Policijski službenici Postaje granične policije Metković su u suradnji s djelatnicima carine, na MCGP Klek, u poslijepodnevnim satima u četvrtak, prilikom ulazne granične kontrole osobnog vozila austrijskih nacionalnih oznaka, pronašli veću količinu cigareta.

Vozilom je upravljao 60-godišnji austrijski državljanin, a suputnica u vozilu bila je 64-godišnja državljanka Srbije.

Naime, tijekom granične kontrole se posumnjalo u krijumčarenje, te je zatražen nalog za pretragu vozila. Temeljitom pretragom je, u prepravljenom podvozju vozila, pronađeno ukupno 1800 kutija cigareta i to 1430 kutija cigareta marke Ashima Luxuri Size, 240 kutija cigareta marke Marble King Size i 130 kutija cigareta marke Ashima Luxuri Super Slim.

Vozač i suvozačica su uhićeni i nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su počinili kazneno djelo Izbjegavanje carinskog nadzora.

U večernjim satima u petak, osumnjičeni su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

Dubrovački glazbenici, violinistica Dora Kamber i gitarist Pero Škobelj održat će koncert u nedjelju, u palači Sponza s početkom u 20.30 sati. Ovaj koncert početak je jesenskog ciklusa Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji nosi naziv „Jesenji glazbeni moskar“ i održava se petu godinu za redom.

Na programu djela:
S.L. Weiss Ciaccona uG molu
F. Schubert Arpeggione sonata u A duru D.821
M. Miletić Sonatina za violinu i gitaru
A. Piazzola Histoire du Tango, Café 1930, Nightclub 1960

Dora Kamber specijalizirala je 2017. godine na poslijediplomskom specijalističkom studiju na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu na temu Artikulacija u Mozartovim i Beethovenovim violinskim sonatama. Usavršavala se na seminarima kod prestižnih svjetskih pedagoga kao sto su: Asja Kouchner, Alice Shoenfeld, Jennifer Ward-Clarke, Catherine Mackintosh, Therese Caudle, Merit Palas, Jeanne Janssens, Marianne Rygner, Felicity Lipman, Marja Olama, Bela Detrekoy, Tove Detrekoy, Alexsander Gilman... Kao solistica i članica komornih ansambala dobitnica je visokih nagrada na regionalnim i državnim natjecanjima. Zadnjih deset godina radi kao profesorica violine na Umjetničkoj školi Luka Sorkočević u Dubrovniku za koje vrijeme njeni učenici osvajaju ukupno 50 visokih nagrada na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima.

Pero Škobelj svoju glazbenu naobrazbu na gitari stekao je u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u klasi prof. Tomislava Žerovnika i prof. Maroja Brčića, a zatim na Umjetničkoj akademiji sveučilišta u Splitu u klasi prof. Gorana Listeša, gdje je diplomirao 2011. godine. Tijekom svog školovanja sudjelovao je na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima u solo i komornoj kategoriji te osvojio brojne nagrade. Pohađao je brojne majstorske tečajeve koje su vodili svjetski poznati gitaristi: Zoran Dukić, Ana Vidović, Istvan Römer, Denis Azabagić, Pepe Romero, Aniello Desiderio, Carlo Marchione i Marcin Dylla.

Od 2011. radi kao profesor gitare u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku i Cavtatu te često nastupa kao solist i član komornih ansambala.

R.R.D.

Ulaznice su dostupne u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra u petak i u nedjelju od 9 do 14 sati, u Luži, u gift shopu Dubravka na Pilama i agenciji Perla Adriatica na Pločama. Ulaznice se mogu kupiti i pred ulazom sat vremena prije početka koncerta, a popusti za građane mogu se ostvariti isključivo na blagajni Orkestra. Za više informacija kontaktirati broj 091 613 7314.

Grad Dubrovnik pokrenuo je otvoreni postupak javne nabave za „Izvođenje radova na natkrivanju tenis terena“ u Lapadu. Riječ je o I. fazi projekta rekonstrukcije tenis terena i pratećih građevina Tenis kluba Dubrovnik. Projekt se odnosi na natkrivanje dva terena (četvrtog i petog) tenis centra na Šetalištu kralja Zvonimira izgradnjom suvremeno oblikovane dvorane lučne konstrukcije visine 10 metara i raspona 38,45 metara, a prema projektu koji je izradila tvrtka Alfaplan d.o.o. i sukladno građevinskoj dozvoli izdanoj u ožujku ove godine.

