Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poprilično dobro nosi se i vodi Grad u krizi zbog pandemije korona virusa. Na samom početku kritizirali su ga ugostitelji, oporba prijetila napuštanjem sjednice Gradskog vijeća koju je na koncu on sam prekinuo, dok su ga s druge strane tek čekali pravi problemi koji su se valjali prema Dubrovniku jačanjem epidemije korona virusa.
Ipak, u vrlo kratkom razdoblju sa suradnicima je osposobio sustav civilne zaštite, osmišljen je i program pomoći socijalno ugroženima i gospodarstvenicima, ali i program ušteda.
O tome i nadanjima kada bismo mogli izaći iz krize gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govori i u intervjuu za Dubrovnikpress.hr.

Logično je da već na sljedećoj sjednici, elektronskoj u travnju, možemo očekivati rebalans proračuna. Gdje će se rezati?
- Da, već na idućoj sjednici Gradskog vijeća doći će do rebalansa proračuna, ali ne kako bi korigirali sve iznose nego kako bi osigurali sredstva za socijalne mjere koje sam nedavno predstavio. Samo u tom dijelu će doći do rebalansa proračuna, do onog što možemo nazvati pravim rebalansom doći će u svibnju kada budemo raspoređivali višak sredstava koji smo ostvarili u 2019. godini. Imamo višak od 27 milijuna kuna i to ćemo onda naravno poraspodijeliti kroz proračun na sve one gubitke koje ćemo sada bilježiti, odnosno koje smo već počeli bilježiti.
Znači, Grad Dubrovnik trenutno nije u minusu na računu?
- Grad nije u minusu, Grad je u plusu i možemo plaćati sve svoje obveze još uvijek bez ulaska u minus. Mi smo se pripremili, zatražili smo otvaranje minusa po računu od strane OTP banke, istovremeno smo zatražili jedan beskamatni zajam, što nas i pripada, od HBOR – a u iznosu od 40 milijuna kuna. Tako bi mi bez problema mogli funkcionirati idućih par mjeseci. Naravno, ući ćemo u minus, jer jasno je da se proračun ne puni u onoj mjeri i intenzitetom kojim bi se trebao puniti. Čak i kad se isključe svi turistički prihodi, proračun se ne puni onako kako bi trebao jer je gospodarstvo u stagnaciji, jer je sve u stagnaciji tako da i fizičke osobe sporije plaćaju nego što se očekuje, ali je sve to skupa i razumljivo. Mi smo gledali sve varijante. Varijanta A je da se sve skupa završi do 30. lipnja i mi bi tada imali nekih 40 milijuna kuna minusa, što nam ne predstavlja neki veliki problem jer bi onda sezona nakon toga iznijela sve skupa i u konačnici bi kraj godine dočekali s nulom ili eventualno nekim blagim plusom.
Drugim riječima, još uvijek postoji nada u sezonu ove godine.
- Postoji, ako sve završi do 30. lipnja. Ako se ovo nastavi onda moramo ući u potpuno drugi način rada, a to je maksimalno smanjena potrošnja, prebacivanje svih djelatnika Grada Dubrovnika na minimalac, uključujući naravno i sve dužnosnike, svi bi imali identične plaće. Praktički se onda plaćaju samo nužni, neopohodni troškovi.
NISMO UMANJILI PLAĆE ZAPOSLENICIMA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM, NE BI BILO KOREKTNO
Smanjenje plaće od 10 posto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama je mjera koju su građani pozdravili, ali zamjera Vam se što niste išli na model da se onima koji imaju veće plaće više i digne, a onima koji imaju manje plaće da se digne manje ili ništa.
