Stonski školjkari zabrinuti su zbog početka realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji tvrde kako će zagađenjem Malostonskog zaljeva uništiti školjkarstvo na tom području. Jedan od članova udruge Stonski školjkari Vedran Kunica, inače magistar akvakulture, naglasio je da za sagledavanje posljedica treba uzeti u obzir primjer istog takvog centra Marišćina u Rijeci.

Kako je Kunica već prije naglasio, o čemu možete čitati OVDJE, problem je u pet milijuna litara kontaminirane otpadne vode za koju nije poznato gdje završava, a što je, navodi od danas, potvrdio i odgovor koji je dobio iz Marišćine.

„Zona 3, nije betonirana već područje bioreaktora. Voda koja se kolektira iz te zone spada u kategoriju zagađenih voda koje se mogu ispuštati isključivo nakon obrade. Prema podacima državne hidrometeorološke službe, na definiranih 48.991 m2 palo je 69.812 m3 vode. Od tih 69.812 m3, 19.848 m3 je kolektirano u bazene procjednih voda te prepumpano na uređaj za obradu otpadnih voda, a ostale količine su apsorbirane u deponiranom materijalu (aktiviranje proizvodnje bioplina), predstavljaju gubitak isparavanjem ili se i dalje nalaze na dnu bioodlagališta.” - odgovor je Kunici iz centra Marišćina na upit gdje završava pet milijuna litara kontaminirane vode.

„Njihov odgovor potvrdio je sve moje sumnje, dakle oni ne znaju gdje nestane 4 994 400 litara kontaminirane otpadne vode godišnje. Pretpostavljaju da je apsorbiralo smeće, da je isparila ili možda se još nalazi na dnu odlagališta. Pretpostavljati gdje nestaje 5 milijuna litara zagađene otpadne vode godišnje za koju sami kažu da ne bi smjela van bez obrade je više nego neozbiljno i jasno ukazuje na problem.” - napisao je Kunica.

dm

Izborni rezultat u X. izbornoj jedinici koji je ostvario HNS, odnosno ono što je od HNS - a ostalo, s listom koju je predvodio predsjednik županijske organizacije te stranke Valentin Dujmović i u optimističnoj verziji može se nazvati katastrofalnim. Da se Dujmovića ili bilo koga u HNS - u pita što misle o svom izbornom rezultatu, našli bi oni već načina da taj poraz ublaže. No, brojke su neumoljive, a prema njima je HNS u X. izbornoj jedinici osvojio 1 486 glasova. Ta brojka izgleda puno gore pretvorena u postotak, a on govori da im je povjerenje u cijeloj izbornoj jedinici dalo tek 0,77 posto birača.

Piše: Nikolina Metković

S obzirom da je od 14, na toj listi bilo čak četvero kandidata što s dubrovačkog, a što s područja bivše Općine Dubrovnik, brojke su u Dubrovniku tim gore. Naime, u Gradu Dubrovniku je primjerice HNS skupio mizernih 209 glasova birača ili 1,21 posto. Kad se gledaju preferencije, glasovi koje su pojedinačno osvojili svaki od tih kandidata, brojke su još više poražavajuće.

Predsjednik Županijskog HNS - a Valentin Dujmović u cijeloj je izbornoj jedinici osvojio 213 glasova birača. Četvrti kandidat na listi Vedran Kunica osvojio je 52, a sedma kandidatkinja Marina Vučković Matić 67, dok je osmi na listi HNS - a u X. izbornoj jedinici Miho Obradović osvojio 93 glasa.

U Dubrovniku je Valentin Dujmović osvojio 47 preferencijalnih glasova. Vedran Kunica osvojio je četiri glasa, Marina Vučković Matić 37. Najviše glasova među njima u Gradu Dubrovniku, 82, osvojio je Miho Obradović.

Upitan koje su nakon izbora daljnje aktivnosti HNS - a koji je i na državnoj razini ostvario porazan rezultat, predsjednik te stranke Predrag Štromar odgovara kako slijedi obilazak terena i rad na novom i boljem HNS - u.

No, može li stranka u kojoj je šačica ljudi zbog osobnih interesa razlomila temelje, pogazila sve one progresivne ideje svojih prethodnih lidera, ikad više biti nova i bolja? Stranka kojoj je osnovna premisa u kampanji bila „ni lijevo, ni desno” niti ne može biti nigdje, ali može se uvijek šlepati uz onoga tko je na vlasti, danas uz HDZ, sutra uz nekoga drugoga, ali samo ukoliko ih taj drugi netko želi. Ako bi šlepanje uz pobjednika trebao biti novi i bolji HNS, onda HNS zapravo niti ne postoji.

