Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić primili su jučer vodstvo Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, predsjednika Vicka Mihaljevića i ravnatelja Živka Šimunovića sa suradnicima.

Na sastanku je bilo riječi o nabavci specijaliziranog plovila za traganje i spašavanje na moru. Nabavka skutera „Rescue Runner“ ključna je za pilot projekt ustrojavanja službe za spašavanje na moru, a koju prvi u Hrvatskoj razvija upravo dubrovački Crveni križ.

Gradonačelnik Franković prihvatio je potporu ovom pilot projektu te će Grad Dubrovnik u Proračunu za 2020. godinu osigurati potrebna sredstva u vidu donacije GDCK-u Dubrovnik, a poduprijet će i ustrojavanje buduće službe i osposobljavanje njenih pripadnika.

Skuter „Rescue Runner“ dužine je 3.6 metara i kapaciteta 375 kilograma, a može razviti brzinu do 38 milja. Dizajniran je za misije potrage i spašavanja te za rad u najizazovnijim uvjetima na moru, a pokrivao bi čitavo područje dubrovačkog akvatorija - od Lokruma do Elafita i Brsečina. Njegova nabavka predstavlja bi vrijednu akviziciju u započetom procesu osuvremenjivanja žurnih službi i dodatnom podizanju razine spremnosti za intervencije na moru.

Predsjednik GDCK-a Dubrovnik Vicko Mihaljević i ravnatelj Živko Šimunović gradonačelniku Frankoviću ovom prigodom prezentirali su i rezultate projekta „Crveni križ u Gradu“, koji je tijekom 2019. godine proveden zahvaljujući financijskoj potpori Grada Dubrovnika u iznosu od gotovo milijun kuna te ostalih donatora poput gradske ustanove Rezervat Lokrum.

Podsjetimo, projekt „Crveni križ u Gradu“ nadogradnja je pilot projekta „Crveni križ na zidinama“. Isti je od uvođenja 2015. više puta nadograđivan pa su tako stručna dežurstva osposobljenih pripadnika Kluba mladih Dubrovačkog Crvenog križa uz više punktova na zidinama i Stradunu te otoku Lokrumu, proširena najprije na plaže Danče i Mandrač kao i na Stonske zidine, a 2018. godine i na javne plaže Bellevue, Šulić, Štikovica i Donje Čelo. U 2019. godini navedenim lokacijama pridodane su i gradske plaže u Zatonu Malom i Orašcu. U četiri mjeseca, od 24. svibnja do 30. rujna, 69 mladih članova GDCK-a Dubrovnik odradili su 29.495 sati dežurstava u kojem vremenu su zabilježili sveukupno 3.347 intervencija, najviše njih odrađeno je u povijesnoj jezgri uključujući zidine i Lokrum.

DPP

Nakon što su iz gradske uprave uputili priopćenje iz kojeg je vidljivo kako Luka Dubrovnik od kruzera prikupi višestruko manje otpada nego ga proizvedu Zračna luka hoteli Valamar Riviere i Jadranski luksuzni hoteli, na Facebooku se oglasio i čelnik GO SDP-a Jadran Barač.

On naime smatra kako Grad manipulira podacima jer su količine otpada u gradskoj upravi računali u litrama umjesto u kilogramima.

Baračev post prenosimo u cijelosti.

"Ovo je katastrofalna manipulacija podacima jer količina otpada koji se preuzima bi se trebao prikazati u kilogramima, a ne u litrama. Poznato je da kruzeri maksimalno komprimiraju otpad radi uštede prostora." - naveo je Barač.

N.M.

