Na prilazima Novom naselju Mokošica postavit će se digitalni predočnici brzine koji će vozače obavještavati, ali i upozoravati ukoliko pređu dopuštenu brzinu vožnje. Policija je inicirala nabavku predočnika u svrhu prevencije, a u sklopu projekta „Mokošica – sigurno mjesto življenja”.

Na nedavno održanoj sjednici Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica građani su se također požalili na maloljetnike koji po naselju voze neregistrirane mopede. Djelatnici PU dubrovačko – neretvanske izvjestili su kako su oduzeta dva neregistrirana mopeda kojima su upravljali maloljetnici, te da će i u buduće biti oduzeto svako takvo vozilo.

D.M.

U Opuzenu i Pločama jučer su, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića te župana Nikole Dobroslavića i zamjenika Joška Cebala i Žakline Marević, potpisani ugovori koji se odnose na sufinanciranje izgradnje sustava aglomeracije u ukupnom iznosu od gotovo 280 milijuna kuna.

Naime, u Pločama su ministar Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, ravnatelj JU „Izvor Ploče“ Boris Palac i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju za projekt Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Ploče. Ukupna vrijednost projekta je 249.094.410,73 kune, obuhvaća izgradnju sustava odvodnje na području Grada Ploča te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a razdoblje provedbe projekta je do svibnja 2022. godine.

- Projekt koji se pripremao godinama konačno ulazi u samu realizaciju. Oko 45 posto kućanstava na području Ploča je spojeno na mrežu javne odvodnje. Dakle, realizacijom ovog projekta ta priključenost će rasti preko 90 do 94 posto. Rješava se ogroman ekološki problem, odnosno okolišni problem i to je ono što će definitivno biti najveći domet i najveće dostignuće tog projekta.- istaknuo je među ostalim ovom prilikom ministar Ćorić.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je svima uključenima u ovaj izvanredni projekt, istaknuvši kako su projekti aglomeracija nužni kako za kvalitetu života naših sugrađana tako i za gospodarstvo.

- Moram ovdje spomenuti, ovo je jedan od ovakvih projekata u našoj županiji i veselim se svakome od njih jer podižu kvalitetu života, ali moram također reći da svi ovi projekti ne bi bili mogući bez sufinanciranja iz europskih fondova, bez kojih bi bili i puno sporije realizirani. Mi ovdje na području Grada Ploča europskim sredstvima provodimo još nekoliko projekata i to je sve način na koji se može dobro koristiti europska sredstva te tako podizati kvalitetu života našim sugrađanima te poboljšavati ponudu našim turistima. - kazao je župan.

U Gradskoj vijećnici Grada Opuzena potpisan je potom Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području aglomeracije Opuzen u vrijednosti od 30 milijuna kuna, a koji omogućuje završetak radova na sustavu javne odvodnje na području Opuzena i dijela Općine Slivno. Ugovor su potpisali direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktorica Odvodnje Opuzen Ivanka Zonjić, a radovima u sklopu projekta će se na području Opuzena te Podgradine i Vlake, koji gravitiraju na pročistač otpadnih voda u Opuzenu, izgraditi osam kilometara kanalizacijskih kolektora i sedam crpnih stanica. Građenje vodnih građevina na području Opuzena i Slivna u visini od 80 posto financiraju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode bespovratnim sredstvima Europske unije, dok će Grad Opuzen izdvojiti 20 posto ukupne vrijednosti projekta.

Gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević ovom je prilikom kazao:
- Ovo je veliki dan za nas jer ovaj način sufinanciranja najbolji je model koji smo u Gradu Opuzenu do sad, osim drugih bespovratnih sredstava koji smo iskoristili iz Europskih fondova, imali. Mi bismo ovim projektom dovršili kanalizacijski sustav na području grada Opuzena jer smo već izgradili pročistač otpadnih voda, devet kilometara primarne mreže i sedam kilometara sekundarne, čime smo na kanalizaciju priključili smo više od 70 posto stanovništva. - kazao je i dodao kako je kraj radova predviđen za kraj 2021. godine.

Župan Nikola Dobroslavić pohvalio je suradnju Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Hrvatskih voda s Dubrovačko-neretvanskom županijom, istaknuvši kako je način na koji pristupaju rješavanju problema u dolini Neretve, ali i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji doista vrlo dobar. Također, rekao je župan, treba čestitati i i gradonačelnicima i načelnicima na načinu na koji pripremaju projekte, jer oni bez te sinergije ne bi bili realizirani.