Svaki je čovjek satkan od nekih moralnih i etičkih vrijednosti, svatko od nas slijedi neka svoja ideološka uvjerenja, a baš kao i ljudi funkcioniraju i stranke jer stranke čine ljudi, od ljudi su satkane.

Ljudi od kojih je satkan HNS podbacili su davno prije izbora pa je i rezultat koji su ostvarili u nedjelju sukladan njihovim djelima. Naime, u X. je izbornoj jedinici HNS uložio novac u kampanju baziran u isključivo na liku i djelu Valentina Dujmovića, njihov je lider Dujmović „iskakao iz paštete”, ali mu se to nije isplatilo jer nema tog novca utrošenog u reklame koji nekog političara može učiniti prepoznatljivim. Prepoznatljivost koja za krajnji cilj ima skupljanje glasova u kutiju čine djela, pozitivna, a ona su izostala. Ako ih nisu prepoznali niti članovi te stranke, kako očekivati da ih prepoznaju birači.

Valentin Dujmović je naime dugi niz godina na dubrovačkom području slovio za pouzdanika bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, dakle potrčko. Iz bliskosti s Vlahušićem stvorio je toliku moć da su mu u lokalnim političkim krugovima nadjenuli nadimak Vaso, po HDZ - ovu Milijanu Brkiću, zvanom Vaso. No, gdje je sad Vaso?!

Vedran Kunica, četvrti kandidat na HNS - ovoj listi, kratko je vrijeme bio direktor Sanitata. U Stonu se čak na posljednjim lokalnim izborima natjecao za načelnika te Općine. Od tada do danas nije se ni pokušao politički izgraditi, a nije ni bio nešto aktivan u krčenju svog političkog puta prema biračkim masama. Za iskoračiti iz kantuna sobe, za iznošenje stavova i otvorenu konfrotaciju s političkom oporbom, do danas nije stekao hrabrost.

Marina Vučković Matić javnosti je poznata kao bivša vijećnica u Županijskoj skupštini Dubrovačko - neretvanske županije i aktualna je vijećnica dubrovačkog Gradskog vijeća u kojem puno istupa kad su u pitanju prava osoba s invaliditetom, no, malo je drugih političkih pitanja i problema na dubrovačkom području koje je otvorila.

Miho Obradović vodio je dubrovački HNS i on je također vijećnik u aktualnom sazivu Gradskog vijeća u kojem tu i tamo pecne vladajuće, ali se u vraćanju udaraca ispod pojasa još nije izvještio. U posljednje vrijeme često se bavi problematikom gradskog prijevoznika Libertasa. Možda je zbog toga i dobio u Gradu Dubrovniku gotovo jednako preferencijalnih glasova koliko Dujmović, Vučković Matić i Kunica zajedno.

Kunica, Vučković Matić i Obradović, svatko za sebe, vodili su individualnu kampanju putem društvenih mreža jer ih stranka financijski nije pratila, ulažući u nekadašnjeg Vlahušićevog pouzdanika. U toj kampanji na društvenim mrežama najviše se kreativnošću istaknula Vučković Matić. Ona je bila i najaktivnija, ali naravno sve to nije bilo dovoljno za bolji rezultat jer onaj najbolji rezultat ipak se ostvaruje što preko medija, a što u neposrednom kontaktu s biračima, a koji je zbog korona pandemije izostao.

Dujmović? Pa on se najviše bavio slikavanjem na vidikovcu, s VW „bubom” ili bez nje. Program? Nešto malo je pričao o aktivnostima Hrvatskih voda u X. Izbornoj jedinici, gdje mu je pronađeno radno mjesto nakon poraza na lokalnim izborima kada je morao otići iz Vodovoda. Dobar je dio kampanje obilazio sela i zaseoke po izbornoj jedinici, slikavajući stare i napuštene kuće, najavljujući programe za njihovu obnovu, a da pritom nikome nije uistinu detaljno objasnio kako bi ih to trebalo obnoviti. Za pretpostaviti nekim državnim ili EU poticajima, koji su inače već dostupni.

Nacionalni izbori inače se ne mogu uspoređivati s lokalnima, ali kapitaliziranu dobit s tih izbora vješti će političari znati iskoristiti jer krajnji „score” s tih izbora, a time i rejting svake stranke i svakog političara nije nevažan, itekako se gleda i mjeri, posebice od oporbe.

