Projektni partneri, među kojima i predstavnici Regionalne agencije DUNEA, sudjelovali su na šestom Bluemed partnerskom sastanku održanom u Solunu 25. i 26. lipnja.

Projekt Bluemed, čiji je glavni cilj valorizacija i zaštita podmorskih prirodnih i kulturnih nalazišta kroz aktivnosti planiranja, testiranja i upravljanja podvodnim muzejima, ronilačkim parkovima i centrima ulazi u završnu fazu. Na sastanku su dogovoreni vremenski okviri i detalji preostalih aktivnosti te je analiziran dosadašnji napredak.

Regionalna agencija DUNEA u projektu sudjeluje kao vodeći partner za komunikaciju unutar partnerstva, ali i kroz aktivnosti na nalazištima amfora i dolija kraj Cavtata, jednog od pet projektnih pilot područja.

Nakon završenih arheoloških radova na cavtatskom pilot području izrađeni su i Idejni i Izvedbeni planovi za uređenje Centra za posjetitelje, koji bi u prostorijama franjevačkog samostana, u sklopu Arheološkog muzeja Konavala, trebao na moderan način i uz mnoštvo multimedijalne opreme prikazati sva bogatstva podvodnih nalazišta amfora i dolija. Nakon završetka radova i kratke obuke osoblja o korištenju multimedijalne opreme, koju će provesti projektni partneri, otvaranje Centra očekuje se u listopadu.

Drugog dana sastanka u sklopu Europskog pomorskog dana održano je Bluemed događanje “One Sea. A Common Culture. A Great Future” na kojemu su ugledni stručnjaci prezentirali napore u očuvanju podvodnih kulturnih i prirodnih dobara i njihovo održivo iskorištavanje u turizmu. Radove na cavtatskom pilot području prezentirao je predsjednik Zajednice ronilačkog turizma Hrvatske gospodarske komore, Vedran Dorušić koji je ujedno i član radnog tima koji je obavio arheološke radove.

Projekt BLUEMED, punog naziva ‘Planiranje, ispitivanje i upravljanje podvodnim muzejima, ronilačkim parkovima i centrima za promicanje znanja’, s ciljem razvoja održivog turizma i promocije Plavog rasta u obalnom području i otocima Mediterana provodit će se do siječnja 2020.

Uz partnere iz Grčke, Španjolske, Italije i Cipra, s hrvatske strane, osim Regionalne agencije DUNEA, sudjeluje i Sveučilište u Zagrebu te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Projekt BLUEMED sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupan proračun projekta je 2.797.549,00 eura, a osigurano je 85 posto sredstava proračuna, odnosno 2.377.916,65 eura.

DPP

Iako je još u rujnu 2017. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo Prijedlog zaključka o pokretanju inicijative za projekt arena Lapad, ako je suditi po izjavama gradonačelnika Mata Frankovića, aktualna gradska na taj projekt gleda s određenom skepsom, prvenstveno zbog imovinsko-pravnih odnosa.

Kad je u rujnu 2017. na dnevni red sjednice Gradskog vijeća uvršten prijedlog o pokretanju inicijative za projekt Arena Lapad, bilo je jasno da je to učinjeno samo kako bi se tadašnjim koalicijskim partnerima, DDS-u i Mostu eto dalo malo medijskog prostora, odnosno prilika da reču nešto o izgradnji stadiona u Lapadu jer Gradsko je vijeće, neovisno o njegovu sazivu čak četiri puta prije ovog posljednjeg u rujnu 2017. usvojilo inicijativu o projektu stadiona u Lapadu, a da se do dana današnjeg nije ozbiljno progovorilo, a kamoli pristupilo realizaciji tog projekta.

Kako tada, tako i danas, gradska uprava fokusirana je na rekonstrukciju igrališta u Gospinu polju. Uostalom, za taj su projekt već osigurana sredstva, a rekonstrukcija tog terena započet će čim prođu rokovi žalbe. Naime, kako jedna od tvrtki koja se javila na natječaj nije odabrana za rekonstrukciju tog igrališta i ostalih sadržaja, uložila je žalbu. Neovisno kako će žalba bit riješena ili će započeti radovi ili će se ponoviti natječaj za izvođača radova.

