Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji osmi dan nema novozaraženih, a ozdravilo je još 11 osoba, odnosno ukupno njih 38. Među preostala 44 uzorka od petka nema novih pozitivnih, a svih 32 uzorka poslanih na analizu u subotu su negativni. - piše danas u priopćenju Stožera CZ Dubrovačko – neretvanske županije.

„Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1610 uzoraka. S današnjim danom hospitalizirano je 18 pozitivnih pacijenta, 11 osoba je na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, pet ih je u sekundarnom objektu odnosno Studentskom domu, a dva pacijenta su u Jedinici intenzivnog liječenja.Od toga je jedan pacijent intubiran.” - piše u priopćenju.

„Ukupno je 363 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 22 slučaja kršenja samoizolacije. Stožer civilne zaštite DNŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološlu sliku.” - navode još iz Stožera CZ DNŽ.

dpp

Spomenik „Kocka mora“ predstavlja samo jedan od integralnih elemenata u projektu uređenja platoa Pile. Njegovo postavljanje trebala je biti tek prva faza (zapravo posljednja, ali je na zahtjev investitora spomenik izveden kao dio prve) osjetljivog i složenog urbanističko - arhitektonskog zahvata, u kojemu su druga i treća faza uključivale prometna rješenja putničkog terminala i regulacije prometa na Pilama, sve prema prvonagrađenom radu arhitekta Igora Franića, pobjednika na javnom i otvorenom urbanističko - arhitektonskom natječaju raspisanom i provedenom još 2003. godine. - navodi se danas u priopćenju Društva arhitekata Dubrovnik u kojem se ističe kako je unatoč tome spomenik postavljen prvi.

Društvo arhitekata reagiralo je naime ovim priopćenjem nakon što je spomenik uklonjen jer zbog višegodišnje nebrige, prema tvrdnjama iz Grada Dubrovnika, predstavlja opasnost za prolaznike.

„Iako je sukladno tadašnjim zahtjevima postavljen prvi, spomenik je jedino ispravno i moguće sagledavati i evaluirati unutar ukupnog rješenja platoa novih Pila s kojim čini nedjeljivu cjelinu. Međutim, evidentno je kako izostankom cjelovite realizacije natječaja godinama perzistira kontekstualno izoliran u neprimjerenom ambijentu. Zbog višegodišnjeg nemara i neodržavanja spomenika nastala je velika šteta na javnoj imovini, pa je isti naposljetku uklonjen bez suglasnosti autora.” - piše u priopćenju DAD – a.

„Nadalje, predmetni natječaj još je u fazi pripreme i provedbe pratio niz prijepora i kontroverzi, koje zahtijevaju ozbiljniju i dublju analizu. Ipak, u trenutnim okolnostima iznova treba upozoriti na sada već kontinuiranu pojavu izigravanja urbanističko-arhitektonskih natječaja koji nedvojbeno predstavljaju najdemokratičniji alat u artikuliranju javnog interesa. Umjesto da se konačno pristupi cjelovitoj sanaciji i uređenju predvorja Grada, najosjetljivije urbane točke u Dubrovniku, na Pilama sve više svjedočimo parcijalnim i nerijetko neprimjerenim prostornim intervencijama, koje pod krinkom „opasnosti za prolaznike“ i slično zorno ilustriraju pogrešnu usmjerenost isključivo na rješavanje problema komunalnih pitanja umjesto na ostvarenje kvalitetnog javnog prostora, a koji predstavlja jedini stvarni javni interes.” - zaključak je priopćenja Društva arhitekata Dubrovnik.

DAD je uputio i priopćenje o Peskariji koje možete pročitati OVDJE.

dm

U cilju racionalnog trošenja proračunskih sredstava nakon niza donesenih mjera Općina Župa dubrovačka uvela je još jednu mjeru: javna rasvjeta tijekom idućeg tromjesečja radit će smanjenim intenzitetom.