Gradski je HNS na posljednjim lokalnim izborima uspio u Gradsko vijeće uvesti tri vijećnika. Kapital gradskog HNS - a kroz posljednje tri godine mjerit će se dogodine u svibnju na redovnim lokalnim izborima. Sudbinu predsjednika te županijske stranačke organizacije Valentina Dujmovića prvo će odrediti stranačka vrhuška, a potom i članstvo na redovnim unutarstranačkim izborima poslije lokalnih izbora. Po tome sudeći, Dujmović, ukoliko ne bude izvanrednih unutarstranačkih potresa, ima dovoljno vremena da se pripremi za lokalne izbore jer na njima će se mjeriti njegov, ali i rejting HNS - a kako u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, tako i u Gradu Dubrovniku. I tad će se vidjeti što su Dujmović i HNS na lokalnoj razini bez Andra Vlahušića, odnosno vidjet će se koliko je Dujmović jak bez jake osobe koja mu čuva leđa, ako uopće treba više nešto gledati, jer brojke s ovih izbora govore sve, HNS je postao tek i ništa više od statističke pogreške.

Kroz Program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, i to za izradu dokumentacije za obnovu jednog od prvih baroknih ljetnikovaca Dubrovačke Republike - ljetnikovca Bozdari-Škaprlenda u Čajkovićima, Zavodu za obnovu Dubrovnika dodijeljena su sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna. Ugovor je potpisan s Ministarstvom kulture u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Ova sredstva utrošiti će se za izradu elaborata i konzervatorsko-restauratorska istraživanja na zidnom osliku, koji je uz prethodno izrađeni Konzervatorski elaborat osnova za izradu cjelokupne projektne dokumentacije za rekonstrukciju i adaptaciju ljetnikovca, te stavljanje u javnu funkciju.

Namjera je da se u ovom ljetnikovcu uredi interpretacijski centar kulture ladanja Dubrovačke Republike kroz koji bi se multimedijski prikazali stilovi i posebnosti gradnje ljetnikovaca, njihova pozicija na teritoriju Republike, ali i svakodnevnica života u njima.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić održao je danas kolegij s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko - neretvanske županije na kojem je predstavljen projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ali i obveze jedinica lokalne samouprave u sustavu gospodarenja otpadom.

Također, jedna od tema kolegija bila je i predstavljanje nacrta osnovne analize stanja Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije 2021. – 2027. godine. Kolegiju su nazočili i zamjenici Žaklina Marević i Joško Cebalo te ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić.

CGO LUČINO RAZDOLJE

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Centar Lučino razdolje vrlo važna sastavnica cjelokupnog gospodarenja otpadom.
- Centar prima ostatak otpada i ima svoj ograničeni kapacitet. U njemu se taj otpad obrađuje i rješava na najmoderniji način poznat u Europskoj uniji. Međutim, prije toga potrebno je doći do smanjenog ostatka otpada, sukladno Planu za gospodarenje otpadom u RH. To je uloga jedinica lokalne samouprave i one taj dio moraju odraditi. Dakle, otpad je potrebno odvajati, zbrinjavati biootpad, potrebna su i reciklažna dvorišta, odnosno sve ono kako bi se taj otpad u što većoj mjeri odvojio i upotrijebio da ne ide na Centar. Ostatak od 40 posto koji ide na Centar preko pretovarnih stanica, briga je naše Agencije za gospodarenje otpadom i mi ćemo taj ostatak zbrinuti po najvišim standardima Europske unije. - rekao je župan.

Direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić rekao je kako se mora izgraditi ne samo Centar nego i sva potrebna komunalna infrastruktura za gospodarenje otpadom. Istaknuo je kako je Studija predvidjela kako će cijena zbrinjavanja otpada u početku biti 100 kuna po kućanstvu.

- Ovdje ne govorimo samo o izgradnji Centra nego i sortirnica, kompostana, tu su i vozila za odvojeno prikupljanje i za primarnu selekciju na kantama… To sve skupa košta. Možemo očekivati kako će cijena biti veća nego što je danas, a koliko točno znat ćemo kad sve proradi. - rekao je Bačić te dodao kako je projekt Centra napravljen sukladno Planu gospodarenja otpadom, EU hijerarhiji otpada i svim EU direktivama.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris istaknuo je kako se otočani već dugi niz godina spremaju za realizaciju ovog projekta.
- Na otoku je sve puno teže pa tako i razvrstavati otpad i riješiti imovinsko-pravne zavrzlame. Mi smo imali nekoliko inicijativa i pozicija za pretovarne stanice i reciklažna dvorišta no uvijek bi zapelo. Što se tiče Korčule logično je da pretovarna stanica bude na sredini otoka tako da svim stanovnicima otoka bude ista cijena. - rekao je Fabris.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan rekao je kako aktivno rade na sortirnici, kompostani i reciklažnom dvorištu.