Izgradnja stadiona u Lapadu, odnosno tzv. Arene Lapad sve više poprima konture utopijskog projekta. Jasno je to svima, i građanima i aktualnoj gradskoj upravi, ali i oporbenom DDS-u, baš kao i Mostu, koji se od dana do dana malo transformira u oporbu, a malo podilazi vlasti.

Naime, od cijelog stadiona do okolnog zemljišta, Grad Dubrovnik vlasnik je samo, kako je nedavno kazao gradonačelnik, srca tog igrališta, odnosno valjda njegova centra, a u međuvremenu su pokrenuti postupci za povrat tog kao i okolnog zemljišta, koje također nije gradsko već je zapravo bilo uzurpirano.

Inače, od jednog do drugog izbornog ciklusa, tadašnji obnašatelji vlasti, koristili su se stadionom u Lapadu u predizborne svrhe. Tako je u predizborno vrijeme 2008. bivša gradonačelnica Dubravka Šuica izašla u javnost s idejom o lapadskom stadionu kojim bi se i hrvatska nogometna reprezentacija, ali i druge reprezentacije mogle koristiti za pripreme. No, iste je godine odustala od idejnog rješenja koje je izradio arhitekt Boris Magaš, a kojim je bilo predviđeno 10 000 mjesta za gledatelje. Šuica je tada, na jednoj od sjednica tadašnjeg Poglavarstva, obrazložila kako novim rješenjem treba doći do pet i pol tisuća mjesta za gledatelje, uklopiti u prostor komercijalne sadržaje te predvidjeti 500 parkirnih mjesta.

Nije bilo idejnog rješenja, ali je 2011. tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić najavio natječaj za glavni projekt stadiona u Lapadu po modelu javno - privatnog partnerstva. Nakon četiri godine, točnije 2015. s Perom Vićanom (DDS) i Marom Kristićem, Vlahušić u Gradskoj vijećnici predstavlja idejno rješenje lapadskog stadiona austrijske tvrtke Supernova.

Najavljuje formiranje stručnog tima koji bi trebao pratiti realizaciju projekta za koji je tada rečeno kako će nakon 30 do 40 godina koncesije biti vraćen Gradu.

Na web stranicama Grada Dubrovnika još uvijek se može naći vijest o toj prezentaciji u kojoj se između ostalog navodi kako „predstavljeni nacrt predviđa tri podzemne etaže, prizemlje i kat dok bi se sam stadion kapaciteta 5.000 ljudi nalazio na krovu”. Navodi se i kako „građevina obuhvaća i trgovački centar, ugostiteljske sadržaje te garažu s gotovo 900 parkirnih mjesta”.

Od te 2015. do danas ni zakopane lopate, ni 900 parkirnih mjesta, a ni 5 000 ljudi na krovu tog nogometnog lapadskog čuda od stadiona. Naime, dok su u međuvremenu pokrenuti postupci o povratu tog prostora vlasnicima, političke stranke koje ovaj projekt svako malo gurnu pred gradonačelnika, očito nikako da shvate kako odavno ne živimo u sustavu u kojem se, kad je bilo potrebno, posezalo i otimalo tuđe vlasništvo.

Od prezentacije 2015. do danas ostala je samo maketa tog stadiona. Zanimljivo, koliko god da se svih ovih godina govorilo o izgradnji novog lapadskog stadiona na mjestu sadašnjeg, nitko nikada nije ponudio ili iznio prometno rješenje za taj dio Lapada, a ne treba posebno spominjati što bi se događalo s prometom nakon igranja neke od boljih utakmica na tom stadionu.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, tri osobe su teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 682 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 243 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 79 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 10 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 24 osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 38 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 61 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Dubrovnikpress.hr nedavno je ekskluzivno objavio kako gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s ministrom prometa, pomorstva i infrastrukture Olegom Butkovićem radi na izmjenama zakona po kojima bi u zonama gradova pod zaštitom UNESCO-a broj taksista bio ograničen i to na četiri stotine, o čemu možete čitati OVDJE, a gradonačelnik je jučer na konferenciji za medije koju je održao s Ministricom kluture Ninom Obuljen Koržinek oko bankomata, između ostalog to i potvrdio.