Kako bi se postigle željene uštede u potrošnji električne energije smanjit će se broj upaljenih rasvjetnih tijela uz zadržavanje osnovne funkcije javne rasvjete (po principu svake druge upaljene svjetiljke) isključivo na glavnim prometnicama. Riječ je o dionicama državne ceste D8, Puta dr. Ante Starčevića, Puta dragovoljaca Domovinskog rata, Ulice Sima Savinovića, Šetališta Marka Marojica, Šetališta dr. Franja Tuđmana, Ulice Tomislava Macana, Puta bana Josipa Jelačića i Ulice Stjepana Radića.

dpp

Libertas od ponedjeljka kreće s postupnom uspostavom prijevoza na gradskim i prigradskim linijama. Kako se navodi u priopćenju Libertasa, „privremenim voznim redom u prvoj fazi popuštanja mjera radi sprječavanja zaraze korona virusom omogućit će se građanima dolazak i odlazak na posao javnim gradskim prijevozom, a u narednom razdoblju vozni red će se prilagođavati i mijenjati prema potrebama korisnika te će ovisiti o razvoju epidemiološke situacije i naputcima nadležnih tijela”.

Prijevoz će biti besplatan do 1. svibnja, a od 28. travnja počinje prodaja abonamenata na šalterima Libertasa.

„Korisnici mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika, 5530 umirovljenika te 1320 korisnika ovog programa koji su članovi udruga i dalje će moći koristiti svoje pravo na povlaštenu pokaznu kartu.” - piše u priopćenju.

„S ciljem sprečavanja mogućnosti prijenosa zaraze korona virusa, a sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Libertas će obavljati redovitu sveobuhvatnu dezinfekciju i čišćenje vozila. Također, prilikom ulaska u svako vozilo obavljat će se dezinfekcija ruku putnicima. Unutar vozila važno je održavati tjelesnu udaljenost od najmanje jednog metra te se svim putnicima preporuča korištenje zaštitne maske. Radi zaštite kako vozača tako i putnika javnog gradskog prijevoza u svakom vozilu biti će i kontrolor, a kako bi se osiguralo provođenje mjera.” - piše u priopćenju o novim uvjetima korištenja javnog gradskog prijevoza, a iz Libertasa mole građane za što većim korištenjem mogućnosti kupnje karata izvan vozila i što kraćim zadržavanjem u prostoru vozača.

RADNO VRIJEME ŠALTERA (OD 28. TRAVNJA)
Šalter Pile: ponedjeljak – petak 08:00 - 17:00
Šalter Grawe: ponedjeljak – petak 08:00 - 17:00
Šalter Lapad: ponedjeljak – petak 08:00 - 14:30
Šalter Mokošica: ponedjeljak – petak 08:00 - 14:30
Radno vrijeme svih šaltera prvom i zadnjom subotom u mjesecu je od 08:00 do 14:00 sati.

Zdravstvenim djelatnicima i dalje osiguran prijevoz, a uvodi se i dodatna dodatna noćna linija 27. travnja koja će prometovati na relaciji PILE - VOJNOVIĆ - POŠTA LAPAD - GRAWE - GRUŽ - KANTAFIG - MOKOŠICA. Polazak ove linije s Pila je u 22 sata.

LINIJA BROJ 9
Opća bolnica Dubrovnik, sukladno smjernicama Nacionalnog stožera započinje s radom u punom opsegu 4. svibnja te će tog dana biti pokrenuta linija broj 9.
Do pokretanja linije, prijevoz medicinskog i nemedicinskog osoblja zaposlenog u zdravstvenim ustanovama se obavlja kao i do sada posebnom linijom Mokošica - Opća bolnica.