- Nismo ipak svima isto umanjili plaću. Deset posto je umanjeno svima osim onima sa srednjom stručnom spremom. Za te ljude nismo radili nikakve korekcije, ni na razini Grada ni na razini ustanova. Smatrali smo da to ne bi bilo korektno. Umanjenje od 10 posto je bilo najlakše provesti u brzini, jer ovdje je bila bitna i brzina, jer ako bi išli u kolektivna pregovaranja i nove koeficijente, za sve to skupa bi nam trebalo sigurno nekoliko mjeseci. Kad se linearno smanjuje, onda ja imam mogućnost da kao gradonačelnik to i uradim i za to mi ne trebaju nikakva kolektivna pregovaranja.
No, mi nismo samo umanjili plaće 10 posto. Mi smo u krizi ukinuli i kolektivna prava, po pitanju prekovremenih sati, više se ne mogu plaćati prekovremeni sati, po pitanju nagrada na plaće, ne mogu se više isplaćivati, po pitanju regresa koji se trebao isplatiti u lipnju, a neće se isplatiti. Dakle, značajan dio tih prava smo u ovom trenutku ukinuli. Kako jedan dio ljudi radi od kuće onda samo za taj dio ljudi ukinuli i pravo na 250 kuna za prijevoz tako da smo i tu uštedjeli. Uštedjeli smo zapravo prilično velike novce na tim kratkoročnim mjerama. To će biti dovoljno do konca lipnja. No, kad prođe lipnja onda ćemo vidjet kako možemo dalje.
Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i točke mjera za pomoć gospodarstvu. Koje bi mjere, od onih koje ste predstavili, izdvojili?
- Svima onima koji su najmu, a kojima je onemogućeno poslovanje zbog odluka Stožera Civilne zaštite RH pomoći će se s 2500 kuna mjesečno da plate najmaninu. Zatim, pedeset posto smanjujemo najam gradskih prostora. Svjesni smo činjenice da, ukoliko se kriza nastavi i nakon lipnja, dakle i dalje ostanu zatvoreni objekti, kako nećemo moći naplaćivati najmove, ali s druge strane, ukoliko krene dobro, spremni smo u jednom trenutku odreći se i ovih 50 posto kako bi svi ljudi mogli raditi i normalno završiti ovu financijsku godinu. Ali, iznimno nam je važno sada naplatiti ovih 50 posto najmova. Zato što nam to omogućava da možemo financijski pratiti sve ove socijalne programe koje imamo, a oni su teški 17 milijuna kuna. Jedno bez drugoga ne može, jer naši prihodi su se uistinu sveli na minimum minimuma.
Koliko ljudi trenutno radi u gradskoj upravi?
- Jedna trećina ljudi dolazi u gradsku pravu na posao, ostali rade od doma i onda će se tako mijenjati svakih 14 dana.
ZAUSTAVLJAMO PROJEKTE TENIS DVORANE I AZILA ZA ŽIVOTINJE, NASTAVLJAMO SAMO ONE ZA KOJE MOŽEMO DOBITI EUROPSKA SREDSTVA
Koje ćete projekte zaustaviti?
- Od onih koji su bili spremni naglasio bih tenis dvoranu u Lapadu za koju smo sad trebali izabrati izvođača radova, za azil za životinje nećemo u ovom trenutku ni raspisivati javnu nabavu jer novaca nemamo da bi to uopće financirali. Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik privremeno ćemo staviti sa strane, ali što se tiče doma umirovljenika u Gružu tu smo završili javnu nabavu, imam osigurana kreditna sredstva, tako da ćemo s tim sigurno ići. Za druge projekte orijentirat ćemo se sada sto posto na europska sredstva. Čekamo hoćemo li dobiti zeleno svjetlo za Lapadsku obalu i ako se to dogodi idemo s tim projektom. Također idemo s park & ride sustavom koji je dio velikog europskog projekta za koje također čekamo zeleno svjetlo. Dakle u niti jedan projekt nećemo ući ukoliko nisu osigurani europski novci.

U svemu što se događa često je spominjana riječ „reset”. Je li ovo uistinu dobra prilika za „reset”, da se u budućnosti bolje upravlja i povijesnom jezgrom i općenito turizmom u Dubrovniku.