- Od Fonda za zaštitu okoliša dobili smo devet milijuna kuna bespovratnih sredstava za izgradnju sortirnice. Moramo napraviti sve da smanjimo količinu koja ide prema CGO LR. Zbog odluka bivše gradske vlasti koje su dali privatniku da izgradi reciklažno dvorište, ne možemo dobiti sredstva i zato ćemo uložiti 2 milijuna kuna vlastitih sredstava. Za početak ćemo aplicirati za kupnju dvaju mobilnih reciklažnih dvorišta. - rekao je Milan.

PLAN RAZVOJA

Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem srednjoročni akti strateškog planiranja jesu nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Trenutno je na snazi Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020. odnosno, njeno važenje je preporukom MRRFEU i odlukom Županijske skupštine, uslijed pandemije COVID-19, a zbog kašnjenja donošenja Nacionale razvojne strategije do 2030. produljeno do 31. prosinca 2021.

Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem novi akt strateškog planiranja, odnosno Plan razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave morao se donijeti šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja te je županija započela proces izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027., u studenom 2019.Ž

Odlukom župana imenovano je PET tematskih radnih skupina s ukupno preko 80 članova za područja ”Demografija, zdravstvo i socijalna uključenost”, ”Obrazovanje, znanost, kultura i sport”, ”Gospodarstvo i tržište rada”, ”Okoliš i prostorni razvoj” te ”Institucionalni kontekst i ključni rizici budućeg razvoja županije”.

Predsjednik tima za Strateško planiranje izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije 2021. – 2027. Joško Cebalo istaknuo je kako su članovi tematskih radnih skupina iz redova Upravnih odjela DNŽ, županijskih institucija kao i predstavnici Općina i Gradova u županiji za vrijeme pandemije COVID-19, vrlo aktivno sudjelovali u procesu prikupljanja podataka te dali stručna mišljenja o pojedinim područjima analize.

- Preko 150 institucija je istaknulo razvojne potrebe i probleme institucija i područja koje zastupaju te se ovo prilikom i Vama, predstavnicima Općina i Gradova zahvaljujemo na suradnji i prepoznavanju važnosti izrade ovog dokumenta. - rekao je Cebalo.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako je izrada ovog dokumenta od izrazite važnosti poglavito što će isti biti preduvjet za povlačenje sredstava iz EU.

- Mi izrađujemo Plan razvoja naše županije, to je inačica Županijske razvojne strategije, budući da je u RH uspostavljena Nacionalna razvojna strategija 2030.. Mi ćemo ga izraditi jednako ozbiljno kao što smo radili i Županijsku razvojnu strategiju. Važno nam je da prepoznamo gdje smo sada i gdje želimo ići. Moramo prepoznati koji su nam prioriteti. Imali smo analizu stanja, nakon čega slijedi razrada plana. Želimo kroz taj Plan obuhvatiti sve projekte koje ima država, Županija i jedinice lokalne samouprave jer će to po svemu sudeći biti uvjet za financiranje iz fondova EU. - rekao je župan.

Istaknuo je kako će Dubrovačko - neretvanska županija i dalje ustrajati na prometnom povezivanju, nastavku autoceste do Osojnika, brzoj cesti od Brijeste do Perne, od Zračne luke Dubrovnik do grada Dubrovnika, helikopterskom prijevozu za hitnu medicinu, navodnjavanju donje Neretve. Smatramo da je nakon Pelješkog mosta potrebno daljnje povezivanje županije jer nisu sva područja jednako razvijena. Želimo jednake uvjete za rad i život. Prometno povezivanje nam je prilika da uvežemo dalje županiju kako bi primjerice netko iz Neretve dnevnim migracijama mogao raditi u Dubrovniku. - rekao je župan Dobroslavić.

Prvi nacrt osnovne analize stanja Plana razvoja kojeg je predstavio Jakša Puljiz (IRMO), rezultat je rada stručnog tima Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba (IRMO) u suradnji sa Razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

dpp

Zbog neispunjenja ugovornih obveza, odnosno činjenice kako je prilikom pokušaja isporuke autobusa poljska tvrtka Solaris Bus&Coach nakon što je istekao 21 dan za ispravak nepravilnosti na koje je ukazala tvrtka Libertas, a odnose se na ugrađeni primarni retarder, utvrđeno kako nije došlo do ispravke nepravilnosti te da navedeno ne udovoljava natječajnim uvjetima, tvrtka Libertas je putem bankovne garancije naplatila bankovna jamstva od tvrtke  Solaris Bus&Coach u iznosu od 1,7 milijuna kuna. - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Naime, jedna od obveza iz  natječaja bila je i davanje garancije za uredno izvršenje posla, a budući je utvrđeno kako autobusi tvrtke Solaris nisu bili u skladu sa standardima koje je zahtijevao Libertas navedena garancija je i naplaćena. Tvrtka Libertas podnijela je zahtjev prema Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije za produljenje ugovora, odnosno pokretanje novog postupka javne nabave te se očekuje njegovo odobrenje u najskorijem roku.” - piše u priopćenju.
 