- Na području doline Neretve doista imamo velike projekte Hrvatskih voda, a ključan i strateški projekt za cijelu Neretvu je projekt protiv zaslanjenja Donje Neretve, ujedno i projekt navodnjavanja Donje Neretve, što doista pokazuje da resorno ministarstvo, ali i Hrvatske vode kao nositelj projekta dobro razumiju probleme i razvojne potrebe ove županije i posebno doline Neretve. - rekao je župan.

Također, župan Dobroslavić i ovom je prilikom istaknuo kako je mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije sretna okolnost, jer je doista upitno kolika bi dinamika ovih projekata bila da ta sredstva nemamo.

Ministar Tomislav Ćorić rekao je ovom prilikom da će se ovim projektom sustav javne odvodnje na području Opuzena i Slivna dovesti do visoke razine:
- Veseli činjenica da, nakon nekoliko projekata koji su u fazi realizacije na području ovog dijela Neretve, ulazimo i u ovaj projekt. Mislim da svatko tko u ovom trenutku funkcionira u uvjetima nesređenosti sustava javne odvodnje, septičkih jama i svega onog što taj sustav sa sobom nosi, shvaća koliki je ovo iskorak. Ja bih zahvalio Gradu Opuzenu i Općini Slivno, kao i Hrvatskim vodama na uspješnoj suradnji i vjerujem da će u narednom razdoblju sustav javne odvodnje na području Opuzena odnosno Slivna dovesti do jedne razine koja će biti europska. - rekao je ministar Ćorić.

Potpisivanju ugovora u Opuzenu nazočili su i saborski zastupnik Branko Bačić, načelnik Općine Slivno Smiljan Mustapić, pomoćnica ministra Elizabeta Kos te suradnici generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića.

DPP

Uprava Libertasa sklopila je ugovor o operativnom leasingu za nabavku prva tri gradska niskopodna zglobna autobusa za potrebe organizacije prijevoza gostiju s brodova na kružnim putovanjima, ali i druge potrebe Libertasa u gradskom prometu.

„Ugovor o leasingu potpisan je s OTP Leasing d.d., a vremenski rok trajanja aranžmana je sedam godina. Prva tri vozila koja će se ovim putem nabaviti su MAN Lion’s City G Euro niskopodni zglobni autobusi.

Dužine 18 metara, autobusi raspolažu kapacitetom od 41 sjedećeg i 107 stajaćih mjesta, a između ostalih karakteristika ispunjavaju i najstrože ekološke norme te nose oznaku E6. Zbog svog kapaciteta i efekta „3 u 1“, uvođenje u promet ovih autobusa imat će utjecaj na smanjenje broja autobusa koji su do sada pristizali na područje Pila i kontaktne zone te time i smanjenje prometnih gužvi.” - piše u priopćenju Libertasa.

„Podsjetimo, proces nabavke prva tri gradska niskopodna zglobna autobusa, popularno nazvanih „harmonike“, zaključen je nakon odluke Gradskog vijeća Grada Dubrovnika od 23. rujna, kada je društvu Libertas Dubrovnik d.o.o. data suglasnost za sklapanje ugovora o operativnom leasingu.

Rok isporuke autobusa pojedinačne cijena 2,1 milijun kuna je 90 dana od dana potpisivanja ugovora o leasingu te se stoga prve „harmonike“ u Dubrovniku mogu očekivati već početkom siječnja 2020. godine. Libertas Dubrovnik samostalno će iz vlastitih prihoda podmirivati obveze predmetnog operativnog leasinga.

Planirana je nabava i dodatna tri autobusa, tako da će vozni park Libertasa raspolagati s ukupno šest „harmonika“, a osim za shuttle prijevoz koristit će se i na preopterećenim linijama u javnom gradskom prijevozu, posebno na linijama 1 i 6.” - navodi se u priopćenju.

DPP

Stradun Classic festival nastavlja se večeras, a publika Kneževog dvora imat će priliku poslušati neke od najboljih hrvatskih glazbenika, kao i eminentne svjetske glazbenike te dubrovačke glazbenike i članove dubrovačkog simfonijskom orkestra.