Obzirom da se posljednjih dana od strane pojedinih političkih organizacija zlonamjernim i neistinitim konstrukcijama želi obmanuti naše sugrađane, ovim putem dostavljamo konkretne podatke o količinama prikupljenog otpada različitih gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada Dubrovnika, a sve kako bi se isti mogli usporediti s količinama otpada koje Čistoći Dubrovnik na zbrinjavanje preda Luka Dubrovnik, a koji nastaje prikupljanjem komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima. - pišem danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Ističemo da je Grad Dubrovnik turistička destinacija i kao takva, osim otpada svojih stanovnika, bilježi i razne količine otpada koji proizvode svi oni koji posjećuju naš Grad, a koje gospodarski subjekti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom predaju Čistoći Dubrovnik kao ovlaštenom davatelju usluga. Isto tako je vrlo bitno za napomenuti kako svake godine gospodarski subjekti u sve većem obimu razvrstavaju otpad i isti šalju na daljnju oporabu, pa tako i Luka Dubrovnik, te se taj otpad ne odlaže na Grabovicu.” - stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Podaci navedeni u tabeli činjenično pokazuju da je Luka Dubrovnik u 2017. godini Čistoći Dubrovnik predala 2.108.000,00 litara miješanog komunalnog prikupljenog s kruzera, odnosno 2.398.000,00 litara u 2018., dok je do 31. listopada tekuće godine predano 2.196.000,00 litara. Za razliku od Luke Dubrovnik koja je obavljanjem svoje gospodarske djelatnosti u promatranom trogodišnjem razdoblju prikupila i predala 6.702.000,00 litara miješanog komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima, Zračna luka Dubrovnik, usporedbe radi, u istom razdoblju Čistoći na zbrinjavanje predala je 13.193.260,00 litara, dok su hotelske kuće prikupile i predale 16.158.115,00, odnosno 17.599.766,70 litara otpada.” - piše u priopćenju.

DPP

Derutna cesta, pokrpana na puno mjesta, što zbog istošena asfalta, što zbog učestalih puknuća vodovodnih cijevi, biciklisti koji tom jednosmjernom cestom uporno ležerno voze u suprotnom smjeru, ne obaziraći se ni kad im ususret dolazi vozilo, horde turista koje baš u onom zavoju kod ljetnikovca Sorkočević prelaze cestu kako bi se s obližnjeg pontona na koji su se netom iskrcali s nekih od brodova, ukrcali u neki od brojnih kombi vozila koja ih čekaju mahom parkirana na cesti.

Vozači automobila koji naglo koče kako ne bi pregazili te iste turiste, kolona koja se stvori jer autobus Libertasa zbog tih kombija na cesti ne može proći.

Ružna marina duž ceste, ostaci šuta i strojeva koje vlasnik marine koja zapravo i nije marina, ne želi maknuti s gradske parcele iako mu je koncesija davno istekla, sve su to slike Lapadske obale i svi ćemo se složiti sa zamjenicom gradonačelnika Orlandom Tokić - ta se cesta mora što prije rekonstruirati.

Rekonstrukciju prometnice duž Lapadske obale najavljivao je i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Puno je puta isticao kako radovi nisu započeli jer je oporba srušila proračun pa onda i njega i proračun, no danas je jasno da radovi ne bi započeli sve i da je proračun usvojen jer od tog projekta nije postojalo ništa što je preduvjet za njegovu realizaciju osim videosimulacije kako bi ta cesta po rekonstrukciji trebala izgledati. Nije bilo projekta, niti građevinskih dozvola, a niti imovinsko - pravni odnosi nisu bili riješeni.

Sve je te postupke, koji su preduvjet početku radova, okončala, a neke od njih još uvijek okončava aktualna gradska uprava, stoga javnost nakon nešto više od dvije godine mandata Mata Frankovića, očekuje da gradonačelnik ispuni svoje predizborno obećanje i rekonstrukcija Lapadske obale počne.

Da je rekonstrukcija Lapadske obale prioritet aktualne gradske uprave ističe i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

- Projekt Lapadske obale je trenutno u fazi žalbe na Ministarstvu graditeljstva i zato posljednjim rebalansom proračuna nismo predviđali sredstva. Moram ponovno naglasiti da je Lapadska obala zahtjevan projekt i zato će se izvoditi fazno, a mi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju do fakulteta imamo, a predali smo zahtjev za građevinsku dozvolu za dionicu od fakulteta do pumpe na Orsanu. Podmireni su troškovi izrade dokumentacije, čekamo dozvolu i potvrdu na izmjenu građevinske dozvole. - kazala je Tokić.

- Rekonstrukcija Lapadske obale planirana je u idućoj godini i očekujem građevinsku dozvolu kao i da naš Odjel za nekretnine završi postupak izvlaštenja na jednoj privatnoj čestici. Nakon toga raspisuje se natječaj za odabir izvođača radova i počinje gradnja. - rekla je Tokić, koja rekonstrukciju Lapadske obale drži najvećim prioritetom.