Konstrukcija kojom se natkrivaju tereni sastoji se od primarnih drvenih lameliranih nosača, čelične konstrukcije te čeličnih stupova koji su dijelom obloženo armiranim betonom. Planirano je zatvaranje natkrivenih terena spuštanjem vertikalnih automatiziranih prozirnih tendi na bočnim stranama građevine. Sveukupna natkrivena površina iznosi 1479 metara kvadratnih. Procijenjena vrijednost radova iznosi 12 milijuna kuna s predviđenim rok izvođenja 10 mjeseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao.

Projektom se postiže veća kvaliteta, bolja funkcionalnost i estetska vrijednost okruženja tenis centra, a Tenis klubu Dubrovnik omogućit će organizaciju različitih međunarodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu, a time i kontinuitet rada.

Druga faza odnosi se na uređenje tribina kapaciteta 850 mjesta s fitness centrom, svlačionicama, skladištem i uredima za administraciju.

Podsjetimo, projekt rekonstrukcije tenis terena u Lapadu jedan je od 11 strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika. Izgradnjom tenis dvorane u Lapadu kao i drugim ulaganjima pokrenutim u posljednjih nekoliko mjeseci - hangar za jedriličare u Orsanu, nogometni teren u Gospinom polju, judo dvorana u Mokošici te rekonstrukcija objekta bivšeg hotela Stadion s prvim muzejom vaterpola u svijetu, Grad Dubrovnik započinje snažne promjene po pitanju izgradnje sportske infrastrukture.

DPP

Zbor građana za koji su se mještani Zatona izborili nakon brojnih dopisa i zahtjeva nije postigao svoju svrhu! Sastanak koji je trebao dati priliku stanovnicima Zatona da iznesu svoje probleme bio je tek predstava u zajedničkoj režiji predsjednika Mjesnog odbora Zaton Emilija Puljizevića i gradonačelnika Mata Frankovića, koji su, kako bi izbjegli razgovarati o brojnim problemima Zatona, raspravu ograničili na samo tri točke – nove režime prometa u Velikom i Malom Zatonu te informiranje o uvjetima za izrađivanje Urbanističkog plana uređenja Malog Zatona. - piše danas u priopćenju dubrovačkog HNS-a o nedavnom Zboru građana u Zatonu.

„O problemima poput autobusnih ugibališta, nužnosti izgradnje šetnice između Velikog i Malog Zatona, lokacija za nova parkirališta ili nedostatne komunikacije s predsjednikom Mjesnog odbora nije bilo riječi jer te teme nisu bile dopuštene. Zapravo je Zbor kojeg su građani tražili još prije više od pet mjeseci, a članovi Mjesnog odbora isti odbijali mjesecima sazvati, na kraju bio tek krnji sastanak na kojem su obrađene teme o kojima su gradska uprava i članovi Mjesnog odbora htjeli razgovarati, dok su brojna pitanja o kojim su građani htjeli razgovarati i iznijeti svoje stavove ostala neizgovorena i neraspravljena.” -zapitavši „zašto su Franković i Puljizević protiv slobode govora”, napisali su iz HNS-a.

D.M.

Dubrovnik je danas ostvario četiri milijuna noćenja u 2019. godini, čak 17 dana ranije nego prošle godine. Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 11. listopada boravilo 1 288 490 turista (12 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 4 001 084 noćenja (5 % više nego 2018. godine).

Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva (182 177 dolazaka, 845 068 noćenja; prosječan boravak: 5 dana) SAD-a ( 147 805 dolazaka, 409 072 noćenja, prosječan boravak: 3 dana) a zatim slijede gosti iz Njemačke, Francuske, Španjolske, Australije, Irske, Hrvatske, Italije i Kanade.

Značajan porast zabilježen je sa slijedećih tržišta: Njemačka 40 % u dolascima i 6 % u noćenjima, Irska 34 % u dolascima i 34 % u noćenjima, Brazil 24 % u dolascima i 23 % u noćenjima, Kina 23 % u dolascima i 24 % u noćenjima, Rusija 20 % u dolascima i 10 % u noćenjima, SAD 15 % u dolascima i 15 % u noćenjima, Francuska 12 % u dolascima i 10 % u noćenjima, Poljska 11 % u dolascima i 8 % u noćenjima, J.Koreja 10 % u dolascima i 14 % u noćenjima, Kanada 9 % u dolascima i 9 % u noćenjima, Španjolska 7 % u dolascima i 5 % u noćenjima te Hrvatska 5 % u dolascima i 5 % u noćenjima.