Naime, na koncertu nastupaju violinist Daniel Rowland, cellistica Monika Leskovar, pijanistica Martina Filjak, oboist Tom Owen, hornisti Boštjan Lipovšek i Radovan Vlatković, klarinetistica Marija Pavlović, fagotist Pieter Nuytten i kontrabasist Zoran Marković, ali i vrsni izvođači Dubrovačkog simfonijskog orkestra kao što su violinistica Mirabai Weismehl, violist Šimun Končić, oboistica Renata Santini Glavinović, hornist Toni Kursar, klarinetist Stijepo Medo i fagotist Matija Novaković.

Među ovim glazbenicima, nalazi se čak pet dobitnika Nagrade Orlando, a iza svakog od ovih glazbenika stoje velike glazbene karijere i nastupi po velikim svjetskim dvorana. Na večerašnjem koncertu su Schumannov Klavirski trio br. 3 u g molu, Kleinov Gudački trio i Dvořákova Serenada za puhačke instrumente, violončelo i kontrabas u d molu.

R.R.D.

Ulaznice za koncerte festivala dostupne su u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od do 14.30 sati, u Luži, agenciji Perla Adriatica na Pločama i gift shopu Dubravka na Pilama, kao i online putem servisa ulaznice.hr. Popusti za građane dostupni su isključivo na blagajni orkestra, a dodatne informacije i rerezvacije mogu se dobiti na broj 091 613 7314.

Festival se održava u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i hotela Rixos.

Proslavljena hrvatska mezzosopranistica Renata Pokupić i renomirani englesko-nizozemski violinist Daniel Rowland uz Dubrovački simfonijski orkestar sinoć su u Kneževom dvoru otvorili drugo izdanje Stradun Classic festivala. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je jedan od najtraženijih mladih azijskih dirigenata, Darrell Ang.

Publika je imala jedinstvenu priliku uživati u svjetskoj praizvedbi Violinskog koncerta ‘Bucolique’ Ludomira Rogowskog, poljskog skladatelja koji se od svog prvog posjeta Dubrovniku više nije selio, već je proveo posljednjih 28 godina svoga života u Gradu koji ga je inspirirao i gdje je, kako je sam autor rekao, doživio svoju umjetničku zrelost.
Uz svjetsku praizvedbu, na programu je bio izbor iz Biblijskih pjesama Antonína Dvořáka u izvedbi Renate Pokupić, te ‘Idila’ Blagoja Berse i Papandopulov ‘Hommage à Sorkočević, stoga je koncert nosio naziv Slavenska večer.

Soliste, orkestar i dirigenta, publika je ispratila uz dugi pljesak i ovacije, a za sve one koji su propustili izvedbe vrhunskih glazbenika, sljedeći koncert Stradun Classic festivala je u nedjelju, 6. listopada, također u atriju Kneževa dvora. Nastupit će ponajbolji hrvatski i eminentni svjetski izvođači kao što su violinist Daniel Rowland, cellistica Monika Leskovar, pijanistica Martina Filjak, oboist Tom Owen, hornisti Boštjan Lipovšek i Radovan Vlatković, klarinetistica Marija Pavlović, fagotist Pieter Nuytten i kontrabasist Zoran Marković, ali i vrsni izvođači Dubrovačkog simfonijskog orkestra kao što su violinistica Mirabai Weismehl, violist Šimun Končić, oboistica Renata Santini Glavinović, hornist Toni Kursar, klarinetist Stijepo Medo i fagotist Matija Novaković.
Na programu su Schumannov Klavirski trio br. 3 u g molu, Kleinov Gudački trio i Dvořákova Serenada za puhačke instrumente, violončelo i kontrabas u d molu.

Renata Roman Dobroslavić

U sklopu Dana hrvatskog turizma koji se u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore održavaju ovih dana u Slavoniji, Cavtat je osvojio prvo mjesto – Turistički cvijet u kategoriji Malo misto. Ovom prestižnom nagradom Cavtat je na najbolji način zaokružio niz priznanja osvojenih u 2019. godini.

