Gradonačelnik Mato Franković uputio je Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na izglasavanje prijedlog nove Odluke o komunalnom redu.

Kako ističu u priopćenju iz gradske uprave „novom odlukom cilj je smanjiti broj dostavnih vozila koja ulaze u Grad te se predviđa se novi režim prometa pješačkim zonama, prema kojem će po Stradunu moći prometovati samo elektrovučna vozila i karići”.

Naime, zamišljeno je da ubuduće motorna vozila (osim onih za koje vrijedi iznimka poput vozila hitne ili vatrogasaca) mogu prometovati isključivo do Katedrale i to ponedjeljkom, srijedom i petkom, ali u prijedlogu odluke Placa, tj. Stradun naveden je kao ulica kojom je prometovanje dopušteno. Na prolasku do Katedrale vozila uistinu moraju proći dijelom Straduna, ali u odluci se ne navodi ograničenje kojim dijelom.

Uglavnom, u priopćenju još stoji i da će je „u razdoblju od 7:30 do 8 sati u cijeloj povijesnoj jezgri radi zaštite sigurnosti djece za vrijeme odlaska u školu zabranjen je promet svim vozilima, uključujući i elektrovučne”.

Novom odlukom opširnije je regulirano postavljanje opreme i uređaja na vanjske dijelove zgrada, a osobito bankomata. U prijedlog su ugrađene konzervatorske smjernice kojima je regulirano postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri Grada, a kako su te konzervatorske smjernice dosad regulirale postavljanje bankomata vidljivo je i danas na primjerima u kojima je pojedincima dopušteno što drugima nije, odnosno unatoč smjernicama i dalje se mogu vidjeti po dva bankomata u jednom tzv. građevinskom otvoru i sl.

Nova Odluka o komunalnom redu regulira postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera na vanjskim dijelovima zgrada, a u povijesnoj jezgri njihovo je postavljanje zabranjeno.
Što se tiče klima „vlasnicima klimatizacijskih uređaja u povijesnoj jezgri daje se rok prilagodbe od pet godina da promijene sve klimatizacijske uređaje na način da ne budu vidljivi s površine javne namjene”, piše u odluci.

„Grad Dubrovnik će u suradnji s Konzervatorskim odjelom i Zavodom za obnovu financirati projekt i postavljanje klimatizacijskih uređaja, a vlasnici će snositi troškove nabavke novih.” - ističe se pak u priopćenju.

Također će se „regulirati” i postavljanje cvijeća u povijesnoj jezgri, novom odlukom cvijeće na fasadama u povijesnoj jezgri je – zabranjeno. Drugim riječima u gradskoj upravi zamislili su da sve one viseće male arle, bolje rečeno nosači grastica, uglavnom željezni i plastični, a možete ih vidjeti ispod prozora preostalih žitelja Grada, ispod prozora apartmana baš ih i nema, moraju biti uklonjeni s fasada.

No, što dalje ističu ako važno u priopćenju iz Grada...

„Sukladno novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu omogućeno je komunalnim redarima utvrđivanje identiteta građana prikupljanjem njihovih osobnih podataka. Komunalni redari moći će zatražiti i pregledati isprave stranaka i drugih osoba nazočnih pri nadzoru, zatražiti točne i potpune podatke pisanim putem od stranke te prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje fotografiranjem, snimanjem i na drugi odgovarajući način. Ove izmjene pridonijet će jasnije uređenom pravnom položaju komunalnih redara te su propisane sankcije za ometanje komunalnog redara u provedbi nadzora i za onemogućavanje pregleda isprava.” - ističu iz Grada Dubrovnika.
 
Kako navode u priopćenju, „s obzirom na važnost Odluke o komunalnom redu u djelovanju lokalne samouprave i životu građana, prethodno su provedena dva savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, tijekom studenog i prosinca 2019. te svibnja i lipnja 2020. godine”.

„Na postojeći nacrt odluke građani, udruge i mjesni odbori su u dva navrata izrazili ukupno 35 pojedinačnih prijedloga te dva načelna mišljena, nakon čega je izrađen novi prijedlog akta.” - navodi se u priopćenju.
 