Vozni red pogledajte u foto prilogu.

dpp

Pred početak otpuštanja nekih kriznih mjera protiv koronavirusa i pred postupno pokretanja gospodarskih i drugih djelatnosti, župan Nikola Dobroslavić obratio se sugrađanima izjavom za javnost:

- U našoj županiji kao i u cijeloj Hrvatskoj vodimo iscrpljujuću bitku protiv koronavirusa. Možemo ustvrditi da smo prvu fazu te bitke i u državi i u našoj županiji dobili. Zdravstvo, stožeri i krizne službe odgovorili su na sve potrebe građana i zaraza je trenutno pod nadzorom. Kontrola se, međutim, može veoma lako i brzo izgubiti. Svaki je novi dan novi izazov. Posebno u nastupajućem pokretanju gospodarskih i drugih aktivnosti. Stoga moramo zadržati dosadašnju razinu odgovornosti i strogo se i dalje držati mjera, sada u novim uvjetima. Tako ćemo i konačno pobijediti ovu neviđenu ugrozu, uz što manje štete i što manje izgubljenih života! - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

dpp

Dubrovačko-neretvanska županija dio je europske kulturne rute ‘Putevima maslina’, a na međunarodnoj telekonferenciji održanoj 22. travnja Regionalna agencija DUNEA predstavila je članove s područja najjužnije hrvatske županije.

Konferenciju, ‘Makro-regionalne strategije EU u vezi s jadranskom-jonskom regijom, Kulturni turizam i regionalni razvoj: Projekt ‘Routes4U,rezultati i perspektive’ organizirala je Kulturna zaklada “Routes of the olive tree” u suradnji s Kulturnim rutama vijeća Europe, a teme su bile odgovor kulturnih ruta na COVID-19 pandemiju, predstavljanje aktivnosti i rezultata projekta „Routes4U“, među kojima je i proširenje rute maslina u tri nove zemlje, Sloveniju, Grčku i Hrvatsku te podrška svim članovima nakon završetka pandemije.

Uz direktora Kulturnih ruta vijeća Europe, Stefana Dominianija, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici ministarstava turizma i kulture zemalja članica, predstavnici rute, te predstavnici turističkog, znanstvenog i civilnog sektora iz Luksemburga, Francuske, Grčke, Slovenije i Hrvatske, koji su izložili situaciju izazvanu pandemijom Covid-19.

Kao dio programa, prezentaciju o uključenju ponude na temu maslinova drva i proizvodnje maslinova ulja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji održala je Gorana Margaretić, predstavnica Regionalne agencije DUNEA. Trenutno je na kranjem jugu 27 dionika uključeno u ovo rutu i to na području Dubrovnika, Lastova, Pelješca, Korčule i doline Neretve koji su tijekom prikupljanja podataka u suradnji s turističkim zajednicama općina i gradova Dubrovačko-neretvanske županije izrazili želju biti dio ove kulturne rute. Omogućeno im je i praćenje telekonferencije kako bi se upoznali s potencijalima koje im ovo članstvo pruža.

Kao zaključak je utvrđeno da će sve Kulturne rute vijeća Europe, uključujući i rutu ‘Putevima maslina’, biti u mogućnosti najprije odgovoriti na povratak posjetitelja i početak oporavka turističkog sektora ali u jednom sasvim novom smjeru, jer će se turisti više okrenuti individualnim putovanjima, poglavito u ruralne krajeve, što ukazuje da ova ruta itekako ima perspektivu za daljnji rast i napredak.

Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA, kao podrška projektu “Routs4You” potpisale su u rujnu 2019. godine s Kulturnom zakladom “Routes of the olive tree” Memorandum o suradnji za uključivanje ponude Dubrovačko-neretvanske županije u Kulturnu rutu Vijeća Europe “Putevima maslina” kako bi promovirali i valorizirali kulturnu i prirodnu baštinu, masline i maslinovo ulje.