Cavtat je započeo niz ovogodišnjih nagrada ušavši među Top 10 European Best Destinations u kategorijima „Najbolja romantična destinacija“ i „Najbolja destinacija za ljubitelje prirode“. Nakon toga je slijedila još jedna međunarodna nagrada Srebreni cvijet u organizaciji svjetske krajobrazne asocijacije Communities in Bloom – CIB čiji su dobitnici proglašeni na završnoj ceremoniji održanoj prošlog vikenda u kanadskom gradu Yarmouthu. Ovim međunarodnim nagradama Cavtat je sinoć u Vinkovcima pridružio i jednu hrvatsku osvojivši prvo mjesto – Turistički cvijet u kategoriji Autentična primorska destinacija Malo misto.

„Općina Konavle i Turistička zajednica općine Konavle čestitaju svim turističkim djelatnicima, komunalnim službama kao i svima koji su svojim radom doprinijeli ovim vrijednim priznanjima koja nas obvezuju za daljnji predan rad na podizanju kvalitete naše turističke ponude.” - piše u priopćenju Općine Konavle.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenice Jelka Tepšić i Orlanda Tokić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić te gradski vijećnik Krešimir Marković položili su danas vijence i upalili svijeće u znak sjećanja na 16. obljetnicu otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika.
 
- Prošlo je 28 godina, a kao da je bilo jučer. Rane su još svježe, svježa je bol. Ali istovremeno ne jenjava taj osjećaj hrvatskog ponosa, na dane kada je hrvatski narod konačno izborio onaj svoj tisućljetni san o slobodnoj i neovisnoj Domovini. Ovo je neovisna i slobodna domovina Hrvatska, međunarodno priznata, a na nama je da je činimo svaki dan boljom, kvalitetnijom i uspješnijom. Mjesto koje će biti tolerantno prema svima drugima i drugačijima, ali koji će uvijek živjeti onaj svoj snažni hrvatski duh. Za to su se borili hrvatski branitelji i za to su davali svoje živote. – rekao je tom prigodom gradonačelnik Franković.
 
Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u crkvi sv. Jurja Osojnik.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Svjetskog dana učitelja:

Poštovane učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici, čestitam vam Svjetski dan učitelja!

Vaša uloga u društvu kao stupova znanja, kulture i odgoja oduvijek je bila nezamjenjiva, a tako je i danas. Ljubav, strpljenje i predanost kojom pristupate vašem poslu mogu i trebaju biti vodilja svim članovima našeg društva u cjelini.

Odgovornost koja je na vama, oblikovanje mladih ljudi koji kasnije moraju oblikovati svijet oko nas je nemjerljiva stoga Vam i na ovaj način želim iskazati poštovanje.

U današnje vrijeme u kojem je odljev mladih umova postao jedan od najvećih problema hrvatskog društva vaša uloga je tim i veća.

U svoje osobno ime i u ime cijele Dubrovačko-neretvanske županije čestitam vam Svjetski dan učitelja

Župan
Nikola Dobroslavić

Grad Dubrovnik dobitnik je nagrade za najbolji grad u kategoriji Smart City. Radi se o već tradicionalnom natjecanju „Najbolji grad“ koje provodi portal gradonacelnik.hr u suradnji s medijskom kućom Hanza media i agencijom Ipsos Puls.

Proglašenje i dodjela priznanja „Najbolji grad 2019.“ održana je u petak u Šibeniku, a priznanje za 1. mjesto u kategoriji najbolji Smart City grad u Hrvatskoj primio je gradonačelnik Mato Franković.

Prošlogodišnji pobjednik među velikim gradovima u kategoriji kvalitete života, Grad Dubrovnik je u Šibeniku branio navedenu titulu, a ove godine nominiran je i u trećoj kategoriji – gospodarstvu. U nizu parametara koji su korišteni u izračunu temeljem kojega su finalisti birani, stoji u obrazloženju organizatora natjecanja, kod Dubrovnika se ističe rast broja poduzetnika, potpore poduzetništvu, visoke naknade za novorođenčad, trend doseljavanja stanovništva, ulaganje u sport, briga o mladima i umirovljenicima, uvođenje potpune digitalizacije, POS stanogradnja i mnogi drugi.

Priznanje za najbolji grad u kategoriji Pametnog grada Dubrovnik je opravdao brojnim projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja, a usmjerenim ka povećanju kvalitete života svojih građana, ali i osiguravanju najboljeg doživljaja destinacije posjetiteljima.

Jedan od najvećih takvih projekata svakako je u svijetu jedinstveni i 3,2 milijuna kuna vrijedan sustav pametnog parkinga, koji je pokrenut u srpnju. U okviru sustava na sva parkirališna mjesta postavljeno je ukupno 1.909 senzora povezanih na najsuvremeniju NB-IoT mrežu.

