Na jučeršanjoj sjednici Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina ŽK Dubrovnik, izabrano je novo vodstvo za naredno četverogodišnje razdoblje. Većinom glasova prisutnih agenata za predsjednika je izabran Mato Alavija iz tvrtke Alavija nekretnine d.o.o., a za njegove zamjenike Nada Burum iz tvrtke IMB nekretnine d.o.o. i Lukša Luko Glavinja iz tvrtke Luciano d.o.o.

Na sjednici je bilo riječi o uvjetima poslovanja na tržištu. Također je istaknuta iznimno bitna uloga stručnog rada agenata i povjerenje klijenata.

ŽK Dubrovnik je pripremila analizu desetogodišnjih trendova u kupoprodaji nekretnina. Prema podacima Porezne uprave na području Dubrovačko – neretvanske županije najveći broj prodanih nekretnina i najveća ostvarena ukupna vrijednost prodaje svih nekretnina bila je u 2018. godini.

Prema vrsti prodanih nekretnina u 2019. godini najveći broj nekretnina s kojima se trgovalo su stambeni objekti, a slijedi ih građevinsko zemljište.

Na području grada Dubrovnika i okolice prosječna cijena stambenih objekata je bila 16% veća 2019. nego godinu ranije, ali je 30% manje prodanih stanova nego godinu ranije.

dpp

Glazbeni program 71. Dubrovačkih ljetnih igara otvorit će pijanist Aljoša Jurinić recitalom nazvanim Spomenik Beethovenu u subotu, 11. srpnja u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora.

Pijanist Aljoša Jurinić za svoj je koncertni spomenik Beethovenu povodom skladateljeve 250. obljetnice rođenja, uz dva skladateljeva djela - Sonatu za klavir br. 21 u C-duru i Andante favori, koji je prvotno zamišljen kao stavak Waldstein sonate - odabrao i dvije skladbe posvećene podizanju kamenog Beethovenova spomenika u Bonnu: Fantaziju u C-duru Roberta Schumanna te Ozbiljne varijacije u d-molu Felixa Mendelssohna. Godina 2020. Beethovenova je godina, a trebala je biti „još više“ njegova no zbog pandemije koronavirusa brojni su koncerti morali biti otkazani. Ipak, diljem svijeta ustraje se s obilježavanjem, a baš je Ludwig van Beethoven onkraj posebnih glazbenih karakteristika, i simbol umjetnika koji je ustrajao unatoč teškim okolnostima.

Festivalskoj publici Aljoša Jurinić se prvi put predstavio 2016. godine recitalom u sklopu programa U susret budućnosti, koji je predstavljao mlade laureate prestižnih međunarodnih glazbenih natjecanja. Mladi pijanist tom prilikom oduševio je publiku i kritiku koja je pisala o „čaroliji koju Aljoša Jurinić stvara“ navodeći kako „iza izvedenoga stoji u potpunosti svojom glazbenom osobnošću“. Na prošlogodišnjim, jubilarnim 70. Dubrovačkim ljetnim igrama nastupio je s violončelistom Lukom Šulićem, a za svoj nastup osvojili su nagradu Orlando koju tradicionalno dodjeljuje Hrvatska radiotelevizija za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom dijelu programa. Najveći međunarodni uspjeh ostvario je 2012. godine pobijedivši na uglednom pijanističkom natjecanju Robert Schumann u skladateljevu rodnom Zwickauu. Godine 2015. bio je finalist 17. Međunarodnog pijanističkog natjecanja Fryderyk Chopin u Varšavi te laureat Natjecanja kraljice Elizabete 2016. godine. Dobitnik je i svih vodećih nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj, a 2015. uručena mu je godišnja nagrada „Vladimir Nazor” te 2017. godine i nagrada „Milka Trnina“, dok je 2019. godine odlikovan ordenom Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati. Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama online ili na blagajni ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kuna donosi i voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Upite vezane za kupnju ulaznica zaprima festivalski Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonski broj: 020 / 326 -123.

kl

Nakon što je Peđa Grbin objavio kandidaturu za predsjednika SDP - a, u dijelu medija špekulira se da će to isto uskoro učiniti i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Krstičevć je dospio u fokus javnosti nakon što je nezadovoljan pozicijom na listi odbio biti kandidat SDP-a u X. izbornoj jedinici, a odluku o eventualnoj kandidaturi za predsjednika SDP-a još nije donio.

Naime, oprezno je Krstičević odgovorio novinaru N1 televizije na pitanje hoće li istaknuti kandidaturu za predsjednika SDP - a. No, iz odgovora na niz drugih pitanja koja su mu tijekom petnaestominutnog razgovora postavljena može se zaključiti kako je Mišo Krstičević nešto drukčiji od istaknutijih SDP - ovaca na koje smo navikli.