Iza gradske uprave također navode kako su Libertas i Grad Dubrovnik „svim dosadašnjim postupcima, a vezanim za nabavku autobusa, zaštitili su Libertas Dubrovnik od financijske štete koja je prijetila u iznosu od čak 4,5 milijuna kuna, a koja bi se dogodila da su se preuzeli navedeni autobusi”.

dpp

Nakon završetka cjelovite obnove platoa Pile, radovi na sanaciji kamenog pločnika nastavljeni su u Ulici branitelja Dubrovnika. U drugoj fazi uređenja zapadnog pristupa povijesnoj jezgri obnavlja se pločnik od Pila do skretanja za Gradac, a radovi na oko 330 metara dužine će se zbog odvijanja pješačkog prometa izvoditi u sekcijama.

Na ovom području kamene ploče su često pucale zbog opterećenja i dotrajalosti te je dolazilo do ulegnuća na pojedinim dijelovima što je predstavljalo moguću opasnost za prolaznike i izgledom je bilo neprimjereno za kontaktnu zonu povijesne jezgre.

Predviđeno trajanje druge faze obnove je dva mjeseca, nakon čega će ukupno biti sanirano oko 1.100 kvadratnih metara pločnika. Prethodno je uređeno 660 kvadratnih metara kamenog pločnika na Brsaljama.

Radove provodi Upravni odjel za promet sukladno uputama konzervatora, a cilj je sačuvati što više starog kamena i ponovno ga ugraditi u pločnik.

dpp

U zračnoj luci Dubrovnik tijekom druge polovice srpanja očekuju udvostručenje prometa, a kako direktor Frano Luetić navodi u priopćenju, „svi su izgledi da će u kolovozu promet biti utrostručen” u odnosu na aktualno stanje.

„Ilustracije radi u dogovoru s našim partnerima, u dane 1. i 2. kolovoza (subota i nedjelja) očekujemo preko 140 slijetanja i uzlijetanja. Naša zračna luka će biti povezana s više od 60 odredišta u RH, Europi i ostatku svijeta. Naročito smo ponosni što smo tijekom jutarnje konferencije sa zrakoplovnom kompanijom Flydubai dogovorili da će se i ove godine uspostaviti interkontinentalni promet između Dubaija i Dubrovnika.” - piše u priopćenju.

„Usprkos nezapamćene krize za cijeli zračni promet s ponosom možemo objaviti da će Dubrovnik biti povezan i s tri nova odredišta tijekom narednog razdoblja, a to su redovite linije iz Kijeva prijevoznika Windrose Aviation, linija zrakoplovnog prijevoznika LOT iz Budimpešte i linija Air Baltica iz glavnog grada Litve Vilniusa. Velika većina međunarodnih zrakoplovnih prijevoznika će ponovno nastaviti prometovanje prema Zračnoj luci Dubrovnik kako je i prije korona krize bilo najavljeno. Naš veliki uspjeh bi trebao biti i dogovor na konferenciji s najvećim britanskim prijevoznikom – British Airways -om da se promet treba odvijati od 16. srpnja preko najveće svjetske zračne luke London – Heathrow i to tri puta na tjedan.” - navodi Luetić.

„Također, i dvije ostale velike britanske kompanije Jet2.com i easyJet za tjedan dana će uspostaviti letove iz Ujedinjenog kraljevstva za Dubrovnik, što je od iznimnog značaja za naše područje jer nam je to tržište uvijek bilo najznačajnije.” - piše u priopćenju direktora ZL Dubrovnik.

„Što se tiče popunjenosti raspoloživih sjedala na zrakoplovima, uistinu se nadamo većoj potražnji, a uz adekvatnu promidžbu turističkih djelatnika naše rivijere. Nadamo se da će povoljno stanje s korona virusom omogućiti ovakve pozitivne najave.” - navodi se u priopćenju glavnog direktora Zračne luke Dubrovnik Frana Luetića.

dm

Na potezu od Kantafiga do Batale Vodovod Dubrovnik očistio je više od tri kilometara mreže javne odvodnje te ugradio dva filterska uređaja, čija je svrha pročišćavanje zraka i smanjivanje neugodnih mirisa.