Osim toga, aplikacijom Dubrovnik Visitor Grad Dubrovnik prati podatke o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, a dostupna je i web aplikacija za predviđanje gužvi na odabrane datume, kako bi posjetitelji prilagodili vrijeme obilaska grada u vrijeme manje gužve. Stanje u prometu na šest frekventnih lokacija moguće je pratiti na internetu putem web kamera na prometnicama.

Nedavno je predstavljen i najmoderniji sustav za upravljanje prostornim podacima u formatu 3D i 2D portala, prvi takav u Hrvatskoj, a zainteresiranoj javnosti dostupan je na internetskim stranicama Grada Dubrovnika. Naime, za ovaj sustav Grad Dubrovnik je već dobitnik priznanja za najbolje rješenje za 3D urbano planiranje za pametni i održivi grad dodijeljeno na tradicionalnoj konferenciji GDi Solutions Day.

Sve navedeno, ali i brojna druga rješenja poput pokretanja potpune digitalizacije radnih procesa gradske uprave, pozicioniraju Dubrovnik kao predvodnika u primjeni modela Smart City koncepta i dio su šire vizije grada koji svoju budućnost temelji na održivom razvoju.

Grad Dubrovnik

„Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja“ autora dr. sc. Domagoja Perkića novo je vrijedno izdanje Dubrovačkih muzeja. Katalog je posvećen Zdenku Žeravici, preminulom kustosu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, koji je vodio projekte obrade kasnosrednjovjekovnih kamenih nadgrobnjaka na području Župe dubrovačke i Konavala.

Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja do ove studije nisu bili obrađeni iako je riječ o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Riječ je o prostoru od Omble i Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru.

Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih primjeraka.

Od 73 lokaliteta, 39 ih je isključivo sa stećcima, dok su preostali predstavljeni nalazima kasnosrednjovjekovnih nadgrobnih ploča i učelaka, odnosno kasnosrednjovjekovnih kamenoloma. Spomenuti su i lokaliteti gdje su navodno nekada bili stećci, no tijekom vremena su nestali, uglavnom zbog raznih obnova i rekonstrukcija grobalja uokolo crkava.

Studija pokazuje kako stećke uglavnom nalazimo na prostoru koji dolazi u okrilje Dubrovačke Republike nakon 1399. godine te da ih gotovo nema na povijesnom prostoru Astareje. S druge strane, na prostorima koji predstavljaju prvotni prostor Republike ili su u ranijim razdobljima dospjeli pod njezinu vlast, u pravilu nalazimo nadgrobne ploče i učelke.

Perkić je ovom studijom nedvojbeno utvrdio da je domaće plemstvo nastavilo prakticirati običaj pokapanja pod stećcima i nakon 1399., odnosno tijekom cijeloga 15. stoljeća, iako su postojale stroge zabrane koje su uključivale i oduzimanje plemićkog statusa. Posebnost šireg dubrovačkog prostora, kao i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, jest činjenica da se 90 posto lokaliteta sa stećcima nalazi uokolo crkava iako se izbor i učestalost pojedinih motiva podudaraju s onima u povijesnim područjima Zahumlja i Travunije.

Što su stećci?

Stećci su jedinstveni kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka zapadnog Balkana. Obično označuju jedan, ali katkad i više grobova. Nalazimo ih na području današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske. Pretpostavlja se da ih je do danas sačuvano oko 70.000 na oko 3300 lokaliteta.

U Hrvatskoj je najgušća koncentracija stećaka na području Dalmatinske zagore, širem području Neretvanske doline i dubrovačkom području. Na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je 115 lokaliteta, s ukupno 1428 stećaka. Od toga je 48 lokaliteta na području hrvatskog dijela Donjeg Poneretvlja, 29 lokaliteta u Dubrovačkom primorju, 10 lokaliteta na administrativnom prostoru grada Dubrovnika, 4 su lokaliteta u Župi dubrovačkoj te 24 lokaliteta u Konavlima.