- Trenutno ne mogu odgovoriti jesam li ja jedan od pojedinaca koji će istaknuti kandidaturu, ali mogu odgovoriti da se na širokoj platformi unutar SDP - a o tome razgovara, kao i o načinu kako ići u izbore za sva tijela stranke i za predsjednika i nadam se da ćemo vrlo brzo dobiti odgovore na sva ta pitanja i da će većina njih biti zaključena konsenzusom. Nije vrijeme za istrčavanje iako to zapravo nije istrčavanje, ako imaš stav dobro ga je i reći, a kako ja još nisam jasno formirao svoje mišljenje zato ga ni ne izgovaram. Svakako mi je zadaća što prije razmisliti kako i na koji način vidim sebe unutar te skupine i unutar cijelog SDP - a te koga ja zapravo smatram najboljim kandidatom. Moja je dužnost da to kažem i vrlo brzo ću doći do tih zaključaka i osobno i u komunikaciji s drugima i tada ću sve to iskomunicirati s javnosti. - rekao je Krtstičević.

Odgovorio je i na pitanje je li se Peđa Grbin istrčao s brzom objavom kandidature za predsjednika stranke.

- Normalno je da ljudi očekuju takve neke informacije kao i kandidate o kojima bi trebali odlučivati svi članovi SDP - a, a koji bi sutra kroz svoj rad trebali imati reperkusije i na cijelu stranku i simpatizere i državu. Naime, puno ljudi razmišlja o tome što učiniti s strankom i nadam se da će dijalog koji postoji unutar stranke poprimiti šire razmjere i da će se unutar stranke jasno iskristalizirati kvalitetni kandidati s kvalitetnim programima te da će se vidjeti tko su najbolji kandidati koji bi trebali ići daje u utrku. - rekao je Krstičević.

Iznio je i svoju viziju drukčijeg SDP-a.

- Okupljanje stranaka oko ljudi je kod nas praksa, ali to nije ispravan model. Mi smo dosad imali kohezivan faktor oko pojedinca ili više njih koji su donosili pozitivne rezultate za stranku. SDP - u treba da se ljudi okupe oko ideje. Unutar SDP - a kao lijeve političke opcije treba uvesti jasniju političku teoriju jer bez političke teorije, bez teorije u bilo kojem aspektu života, nema jasne izvedbe, a SDP mora itekako poraditi na svojoj političkoj teoriji jer bez nje neće biti izvedbe. Ljudi u SDP - u moraju se okupiti oko ideja i programa, a ne oko pojedinaca. Nadam se da SDP više neće funkcionirati na način da je jedan čovjek cijela stranka već na način da se ljudi okupe na široj platformi oko programa i ideja, onda imamo neku šansu. - kazao je Krstičević.

- Ako će SDP svoj rad promatrati samo kroz prizmu osvajanja izbora, umjesto da nakon osvojenih izbora provede programe koji bi trebali značiti bolji život u Hrvatskoj, bolji život svim sudionicima društva onda to nije nešto što treba bit cilj SDP - a kao stranke. Nije nam cilj vlast nego promjene u društvu i državi, načinu funkcioniranja države. Moramo imati jasne programe koje možemo jasno i vrlo smjelo iz oporbe komunicirati s građanima, pripremiti birače da znaju za što će glasati. Naš cilj ne treba bit vlast nego promjene koje ćemo napraviti kad budemo u prilici obnašati vlast. - rekao je Krstičević.

Objasnio je i zašto je na Glavnom odboru odbio biti kandidat na listi u X. izbornoj jedinici.

- Nije to bilo zbog osobnog animoziteta prema bilo kome, dapače, bila je to jasna poruka neslaganja s onim što tadašnje vodstvo SDP - a jest radilo i što je napravilo s listama. Moja glavna dilema bila je, ako se ovako nedemokratski ponašamo unutar stranke, nećemo biti sposobni sutra demokratski procjenjivati i donositi odluke ukoliko budemo u poziciji obnašati vlast. Vođen svim tim nizom pojavnosti što je kulminiralo kroz jako lošu komunikaciju s vodstvom stranke, koja je zapravo potpuno izostala, donio sam takvu odluku. Nije to bilo lako jer ne želim sve te ljude s kojima dijelim iste ideje na takav način povrijediti. Bila je to teška odluka. Mislim da je u tom trenutku takva odluka za mene bila nužna. - kazao je Krstičević.

Odgovorio je i na novinarsko pitanje kakva je budućnost Davora Bernardića te koliko je odgovornost, a time i budućnost ljudi bliskih Bernradiću, od Rajka Ostojića do Nikše vukasa.