- Tim potezom prolaze otpadne vode s područja Mokošice i Rijeke dubrovačke i odvode se dalje do pročistača u Lapadu, a zbog duge trase neminovno je da se, posebice u ljetnim mjesecima, pojave neugodni mirisi uzrokovani raspadanjem otpadnih tvari. Kad smo gledali kako najbolje riješiti taj višedesetljetni problem, kao optimalno rješenje odabrani su filteri. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako je riječ o provjerenoj i pouzdanoj tehnologiji koja radi na principu odvajanja i izvlačenja plinova, u ovom slučaju sumporovog vodika, iz cjevovoda te ga se potom usmjerava kroz filter gdje se kemijskom reakcijom neutralizira.

Filteri su ugrađeni na dvije najkritičnije točke, kod igrališta na Kantafigu te kod zgrade Elektrojuga.

- Upravo na tim točkama već desetljećima su se najintenzivnije osjećali neugodni mirisi. Jedino što smo mogli napraviti bilo je manjim zahvatima privremeno zatvoriti otvore na tim kanalizacijskim oknima, kako bi u najtoplijem razdoblju što je više bilo moguće probali onemogućiti izlaz takvih mirisa. Ali to nije bilo trajno rješenje jer su ti otvori zapravo sastavni dio sustava i njihova je svrha olakšavanje protoka. Stoga smo cijelo vrijeme tražili najbolje rješenje. Sada kad smo ugradili ove filtere građani već mogu osjetiti razliku u kvaliteti zraka, što nam je i bio glavni cilj. – naglasio je Matušić uz opasku kako je filter kod zgrade Elektrojuga već u funkciji, dok se za uređaj na Kantafigu uskoro očekuje spajanje na elektroenergetsku mrežu te će potom i on biti pušten u rad.

Prethodno je specijalnim vozilom detaljno pregledana i očišćena mreža odvodnje na tom potezu, čime je osigurana njena funkcionalnost u narednim godinama. Ova investicija bila je ukupno vrijedna oko 270 tisuća kuna, a njenim završetkom ujedno je dovršen i redovni godišnji pregled sustava javne odvodnje.

dpp

Eto, da nema Dubrovačkih ljetnih igara Libertas ove godine vjerojatno ne bi uveo noćnu liniju, jer Dubrovnik je valjda bez Igara Tunguzija i ljeti nitko ne izlazi niti ne daj Bože radi do kasno ako nema Igara. Fala bogu na Igrama, pa će od 10. srpnja do 25. kolovoza dobrostivošću Libertasa građanima biti omogućeno da se vrate doma ili negdje kasnije otiđu, a da ne moraju koristiti vlastiti automobil ili usluge taksija.

Uglavnom, evo obavijesti Libertasa o izmijenjenom redu vožnje:

„Povodom otvaranja Ljetnih igara, Libertas Dubrovnik d.o.o. osigurao je duži vozni red na sam dan otvaranja, a za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara i dodatnu autobusnu liniju.

Na sam dan otvaranja, osigurani su dodatni noćni polasci i to po sljedećem Voznom redu:
Linija 1A će prometovati u intervalu od 25 minuta s posljednjim polaskom u 2:30 sati s Pila;
Linija 1B će prometovati u intervalu od 25 minuta s posljednjim polaskom u 2:15 sati s Pila;
Linija 3 će prometovati s dodatna dva polaska s Pila i to u 1:05 sati i 2:10 sati;
Linija 4 će prometovati u intervalu od 20 minuta s posljednjim polaskom u 2:30 sati s Pila;
Linija 6 će prometovati u intervalu od 15 minuta s posljednjim polaskom u 2:30 sati s Pila;
Linija 8 će do 23:55 sati prometovati u intervalu od 25 minuta, posljednji polasci s Viktorije su u 0:25 sati, 1:25 sati, te 2:25 sati;
Linija 10 će prometovati s dodatnim polaskom iz Dubrovnika u 1:30 sati;
Linija 35 će prometovati s dodatnim polaskom iz Dubrovnika u 1:30 sati.

DODATNA NOĆNA LINIJA
Također želimo napomenuti kako će biti uvedena i dodatna linija Pile - Vojnović - Gruž - Mokošica s polaskom u 3:15 sati s Pila.

Za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara od 11.07. prometovat će noćna kružna linija s polascima u 01:15 i 02:30 Pile – Vojnović - pošta Lapad – Grawe - RK Srđ - N.Mokošica okretište -Mokošica.

I dalje su na snazi sve preporuke Nacionalnog stožera, Zavoda za javno zdravstvo i Vlade RH kojim je regulirano kretanje, držanje mjera socijalne distance, mjere zaštite i korištenja zaštitnih sredstava u obavljanju javnog prijevoza.”