Srednjovjekovne nadgrobne ploče

Nadgrobne ploče javljaju se isključivo u sklopu grobalja uz crkve ili samostane, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, po cijelom dalmatinskom priobalnom dijelu i otocima, za razliku od stećaka koji su u pravilu u ruralnim krajevima. Vrlo su često bile ukrašavane motivima koje nalazimo i na stećcima: štit i mač, luk i strijela, rozete, polumjesec, pa su često i poistovjećivane sa stećcima u obliku ploča. Međutim, za razliku od stećaka, one nemaju rubne ukrase, znatno su finije obrade i stilski dorađenijih motiva, a obično su i tanje. Razlika se ogleda i u činjenici što se nadgrobne ploče u svojim varijacijama nastavljaju upotrebljavati nakon stećaka, kroz gotovo cijeli novi vijek.

Nadgrobni učelci

Nadgrobni učelci su kamene ploče vertikalno položene iznad pokojnikove glave, jednim dijelom ukopane u zemlju, a većim dijelom iznad zemlje, u svrhu označivanja mjesta groba. U tom smislu imaju sličnu funkciju kao i većina nadgrobnih spomenika od antike do danas. Takvi učelci katkad su jednostavne ploče bez ukrasa, a dio njih na sebi ima prikaz križa. Nadgrobni učelci s reljefnim prikazom križa najčešće se javljaju na nekadašnjem području Dubrovačke Republike, a vrlo rijetko i na ostalom dijelu priobalja i unutrašnjosti. Stoga se opravdano može pretpostaviti njihovo ishodište na dubrovačkom području. Vremenski se smještaju u razdoblje gotike, od 14. do 15. stoljeća.

J.A.B.

Ususret Dječjem tjednu koji se ove godine obilježava od 7. do 13. listopada, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić obišli su danas djecu koja pohađaju subotnji program u vrtiću Pčelica u Novoj Mokošici. Uz tridesetak najmlađih polaznika vrtića i njihovih odgojiteljica, dočekala ih je Dijana Brkić Hadžikadunić, privremena ravnateljica ustanove u osnivanju, Dječjeg vrtića Pčelica.
 
Rad subotom Dječji vrtići Dubrovnik uveli su od 1. travnja ove godine u vrtićima Palčica i Pčelica, u sklopu projekta „Grad ZA djecu - poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ vrijednog više od 14 milijuna kuna. Istim projektom organizirana je i poslijepodnevna smjena svakim radnim danom od 9.30 do 19.30 sati i to u vrtićima Izviđač, Pile, Ciciban, Palčica, Škatulica i Pčelica.
 
Zamjenica Tepšić ovom prilikom izrazila je zadovoljstvo što je Grad Dubrovnik ovim programom unaprijedio ukupnu uslugu poboljšanim i kvalitetnijim programima predškolskog odgoja.
 
Projekt je u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Dodijeljenim sredstvima zaposleni su novi odgojitelji potrebni za održavanje programa poslijepodnevnog rada i rada subotom, kao i djelatnici u tehničkom osoblju i stručni kadar. Do sada je zaposleno 16 odgojitelja, 15 asistenata, jedan psiholog, pet spremačica i jedna kuharica. U svrhu unapređenja kvalitete predškolskog odgoja, u sklopu istog projekta, odrađene su brojne stručne edukacije te je nabavljena oprema za provođenje posebnih programa - program Montessori i sportski program, vrijedna 670 tisuća kuna. Uz to, za nabavku i ugradnju informatičke opreme utrošeno je dodatnih 60 tisuća kuna.

DPP

Gotovo trosatno saslušanje Dubravke Šuice jučer pred odborom za ustavna pitanja te odborom za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta, zapravo je bilo čista formalnost, a od 25 pitanja koliko joj je postavljeno i jednako toliko potpitanja, samo se pitanje i potpitanje jednog nezavisnog zastupnika odnosilo na njezinu imovinu. Šuica, iako nije morala, na njega je ipak odgovorila. Doduše taj njezin odgovor nije baš držao vodu, no nije bilo ni potrebe da Šuica na saslušanju ikome išta dokazuje jer njezina imovina i način na koji ju je stekla ionako nikoga od nazočnih u dvorani Europskog parlamenta nisu niti zanimali niti je njena imovina bila u fokusu saslušanja, kako se to po pojedinim medijima danima ususret tome prikazivalo da će biti.