- Ta je cesta prioritet ove gradske uprave i smatram kako je ona najveći problem jer jako utječe na promet kakav imamo u tom dijelu grada. Važna su i ostala prometna rješenja, ali rekonstrukcija Lapadske obale jest prioritet. - kazala je Tokić.

Osim što je prioritet, rekonstrukcija Lapadske obale je iznimno važan projekt jer će se osim ceste, koja je zamišljena kao dvosmjerna, morati rekonstruirati kružni tok kod Pošte Lapad te raskršće na Batali, a trebalo bi izmijeniti i dotrajalu vodovodnu mrežu na tom dijelu lapadskog poluotoka.

Nakon poduže polemike koja se između direktora Luke Dubrovnik Željka Raguža i tzv. srđevaca vodila u javnom prostoru o količini otpada kojeg Luka preuzme s kruzera te njegovoj daljnjoj obradi, Grad Dubrovnik objavio je priopćenje iz koje je razvidno kako Zračna luka, Valamar Riviera i Jadranski luksuzni hoteli proizvedu puno veće količine otpada od onih koja Luka preuzme s kruzera. Nakon što su brojke u priopćenju demantirale srđevce, postom na Facebooku oglasili su se iz DUSTRA-e kojoj je na čelu Željko Raguž.

Post DUSTRA-e prenosimo u cijelosti.-

„Kako je lijepo argumentirano kao i uvijek ugasiti neku listu neradnika koji su jalni i zločesti. Ne kaže se uzalud da zavist najviše šteti svom vlasniku. Očekujemo napad na Zračnu luku kako avioni više ne smiju slijetati u Dubrovnik. Također očekujemo i napade na dvije najveće hotelske grupacije na području grada, jer kako ih nije sramota baviti se iznajmljivanjem kreveta u turističkom gradu.

Dragi sugrađani nemojte se više ni liječiti jer Vam Srdjevci i slični Smrdjevci to poručuju. Ipak nećemo napadati sve nabrojene jer tamo direktor nije nitko iz DUSTRA-e koja nam iz izbora u izbore nabija komplekse, jer ih radom i znanjem ne možemo pobijedit pa nam laži jedino preostaju.

Pozdravili bi i jedan polu portal koji huška takvu atmosferu, ali svojim postojanjem su već dovoljno kažnjeni. Za kraj poručujemo da nikada ne prilazite jarcu sprijeda, konju straga, ni budali s bilo koje strane." - naveli su iz DUSTRA-e u postu na Facebooku.

N.M.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične policije Gruda 40-godišnjakinja je osumnjičena za kazneno djelo teške krađe.

Sumnjiči se da je iz obiteljske kuće u Župi dubrovačkoj, gdje je radila kao spremačica, kroz duži vremenski period, otuđila veću količinu zlatnog nakita, odjeće, obuće, posteljine, skupocjenog posuđa, ukrasa, suvenira kao i veću količinu novca.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom jučerašnjeg dana obavljena je pretraga kuće osumnjičene 40-godišnjakinje gdje je pronađen dio otuđenih predmeta.

Osumnjičena 40-godišnjakinja je rano jutros, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko - neretvanske.

DPP

Na području Republike Hrvatske od 8. do 12. studenog 2019. održavati će se narodni običaji krštenja mošta “Martinje”, zbog čega će se na prometnicama poduzimati pojačane aktivnosti u prometu, prvenstveno u cilju sankcioniranja i suzbijanja vožnje pod utjecajem alkohola. Navedene aktivnosti provoditi će se i na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u sve dane održavanja Martinja, odnosno tijekom nadolazećeg vikenda.

Osim na prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola, obuhvatiti će se i drugi prekršaji, posebno oni koji su u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom prometnih nesreća s najtežim posljedicama – nepropisna brzina, korištenje mobitela za vrijeme vožnje, nekorištenje sigurnosnih pojaseva i dječjih sjedalica u vozilima, nekorištenje kaciga na mopedima i motociklima i dr.