- Ako ćemo secirati jednu po jednu osobu, zna se koja je pozicija tajnika jer on je uvijek osobni izbor predsjednika i on zapravo dijeli sudbinu predsjednika. Što se tiče cijeloga užeg stranačkog vodstva i samoga Davora Bernardića, oni su jedan simptom politika i stanja koji se SDP - u događa zadnjih 20 - tak godina, a to je jedan veliki porast klijentelizma u samim odlukama i načinu upravljanja strankom. Mislim da je jako ružno reći da za neke ljude u SDP - u nema mjesta, ali za one politike koje su ti ljudi provodili sjedeći u najužem vodstvu stranke, nikako, nikako ne smije bit mjesta jer to znači propast SDP - a. Što se tiče ljudi, mislim da u vodstvu SDP - a na istaknutim pozicijama, pogotovo onaj koji sutra bude lider SDP - a treba bit moralno ispravna neokaljana osoba, osoba koja je hrabra donositi odluke jer ono što smo vidjeli bilo je stalno guranje problema pod tepih u SDP-u jer je njihovo rješavanja bolno. Ljudi koji će voditi stranku u budućnost moraju biti moralno čiste, neokaljane i prvenstveno hrabre osobe koje su ujedinjene oko istih ideala. To moraju biti ljudi koji će demokratizirati stranku jer ako mi zaostanemo u tim procesima demokratizacije izostat će i rezultati, a samim time, ako sutra osvojimo vlast izostat će i spremnost za daljnju demokratizaciju države. - rekao je Krstičević.

Po struci kirurg, aktualni gradonačelnik Ploča kao novo lice i osoba ispravnih stavova, svakako bi bio osvježenje u vrhu SDP - a. I dok on prelama sam sa sobom hoće li istaknuti kandidaturu za čelno mjesto u SDP – u, potporu tzv. Neretvanske skupine, koju čine mahom mladi SDP – ovci, svakako ima. No, nužna mu je i potpora Županijskog odbora SDP - a Dubrovačko - neretvanske županije, ali i potpora šireg članstva, budući da se u SDP - u predsjednik bira po modelu jedan član jedan glas.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze korona virusom. Ukupno je hospitalizirano pet osoba u OB Dubrovnik. - navodi se danas u priopćenju Stožera CZ DNŽ.

Od početka pandemije na analizu je poslano 4524 uzoraka. U samoizolaciji se nalazi 153 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 39 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalne agencije DUNEA održane su prve tematske radionice 8. i 9. srpnja u Hotelu Dubrovnik Palace u sklopu procesa izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine.

Odlukom župana Nikole Dobroslavića imenovano je 5 tematskih radnih skupina s preko 80 članova za područja ”Demografija, zdravstvo i socijalna uključenost”, ”Obrazovanje, znanost, kultura i sport”, ”Gospodarstvo i tržište rada”, ”Okoliš i prostorni razvoj” te ”Institucionalni kontekst i ključni rizici budućeg razvoja županije“.

Tematske radne skupine sastavljene su od članova iz Upravnih odjela DNŽ, županijskih institucija kao i predstavnika općina i gradova koji su za vrijeme pandemije COVID-19 vrlo aktivno sudjelovali u procesu prikupljanja podataka za izradu prvog nacrta osnovne analize stanja Plana te dali stručna mišljenja o pojedinim područjima analize.

Rezultat višemjesečnog rada Regionalne agencije DUNEA, Dubrovačko-neretvanske županije, članova radne skupine i stručnog tima Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba (IRMO) je izrada prvog Nacrt osnovne analize stanja Plana razvoja koji je predstavljen na održanim radionicama i kolegiju gradonačelnika i načelnika Dubrovačko-neretvanske županije, a predstavio ga je vanjski stručnjak iz IRMO-a Jakša Puljiz. Na tematskim radionicama izrađena je i SWOT analiza Plana kao podloga za daljnje definiranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

S ciljem što veće transparentnosti procesa i uključenosti što većeg broja subjekata u proces izrade Regionalna agencija DUNEA je kao koordinator razvoja Dubrovačko-neretvanske županije prilikom prikupljanja podataka za izradu nacrta osnovne analize stanja kontaktirala preko 150 različitih institucija koje su istaknule razvojne potrebe i probleme iz područja koje zastupaju.

Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, u studenom 2019. godine Dubrovačko-neretvanska županija je započela proces izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. Plan razvoja temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja kojim će se definirati smjer daljnjeg razvoja Dubrovačko-neretvanske županije uz učinkovito održivo korištenje raspoloživih resursa te usmjeravanje daljnjeg gospodarskog rasta unapređenja kvalitete života svih njenih stanovnika.