Imovinom bivše gradonačelnice Dubravke Šuice dio hrvatskih medija danima se bavio otkrivajući toplu vodu. Njezine kuće, stanovi, jahta, automobili, danima su se prebrojavali, pojedini novinari „otkrivali” su ono što su drugi novinari davnih godina već prožvakali, da bi u konačnici izračunali kako joj imovina od koje je veći dio na suprugu, vrijedi pet milijuna eura. Kukalo se i zapomagalo da je novinarima Zakonom o zaštiti osobnih podataka zapriječen pristup Šuičinoj imovinskoj kartici koja više nije javno dostupna jer se Šuica, koju su hrvatski birači birali za zastupnicu u Europskom parlamentu, gle čuda, više ne smatra hrvatskom dužnosnicom, no s druge strane bilo je dovoljno da oni koji su željeli znati što sve ima Šuica, pročitaju sve ono što su drugi novinari pisali godinama, a to su i učinili pa prikazali kako nešto „otkrivaju”.

Uglavnom, sad kad je Šuica od koordinatora zastupničkih klubova u EU parlamentu očekivano dobila zeleno svjetlo, njezina imovina više izgleda nije zanimljiva, pa je danas top tema njezin engleski izričaj, odnosno način na koji profesorica engleskog jezika govori engleski, problem je njezin naglasak.

Od profesorice engleskog jezika svakako bi se očekivao bolji naglasak, no Šuica je davno prestala predavati engleski, možda ima loš sluh, možda joj jednostavno nije stalo kakav joj je izgovor jer engleski ipak govori tečno i gramatički točno, a pauze, koje je koristila, i ponavljanje riječi tijekom odgovaranja na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, posve su normalne u takvim situacijama, pa je uvrštavanje Šuice na top pet listu loših govornika engleskog krajnje neumjesno i odraz je nemoći.

Onima koji danas ismijavaju Šuicu zbog lošeg engleskog naglaska ništa drugo zapravo nije niti preostalo nakon što joj nisu uspjeli nauditi s pitanjima odakle joj sve te silne nekretnine koje posjeduje zajedno sa suprugom, odakle ti stanovi, jahta, automobili i vikendica, kao što joj uostalom sva ta pitanja koja se postavljaju već petnaestak godina, a ne odnedavno ususret saslušanju, nisu ni prije naudila.

A nisu joj naudila jer, ako je nešto i zamračila, Šuica to svakako nije unijela u imovinsku karticu. Prljav novac, odnosno provizije mogla je primjerice namaknuti iz prodaje Atlasa Lukšićima, na aferi s garažom na Ilijinoj glavici za koju ni dan danas nitko ne zna gdje je isparilo i kome je pripalo devet milijuna eura, izradi i usvajanju GUP-a iz 2005. te njegovim izmjenama kojima se, danas se vidi po građevinama koje niču po Dubrovniku, pogodavalo brojnim investitorima od kojih su mnogi predmet istraga u zemljama iz kojih dolaze. Sve su to afere s kojima se povezivalo Šuicu, koje su češljali i nadležni organi koji na kraju nisu ništa iščešljali.

S druge strane, nikoga inače izgleda ne zanima kako će Šuica kako buduća povjerenica za demografiju i demokraciju obavljati svoj posao ili što će među Hrvatima najveća Hrvatica kroz svoj resor učiniti za Hrvatsku, koliko će nam novca osigurati za popravljanje katastrofalne demografske slike i promicanje demokracije i demokratskih vrijednosti. Nitko se nije niti osvrnuo na sve ono što je Šuica o svom budućem resoru i zadacima govorila jučer tijekom trosatnog ispitivanja u Europskom parlamentu, a iznimno je važno za Hrvatsku, zemlju starog stanovništva koju je posljednjih godina napustilo 15 posto radno sposobnog stanovništva u najboljim godinama života.

Glavno da je ona među top pet loših govornika engleskog jezika. Mogla je govoriti i hrvatski jer u parlamentu su uvijek na raspolaganju prevoditelji. A da je tijekom ispitivanja govorila hrvatski, pojedini bi mediji i od toga vjerojatno napravili aferu. Zasigurno bi se tada pitali zašto profesorica engleskog jezika govori hrvatski, inače jedna od službenih jezika Europske unije. Kako je u jednom trenutku Šuica odgovarajući na pitanje odgovorila na hrvatskom, možda je sljedeća teza kako Šuica nije znala odgovoriti na engleskom pa je odgovorila na hrvatskom.