Iz gradske uprave također pišu kako je novu Odluku potrebno donijeti radi usklađenja sa novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu, učinkovitijeg provođenja komunalnog reda i mjera za njegovo održavanje te očuvanja javnog prostora i vizualnog identiteta Grada.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 13 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o tri muške i dvije ženske osobe iz Dubrovnika (za dvije muške osobe je utvrđena epidemiološka veza), dvije muške i jedna ženska osoba iz Metkovića (jedna muška i jedna ženska osoba ima utvrđenu epidemiološku vezu), dvije muške osobe iz Ploča, jedna muška osoba iz Župe dubrovačke koja se vjerojatno zarazila izvan naše županije te jedna ženska osoba iz Dubrovačkog primorja i jedna ženska osoba koja nema prebivalište u našoj županiji. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Kako navode iz Stožera „izliječeno je 17 osoba – osam iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, po jedna iz Ploča, Zažablja i Župe dubrovačke, te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije”.

Prema podacima Stožera u OB Dubrovnik hospitalizirane su 24 osobe pozitivne na koronavirus, od čega su četiri osobe na respiratoru. Od početka pandemije na analizu je poslano 11 285 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 618 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su dva slučaja kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 68 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm

Gudački sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra održat će koncert u petak u sklopu 8. Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto. Koncert će se održati u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat.

Gudački kvartet čine mladi glazbenici DSO-a, voditelji svojih dionica u orkestru. To su Đana Kahriman, koncert majstorica DSO-a, Iva Vukić, violina; Šimun Končić, viola i Mihaela Čuljak, violončelo. Riječ je o glazbenicima koji su se po povratku sa studija i niza osvojenih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, vratili u svoj grad i danas djeluju u Orkestru, a kao kvartet dosad su ostvarili niz zapaženih nastupa u Gradu i inozemstvu te na više diplomatskih svečanosti.

Za ovu prigodu izabrali su Beethovenov Gudački kvartet br. 6 u B duru i Debussyjev Gudački kvartet u g molu.

Ulaznice su u prodaji i dostupne u uredu DSO-a u Slanici (sv. Dominika 9), u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u Luži, online putem sustava ulaznice.hr, kao i jedan sat prije početka koncerta pred ulazom. Građane, kao i uvijek, čekaju brojne pogodnosti pri kupnji (cijena ulaznice 10 kuna uz Libertasov pokaz, 20 kuna za umirovljenike, besplatno za građane stare gradske jezgre kao i za studente s X-icom te 30% popusta na redovne cijene za ostale sugrađane). Telefon za rezervacije i informacije je 417 110.

Koncert se održava u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama i preporukama.

rrd

S osam milijardi kuna prihoda i 597,61 milijuna kuna netto dobiti poduzetnici na području Grada Dubrovnika nalaze se na rang listi deset gradova u Republici Hrvatskoj koji imaju najuspješnije gospodarstvo. Riječ je naravno o podacima za 2019. godinu. Podaci su to FINA – e , a ove godine rezultati su se zbrajali nešto kasnije jer je i predaja izvješća zbog korona virusa bila omogućena u produljenom roku.

Ono što je uistinu interesantno kod dubrovačkih poduzetnika jest to da je osam milijardi kuna prihoda bilo dovoljno za tek 11. mjesto na listama gradova i općina po ukupnim prihodima dok se po dobiti razdoblja od 733,99 milijuna kuna, ali i konsolidiranoj, odnosno već spomenutoj netto dobiti od 597.61 milijuna kuna, Dubrovnik nalazi na petom mjestu.

To pokazuje kako je poslovanje dubrovačkih poduzetnika bilo profitabilnije u usporedbi sa sedam od deset gradova koji se nalaze na listi najboljih.