Prema kriterijima, ruta uključuje stare mlinice, uljare i maslinike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom i prodajom te kušanjem maslinova ulja, muzeje sapluna od maslinova ulja, udruge maslinara, tematske manifestacije kao i povijesne znamenitosti i arheološke lokalitete. Sudjelovanje u ovim rutama omogućava dionicima veću vidljivost, zajedničke promotivne aktivnosti i brendiranje te se potiče suradnja na razvoju i povezivanju proizvoda na razini lokalnih zajednica i destinacija koja prolaze kroz rutu te se potiče razvoj cjelogodišnjeg turizma.

dpp

Kada je 1889. godine završena izgradnja Eiffelovog tornja u povodu Svjetske izložbe, ta intervencija u prostoru izazvala je veliki otpor javnosti. Zgražajući se na toranj, novelist Guy de Maupassant jeo je redovno u restoranu na njegovom vrhu, jer je, govorio je on, to jedino mjesto u Parizu s kojeg se sam toranj ne vidi. Kada je stotinu godina kasnije, 1989. godine, završena izgradnja staklene piramide ispred Louvrea, koja je ulaz u muzej, nazvana je sramotom, a čak 90 posto Parižana smatralo je takvom.

Daleko od toga da se rad arhitekta Igora Franića, autora „Kocke mora”, spomenika braniteljima na Pilama, može uspoređivati sa spomenuta dva djela, no okolnosti postavljanja/izgradnje su slične, a ishod suprotan. Vizure Pariza danas je teško uopće zamisliti bez Eiffelovog tornja, a za Louvre se danas govori kako je jedini muzej na svijetu u koji se ulazi kroz umjetničko djelo. S druge strane Franićeva „Kocka mora” je uklonjena, a mogla je postati i nešto više od „spomenika palim Windowsima”.

NAKARADA KAO SPOMENIK, ALI KAO INSTALACIJA "KOCKA MORA" JE ZAŽIVJELA U PROSTORU

Nesumnjivo da je Franićev spomenik braniteljima nakaradan, ali ne kao intervencija u prostoru, ne i kao arhitektonsko, umjetničko djelo ili instalacija, već samo i jedino kao ono što predstavlja – spomenik braniteljima.

Autor govori kako projekt nije dovršen, te da bi tek cjelokupnim uređenjem platoa Pila, kako je bilo predviđeno, on dobio svoj puni smisao. No, zapravo, „Kocka mora” ni tada ne bi dobila svoj smisao kao spomenik braniteljima, ali njen smisao kao instalacije, intervencije u prostoru koja je u suprotnosti sa svojim kamenim okruženjem, spoj tradicionalnog i modernog mogao je zaživjeti.

Uostalom, „Kocka mora” i jest zaživjela, nebitno je li to na način da ona bude ogledalo na kojem se popravlja frizura prije odlaska na Stradun ili mjesto sastanka, ona je dobila svoju ulogu, makar ona i ne bila onakva kakva je prvotno zamišljena – kao mjesto pijeteta poginulim braniteljima.

KOMPROMISOM JE SAM AUTOR PRIZNAO PROMAŠENOST KONCEPTA KAO SPOMENIKA

Koliko je zapravo koncept „Kocke mora” kao spomenika branitelja bio besmislen govori i sama činjenica da je autor pristao na kompromis s tadašnjom gradskom vlasti, a pod pritiskom braniteljskih, odnosno veteranskih udruga te, iako tako nije bilo predviđeno, na samu „kocku” naknadno uvrstio križ i hrvatski grb, dakle da bi „kocka” prosječnom konzumentu vizualnog doživljaja na Pilama nečim uopće pokazivala kako je riječ o spomeniku. Ni to nije bilo dosta da bi se „Kocka mora” mogla doživjeti kao spomenik braniteljima pa je na zidiću u pozadini dodan i natpis uklesan u kamenu, „Braniteljima Dubrovnika kao znak trajnog sjećanja i vječne zahvalnosti”, posprdno nazvan guzosjedom, jer se nalazi točno u razini stražnjice.