- Ja mislim da je ovo sjajna prilika upravo za to. Ne smijemo podleći onoj priči da ćemo mi, kad se turizam vrati, odjednom napraviti ponovo ono ludilo, ekspanziju svega da bi vratili dugove i minuse. Ne! Mi moramo odmah krenuti gospodariti kao da se ništa problematično nije dogodilo i moramo vraćati priču na ono što cijelo vrijeme govorimo – Grad po mjeri građana i turizam po mjeri građana. Dakle, ovo nam je izvrsna prilika da neke stvari stavimo na mjesto.
Imate li već neke ideje kako to napraviti?
- Imam, sigurno da imam. Najvažnija stvar je gospodarenje javnim površinama i upravljanje brodovima na kružnim putovanjima. Ne smijemo više nikad dozvoliti vipe od dva broda istovremeno...
Dobro, ali i inače ste bili na tom putu.
- Jesmo, ali sada možemo ići i malo restriktivnije. Što se tiče ostalog ovo nam je dobra prilika i da izmijenimo GUP što ćemo i učiniti, u listopadu bi sve to trebalo biti završeno ako uspijemo održati javnu raspravu, ovisi koliko će dugo trajati ove mjere oko korona virusa. U taj GUP unijeti ćemo puno tekstualnih odredbi koje će onemogućiti divljanje u prostoru. Mislim da će sve skupa sada doživjeti jednu mjeru koju je davno trebalo napraviti, ne samo po pitanju prostora i turizma nego i po pitanju načina življena s mišlju da se može živjet od dva apartmana, od toga uživat, a drugo ništa ne raditi. Mislim da će se ljudi malo i po tom pitanju resetirati i postati svjesni da se ne može na taj način živjeti.
NE OČEKUJEM TRAJNO SMANJENJE BROJA APARTMANA
Očekujte li smanjenje broja apartmana, odnosno da će dio tih nekretnina ući na tržište dužeg, a ne turističkog najma.
- Mislim da se neće smanjiti broj apartmana, on će ostati isti, svi oni koji su uložili u apartmane, a to su većinom građani Dubrovnika, nešto malo ima ljudi sa strane, i dalje će se baviti turističkim najmom. Očekujem ipak da će određeni broj nekretnina privremeno ući na tržište dužeg najma, ali kad se turisti vrate sve će se ponovo preokrenut.
Izjavili ste kako neće raspravljati s oporbom dok traje kriza zbog korona virusa. Je li u ovom trenutku oporba korektna ili ne?
- O onom igrokazu koji su oni željeli napraviti na prošloj sjednici Gradskog vijeća u niti jednoj jedinoj sekundi oni uopće nisu razmišljali ni pričali o socijalnoj kategoriji, o ljudima koji su ostali bez posla, ljudima koji su otjerani preko noći na berzu rada, dakle oni uopće nisu govorili o tome, oni su govorili samo o tome kako treba oprostiti plaćanje javnih površina. To im je glavni moment bio. To je ono što je mene i ljudski pogodilo.
Dakle, od stranaka koje su više lijevog spektra, od kojih očekuješ nekakvu socijalnu notu, ta socijalna nota je izostala i osala je jedino ona kapitalistička; ajmo prvo smanjiti najam javnih površina ugostiteljima ili im potpuno oprostiti, pa ćemo vam ona mi ostati na sjednici. Inače, to je bilo u vrijeme kada je kriza tek počinjala, nije bilo jasnih pokazatelja što će se dogoditi dalje. Zato sam ja tada rekao da postoje naši sugrađani koji su ostali bez posla ili oni koji su radili svega par dana, prije toga bili na berzi rada, iskoristili svoja prava, a kad se pojavila naznaka krize, ostali bez posla i sad nemaju nikakav primanja i pitao što ćemo s njima? I ti ljudi imaju neke obveze, kredite, a nemaju ni lipe prihoda i azto je trebalo razmišljati o njima, a ne o ugostiteljima. Zato je meni jako drago da smo osmislili ovaj naš socijalni program koji upravo tim ljudima omogućava mjesečno tri tisuće kuna od Grada Dubrovnika i aki je potrebno još 1500 kuna za plaćati podstanarstvo, da im bar na neki minimalan način pomognemo.