U provođenje pojačanog nadzora uključen je maksimalno raspoloživ broj policijskih službenika kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa.

Nadzor vozača obavljat će se na lokacijama koje su se pokazale najugroženijim u pogledu prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Posebno napominjemo da su u prvih devet mjeseci 2019. godine, na području naše Policijske uprave dogodilo 96 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači pod utjecajem alkohola te je u navedenim nesrećama 16 osoba zadobilo teške tjelesne ozljede, a 44 ih je lakše ozlijeđeno.

Stoga molimo sve sudionike u prometu da poštuju prometne propise, prvenstveno da ne sjedaju za upravljače vozila ukoliko su prethodno konzumirali alkohol, da poštuju ograničenja brzine te da vožnju prilagode stanju i uvjetima na kolnicima.

Policijska uprava dubrovačko - neretvanska

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća kazao kako je direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić izgubila njegovo povjerenje, postalo je jasno kako će ona biti smijenjena sa svoje pozicije. Kako je rad Turističke zajednice Grada u posljednje vrijeme javno kritizirao čelnik DUSTRA-e Željko Raguž, tako se odmah počelo špekulirati da Raguž to ne radi tek tako, već s namjerom da na mjesto Romane Vlašić postavi nekoga od članova svoje stranke, konkretno gradsku vijećnicu DUSTRA-e Ivanu Šepak, koa je inače iz turističke branše.

No, Raguž je te špekulacije za portal Dubrovikpress.hr demantirao.

- Mene uopće ne zanima stranačka pripadnost sadašnje direktorice ili bilo kojeg budućeg direktora ili direktorice gradske Turističke zajednice, već me isključivo zanima kvaliteta rada te osobe, a kad me pitate pokušavam li Ivanu Šepak postaviti na mjesto Romane Vlašić, odnosno na mjesto direktorice TZ Grada Dubrovnika, onda ću vam reći da uopće ne znam je li ona voljna uopće se prijaviti za tu poziciju. Mislim da nju ta pozicija uopće ne zanima, niti smo o toj mogućnosti razgovarali. - kazao je Raguž.

- Također me ne zanimaju oni koji govore kako je moj atak na TZ grada Dubrovnika motiviran time da stavim svoga čovjeka na tu odgovornu funkciju. Dakle, u krivu su oni koji tako misle i to će se potvrditi kad dođe vrijeme. Ja ću podržati svaku osobu s referencama da rad gradske TZ podigne na jednu veću razinu te da se ona bar upola približi radu zagrebačke Turističke zajednice. - kazao je Raguž.

Baš je Raguž nedavno u nekoliko navrata kritizirao rad gradske TZ. Tako je na rujanskoj sjednici Gradskog vijeća istaknuo kako je „jedini zadatak koji imaju ljudi u tom uredu poći na sajmove, ostaviti letke i pobrati lijepe dnevnice” te postavio pitanje je li ijedan turist više u Grad došao na osnovi tih sajmova.

Upravo je na turistički sajam u London, koji je inače najveći sajam te vrste, otišla direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić od koje su vijećnici i gradonačelnik Mato Franković, koji je inače predsjednik gradske TZ, očekivali da im u Gradskoj vijećnici podnese izvješće o radu za 2017. i 2018. godinu.

Nakon što se Vlašić nije pojavila, što i nije bila u biti obavezna, a na Vijeće nije poslala nikoga iz gradskog TZ-a tko bi umjesto nje podnio izvješća o radu za prethodne dvije godine, gradonačelnik je kazao kako je Vlašić, odabravši London, izgubila njegovo povjerenje. No, Vlašić zapravo, iako je rad turističkih zajednica javan, sukladno zakonu nije ni trebala izvješće o radu podnijeti Gradskom vijeću, niti je itko od bivših direktora ili direktorica gradske TZ ikada podnosio izvješće Gradskom vijeću u ovom ili onom sazivu.

Posve je jasno, stoji to u materijalima, a nije to krio ni gradonačelnik, kako je izvješće o radu TZ Grada na dnevni red sjednice uvršteno na inicijativu vijećnika DUSTRA-e Željka Raguža. Pa baš je Raguž još na rujanskoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnika pitao je li zadovoljan radom gradske TZ. Stoga je jasno kako je izvješće o radu TZ Grada za 2017. i 2018. na dnevni red Vijeća uvršteno kako bi se zadovoljila DUSTRA kao koalicijski partner te kako bi temeljem rasprave o tim izvješćima na Vijeću započeo proces smjene Romane Vlašić.