Prema izvješću Hrvatske turističke zajednice na području TZ grada Dubrovnika u nautičkom turizmu, od početka godine do 30. rujna, ostvareno je 45 532 dolazaka (10 % više nego 2018.g.) te 284 342 noćenja (6 % više). U nautičkom turizmu u navedenom razdoblju najviše je bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, Australije, SAD-a, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Belgije, Poljske, Novog Zelanda i Španjolske.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 10. listopada 2019. godine, 693 405 gostiju je odsjelo u 50 dubrovačkih hotela, što je porast od 17 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 2 053 556 noćenja, odnosno 5 % više nego prošle godine.

U privatnom smještaju od početka godine do 10. listopada odsjelo je 456 596 gostiju, što je porast od 10 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 1 510 270 noćenja, odnosno 7 % više nego 2018. godine.

DPP

Za vrijeme održavanja natjecanja "Dubrovnik Triatlon 2019", u subotu 12. listopada u vremenu od 14 do 17:30 sati vrijedit će zabrana prometovanja sljedećim ulicama i cestama na području Grada Dubrovnika:

- dionica državne ceste D420 Solska baza - Sustjepan,

- bivša županijska cesta br. 6254 Sustjepan - Komolac (ACI marina),

- Obala Stjepana Radića i

- Obala pape Ivana Pavla II.

Za vrijeme trajanja privremene zabrane prometovanja postavit će privremena regulacija prometa.

Grad Dubrovnik

Visoki upravni sud odbio je prijedlog za obustavu primjene Odluke o komunalnom redu Grada Dubrovnika uz koju je uklonjen i dio bankomata u Gradu. Kako je pojašnjeno u odluci Visokog upravnog suda od 27. rujna, „zaštita financijskih interesa pojedinaca ne preteže pred svrhom zaštite kulturnih dobara”. Inače, vlasnici prostora, odnosno vlasnici bankomata žalili su se na rješenja o uklanjanju i zatražili obustavu primjene Odluke o komuinalnom redu dok sud ne donese odluku o njihovim žalbama. Njihov prijedlog je tako odbijen.

„Svi bankomati koji su imali rješenje o uklanjanju, njih ukupno 24, su maknuti iz povijesne jezgre. Vlasnici su postupili sukladno rješenju Komunalnog redarstva Grada Dubrovnika, a u ukupnoj brojci je i osam uređaja koji su bili postavljeni u izlozima na Stradunu.” - navodi se danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika uz informaciju kako je Upravni sud odbio prijedlog za obustavu primjene Odluke o komunalnom redu.
 
„Po usvajanju odluke na Gradskom vijeću provedeni su upravni postupci kojima su obuhvaćeni bankomati bez valjanih odobrenja. Po isteku rokova od 30 dana, a ukoliko nisu postupili po rješenju, Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika krenulo je s ispisivanjem visokih kazni za prekršitelje. Od ukupno evidentiranog 41 bankomata njih 15 ima odobrenje Konzervatorskog odjela, dva su „uvučena” u unutarnji prostor i više im se ne pristupa s ulice, a svi ostali su uklonjeni u periodu od kraja kolovoza do polovice rujna. Dubrovnik je postao prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje postavljanja bankomata kako bi zaštitio UNESCO-vu spomeničku baštinu, a provedba Odluke o komunalnom redu pokazala je izvrsne rezultate.” - piše u priopćenju.

To piše u priopćenju, no s druge strane treba napomenuti da unatoč tome što su iz Grada uklonjena 24 bankomata, problem nije riješen iz jednostavnog razloga – preostali bankomati, osim onih koji su u unutarnjim prostorima, jednako nagrđuje povijesnu jezgru kao što su nagrđivali i oni koji su uklonjeni.

Naime, konzervatori su po tko za koji put pokazali da imaju dvostruka mjerila jer izdali su odobrenja za postavljanje bankomata po „babi i stričevima” što najbolje pokazuju bankomati u prostorima Blagih djela koje vodi otac ministrice kulture Nikola Čičo Obuljen.