Samim tim kompromisom uvrštavanja dodatnih elemenata autor je priznao promašenost vlastitog koncepta kao spomenika, u najmanju ruku nedosljednost i manjak odlučnosti da brani svoje djelo, ako je ijedno umjetničko djelo uopće potrebno braniti. Stoga je cinično kada autor zamjera gradskoj upravi uklanjanje njegova djela jer se time navodno krše njegova autorska prava. On se djela, u umjetničkom smislu, u biti odrekao u onom trenutku kada je pristao na kompromis, jer kod samostalne umjetnosti kompromisa nema, a dodavanjem križa i grba „Kocka mora” prestala je biti samostalni rad i zapravo je postala rad skupine autora, „umjetnika”, s jedne strane Igora Franića, a s druge strane gradske uprave i udruga veterana Domovinskog rata.

SAMOSTALNI ILI RAD SKUPINE AUTORA?

Sve i da je „Kocka mora” ostala autorov samostalni rad, pitanje je koliko daleko se može ići u obrani autorskih prava. Rad i djelo su naime plaćeni, vlasnik djela nije više autor Igor Franić. Ono o čemu Franić danas i prethodnih godina govori, kada se žali na kršenje autorskih prava, jest slično tome kao da kupite neku skulpturu i postavite je doma u hodnik, jednog dana odjednom vam se više ne sviđa pa ju odložite u podrum gdje je nitko ne vidi, a umjetnik od kojeg ste je kupili zaključi da ste time prekršili njegova autorska prava.

U konačnici, kompromis i beskompromisnost, a ne značaj tih djela i njihova uloga u svjetskoj arhitekturi i umjetnosti, što je, kako je već napisano, neusporedivo, osnovna je razlika između Eiffelovog tornja, piramide u Lovureu i „Kocke mora”, kao i odnos građana prema tim djelima.

ONO ŠTO NISU RAZUMJELI NI ŠUICA, NI AUTOR NI DIO GRAĐANA

Jesu, Parižani su se pobunili i protiv Eiffelovog tornja i protiv piramide, a u primjeru potonje otišli su toliko daleko da su zbijali šale na račun tadašnjeg francuskog predsjednika Mitterranda, koji je bolovao od karcinoma, navodeći kako želi biti prvi francuski faraon i pokopan u piramidi. Autor piramide Ieoh Ming Pei bio je s druge strane beskompromisan, a sami Parižani, kao ni tadašnji ministar kulture Jack Lang, koji je projekt i podržavao, od autora kompromis nisu ni tražili. Parižani naime samo i jednostavno – piramidu nisu željeli, ne da je nisu željeli izmijenjenu, nego je nisu željeli nikako i to je legitimno, a nelegitimno bi bilo da su ulazili u izmjene umjetničkog koncepta, jer riječ je o autorskom djelu. Ustrajnošću autora i vlasti Parižani danas imaju još jedan simbol koji dodatno daje na značaju njihovom gradu i francuskoj kulturi i umjetnosti.

To je ono što nisu razumjeli ni Dubravka Šuica, ni članovi veteranskih udruga ni sam autor „Kocke mora” Igor Franić koji danas tako gorljivo brani svoja autorska prava po kojima se sam kompromisom olakšao, a u konačnici ni dio samih građana.

Dapače, Dubrovčani su, zajedno sa svojom vlašću iskazali ogromnu dozu malograđanštine - tri puta. Prvi put kada se ulazilo u sam autorov koncept, drugi put kada je „Kocka mora” prepuštena propadanju i treći put kada je na oduševljenje svekolike javnosti uklonjena.

JE LI POSTOJALA DRUGA ŠANSA?

Ne samo da, za razliku od Dubrovčana i njihove vlasti, Parižani nisu od autora zahtijevali izmjene koncepta, već na koncu, kada su djela završena i unatoč protivljenju ostala trajno u prostoru, Eiffelov toranj nije prepušten propadanju i ruzini, a staklene površine piramide u Lovureu redovno se glancaju. O tome da nitko ne zahtjeva uklanjanje Eiffelovog tornja ili piramide, zar je potrebno uopće govoriti.