Na pitanje ima li naznaka za izmjene zakona, Franković je kazao kako naznaka ima, ali i da „postoji varijanta A i B”.

- Pa će se dogoditi jedna od te dvije varijante. - rekao je Franković i pojasnio:

- Rekao sam jasno i to je jasno kao dan. Grad Dubrovnik ovo ne može podnijeti i neće više podnositi. Ili će se promijeniti zakon ili ćemo od studenog uvest odluku po kojoj u Gradu Dubrovniku jedino mogu taksi automobili biti električni. Dakle to su mogućnosti i naše ovlasti, pa ili će biti jedno ili drugo, jedno će sigurno biti. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika.

Na pitanje kako će ograničiti broj na 400 taksista, odnosno kako će biti odabrano kojih 400 taksista će moći voziti, Franković je kazao kako i za to postoji način, ali da će se o tome govoriti kad bude potrebno.

D. Mladošić

Drugi sastanak Mreže regionalnih centara za ocjenu provedbe politika Europske unije – RegHub održan je 27. i 28. lipnja, u Bruxellesu. Sastanku su nazočili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije kao jedne od dvadeset odabranih regija EU za provedbu pilot projekta u trajanju od dvije godine.

Cilj sastanak bila je rasprava o Izvješću o provođenju direktive EU o javnoj nabavi na lokalnoj i regionalnoj razini koje će se dostaviti povjerenstvu OR-a nadležnom za tu politiku i ostalim institucijama EU. Kontaktne točke regionalnih središta prethodno su obavile konzultacije s ključnim dionicima uključenim u provedbu politike javne nabave EU na lokalnoj i regionalnoj razini te temeljem rezultata konzultacija, svih regionalnih centara, sastavljeno je spomenuto Izvješće.

Na sastanku se raspravljalo i o sljedećoj temi konzultacija – kvaliteta zraka. Onečišćenje zraka svake godine u EU prouzroči oko 400 000 slučajeva preuranjene smrti i vanjske troškove povezane sa zdravljem u visini od više stotina milijardi eura. S obzirom na to da onečišćenja zraka ne poznaju granice država i regija, učinkovita politika zaštite zraka moguća je samo aktivnim djelovanjem svih razina vlast.

Lokalne i regionalne vlasti imaju najizravniju ulogu u provedbi politika EU. Upravo zbog toga je prikupljanje mišljenja regionalnih i lokalnih vlasti o provođenju EU zakonodavstva neprocjenjiv doprinos pri osmišljavanju učinkovitijih politika, a time, u konačnici, i približavanje Unije građanima.

DPP

U Gradskom kotaru Ploče iza Grada završeni su radovi na sanaciji Grudske i Pelješke ulice. U ovim pješačkim ulicama koje spajaju Zagrebačku ulicu i Gornji Kono popravljeni su skalini u cijeloj širini, što je ulicu učinilo sigurnijom i pristupačnijom. Ukupno je uređeno oko 600 kvadratnih metara obuhvata, a vrijednost radova iznosi 220 tisuća kuna s PDV-om.

Nastavak je to aktivnosti Grada Dubrovnika na unapređenju stanja komunalne infrastrukture predjela GK Ploče, sukladno planovima održavanja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu i Upravnog odjela za promet.

DPP

Iako je njezina gradnja već trebala započeti, radove na dionici ceste od Pobrežja do mosta preko Rijeke dubrovačke koče imovinsko - pravni odnosi. Naime, Grad Dubrovnik već je proveo neke od postupaka izvlaštenja za potrebe izgradnje ove ceste, no zapelo je zbog nove izmjere na području katastarske općine Zaton što je dovelo do ponavljanja postupaka izvlaštenja.

Splitski PZC, tvrtka izabrana na natječaju za izvođača radova na izgradnji dionice ceste od Pobrežja do mosta već je, bez obzira na postupke izmjere i izvlaštenja, mogla biti uvedena u posao na dijelu na kojem su vlasnički odnosi riješeni. No, Grad Dubrovnik nije htio započinjati radove dok imovinsko - pravna slika čestica potrebnih za izgradnju ceste ne bude čista.