Inače, u političkim se krugovima već duže vrijeme špekulira kako će do te smjene doći. Zapravo se to tome govori još otkad je na posljednjim lokalnim izborima u Gradu došlo do smjene vlasti. Naime, Romana Vlašić je za direktoricu gradske TZ imenovana još u siječnju 2013. godine, no Franković, iako se to očekivalo, a u igri su bili i novi kandidati za poziciju direktora TZ Grada Dubrovnika, Romanu Vlašić tada ipak nije smijenio.

Nakon što je gradonačelnik izjavio kako je Romana Vlašić izgubila njegovo povjerenje, jasno je da joj „ne gine” smjena.
No koji je krimen Romane Vlašić i je li ona zaista mogla raditi bolje, odnosno je li radila dovoljno dobro? Kad se to pitanje postavi zaposlenima unutar gradske TZ, svi će oni reći kako su radom još uvijek aktualne direktorice zadovoljni. Istaknut će kako odlično poznaje turističku branšu te naglasiti kako je kao direktorica gradske TZ iznimno korektna.

Kad se sve zbroji i oduzme, očito je došlo vrijeme da za direktora ili direktoricu gradske TZ zajednice bude izabran netko drugi. Ako je za vjerovati lokalnim političarima, neka konkretna imena još nisu u igri.

U svakom slučaju, prema novom zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kandidat za direktora gradske TZ, da bi bio izabran, mora zadovoljiti određen uvjete koje propisuje resorni ministar. Jedan od osnovnih uvjeta su visoka stručna sprema i položen stručni ispit.

Prema novom Zakonu direktoru turističkog ureda nije dopušteno obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica. Ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja te ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je član turističke zajednice.

Što se tiče djelovanja turističkih zajednica, a to je ono što je Raguž najviše prigovarao, njihovo je da upravljaju javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice lokalne, organiziraju manifestacije i priredbe, objavljuju komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima, prodavaju suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitih promotivnih materijala. Posao im je posredovanje u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu ne postoji registrirana turistička agencija te da obavljaju druge poslove i zadaće od javnog interesa u funkciji razvoja turizma i destinacije.

Završeni su radovi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade dječjeg vrtića Ciciban, a tim povodom danas je u obnovljenom objektu održana konferencija za medije. O tijeku i važnosti projekta govorili su gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać i Damir Blažević, predstavnik izvođača radova tvrtke Lapad Graditelj.

Radi se o jednom u nizu infrastrukturnih projekata za koji je Grad Dubrovnik osigurao bespovratna sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Europske unije te iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je 1,5 milijuna kuna a Grad Dubrovnik je osigurao gotovo 70% bespovratnih sredstava.

Ovom prilikom, gradonačelnik Mato Franković izjavio je kako je zgrada vrtića sada novija, ljepša i bolja na zadovoljstvo svih korisnika. Gradonačelnik je istaknuo kako je energetski certifikat zgrade vrtića bio D a uskoro se očekuje izrada novog. Zahvalio se izvođačima radova tvrtki Lapad Graditelj na uspješno odrađenom poslu, kao i ravnateljici Boji Milan Mustać te svim roditeljima na strpljenju dok se prevladalo razdoblje ove obnove.

Radovi su započeli u drugoj polovici lipnja ove godine te su izvršeni unutar predviđenih rokova. Ispred izvođača radova, tvrtke Lapad Graditelj, Damir Blažević je izjavio kako je zadovoljan jer su radovi izvršeni kvalitetno i u rokovima. Zgrada dječjeg vrtića Ciciban sada je toplinski izolirana s vanjske i unutarnje strane, izvršeni su radovi na krovu, ugrađena je nova PVC stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom i zaštitom od sunčevog zračenja, te su ugrađeni solarni kolektori za pripremu tople vode.