Naime, iz dostupnih podataka FINA – e može se iščitati kako su dubrovački poduzetnici prema profitabilnosti na trećem mjestu. Njihova netto dobit u odnosu na ukupni prihod 2019. godine iznosila je 7,4 posto, a ispred su samo poduzetnici Rovinja na drugom mjestu s 8,99 posto i Poreča na prvom mjestu, a čiji su poduzetnici uspjeli doći do 11,98 posto konsolidirane dobiti iz prihoda 2019. godine.

Iako je Zagreb po svim pokazateljima, očekivano, središte hrvatske ekonomije te ga FINA navodi na prvom mjestu u svim rezultatima koji su iskazani u izvješću, prema profitabilnosti poslovanja koje smo izračunali Zagreb ne samo da je ispod Poreča, Rovinja i Dubrovnika, već su i poduzetnici u Zadru (udio netto dobiti u prihodima 2019. 5,62 posto), Svetoj Nedjelji (5,1 posto) i Vukovaru (5 posto) imali profitabilnije poslovanje. Zagrebački poduzetnici naime iskazuju 4,62 posto udjela netto dobiti u ukupnim prihodima i po tim pokazateljima na listi deset gradova koji imaju najuspješnije gospodarstvo nalaze se dakle na sedmom mjestu.

Prema profitabilnosti poslovanja u gradovima s ove liste dalje ide Velika Gorica s 3,99 posto udjela dobiti iz prihoda, Varaždin s 3,2 posto i na kraju liste Rijeka s 3,15 posto.

Ipak to ne znači da je poslovanje u ovim gradovima najprofitabilnije u Hrvatskoj, treba naime još jednom u ovom kontekstu napomenuti da smo podatke izračunali samo za gradove s liste deset najvećih ekonomskih središta u državi koje je objavila FINA.

Inače, kako navode iz FINA – e ovih deset gradova imaju u cjelokupnom gospodarstvu udio od 46,7% u broju poduzetnika, 51,4% u broju zaposlenih, 62,7% u ukupnim prihodima, 66,7% u dobiti razdoblja, 51,9% u gubitku razdoblja te 75,1% u netto dobiti. Naravno ta staistika je takva prvenstveno zbog udjela poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu, koji su, očekivano, ostvarili najveću netto dobit u iznosu od 18,5 milijardi kuna. Iza Zagreba, prema iskazanom konsolidiranom financijskom rezultatu (ostvarenoj netto dobiti) su poduzetnici Poreča i Rijeke, zatim Svete Nedjelje i onda Dubrovnika.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije dr. med. Mato Lakić reagirao je na napis o projektu Watervcare koji se uvodi u dolini Neretve, a u kojem također piše: „Građani se često znaju požaliti na onečišćenje mora, kada za to ima i kada za to nema razloga. No, ubuduće bi mogli biti bolje obaviješteni o onečišćenjima no što je to slučaj dosad. Osim što u posljednje vrijeme Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije nije ažuran u obavještavanju javnosti, ujedno su česte i spore reakcije, odnosno Zavod uglavnom reagira tek po dojavama građana i institucija te tada uzorkuje more.”

Lakić je pak na taj dio napisa odgovorio:

“Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije provodi ispitivanje kakvoće mora za kupanje na 121 plaži i do sada je u osam ciklusa uzorkovao i ispitao 1034 uzorka mora. Utvrđeno je onečišćenje mora na devet plaža. Na sedam plaža onečišćenje smo utvrdili prilikom provođenja redovnog ispitivanja, dok smo na dvije plaže utvrdili onečišćenje po dojavi kupača. Rezultati ispitivanja po završetku analize upisuju se u bazu podataka http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca koja je dostupna javnosti. O svim onečišćenjima Zavod je sukladno zakonskim propisima odmah obavijestio nadležno upravno tijelo u županiji koje je dužno putem sredstava javnog priopćavanja informirati javnost, koncesionara i/ili jedinicu lokalne samouprave o pojavi onečišćenja.” - napisao je ravnatelj ZZJZ DNŽ Mato Lakić.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o šest muških i 11 ženskih osoba iz Dubrovnika (za tri muške i devet ženskih osoba je utvrđena epidemiološka veza), šest muških i jednoj ženskoj osobi iz Metkovića (za četiri muškarca utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Dubrovačkog primorja (utvrđena epidemiološka poveznica) te dvije muške osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Izliječeno je deset osoba – četiri iz Dubrovnika, tri iz Metkovića te po jedna iz Konavala, Župe dubrovačke i Korčule. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvabske županije.