Izrada Plana provodi su u sklopu projekta ‘Znanjem do EU fondova’. Kroz projekt je pripremljen četverogodišnji plan podrške jačanju kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata te strateško planiranje i regionalni razvoj. Vrijednost projekta je 16.987.378,29 kuna te je sufinanciran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

dpp

Institut za javne financije i ove je godine Grad Dubrovnik za transparentnost proračuna ocijenio najvišom ocjenom. U razdoblju od travnja do lipnja Grad Dubrovnik odobrio je 1,6 milijun akuna subvencije za pokriće dijela troškova najma za poslovne prostore gospodarstvenicima koji su se našli u krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa. Dubrovački Vodovod završio je posljednju fazu procedure za projekt Aglomeracije Dubrovnika za koji se dodjeljuju sredstva uz Europske unije. Projekt je vrijedan 881,2 milijuna kuna s kojima će se sanirati vodoopskrbni i kanalizacijski sustav dubrovačkog područja, izgraditi nedostajuća kanalizacijske mreža te novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Petki.

Završeni su radovi u Ulici kardinala Stepinca koja je dugo godina slovila za jednu od najzapuštenijih gradskih ulica. Libertas je radi neisporuke autobusa u ugovorenom roku od poljskog Solarisa naplatio garancije u iznosu 1,7 milijuna kuna. Za izradu elaborata i konzervatorsko-restauratorskih istražvanjaodnove ljetnikovca Bozdari Škaprlenda Zavodu za obnocu Dubrovnika dodijeljeno je 100 000 kuna. Nakon platoa Pila nastavljaju se radovi na sanaciji kamenog pločnika do skretanja za Gradac.

GRADU DUBROVNIKU PONOVO PETICA ZA TRANSPARENTNOST PRORAČUNA

I ove godine Grad Dubrovnik u sklopu istraživanja Instituta za javne financije ocijenjen je najvišom ocjenom za transparentnost proračuna. To podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca.

Grad Dubrovnik uveo je i praksu pripreme ''proračuna u malom'', svojevrsni proračunski vodič za građane koji na jednostavan, razumljiv i slikovit način prikazuje najvažnije planirane godišnje prihode i rashode Grada, odnosno planove i aktivnosti u vezi korištenja gradskog novca.

Ovo je već šesti ciklus istraživanja Instituta za javne financije koji je analizirao i ocijenio transparentnost proračuna svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a detaljni rezultati s interaktivnom kartom dostupni su na mrežnim stranicama Instituta.

GRAD GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA ODOBRIO 1,6 MILIJUNA KUNA SUBVENCIJA

U proteklom tromjesečnom razdoblju travanj-lipanj, Grad Dubrovnik odobrio je 1,6 milijuna kuna subvencije za pokriće dijela troškova najma poslovnog prostora za gospodarske subjekte na svom upravnom području. Za mjesec lipanj pravo na subvenciju ostvarilo je 250 gospodarskih subjekata na području grada Dubrovnika, i to u ukupnom iznosu od 586.513,57 kuna.

Riječ je o subvencijama Grada Dubrovnika u sklopu donesenih mjera financijske pomoći gospodarstvenicima za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom, a sredstva za lipanj će biti isplaćena tijekom sljedećeg tjedna. Prethodno je za svibanj isplaćeno 571.073,53 kuna za 242 gospodarska subjekta, dok je za travanj Grad subvencionirao 190 subjekata s ukupnim iznosom od 433.124,66 kuna.

Uvjeti, kriteriji i načini isplate subvencija pravnim i fizičkim osobama definirani su Odlukom o dodjeli ovih subvencija i to u iznosu do maksimalno 2.500 kuna mjesečno za razdoblje travanj, svibanj i lipanj. Odredbe ove odluke nisu se odnosile na gospodarske subjekte koji imaju sklopljene ugovore o najmu poslovnih prostora u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika, na koje se odnosi mjera smanjenja zakupnine za iznos od 50 posto.

DUBROVAČKI EUROPSKI PROJEKT ZA IZGRADNJU KANALIZACIJSKE I VODOVODNE MREŽE VRIJEDAN 881 MILIJUN KUNA

Vodovod Dubrovnik završio je i posljednju fazu procedure za projekt 'Aglomeracija' kojom se dodjeljuju bespovratna sredstva iz fondova Europske unije za izgradnju vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnika. Navedeni projekt odobren je u nacionalnoj proceduri od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

Nakon dugotrajnog postupka uspješno je završen težak i opsežan posao u kojem su sudjelovali Vodovod Dubrovnik, Upravni odjel za europske fondove i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatske vode. Ukupna vrijednost projekta 'Aglomeracije' iznosi 881.208.682 kuna. Nakon potpisa ovog ugovora započet će najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav grada Dubrovnika u njegovoj povijesti. Projekt između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Petka te izgradnju cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području cijelog grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković na početku svog mandata sugrađanima je obećao kako će otkriti europske fondove koje do 2017. godine Grad Dubrovnik uopće nije koristio.