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam novih slučajeva zaraze korona virusom. Riječ je o četiri slučaja iz Dubrovnika, dvije ženske osobe srednjih godina, jedna muška osoba srednjih godina i jedna muška osoba mlađe životne dobi. U Metkoviću je zaražena mlađa muška osoba, jedan muškarac srednjih godina iz Stona je također zaražen dok je u Župi dubrovačkoj pozitivna ženska osoba srednje životne dobi. Epidemiološka obrada je u tijeku. - navodi se u priopćenju Stožera CZ DNŽ.

U Dubrovačko - neretvanskoj županji tako je aktivno 26 slučajeva oboljelih od COVID - a 19, od toga u samom Dubrovniku 20 slučaja.

Ukupno je hospitalizirano 6 šest osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 4332 uzorka.

U samoizolaciji se nalazi 117 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 39 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti dok se mijenjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne smanjuje obuhvat i prekategorizira se u posebni rezervat.

U sklopu javnog uvida koji je trajao 30 dana, 10. lipnja ove godine održano je i javno izlaganje u Mliništima gdje je lokalnom stanovništvu i dionicima prezentirano kakve promjene donosi planirana zaštita. Nakon zaprimanja primjedbi, Ministarstvo je uskladilo Prijedlog Uredbe s konstruktivnim prijedlozima, a korigiran je i dio granica što je utjecalo na smanjenje površina predloženih za zaštitu.

Lokalno stanovništvo je tijekom javnog uvida izdvojilo brojne pritiske kojima je izložen prostor Delte Neretve, među kojima se ističu negativni utjecaj projekta Gornji horizonti u BiH, smanjen dotok slatke vode, zaslanjivanje Neretve, klimatske promjene, invazivne strane vrste, krivolov, korištenje zabranjenih pesticida itd.

Navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati su mala područja unutar delte s još uvijek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. Upravo je obuhvat i kategorija posebnih rezervata odgovor koji optimalno može doprinijeti očuvanju prirode, ali i zadržavanju svih onih, trenutno prisutnih aktivnosti u tom prostoru, koje ne narušavaju svojstva zbog kojih su rezervati predloženi.

Očekuje se da će primjena i provedba ove kategorije zaštite doprinijeti poboljšanju stanja ptica močvarica u cijelom području delte, a to se odnosi i na lovne vrste, a prije svega lisku. Uz to, očekuje se pozitivan učinak rezervata na očuvanje tradicije lova liske te suradnja lovaca i zaštite prirode na očuvanje ornitofaune delte i njihovih staništa te zajednička koordinirana borba protiv krivolova.

Cilj je postići jednak učinak i na riblje vrste koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila za novačenje. Naime, upravo su se zone bez ribolova pokazale najučinkovitijom mjerom za očuvanje ribljeg fonda te obnovu i održavanje populacija ribolovnih vrsta u širem prostoru oko takvih zona.

Međutim, proglašenje rezervata neće biti dovoljno bez aktivnog upravljanja područjem i provedbe cijelog niza mjera za očuvanje u suradnji sa znanstvenicima i lokalnim stanovništvom. To se primjerice odnosi na održavanje i prema potrebi otvaranje novih vodenih površina, uključujući obnovu kanala i plane, povezanost matice Neretve s lagunom Parila, uklanjanje invazivne strane vodene biljke „raznolisnog krocnja“, među Neretljanima poznate i kao „vražja trava“ te poboljšanje ekoloških uvjeta u ornitološko-ihtiološkom rezervatu Ušće Neretve, prije svega u laguni Parila.

Sukladno članku 114. Zakona o zaštiti prirode u posebnom rezervatu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Iznimno je dopušteno obavljanje drugih djelatnosti sukladno Pravilniku o zaštiti i očuvanju kojeg ministarstvo po proglašenju treba donijeti.

Zatečene legalne aktivnosti, kao što je obrađivanje zemlje, bilo u privatnom vlasništvu bilo u zakupu, vožnja trupama ili turističkih čamaca i brodica po postojećim kanalima i plovnim putovima i dalje će biti moguća. To se odnosi i na održavanje postojećih poljoprivrednih površina u vidu periodičkog iskapanja spranog tla iz kanala, ali u ograničenom periodu godine kada takvi radovi neće značajno utjecati na primjerice gniježđenje ptica. Ribolov bi bio zabranjen jedino u ihtiološkom-ornitološkom rezervatu „Ušće Neretve“.