„U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su tri osobe na respiratoru. Od početka pandemije na analizu je poslano 11 160 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 623 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđen nijedan slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 66 slučaja kršenja samoizolacije.” - navode iz Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm

Izvješće o poslovanju Sanitata za 2019. također će biti raspravljeno na Gradskom vijeću u ponedjeljak. Budući da je 2019. za to Društvo u vlasništvu Grada Dubrovnika bila odlična poslovna godina, izvješće koje će podnijeti direktor Sanitata Tomislav Tabak, bez problema će dobiti zeleno svjetlo od vijećnika.

S financijskog, ali i aspekta kvalitete pruženih usluga, 2019. bila je jedna od najuspješnijih godina, navodi su između ostalog u izvješću o poslovanju ovog Društva, a čemu u prilog ide i poslovna bilanca.

Sanitat je naime u 2019. ostvario 29,7 milijuna kuna prihoda, što je 13,1 posto više u odnosu na 2018. Dobit Društva iznosila je 3,1 milijun kuna.

Najviše prihoda, čak 66,7 posto, Sanitat ostvaruje od naplate parkinga. Tako je u 2019. uprihodovano 18,8 milijuna kuna ili 2,8 posto više u odnosu na 2018, kada su prihodi o parkinga iznosili 18,2 milijuna kuna.

Rasli su i prihodi od naplate za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama, u 2018. iznosili su 810 tisuća kuna, a 2019. milijun kuna. No, pauk služba s obzirom na stanje na gradskim prometnicama i nebrigu dijela vozača, mogla bi puno bolje poslovati. Naime u 2018. pauk služba ostvarila 461 287 tisuća kuna, dok im je prihod u 2019. iznosio nepunih 495 tisuća kuna.

Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju uprihodovala je gotovo 2, 1 milijun kuna, dok se od naplate naknade na tržnicama utržilo nešto više od milijun kuna. Rasli u i prihodi za brigu za nezbrinute životinje. Na toj je stavci u 2018. uprihodovano nešto više od 592 tisuće kuna, a 2019. ti su prihodi iznosili nepunih 747 tisuća kuna.

Rashodi Sanitata iznosili su 25,9 milijuna kuna, što je 1,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Najveći dio rashoda u tvrtki s 81 zaposlenim odnosi se na plaće. No ti su rashodi u 2019. ipak niži u odnosu na 2018. i to za milijun kuna. Naime rashodi za plaće u 2018, iznosili su 10,1 milijun kuna, a u 2019. bili su 9,1 milijun kuna. Sanitat je naime smanjio prosječnu netto plaću sa 7.797 kuna na 5.950 kuna, a uz to je imao i dvoje zaposlenih manje nego 2018. godine kada je imao 83 zaposlena, a u 2019. godini 81.

U izvješću Sanitata navodi se kako su 2019. podizali kvalitetu usluga i smanjivali troškove poslovanja, a što su, navode, postigli tehnološko-tehničkom modernizacijom i informatizacijom poslovanja.

U 2019. Sanitat je inače implementirao Smart Parking. Projekt je to koji je građanima trebao olakšati pronalaženje slobodnih parkirnih mjesta, a Sanitatu lakši način upravljanja i nadzora parkirališta. Inače, od sredine travnja do sredine lipnja 2019. postavljeno 1 912 senzora.

Kad je u pitanju 2020. i Sanitat svakako mora računati s nešto manjim prihodima. Naime, tijekom lockdowna Sanitat građanima nije naplaćivao parking, a prihodi od naplate za zaustavljanje autobusa na Pilama vjerojatno će biti gotovo zanemarivi.