Problem bankomata u Gradu bit će dakle riješen onog dana kada pravila za svih budu vrijedila isto.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić potpisala je jučer u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Ugovor o sufinanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.

Na temelju sklopljenog ugovora Ministarstvo turizma će sudjelovati u projektu „Izrada studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Grada Dubrovnika“, i to sredstvima u iznosu do 100 tisuća kuna, što čini 80 posto potrebnih sredstava za realizaciju projekta.

Naime, Grad Dubrovnik je na navedeni Program Ministarstva prijavio projekt „Izrada studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Grada Dubrovnika“ u ukupnoj vrijednosti od 123.500,00 kuna, a sukladno propozicijama Programa, Ministarstvo sufinancira do 90% prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva koja će Grad za realizaciju projekta izdvojiti iz Proračuna iznose 23.500 kuna.

Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini otvoren je krajem travanja, a zatvoren 28. lipnja 2019. godine. Sredstva za potpore namijenjena županijama, gradovima i općinama, između ostaloga i za izradu studija održivosti ili studija upravljanja kvalitetom, osigurana su u Fondu za razvoj turizma, odnosno u Državnom proračunu.

DPP

Učitelji, profesori, ali i gotovo svi zaposleni u srednjim i osnovnim školama i danas su nastavili sa štrajkom. Danas u cirkularnom štrajku, koji je u Hrvatskoj organiziran po prvi put, štrajka se u školama u četiri hrvatske županije među kojima je i Dubrovačko - neretvanska županija. Odaziv prosvjetara, kazala je za Portal Dubrovnikpress.hr županijska sindikalna povjerenica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Dana Svaguša, danas je čak bolji nego jučer.

- Odaziv je odličan i danas, čak i bolji nego jučer jer u nekim školama, u kojima je jučer bilo nastave, danas uopće nije organizirana. Odaziv štrajku članova NSZSSH u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je rekordan, odnosno gotovo stopostotan i mi smo smo uspjehom ove sindikalne akcije i više nego zadovoljni.- kazala je Svaguša.

Županijska povjerenica NSZSSH Dana Svaguša zahvalila je roditeljima na pruženoj potpori te se osvrnula na izjave saborskog zastupnika HDZ-a Željka Reinera o štrajku.

- Moram se još jednom zahvaliti roditeljima što ni danas nisu poslali svoju djecu u škole. Zaista zahvaljujem roditeljima koji su prepoznali kako naš štrajk i borba za koeficijente nije nauštrb medicinskih sestara i liječnika kao što to danas rekao saborski zastupnik Željko Reiner. - kazala je Svaguša.

Inače, u štrajk su se uključili i članovi Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, čiji županijski povjerenik Antun Vidak navodi kako se prema posljednjim pristiglim podacima iz 23 osnovne i šest srednjih škola na području Dubrovačko – neretvanske županije u kojima djeluje Preporod, drugom danu štrajka odazvalo 68,03 posto njihovih članova u osnovnim te 60,26 posto članstva u srednjim školama.

Odaziv je, navodi Vidak, na razini očekivanog ostvarenja s obzirom na činjenicu da pojedine školske ustanove rade i u drugoj smjeni.

"Stoga, još jedan put, želimo zahvaliti svima Vama, kako roditeljima tako i Vama medijima, koji ste nam i ovom prilikom svojim pravodobnim i objektivnim izvještavanjem ukazali svoje veliko povjerenje i podršku u našim nastojanjima za pravednije i bolje sutra." - navodi Vidak.

Štrajk učitelja, profesora i zaposlenih u osnovnim i srednjim školama nastavlja se u ponedeljak kad će se štrajkati u pet kontinentalnih županija.

Za đake osnovnih i srednjih škola u našoj Županiji nastava će u ponedeljak biti normalno organizirana.

Prvi ciklus štrajka trebao bi trajati 10 dana, a ako Vlada ne prihvati zahtjeve sindikata štrajk će se nastaviti. Ukoliko se štrajk nastavi, đaci iz Dubrovačko-neretvanske županije nastave neće imati u ponedjeljak 21. listopada.

Libertas Dubrovnik d.o.o. obavještava korisnike svojih usluga o izmjenama voznog reda na linijama koje prometuju prema općinama Župa dubrovačka i Konavle.