Svi radovi su izvršeni s ciljem podizanja kvalitete infrastrukture i ugodnosti boravka za najmlađe građane Grada Dubrovnika, smanjenja izdataka za utrošak energije, smanjenja štetne emisije CO2 te uvođenja korištenja obnovljivih izvora energije.

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać posebno se zahvalila Upravnom odjelu za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju jer su prepoznali važnost energetske obnove. Istaknula je kako je vrtić izgrađen 1972. godine, dograđen 2003., a ovom energetskom obnovom ulazi u novi početak sa sretnijim i zadovoljnijim korisnicima.

Ovom konferencijom za medije označen je završetak radova na energetskoj obnovi zgrade dječjeg vrtića Ciciban, a uskoro se očekuju završeci radova i na preostala tri projekta energetske obnove za koje je Grad Dubrovnik osigurao značajna sredstva iz EU fondova.

DPP

Četvrti sastanak projekta „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ održan je jučer u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Pločama. Uvodnu riječ održao je Miho Baće, pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije te voditelj projekta.

- Projektne aktivnosti te projektni zadaci se obavljaju kao što je to projektom planski i zadano, dio radova se bliži kraju uz neke sitne zahvate koji se još moraju odraditi, a ostatak radova će također završiti u zadanim vremenskim okvirima. - rekao je voditelj projekta Miho Baće.

Trenutnu situaciju provedbe te upute za daljnju provedbu projekta objasnila je koordinatorica projekta Iva Pozniak, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata Regionalne agencije DUNEA, a ostali partneri projekta su iznijeli trenutna stanja svojih radova i aktivnosti za koje su nadležni.

Projekt „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ pridonijet će razvoju te obogatiti trenutnu turističku ponudu Neretve. Očekivani rezultati projekta su revitalizacija, uređenje i stvaranje novih edukativnih i sadržaja za posjetitelje u svrhu valorizacije prirodne baštine doline Neretve kroz turističku ponudu i održivi turizam. Projektnim aktivnostima postići će se i podizanje obrazovnog kapaciteta ciljnih skupina dionika o važnosti očuvanja i učinkovitog upravljanja zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže Natura 2000 doline Neretve.

Organizirane su i održane brojne edukacije i radionice u sklopu projekta kako bi se podigla razina javne svijesti o važnosti očuvanja zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže Natura 2000 doline Neretve.

Projekt obuhvaća devet infrastrukturnih zahvata, a to su uređenje posjetiteljskog centra i planinarskog doma u Baćini, izložbeni prostor – postav muzeološke koncepcije za „prvu prostoriju“ Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, edu-eko kompleks na brdu Trovro u Rogotinu, promatračnica za bioraznolikost na Baćinskim jezerima, tematske staze na Baćinskim jezerima – postavljanje informativnih ploča, pješačke staze kroz značajni krajobraz Predolac-Šibenica, edu-eko vrt u sklopu OŠ fra Ante Gnječa u Staševici, edu-eko dječje igrališta u Otrić-Seocima te nabava i postavljanje opreme i sustava tehničke zaštite u Metkoviću.

Uz Dubrovačko-neretvansku županiju kao nositelja projekta „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ partneri su i Grad Ploče, Grad Metković, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA.

Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020., a financiran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14.356.064,90 kn, prihvatljivi troškovi su 14.048.072,02 kn od čega 10.536.054,01 kn iznosi potpora EU. Partneri sufinanciraju projekt u iznosu 3.512.018,01 kuna, a trajanje je predviđeno od 1. ožujka 2016. do 1. studenog 2020. godine.

DPP

Cijepljenje protiv gripe za sezonu 2019./2020. u Hrvatskoj započinje 6. studenog 2019. u ambulantama izabranih liječnika obiteljske medicine, pedijatara i Odjelima za epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog distribucije cjepiva većina cjepitelja započeti će sa cijepljenjem od 6. do 8. studenog.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nabavio je za potrebe Dubrovačko-neretvanske županije 8.000 doza cjepiva protiv gripe, što je oko 10% više nego lani. Količina cjepiva je procijenjena na temelju odaziva na cijepljenje u prethodnoj sezoni (2018./2019.). Ovosezonsko četverovalentno cjepivo koje je osigurano za cijepljenje rizičnih skupina u skladu je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i EU-a za sezonu 2019./2020. odnosno sadrži dva podtipa virusa gripe A (H1N1 i H3N2) i dva tip virusa gripe B. Ove sezone nabavljeno je cjepivo Vaxigrip Tetra.