Nakon što je Grad Dubrovnik još u prosincu prošle godine pokrenuo izmjene i dopune svojih temeljnih prostornih planova, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Prostornog plana uređenja upućen je Gradskom vijeću na raspravu i donošenje na 32. sjednici, a koja će se održati u ponedjeljak.

Tim povodom iz gradske uprave danas su uputili i priopćenje koje prenosimo u nastavku:
 
„Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika donose se iz više razloga, a najvažniji se svakako odnosi na propisivanje restriktivnijih i strožih uvjeta gradnje na cijelom administrativnom području Grada Dubrovnika, a u svrhu postizanja uravnotežene i skladne izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata te očuvanja ambijentalnih karakteristika prostora.
 
Restrikcije u gradnji u prvom redu tiču se dozvoljenih visina budućih građevina, koje se smanjuju, te uvjeta gradnje i rekonstrukcije u svim zonama, a dotiču se i broja odnosno vrsta funkcionalnih jedinica.
 
U procesu izrade Nacrta odluke stručne službe Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša i Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje proveli su niz konzultacija tijekom kojih su utvrđene sve one odredbe plana koje se mogu pokazati kao potencijalno problematične u provedbi te se potom djelovalo prema uklanjaju uočenih nedostataka i neusklađenosti.
 
Osim postroživanja uvjeta gradnje, postupci izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a konkretno se odnose i na, između ostalog, dječji vrtić u Komolcu, na smještaj za liječnike unutar zone kompleksa Opće bolnice Dubrovnik, budući azil za napuštene životnije na području Grabovice, prihvatiste za ranjive skupine na Kantafigu, rekonstrukciju prometnice do tvrđave Imperijal na Srđu, rekonstrukciju i nadogradnju prometne mreže na području Rijeke Dubrovačke te na javne garaže.
 
Po stupanju na snagu donesenih odluka na Gradskom vijeću, iste će se uputiti svim nadležnim javnopravnim tijelima na dostavu zahtjeva uz paralelni postupak usuglašavanja teksta Nacrta prijedloga. Prijedlog plana za javnu raspravu utvrđuje Gradonačelnik, a nakon same javne rasprave izrađuje se Izvješće o javnoj raspravi i Nacrt konačnog prijedloga. Nakon utvrđivanja Konačnog prijedloga planova isti se na mišljenje dostavljaju Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije odnosno Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske na suglasnosti. Posljednji korak je usvajanje planova na Gradskom vijeću, što je opravdano očekivati krajem ove godine, kada počinje i primjena novih odredbi GUP-a.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Napreduju radovi Vodovoda Dubrovnik na 44 milijuna kuna vrijednoj investiciji fazne izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici i Zatonu Malom. 
 
Uz Mokošicu (vodoopskrba i odvodnja), radovi na sustavu vodoopskrbe paralelno se izvode i u Štikovici gdje se, nakon polaganja cjevovoda na području od tamošnje vodospreme do ulaza u naselje u dužini od 480 metara, započelo i s radovima na potezu od sjevernog ulaza u naselje do prvih stambenih objekata. Na dijelu gradilišta u Mokošici, gdje je investicija u svibnju i pokrenuta, do sada je postavljeno preko dva kilometra cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje.
 
U okviru ove vrijedne investicije u komunalnu infrastrukturu šireg područja Grada ukupno će se izgraditi više od 6 kilometara cjevovoda vodoopskrbe uz preko 100 kućnih priključaka. Sustavi odvodnje koji će se izgraditi u ukupnoj dužini prelaze 7 kilometara sa 150 kućnih priključaka.
 
Rok za dovršetak svih radova je 30 mjeseci, a veći dio investicije, oko 75 % iste, Vodovod je prijavio na 881.208.682 kuna vrijedan EU projekt Aglomeracija Dubrovnik, za koji je u srpnju ishodovano odobrenje u nacionalnoj proceduri od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

dpp

U školskoj godini 2020.-2021. u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač Dubrovačko – neretvanska županija započela su sa radom 103 pomoćnika u nastavi za 106 učenika s teškoćama u razvoju.