- Danas je Grad dokazao kako sinergijom između svih gradskih službi i tvrtki u vlasništvu Grada može ostvariti sjajne rezultate. Posebno bih se želio zahvaliti tvrtki Vodovod, njezinoj upravi i svim vrijednim djelatnicima koji su predano radili na ovom projektu. Naravno, kao i u svim projektima do sada pečat uspješnosti uvijek stoji iza Upravnog odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju, odnosno pročelnice Zrinke Raguž.- zaključio je gradonačelnik Franković.

Projektom su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.

ULICA KARDINALA STEPINCA VIŠE NIJE JEDNA OD NAJZAPUŠTENIJIH GRADSKIH ULICA

Nakon što je Grad Dubrovnik u potpunosti riješio oborinsku odvodnju u Vukovarskoj ulici na red je došla jedna od najzapuštenijih ulica u Gradu, Ulica kardinala Stepinca. Radovi koji su trajali sedam mjeseci obuhvaćali su izgradnju kolektora oborinske odvodnje, rekonstrukciju javne rasvjete, uređenje nogostupa, izmjenu dijela vodoopskrbnog cjevovoda i asfaltiranje same ulice. Uz navedeno, a sukladno suradnji Grada Dubrovnika i HEP-a, izmijenjen je dio nadzemnih instalacija koje su položene u trasu ceste, dok je T-com kroz ovu investiciju u potpunosti obnovio svoju mrežu.

Konačnom realizacijom ovog projekta riješena je još jedna od potpuno zapuštenih ulica u Gradu Dubrovniku. No Grad ne prestaje s ulaganjima u izgradnju sustava oborinske odvodnje. Ono što nas očekuje u skoroj budućnosti su projekti odvodnje u Gružu, u Ulici Andrije Hebranga od spoja s Kunskom ulicom do kružnog toka i ispusta u gruški akvatoriji te na Montovjerni u Ulici Marka Marojice, od novog parkirališta vrtića Palčica pa navedenom ulicom sve do Batale i ispusta u more. Oba ova projekta predana su na ishođenje građevinske dozvole.

Projekt u Ulici kardinala Stepinca bio je vrijedan 7,1 milijuna kuna bez PDV-a, radove je izvodila tvrtka Strabag.

LIBERTAS DUBROVNIK OD POLJSKOG SOLARISA NAPLATIO GARANCIJU U IZNOSU OD 1,7 MILIJUNA KUNA

Zbog neispunjenja ugovornih obveza, odnosno činjenice kako je prilikom pokušaja isporuke autobusa poljska tvrtka Solaris Bus&Coach, nakon što je istekao 21 dan za ispravak nepravilnosti na koje je ukazala tvrtka Libertas, a odnose se na ugrađeni primarni retarder, utvrđeno kako nije došlo do ispravke nepravilnosti te da navedeno ne udovoljava natječajnim uvjetima, tvrtka Libertas je putem bankovne garancije naplatila bankovna jamstva od tvrtke Solaris Bus&Coach u iznosu od 1,7 milijuna kuna.

Naime, jedna od obveza iz natječaja bila je i davanje garancije za uredno izvršenje posla, a budući je utvrđeno kako autobusi tvrtke Solaris nisu bili u skladu sa standardima koje je zahtijevao Libertas navedena garancija je i naplaćena.

Tvrtka Libertas podnijela je zahtjev prema Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije za produljenje ugovora, odnosno pokretanje novog postupka javne nabave te se očekuje njegovo odobrenje u najskorijem roku.

Podsjetimo, tvrtka Libertas i Grad Dubrovnik svim dosadašnjim postupcima, a vezanim za nabavku autobusa, zaštitili su Libertas Dubrovnik od financijske štete koja je prijetila u iznosu od čak 4,5 milijuna kuna, a koja bi se dogodila da su se preuzeli navedeni autobusi.

ZA LJETNIKOVAC BOZDARI – ŠKAPRLENDA 100 TISUĆA KUNA

Kroz Program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, i to za izradu dokumentacije za obnovu jednog od prvih baroknih ljetnikovaca Dubrovačke Republike - ljetnikovca Bozdari-Škaprlenda u Čajkovićima, Zavodu za obnovu Dubrovnika dodijeljena su sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna. Ugovor je potpisan s Ministarstvom kulture u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Ova sredstva utrošiti će se za izradu elaborata i konzervatorsko-restauratorska istraživanja na zidnom osliku, koji je uz prethodno izrađeni Konzervatorski elaborat osnova za izradu cjelokupne projektne dokumentacije za rekonstrukciju i adaptaciju ljetnikovca, te stavljanje u javnu funkciju.