Izmjene ovog voznog reda usklađene su s dozvolama i naravi spomenutih linija, koje su regulirane dozvolama Dubrovačko neretvanske županije. Vrijedi napomenuti kako linije 11, 22, 25, neće prometovati nedjeljom i blagdanima.

Vozni red možete vidjeti OVDJE.

Libertas Dubrovnik

Konferencija “Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. – Kohezija i vrijednosti; uloga regionalnih i lokalnih vlasti”, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije održana je u Europskom odboru regija u Bruxellesu.

Konferencija se održava u svjetlu međuinstitucionalnih pregovora o budućem proračunu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, te izglasavanja rezolucija o ovom pitanju u EP i Europskom odboru regija.

Usuglašavanje proračuna trenutno je goruća tema unutar glavnih institucija EU-a, obzirom na situaciju oko povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, te samim time izvjesnog smanjenja prihodovne strane proračuna, dok se istovremeno pred Uniju nameću novi zahtjevi i prioriteti.
U panelu uz župana Dobroslavića sudjelovali su i državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đuric, zastupnik u EP i član odbora za proračun u EP Karlo Ressler, član Europskog odbora regija Adrian Ovidiu Teban, stručnjakinja iz Direktorata za proračun EK Simeona Manova te predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, koji je predstavio stavove hrvatskih županija o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a.

Župan Dobroslavić govorio je o stajalištu Europskog odbora regija o neprihvatljivosti predloženog smanjenja sredstava za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku kao i neprihvatljivim pravilima predloženim vezano za predfinanciranje, sufinanciranje te smanjenje rokova za provedbu EU projekata. Naglasio je da su predložena povećanja za neka područja poput istraživanja, inovacija, sigurnosti granica, migracije i mladih dobrodošla, ali da ona ne smiju biti na račun kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike kao politika solidarnosti, ujednačavanja razvoja svih regija i država članica s iznimnom dodanom vrijednošću.

Konferencija u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije organizacijski je podržana od strane Europskog odbora regija kao jedno od događanja ovogodišnjeg 17. Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu.

DPP

Ovogodišnja međunarodna konferencija Green Destinations Conference održava se u Zagrebu, Delnicama i Malom Lošinju od 9. do 12. listopada, a jedna od glavnih tema je održivo upravljanje destinacijama s kontrolom prekomjernog turizma i zaštitom interesa domaćeg stanovništva. Prvi dio konferencije održan je u srijedu u Zagrebu, a razgovaralo se o iskustvu hrvatskih destinacija u održivom turizmu. Grad Dubrovnik je pritom izdvojen kao jedan od primjera dobre prakse. O izazovima s kojima se suočava Dubrovnik u turizmu i o gradskom projektu Poštujmo Grad, na konferenciji je govorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Zamjenica Tepšić naglasila je da je u fokusu programa Poštujmo Grad bolji život građana, kroz mjere za upravljanje turizmom. Najavila je da će Grad Dubrovnik do kraja godine provesti mjerenje održivosti u suradnji s Globalnim vijećem za održivi turizam, kojim će se definirati daljnji koraci u upravljanju destinacijom.

- Dubrovnik je krenuo u promjenu upravljanja i treba još mnogo toga napraviti da bismo se mogli nazvati 'zelenim', no idemo s raznim projektima i postepeno uvodimo mjere za to. Iz istraživanje ćemo vidjeti što treba mijenjati brzo, a što kasnije, i što ljudi misle. I naš projekt Respect the City (Poštujmo Grad) ulazi u novu fazu te se izrađuje plan upravljanja starom gradskom jezgrom, što je tražio i UNESCO, jer je ta jezgra zaštićena svjetska baština - rekla je dodajući da će ovaj dokument biti spreman do sredine 2020. godine.

Skup je okupio više od 120 sudionika iz 30 zemalja svijeta, koji će raspravljati o temama tzv. zelenih rješenja za turističke destinacije, među kojima i o očuvanju prirode, bioraznolikosti i lokalnoj kulturi, postupanju s otpadom i plastičnim otpadom, posebice iz mora i oceana i strategijama za razvoj ekološki odgovorne politike destinacija. Organizator konferencije je Green Destinations, neprofitna fundacija za održivi turizam koja vodi globalno partnerstvo stručnih organizacija, tvrtki i akademskih institucija. U sklopu foruma dodijelit će se i priznanja i certifikati za top 100 održivih i zelenih destinacija u svijetu u 2019.

DPP