Više informacija možete doznati na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije OVDJE.

Županija dubrovačko - neretvanska

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa donio je upute za objavu informacija o suđenjima u tijeku u kojima javnost nije isključena. Sessine upute odnose se na popise sudskih rasprava u ročišnicima sudova u kojima bi javna trebala biti i imena i prezimena osoba kojima se sudi. Naime, u ročišnicima nekih sudova u zemlji imena i prezimena onih kojima se sudi bila su javno objavljena dok Ministarstvo pravosuđa nije donijelo odluku da se podaci anomiziraju, odnosno da se iz ročišnika uklone imena i prezimena onih kojima se sudi, no nova odluka predsjednika Vrhovnog suda Đura Sesse obvezujuća je za sve sudove u zemlji.

U objavi Vrhovnog suda koja sadrži Sessine upute, sudovi na svojim mrežnim stranicama trebaju objavljivati podatke o javnim suđenjima, odnosno raspravama u kojima javnost nije isključena. Ti podaci trebaju uključivati ime i prezime stranaka, uključujući i ime i prezime optuženika, mjesto naziv suda te dan i vrijeme održavanja javnog suđenja i predmet spora, dok u kaznenom postupku treba biti naveden zakonski naziv kaznenog djela uz oznaku zakonskog članka.

Podatke objavljene na mrežnim stranicama sudova treba čuvati onoliko dugo koliko je potrebno radi ispunjenja svrhe objave, ali ne duže nakon 15 dana.

Ova Sessina odluka napokon bi trebala uvesti red u kaos koji je nastao nakon odluke Ministarstva pravosuđa o anonimizaciji ročišnika, tim više što su se sudovi pozivali na Zakon o zaštiti osobnih podataka koji više nije na snazi te Opću odredbu o zaštiti osobnih podataka koja se ne primjenjuje na sudske postupke, a postoji izuzetak i za medije.

Neki su sudovi zaista u svojim ročišnicima isticali imena optuženika. Tako je u ročišniku Županijskog suda u Splitu uz datum suđenja i ostale podatke o postupku redovito pisalo ime Andra Vlahušića dok mu se sudilo za Aferu Šipan da bi se nedavno ti podaci zaštitili.

Listanjem ročišnika Županijskog suda u Dubrovniku za studeni vrlo brzo ćete steći dojam da se na tom sudu gotovo pa nikome ne sudi. Naime, od 23 dana, koliko ih je preostalo do kraja studenoga, u ročišnik su upisani termini za svega sedam ročišta. Od tih upisanih ročišta, samo su podaci o suđenju jednog suca uredno napisani, doduše, umjesto punog imena i prezimena optuženika ispisani su njegovi inicijali.

Ročišnik Općinskog suda u Dubrovniku tek je posebna priča. U njemu se nikad nisu mogla iščitati imena onih protiv kojih se vode sudski postupci. Umjesto njihovi u tom su ročišniku navedena imena sudaca koji sude u sudskim postupcima koji su u tijeku ili tek trebaju početi. Ali izgleda da na tom sudu postoji samo jedan sudac i jedna sutkinja. Ostali ne unose ništa u ročišnik.

Odluka predsjednika Vrhovnog suda Đura Sesse prema kojoj u ročišnicima moraju biti istaknuti svi relevantni podaci pa tako i imena onih protiv kojih se vode sudski postupci u skladu je s Ustavom te međunarodnim i europskim pravom,

Svakako će biti zanimljivo u skoro vrijeme provjeriti kako će nakon Sessine odluke, koja je za sudove obvezujuća, izgledati podaci u ročišnicima Županijskog i Općinskog suda u Dubrovniku te kad će i hoće li uopće postupiti po preporuci predsjednika vrhovnog suda Đura Sesse.

U Sessinu obrazloženju, objavljenom na mrežnim stranicama Vrhovnog suda, navedene su polazne osnove za upute koje je proslijedio sudovima. Tako Sessa navodi kako su suđenja načelno javna te da se presude donose javno dok je isključenje javnosti iznimka.