Namjera je da se u ovom ljetnikovcu uredi interpretacijski centar kulture ladanja Dubrovačke Republike kroz koji bi se multimedijski prikazali stilovi i posebnosti gradnje ljetnikovaca, njihova pozicija na teritoriju Republike, ali i svakodnevnica života u njima.

NASTAVLJA SE SANACIJA KAMENOG PLOČNIKA U KONTAKTNOJ ZONI

Nakon završetka cjelovite obnove platoa Pile, radovi na sanaciji kamenog pločnika nastavljeni su u Ulici branitelja Dubrovnika. U drugoj fazi uređenja zapadnog pristupa povijesnoj jezgri obnavlja se pločnik od Pila do skretanja za Gradac, a radovi na oko 330 metara dužine će se zbog odvijanja pješačkog prometa izvoditi u sekcijama.

Na ovom području kamene ploče su često pucale zbog opterećenja i dotrajalosti te je dolazilo do ulegnuća na pojedinim dijelovima što je predstavljalo moguću opasnost za prolaznike i izgledom je bilo neprimjereno za kontaktnu zonu povijesne jezgre.

Predviđeno trajanje druge faze obnove je dva mjeseca, nakon čega će ukupno biti sanirano oko 1.100 kvadratnih metara pločnika. Prethodno je uređeno 660 kvadratnih metara kamenog pločnika na Brsaljama.

Radove provodi Upravni odjel za promet sukladno uputama konzervatora, a cilj je sačuvati što više starog kamena i ponovno ga ugraditi u pločnik.

dpp

Podizanjem zastave Libertas na tvrđavu svetoga Ivana svečano su otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre. Otvaranje igara održano je u Portu zbog mjera u suzbijanju pandemije korona virusa, prvi put u povijesti otvaranje Igara preseljeno je tako sa Straduna, odnosno ispred crkve svetoga Vlaha.

Na otvaranje je došao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a govor gradonačelnika Mata Frankovića kojim su Igre uz ceremoniju otvorene možete pročitati OVDJE.

Otvaranje koje će zasigurno ući u povijesti zbog svoje lokacije režirala je Marina Pejnović. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirao je Tomislav Fačini, Jazz orkestrom HRT - a ravnao je Miron Hauser, solisti na otvaranju bili su pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu konferencije „Zapadni Balkan, lokalne vlasti u EU integracijama i Berlinski proces“ koja se održava u organizaciji Europskog udruženja za lokalnu demokraciju (ALDA). Rasprave se vode o ulozi lokalnih vlasti u procesima EU integracija, mogućnostima njihovog aktivnijeg sudjelovanja u Berlinskom procesu, regionalnoj suradnji kao i napretku dijaloga sa lokalnim dionicima uključenim u donošenje odluka u cilju doprinosa integracijama kroz njihove pozicije i kapacitete kojima raspolažu.

Župan Dobroslavić u svom izlaganju naglasio je važnost odluke o početku pregovora o pristupanju EU za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koja se dogodila za vrijeme hrvatskog predsjedništva Vijećem EU-a. Kao opunomoćeni predstavnik Europskog odbora regija župan Dobroslavić govorio je o aktivnostima Europskog odbora regija na Zapadnom Balkanu kroz rad zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih grupa za pojedine države s ovih prostora te prioritete njihovog rada u cilju unaprjeđenja lokalne demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava, ljudskih prava, lokalnog ekonomskog razvoja, demografske, socijalne izazove te prekograničnu suradnju.

Također spomenuo je negativne primjere poput neodržavanja lokalnih izbora već 11 godina u Mostaru, te pozdravio nedavni sporazum dviju vodećih stranaka u tom gradu u cilju rješavanja problema izbora. Na kraju izlaganja predstavio je nacrt mišljenja „Izazovi lokalnoj demokraciji na Zapadnom Balkanu“ na kojem radi kao izvjestitelj Odbora regija.

Europsko udruženje za lokalnu demokraciju (ALDA), osnovano je 1999. godine na inicijativu Vijeća Europe radi koordinacije i podrške mreži lokalnih demokratskih agencija koje su samoodržive lokalno registrirane nevladine organizacije koje djeluju kao promotori dobre uprave i lokalne samouprave. Danas je ALDA ključni dionik na području lokalne demokracije, aktivnog građanstva i suradnje lokalnih vlasti i civilnog društva na području Europe kao i zemljama susjedstva.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su četiri nova slučaja zaraze korona virusom. Riječ je o mlađoj muškoj osobi s boravištem u Župi dubrovačkoj te tri osobe iz Dubrovnika, od kojih dvije ženske osobe srednjih godina i jedna muška osoba srednjih godina. Ukupno je hospitalizirano šest osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 4462 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

U samoizolaciji se nalazi 162 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 39 slučaja kršenja samoizolacije. U zadnja 24 sata jedna osoba s područja Dubrovnika je ozdravila.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Sedamdeset i prvi, a opet kao prvi! - riječi su kojima je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković započeo svoj govor uz otvaranje 71. Dubrovačkih ljetnih igara koje su ove godine, zbog mjera suzbijanja pandemije COVID – a 19 otvorene u Portu.