Podsjetimo, Dubrovačko – neretvanska županija nositelj je projekta „Zajedno možemo sve! -4“ provedbom kojeg se, već četvrtu školsku godinu zaredom, osiguravaju sredstva za financiranje pomoćnika u nastavi za učenike osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač. Ukupna vrijednost projekta je 12.684.504,00 kuna, od kojih 8.000.000,00 kn (63,07%) iznose bespovratna EU sredstva, a udio financiranje iz proračuna Dubrovačko – neretvanske županije iznosi 36,93% odnosno 4.684.504,00 kuna.

Preko navedenog projekta, ove školske godine 2020.-2021., ukupno će se financirati 72 pomoćnika u nastavi za 74 učenika, dok će se 29 pomoćnika u nastavi za 30 učenika s teškoćama financirati preko projekata udruga sa područja Dubrovačko-neretvanske županije, a koje pružaju usluge pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskom posrednika s kojima Županija ima dugogodišnju uspješnu suradnju, a to su: Udruga osoba s invaliditetom “Prijatelj” iz Metkovića, Udruga osoba s intelektualnim teškoćama „Radost“ iz Ploča, Udruga osoba s posebnim potrebama „Vincenca“ Blato, Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve „Leptirići“ te korčulanska humanitarna Udruga „Kap u moru, dok će 2 pomoćnika u nastavi financirati Općina Vela Luka.

I ove godine, prije početka rada s učenicima s teškoćama, u okviru provedbe projekta „Zajedno možemo sve! – 4“ organizirana je eduakcija i stručno osposobljavanje za pomoćnike u nastavi kojima je ista nedostajala, te su se polaznici stručnog osposobljavanja, kroz 20 sati online predavanja, upoznali sa odgojno obrazovnim potrebama učenika s teškoćama, odgojno obrazovnom inkluzijom, s karakteristikama i pravima učenika s teškoćama, te su razvijali metode pružanja podrške u odgojno obrazovnom procesu za učenike s teškoćama.

Dugogodišnje iskustvo provedbe projekta „Zajedno možemo sve!“ pokazalo je da uvođenje pomoćnika u nastavi u školi predstavlja izuzetno kvalitetan oblik pomoći podrške učenicima s teškoćama koji su uključeni u redovni sustav odgoja i obrazovanja. Uključivanjem pomoćnika u nastavne programe osnovnih i srednjih škola uvelike se doprinosi primjerenijoj socijalnoj integraciji, uspješnijem školskom uspjehu svih učenika, promijenjenim stavovima učitelja/nastavnika te njihovoj realnijoj procjeni odgojno obrazovnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, a samim time i aktivnijim sudjelovanjem učenika s teškoćama u svim aspektima školovanja.

Županija dubrovačko - neretvanska

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković 27 - godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo pokušaja iznude.

„Sumnjiči se da je od kraja kolovoza do 5. rujna ove godine, u više navrata, putem mobilne komunikacijske aplikacije 25 - godišnjaku slao prijeteće poruke kojima traži da mu, na ime nepostojećeg duga, isplati 2 tisuće eura i po 400 eura mjesečno u narednih šest mjeseci.” - piše u priopćenju PU.

Osumnjičeni 27 - godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

dpp

U proteklih osam mjeseci zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto, no u 2019. u normalnim uvjetima, ta je firma koliko toliko dobro poslovala. Mišljenje o poslovanju Libertasa koji je u idealnoj 2019., kada su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, ipak prevezao manje putnika nego u 2018. svakako će izreći vijećnici, a nakon što im direktor Libertasa Ante Vojvodić na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak podnese izvješće o poslovanju tog društva za prethodnu godinu.