Koliko god pretenciozno bilo uspoređivati neusporedivo, Eiffelov toranj, piramidu i „Kocku mora” proporcionalno tome, umjesto da ju se proglasi opasnom za prolaznike, nepretenciozno je zaključiti kako je, uz odgovarajuće održavanje (pa zaboga, i umjesto „palih Windowsa” postoji Linux), „Kocki mora” mogla biti pružena i druga šansa, ne kao spomeniku braniteljima, već kao instalaciji u prostoru, intervenciji modernog u tradicionalnom, makar i kao ogledalu ili mjestu sastanka, umjetničkom djelu koje samo po sebi nije nakaradno do trenutka kada nema suvišni grb i križ, ne zato što su to grb i križ, već zato što onakvom konceptu, kakvog je autor uostalom i zamislio, jednostavno vizualno ne pripadaju.

SUVIŠNO JE OČEKIVATI VIŠESLOJNOST OD UČMALE SREDINE

No, od učmale dubrovačke sredine, neopravdano uvjerene da je višeslojna, a u isto vrijeme smatra kako je kamen jedina prava vrijednost, možda je suvišno očekivati takva promišljanja. U takvoj sredini neki novi spomenik, arhitekt ili umjetnik nužno će dobiti podršku u javnosti jedino ako bude riječ o kamenu, eventualno bronci, u učmaloj dubrovačkoj sredini, neopravdano uvjerenoj da je kozmopolitska, obavezno s peču križa, jer za Hrvatsku su valjda ginuli jedino katolici.

Bilo bi lijepo zaključiti kako će Dubrovnik 21. stoljeća u svom četvrtom ispitu na istu temu, spomeniku braniteljima, dobiti priliku dokazati ili opovrgnuti da je malograđanska sredina, dokazati svoju višeslojnost, kozmopolitsko ozračje, no nažalost, nekako logičniji zaključak je da takvu priliku neće imati tko ni prepoznati.

Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji sedmi dan zaredom nema novozaraženih, a od 90 uzoraka poslanih na analizu u petak njih 46 je obrađeno, a 44 je još u obradi. - navodi se u priopćenju Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

„Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1578 uzoraka. Hospitaliziran je 21 pozitivan pacijent, 12 osoba je na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, osam ih je u sekundarnom objektu odnosno Studentskom domu, a jedan pacijent je u Jedinici intenzivnog liječenja.
Osobi koja je svojedobno bila na respiratoru u KBC-u Split, a potom je vraćena na liječenje u OB Dubrovnik, stanje se dodatno poboljšalo te se više ne nalazi u Jedinici intenzivnog liječenja. U JIL-u je i dalje jedan pacijent koji je intubiran i na respiratoru, a njegovo stanje je nepromijenjeno u posljednja 24 sata.” - piše u priopćenju.

„Ukupno je 464 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 22 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer civilne zaštite DNŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološlu sliku.” - navodi se u priopćenju.

dpp

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je besplatni webinar na temu „Pravni aspekt poslovanja – jučer/danas/sutra“, na kojem je virtualno sudjelovalo preko 40 polaznika. Predavanje je održao pravni stručnjak Marko Rašica, dipl.iur.

Webinar je, uz standardni pravni okvir poslovanja, donio i pravni okvir te praktične savjete o poslovanju u vrijeme novonastale situacije uzrokovane pandemijom virusa Covid 19. Poduzetnici su upoznati s pravnim aspektima poslovanja vezano za zaštitu radnika i sprječavanje širenja zaraze na radnom mjestu, reguliranje rada kod kuće – rada „na daljinu“, godišnje odmore, neplaćene dopuste, preraspodjelu – kolektivne ugovore, ugovore o radu, plaće radnika i brojna druga pitanja koja se otvaraju poduzetnicima u ovoj nezavidnoj situaciji.

Epidemija bolesti COVID-19 nije samo pitanje virusa, već izazov koji stvara prilike za nove prilagodbe, novi način shvaćanja života, nove oblike ponašanja te nove oblike poslovanja.