KADA NEŠTO ZATVORIMO, RADIMO TO ZBOG ZDRAVLJA GRAĐANA
Je li s pretjeralo u pojedinim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa, npr. s tim da se stave punktovi između Grada i susjednih općina, a u poziciji smo da smo omeđeni državnim granicama pa i ne možemo baš puno daleko.
- Meni je teško ocjenjivati sve te mjere jer iz svoje pozicije nemam cijelu viziju svih ostalih pojava koju oni gore vide. Oni sigurno znaju pluseve i minuse određenih mjera koje donose. Očito je to bilo nužno potrebno da se zaustavi širenje virusa.
Je li bilo nužno potrebno zatvoriti šetnicu rutom starog vodovoda? To su vam građani poprilično zamjerili.
- Pa jesu, ali isti ti građani nisu svjesni činjenice da kad njih stotinu gore odjednom šeta, a upravo se to događalo, da je onda njihovo zdravlje ugroženo. Ne radimo mi to zbog sebe i nekih naših fiks ideja, nego upravo zbog građana. Da se građani pridržavaju odredbi i drže socijalnu distancu, iako moram kazati da najveći broj naših sugrađana to poštuje, onda ne bi bilo potrebe za djelovanjem civilne zaštite. Kad mi moramo skoro svaki dan ponovo stavljati trake na dječja igrališta, kada tamo nađemo majke s djecom, kada moramo tjerati ljude da ne idu u grupama itd. ne radimo to mi zato što tako volimo, to nam je samo još jedan dodatni posao, ali to radimo zbog zdravlja naših sugrađana. Vidimo da se virus kod nas ne širi kao u nekim drugim zemljama, Italiju da i ne spominjem, i da mjere socijalnog distanciranja daju rezultate. Mislim da se možmo strpiti tih 14 dana. Neće se nikome ništa dogoditi ako ne šeta 14 dana.

Koliko je bilo teško organizirati civilnu zaštitu?
- Dobra stvar je da smo mi započeli organizaciju civilne zaštite prije nekih godinu i pol dana i tu se odradili svi oni administrativni poslovi, od pitanja tko želi uopće biti dio civilne zaštite, tako da je dobro da smo mi imali bazu, naručile su se bile uniforme, oprema... Imali smo glavnu bazu, a onda je na nama bilo da napravimo tzv. zapovjedništvo po kotarima, što smo relativno brzo i napravili, a veliki broj napih sugrađana se dodatno javljalo da želi biti dio civilne zaštite, ali nismo mogli svih angažirati. Po ptrebi se mogu uključiti drugi, ali ja se nadam da za to neće biti potrebe, no bitno da za ubuduće imamo jasnu bazu podataka. Sve je dobro dok dobro ide, ali kad se ne daj Bože nešto dogodit onda vam treba ljudstvo treba vam brza reakcija.
Poruka građanima je...
- Još jednom pozivam sve naše sugrađane da ostanu kod kuće koliko god je to moguće, pogotovo naše starije, a svima onima koji imaju potrebe za šetnju ili da prošetaju kućne ljubimce, kažem to možete napraviti ali samo držite razmak, držite udaljenost jedni od drugih, nemojte se grupirati, a posebna poruka je majkama s djecom da ne idu na dječja igrališta, jer u ovom trenutku ona predstavljaju ugrozu jer se upravo tamo možete zaraziti virusom, ne uklanjajte trake, što više stojite doma više ste sigurni.