Tijekom 2019. Libertas je prevezao 9,8 milijuna putnika ili 4,7 posto manje nego u 2018. kada je prevezeno 10,2 milijuna putnika. Ipak, prihodi Libertasa uz manji broj prevezenih putnika u prošloj godini iznosili su 91,4 milijuna kuna, odnosno za 2 su milijuna kuna veći od 2018. u kojoj je ostvareno 89,4 milijuna kuna prihoda. Rashodi su bili gotovo jednaki prihodima i u odnosu na 2018. veći su za 2 milijuna kuna. Dobit Libertasa na kraju 2019. iznosila je nepunu 51 tisuću kuna dok je u 2018. iznosila 86 tisuća kuna.

Prihodi od prodaje iznosili su 65,1 milijun kuna i veći su za 1,6 milijuna kuna u odnosu na 2018. Inače, prihodi od prodaje na gradskim linijama iznosili su 29,5 milijuna kuna, na prigradskim 8,3 milijuna kuna, dok su prihodi od pretplatnih karata iznosili 17,1 milijuna kuna i za 2,1 posto su manji u odnosu na 2018.

Veće prihode u odnosu na 2018. Libertas je ostvario od prijevoza učenika osnovnih škola koji su s 2,5 milijuna kuna u 2019. povećani na 3,9 milijuna kuna, a nakon što je s Dubrovačko - neretvanskom županijom, nakon provedenog natječaja, sklopljen ugovor o prijevozu učenika iz osnovnih škola Gruda i Cavtat.

U Libertasovu izvješću za 2019. navodi se i kako su rasli prihodi od reklama, ali su zbog manjka vozača smanjeni prihodi izvanrednog prijevoza. U 2019. smanjeni su za gotovo 3 posto u odnosu na 2018. prihodi autobusnog kolodvora.

Libertasov prihod ostvaren na području Grada u 2019. iznosio je 39 milijuna kuna, od čega je 29,5 milijuna kuna ostvareno od prodaje karata po linijama i 9,4 milijuna kuna od prodaje pretplatnih karata.

No i u idealnoj 2019. Libertas nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One su bile za 1,5 milijuna manje nego u 2018., ali su ipak iznosile 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

U strukturi rashoda najznačajniji su troškovi plaća i iznose 42,4 milijuna kuna, što je za 1 posto manje u odnosu na 2018. U troškove plaća, navodi se u izvješću, uključen je i višak odrađenih sati vozača, a koji su isplaćeni u 2019. u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna, a što je bruto iznos s doprinosima, od čega je 1,4 milijuna kuna isplaćeno za višak radnih sati iz 2019.

U Libertasu je inače u 2019. bilo 344 zaposlenih, a 2018. bilo ih je 358. Rasli su troškovi goriva, broj prijeđenih kilometara, ali i ostali troškovi u koje su uključeni troškovi vozača ZET-a koji su prošle sezone u Libertasu bili na ispomoći. Ti su troškovi iznosili nešto više od 791 tisuću kuna.

Iz Libertasa navode kako su u 2019. uredno podmirivale obveze po leasing ratama.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. No, korona kriza poremetila im je planove. Libertasov promet i prihodi u osam mjeseci tekuće godine smanjeni su za 70 posto. Linije su ili reducirane ili uopće ne voze, a teško će biti novca za novi naplatni sustav te ostala Libertasova ulaganja.

Naime, u izvješću za 2019. navodi se kako je izražen rizik tekuće likvidnosti, odnosno da Društvo nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom. Također se navodi štetan utjecaj korona krize na poslovanje Libertasa te ističe kako je plan za likvidnost dodatno se dugoročno zadužiti kod poslovnih banaka. Navodi se i kako im je odobren moratorij na kredit kod OTP banke i Split Leasing kuće, a Libertas koristi i Vladine mjere koje imaju za cilj očuvati radna mjesta.

Da je pred Libertasom neizvjesna budućnost kazao je nedavno i gradonačelnik Mato Franković, naglasivši kako je primarni cilj sačuvati radna mjesta u toj gradskoj tvrtki. No, bez obzira na pandemiju i krizu izazvanu koronavirusom, brojke ipak pokazuju da se u poslovanju Libertasa nešto ipak treba mijenjati, a kriza je možda i prava prilika za promjene.