raguž.

Odobreni prihvatljivi troškovi projekta iznose 69.857.603 kuna uz financiranje iz Kohezijskog fonda u razini 85 % što iznosi 59.378.962 kuna. Ostatak od 15 %, odnosno 10.478.640 kuna financirat će se iz Državnog proračuna.

Provedba projekta započela je 1. lipnja 2020. i traje do 31. prosinca 2023., što je krajnji rok završetka projekta. Za to vrijeme EU sredstvima sufinancirat će se i plaće projektnog tima (šest zaposlenika Grada Dubrovnika) i to u ukupnom iznosu nešto manjem od 2,2 milijuna kuna.

O samim građevinskim zahvatima govorila je savjetnica u UO za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija.

Projekt obuhvaća uređenje prometnice, parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Osim neadekvatne širine prometnice, investicijom se rješava i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona, što dovodi do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu.

Uredit će se i vodovod i oborinska odvodnja s pročišćavanjem, uspostavit će se i elektroenergetski sustav s javnom rasvjetom i telekomunikacijskim sustavom.

- Od raskrižja s ulicom Nikole Tesle do raskrižja kraj benzinske postaje s ukupnom dužinom od 840 metara Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu. - kazala je Paula Pikunić Vugdelija.

Širina kolnika od početka zahvata do ljetnikovca Sorkočević iznosi šest metara, a do kraja širina kolnika povećava se za pola metra. Nogostup je s lijeve strane širok dva, dok je s desne strane predviđena šetnica sa zelenilom čija širina doseže i sedam metara. Parkirališna mjesta predviđaju se kao uzdužni i kosa, a postojeće autobusne stanice se zadržavaju i dodaju nove te opremaju autobusnim kućicama i ostalom pripadajućom opremom.

Građevinska dozvola za drugu fazu (od Lučice Batala do zgrade Fakulteta) ishođena je u svibnju prošle godine. Podsjetio je na to pročelnik Zdenko Medović otkrivši i da je pravomoćnost dozvola za treću i četvrtu fazu nastupila 3. rujna ove godine.

Paralelno, Grad Dubrovnik započeo je postupak javne nabave, pojasnila je pročelnica Marijeta Hladilo.

- Dokumentacije o nabavi za postupke radova i nadzora izvođenja radova su pripremljene, održana su javna savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i nisu zaprimljene nikakve primjedbe što nam govori da su dokumentacije izrađene kvalitetno i na način da omoguće kvalitetno tržišno natjecanje. - rekla je pročelnica Hladilo.

Najavila je kako je dokumentacija upućena Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) kao posredničkom tijelu razine 2 na provjeru svih uvjeta te da se objava poziva na nadmetanje očekuje početkom listopada.

Po provođenju postupaka nabave, a u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, za očekivati je da će se ugovori za radove i usluge nadzora potpisati u prvoj polovici 2021. godine.

U foto prilogu pogledajte kako bi u budućnosti Lapadska obala trebala izgledati.

dm

Jedna osoba iz Orebića zaražena koronavirusom preminula je, obavijestio je danas Stožer civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u redovnom priopćenju. U priopćenju se ne navopdi dob i spol preminule osobe.

„U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je deset novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o pet muških i tri ženske osobe iz Dubrovnika (za četiri muške i tri ženske osobe je poznata epidemiološka veza), jedna ženska osoba iz Stona (kontakt) te jedna muška osoba iz Konavala.
Imamo šest izliječenih osoba – tri iz Dubrovnika, dvije iz Župe dubrovačke i jednu iz Metkovića.” - navode iz Stožera.

„U OB Dubrovnik hospitalizirane su 24 osobe pozitivne na koronavirus, od čega su tri osobe na respiratoru. Od početka pandemije na analizu je poslano 10 725 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 595 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su tri slučaja kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 66 slučaja kršenja samoizolacije.” - također piše u priopćenju Stožera CZ DNŽ:

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm

Na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić održat će prezentaciju o aktivnostima gradske Turističke zajednice tijekom 2020. godine. Naime, gradonačelnik Mato Franković još je na prošloj sjednici Gradskog vijeća najavio kako će već na idućoj sjednici Hrnić podnijeti izvješće o aktivnostima TZ - a koje su imale za cilj poboljšati turističke broje u Dubrovniku u ovoj korona sezoni.

Gradonačelnik je naime još na sjednici u srpnju kazao kako je učinjeno puno toga ne bi li se utjecalo na povećanje broja dolazaka i noćenja turista u nikad neizvjesnoj sezoni nakon što se dio medija zbog podbačaja u predsezoni doslovce obrušio na direktoricu gradske Turističke zajednice, a kojima je ona bila glavni krivac što je u Dubrovniku nije bilo gostiju.

Kako će Hrnić Vijeću predstaviti aktivnosti za tekuću godinu, tim više će bit zanimljivo čuti što se do kraja 2020. poduzima ususret sezoni 2021. koja se zapravo sad i planira, a koja će ponovo itekako ovisiti o koronavirusu.

nm