Snimka webinara će od sutra biti dostupna na You Tube kanalu Centar za poduzetništvo DNŽ.

dpp

Dok, s jedne strane, promjene u prostoru često dođu tiho i postupno, a opazimo ih tek kada stanje eskalira, ponekad dođu nenadano i eksplozivno, kao što je slučaj s nedavno prezentiranim projektnim rješenjem uređenja Peskarije. Svim tim promjenama jedno je zajedničko – građane uvijek ostavljaju zatečenima. - navodi se danas u priopćenju Društva arhitekata Dubrovnik u kojem su se također očitovali i o uklanjaju spomenika braniteljima na Pilama, čime nisu zadovoljni, a o čemu možete čitati OVDJE.

IZ Društva u priopćenju o Peskariji navode kako nije nije čudno da građani ostaju zatačeni, osobito kada je riječ o javnom prostoru.

„Jer svima su u Dubrovniku dobro već znane učestale metamorfoze privremenih sadržaja u stalne, odnosno postupno preuzimanje i/ili privatiziranje javnog prostora. Uzroci toj i takvoj zatečenosti nedvojbeno počivaju u pogreškama koje su načinjene u prvim koracima, a kasnije su im posljedice hipertrofija stolova i štandova, odnosno prevelika orijentiranost privremenih sadržaja prema turizmu, uz istodobno zanemarivanje stvarnih potreba lokalnog stanovništva.” - pojašnjavaju razloge iz Društva arhitekata Dubrovnik.

„U javnom se diskursu, baš kao i u slučaju „Kocke mora“, za projektno rješenje na Peskariji fokus usmjerava na estetsku komponentu, iako pravi problem (uz sada već očigledne propuste i popratno prebacivanje odgovornosti) počiva na drugom mjestu. Riječ je o još jednoj višegodišnjoj boljci grada Dubrovnika, a koja tiho i postupno uništava njegovu prostornu supstancu – izostanku pravilnog i sustavnog programiranja javnih površina, odnosno uspostave promišljenih i dugoročnih prostornih rješenja, tj. načina i modela uporabe javnog prostora, neovisno o tome je li riječ o povijesnoj cjelini, njezinom kontaktnom području ili drugim dijelovima grada.” - navode arhitekti.

„Stoga, za nadati se je kako će dugo očekivani Plan upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom Dubrovnika napokon dati okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine, no važno je istaknuti kako pravo rješenje ove problematike može iznjedriti tek odgovarajući prostorno - planski dokument kao podzakonski akt. U ovom slučaju riječ je o urbanističkom planu uređenja povijesne jezgre, a u koji bi uz ostalo bili ugrađeni i najdemokratičniji mehanizmi koji su nam na raspolaganju kada je u pitanju uređenje javnog prostora – urbanističko - arhitektonski natječaji kao najbolje sredstvo koje može pomiriti i međusobno uskladiti privatni i javni interes. Naravno, uz uvjet njihove sveobuhvatne stručne pripreme, a onda i dosljedne provedbe od raspisa do realizacije.” - piše u priopćenju DAD – a.

dm

Dok još uvijek traje pandemija korona virusa, a građanima je i dalje preporučeno da stoje doma, Pile lagano poprimaju novi izgled.

No, osim što se postavlja novi pločnik, u međuvremenu je najveća promjena uklanjanje spomenika braniteljima „Kocke mora”.

A kako Pile izgledaju bez „Kocke mora”, iako se naravno većina Dubrovčana itekako sjeća toga, pogledajte u foto prilogu.

dm

U 13:37 sati zabilježen je potres koji se osjetio na području zapadno od Dubrovnika, odnosno u dolini Neretve, Pelješcu, Dubrovačkom primorju i otocima.

Potres je bio magnitude 3.9 po Richteru, a epicentar na području Bosne i Hercegovine, 52 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, na dubini od 10 kilometara.

dm