- „Ovo su minuto godište velike nemoći bile, oto mi stari dekrepiti, i još smo živi“, napisao je Držić u Dundu Maroju referirajući se na epidemiju kuge iz 1550. godine. Gotovo pet stoljeća poslije svijet je na trenutak stao, a globalna pandemija nametnula je nova pravila življenja na koja se vrijedi navikavati. - nastavio je u svom govou gradonačelnik.
 
- U dugoj i bogatoj festivalskoj povijesti zapisano je da ceremonija svečanog otvaranja Igara nije održana samo jednom. Prije 28 godina, slično kao i večeras, pust je i tih bio prostor ispred Orlandova stupa. Tada je Dubrovnik bio izložen barbarskim napadima ljudi koji su imali samo jednu misiju – uništiti i zatrti sve što je lijepo i plemenito, od davnina dubrovačko i hrvatsko, sve što se diči Libertasom kao neotuđivom vrijednosti i najvećim idealom kojem čovjek treba stremiti. „O, Bože, Ti ne daj da zauvijek umre Dubrovački festival“, zapisao je tog desetog srpnja 1992. godine svoje osjećaje naš slijepi sugrađanin Ivo Stjepović u dnevničkim „Zapisima iz opkoljenog grada“. Festival nije izdahnuo, Grad je uz velike žrtve obranjen, a njegova je opstojnost očuvana. - rekao je Franković.
 
- Prošlogodišnji govor na otvaranju obljetničkih Igara završio sam čuvenim Držićevim riječima o „bremenu kojemu se valja akomodavat“. A ima li slikovitijeg primjera akomodavanja od ovog večeras. Svjedoci smo nečemu što u pasalih 70 ljeta nikada nismo imali. Nevidljivi neprijatelj nas je od crkve sv. Vlaha odveo ovamo - u Porat. Ali, kontinuitet smo sačuvali, tradicija je neprekinuta, a vrata dobrodošlice umjeteonstvu otvaramo pod dubrovačkim mirima, okruženi našim vjernim štitovima - Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana. Kao snažno identifikacijsko obilježje Dubrovnika Igre su iznikle upravo iz kreativne tradicije njegovog puka i nose pečat autentičnog ambijenta drevnog grada. - podsjetio je gradonačelnik zbog čega se Igre otvaraju u Portu.
 
- Govorio sam lani o gubitku mjere – kako u kulturi tako i u svakodnevnom životu. Većina se toga podredila jurnjavi za tezorom, za blagom. I sva je harmonija jedna od odlika naših starih, koji su su ovu hrid izgradili i očuvali stoljećima, bila nestala.Mnogi su zato u ovoj pošasti skloni bili vidjeti osvetu prirode, kaznu s nebesa. Puno mi je bliže promatrati to kao davanje prilike za temeljito promišljanje o tome gdje zapravo idemo. Želimo li ići putem koji će nas voditi u kaos i u probleme ili idemo putem koji će zajednici donijeti onu prijeko potrebnu dubrovačku mjeru. - kazao je dalje.
 
- Kao u svakom vremenu velikih nevolja i tegoba, pa tako i u ovom, maske padaju i otkrivaju se prava lica. Čuli smo kuknjavu onih koji su još jučer slavili nagomilavanje tezora. Svjedočili smo jadikovkama onih koji preziru zajednicu, kojima Grad i država predstavljaju problem. Najednom su taj isti Grad i državu molili za pomoć. Jer kada se tezoro nakuplja sve je u redu, ali kada ga počne manjkati - Grad i Država im više nisu smetnja. - odlično je opisao u svom govoru dubrovački gradonačelnik stanje svijesti kod dijela Dubrovčana.
 
- Pritiscima nismo podlegli. Naša zadaća u krizi je misliti o svima. A ponajviše o onima koji su najranjiviji. I tako smo postupili. Najprije smo se pobrinuli za najugroženije, a onda i za sve ostale. Pravedno i prema potrebama. Jer od pamtivijeka se zna da se uspješnost jedne države, jedne zajednice, mjeri prema njenoj skrbi o onima koji su najranjiviji. Zato je ova hrid bila i ostaje primjer mnogima. Ne smijemo dopustiti da oni koji sebe vide iznad zajednice, koji sebe vide kao neke gospodare iz sjene, ostvare svoje naume. Pogotovo sada jer su krize pravi trenuci za smutljivce svih vrsta, za ljude nahvao. Ti koji misle da tezorom mogu vladati zajednicom i da mogu kupiti a ma baš sve grdno se varaju. - rekao je Franković.
 