U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervat, pa će se temeljem toga provoditi kontinuirani selektivni izlov plavog raka na prostoru ušća Neretve, a po potrebi i drugih vrsta da bi se smanjio pritisak na zavičajne vrste. Lovne aktivnosti u sva tri rezervata nisu dozvoljene, no „gubitak“ lovnih površina je zanemariv u odnosu na površine u delti na kojima će se i dalje moći obavljati lov na ptice močvarice koje spadaju u sitnu pernatu divljač. Uostalom, lov je i sada značajno ograničen na tim prostorima prema Zakonu o lovstvu.

Kako bi se utvrdilo da li će neki zahvat narušiti svojstva zbog kojih je rezervat proglašen ili ne, potrebno je za svaki zahvat podnijeti zahtjev za izdavanjem dopuštenja Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. Samo dopuštenje će sadržavati uvjete kako bi se zahvat izveo na prihvatljiv način za zaštićenu prirodu, a ukoliko nema utjecaja ili način izvođenja ne predstavlja utjecaj na razloge proglašenja rezervata neće predstavljati prepreku za podnositelja zahtjeva.

Važno je naglasiti kako su močvarna područja od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena, i možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora.

Upravo je tradicija, trupa, lov na lisku i ribolov jegulje, poljoprivreda, neretvanska lađa i maraton lađa primjer suživota s rijekom. Stoga je cilj da se gospodarski prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje bioraznolikosti tog prostora.

Više informacija na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Županija dubrovačko - neretvanska

Vedran Kunica, nedavni kandidat HNS – a na netom završenim izborima za Sabor, inače član Udruge Stonski školjkari, magistar akvakulture, reagirao je danas na odluku Županijske skupštine koja je donijela zaključak kako je Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje nužan.

„Županijski vijećnici danas raspravljaju o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju koja je sazvana na zahtjev 15 vijećnika.
Upravo čitam izjavu jednog vijećnika koji kaže: „Zamislite da nas 41 presudimo uzgoju kamenice u Malostonskom zaljevu. Možda je riječ i o promilima, ali i od toga se naježim. Zašto se ne naprave dodatna trasiranja i istraživanja i zašto ne otklonimo i najmanje sumnje."
Bilo bi dobro kada bi se radilo o promilima, ali nažalost radi se o postocima i to ozbiljnim.” - napisao je Kunica.

Dalje Kunica piše:
„Suština problema je u procijedim vodama koje ulaskom u podzemlje završavaju u Malostonskom zaljevu i izvorištima pitke vode. Voda koja završi u podzemlju prije obrade u uređaju za pročišćavanje kontaminirana je velikim brojem štetnih tvari, od kojih najveći problem mogu uzrokovati teški metali.

Kako je ovaj problem najbolje sagledati i biti objektivan? Iznimno jednostavno samo trebamo analizirati podatke istog takvog centra u Rijeci odnosno centra Marišćina. Već neko vrijeme sakupljam podatke uz pomoć Eko Marišćina, a rezultati, odnosno podaci koje sam dobio od samog centra za gospodarenje otpadom su poražavajući. Naime centar Marišćina je poslao detaljne podatke želeći ponosno naglasiti efikasnost uređaja na pročišćavanje, ali nisu shvatili gdje leži srž problema, a to su otpadne vode koje odlaze u podzemlje prije obrade u pročistaču.

Iz jednostavne analize postavlja se pitanje gdje su nestale dvije trećine padalina odnosno kontaminiranih otpadnih voda iz zone 3 -odlagališnih površina. Na sve tri preostale zone izračun padalina daje oko 1400 litara po m2 a u slučaju zone 3 to je 400 litara. Dakle 1000 litara kontaminirane otpadne vode po metru kvadratu s odlagališnih površina negdje se gubi. Gdje je nestalo gotovo 5 000 000 litara kontaminirane otpadne vode? Odgovor je jednostavan!

U negativnom scenariju kontaminacija Malostonskog zaljeva uzrokovat će akumulaciju teških metala u tkivu školjkaša koji se hrane filtracijom velikih količina morske vode te usput nažalost akumuliraju i štetne tvari. Kada količine teških metala u tkivu pređu zakonske granice praćene redovnim monitoringom prodaja školjkaša se obustavlja. Bio bi to kraj tisućljetne tradicije i gubitak velikog blaga koje smo dužni čuvati i sačuvati.

Netko mora odlučiti hoće li to biti jedan od oglednih primjera održivog gospodarenja zaštićenim dijelom prirode ili tragičan i tužan scenarij.

Čekam dodatne podatke nakon čega ću sve uputiti svim institucijama od agencije koja projekt vodi do premijera u nadi da će netko objektivno sagledati podatke centra za gospodarenje otpadom Mariština i promisliti da li zaista isto želi u Lučinom razdolju odnosno Malostonskom zaljevu.” - napisao je Vedran Kunica.

dpp