- I danas smo tu, večeras dok s nestrpljenjem iščekujemo onaj neopisivi trenutak ushita i najezdu ponosa što ih nepogrješivo nose vječni stihovi Gundulićeve i taktovi Gotovčeve Himne slobodi, kada u zanosu slobodoljublja srca svih Dubrovčana i prijatelja Grada počinju jače kucati, sjetimo se da živimo u gradu koji je znao odgovoriti svakoj opasnosti i pošasti koja mu je došla pred vrata. Danas, kada je Dubrovnik suočen s novim izazovima, upravo u povijesti nalazimo snažan oslonac i vodič! Hirovita Fortuna od nas traži da budemo jakog duha, prizemni, smireni i strpljivi, integralni ljudi, ljudi nazbilj. I da se, sada više nego ikad, okrenemo jedni drugima. Ne abandonat, pomagat se!, odzvanjaju Držićeve riječi. - nastavio je otvarajući govor gradonačelnik Dubrovnika.
 
- Barjak Libertas, koji će uskoro opet zavijoriti iznad nas, na tvrđavi svetog Ivana, kao i prije 70 godina kada su Igre rođene, podsjetit će nas da smo dio istog okvira slobode i kreativnosti, okvira koji je od davnina sama srž ovog grada. S ovim promišljanjima ću i završiti, u nadi da ćemo zajedno iskoristiti priliku i uz zagovor sv. Vlaha vratiti sklad na ovu hrid. Cijelom timu Dubrovačkih ljetnih igara i umjetnicima želim dobru i uspješnu festivalsku sezonu, ma koliko ona izazovna bila. Vama, dragi sugrađani i gosti, prijatelji Grada i Igara, želim da kao i svake godine uživate u ponuđenim programima. Proglašavam 71. Dubrovačke ljetne igre otvorenima. - otvorio je tim riječima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković 71. Dubrovačke ljetne igre.

Foto prilog s otvaranja Igara možete pogledati OVDJE.

dm

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje na sastanku povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun Europskog odbora regija (COTER) putem interneta. Teme sastanka su „Izazovi na području javnog prijevoza u gradovima i metropolskim regijama“ gdje se raspravlja o odgovornošću transporta za četvrtinu emisije stakleničkih plinova na prostoru EU-a te njegovim negativnim učincima za zdravlje stanovnika, nedovoljnim financiranjem urbane transportne infrastrukture kao i planovima za poticanje čistih vidova transporta.

Govori se i o „Europskoj godini željeznice 2021.“, te prijedlogu Europske komisije za Europski zeleni plan na polju transporta i njegove održivosti, tehnološke nadogradnje i sigurnosti u fokusu aktualnih izazova a u cilju stvaranja istinske jedinstvene Europske željeznice bez granica. „Pravedan životni standard kao zajednički izazov za sve razine vlasti u Europi“ još jedna je od tema sastanka gdje se sagledavaju rezultati rasprava u državama članicama vezano za postizanje ujednačenog standarda življenja, njihovom povezanošću sa EU politikom kohezije te njenim instrumentima i strategijama. Uz članove povjerenstva COTER, sastanku prisustvuju stručnjaci i predstavnici Europske komisije.

dpp

Uz 25. godišnjicu genocida u Srebrenici i ove godine na Stradunu će se održati Mimohod sjećanja u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika. Mimohod počinje u 12 sati, a okupljanje je u 11:30 ispred Velike Onofrijeve fontane.

Mimohodu na Stradunu priključit će se i predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić koji ističe kako je cilj Mimohoda svake godine skrenuti pozornost na zločin počinjen u Srebrenici, genocid, a kako se takav zločin više nikada nigdje ponovio.

- Pozivam sve naše sugrađana da se priključe mimohodu u subotu u 12 sati. Od genocida u Srebrenici prošlo je 25 godina, ali pojedinci i dalje odbijaju prihvatiti činjenicu da je on počinjen, dok s druge strane predstavnici međunarodne zajednice dolaze odati počast žrtvama. Zato mi svake godine moramo upozoriti i podsjetiti na to da je genocid počinjen, te odati počast žrtvama. - kazo je Bečić.

U srpnju 1995. u svega nekoliko dana vojska RS predvođena Ratkom Mladićem u srebreničkoj enklavi pogubila je 8372 osobe, muškarce, žene i djecu, a još uvijek se traga za oko tisuću osoba i njihovim posmrtnim ostacima.

dm