Naime, gradonačelnik Mato Franković nedavno je istaknuo kako je PZC kao dio Strabaga respektabilna tvrtka s respektabilnim odvjetničkim timom pa u slučaju da su započeli s radovima, Grad sebi nije mogao riskirati komplikacije.

Inače, prema riječima Frankovića, cijeli postupak bi bi znatno brži da ured koji se bavi izvlaštenjem na trasi buduće ceste od Pobrežja do mosta ne radi na izvlaštenjima na česticama zemljišta za Pelješki most i pristupne ceste.

N. Metković

Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ nastavlja se recitalom u utorak, pod nazivom „Secret Invitation“, u atriju Kneževa dvora, s početkom u 21.30 sati.
Ime koncerta prijevod je od “Heimliche Aufforderung” što je originalni naslov jedne od Straussovih pjesama koje će se izvesti na ovom recitalu.

Sopranistica Nikolina Pinko, violinistica Đana Kahriman, hornist Toni Kursar i pijanistica Stefani Grbić publici priređuju večer hrvatskih i njemačkih solo pjesama u kojoj će istražiti romantični duh vremena kasnog devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća. U prvom dijelu koncerta izvest će se djela Clare Schumman (uz 200. godišnjicu rođenja), F.B. Mendelssohna i R. Straussa, dok je drugi dio koncerta posvećen hrvatskim skladateljicama i skladateljima kao štu su Jelena Pucić Sorkočević, Luka Sorkočević, Dora Pejačević, Fran Lhotka, Božidar Kunc i Ivana pl. Zajca.

Ovaj koncert svakako je neizostavan događaj za sve ljubitelje Leida, ali i sjajna prilika za poslušati djela koja nemamo priliku često čuti. Ulaznice su dostupne u uredu DSO-a od 9 do 14.30 sati, u Luži, agenciji Perla Adriatica na Pločama, gift shopu Dubravka, online putem servisa ulaznice.hr i sat vremena prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110.

R.R.D.

Poruka dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s konferencije za novinare koju je održao oko bankomata zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, nije direktna, ali je jasna, može se zatražiti suglasnost za zadržavanje bankomata u Gradu koji su već postavljeni, ali dobiti se neće ili u blažem slučaju, jako, uistinu jako teško.

Naime, Franković i Obuljen – Koržinek na današnjoj konferenciji za medije govorili su o smjernicama, tj. uputama konzervatorima na koji način se može dati suglasnost za bankomate, a zaključak koji je potvrđen jest da mjesta za bankomate u povijesnoj jezgri na otvorenom ne bi trebalo biti, osim na zgradama koje su projektirane kao novčarske institucije, pa da se našalimo, bankomat bi se mkogao postaviti jedino na Sponzi, tj. Dogani jer povijesno ima poveznicu s novčarskim poslovanjem.

S obzirom na to, gradonačelnik je odgovorio i čemu uopće onda rok od trideset dana u kojem se može tražiti suglasnost konzervatora za već postavljenje bankomate, pa je kazao kako zakonski takav rok mora postojati.

Na pitanje koje „instrumente”, koji „alat” Grad Dubrovnik može upotrijebiti ogluše li se vlasnici prostora na naloge za uklanjanje bankomata, Franković je kazao kako Grad ne može nasilno dizati bankomate, ali može naplaćivati kazne:
- ... a kazne su deset tisuća kuna dnevno za pravnu osobu i dvije tisuće kuna dnevno za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Pa ako se nekome isplati plaćati 300 tisuća kuna mjesečno kazne za jedna bankomat, neka ga nastavi držati. Mislim da se niti jedna bankomat ne isplati baš toliko. - kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako će se kažnjavati isključivo vlasnici prostora, a ne oni koji su u najmu prostora.

Franković je dodao da bankomati u povijesnoj jezgri moraju postojati, a da se rješenje mora naći, najvjerojatnije na način da budu smješteni u neki od unutarnjih prostora.

- U unutarnje prostore bankomate su mogli smjestiti svi i nitko im ne bi ništa rekao. - kazao je Franković.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je kako je provedena inspekcija te je utvrđeno koji sve bankomati nemaju suglasnost konzervatora, nije znala odgovoriti na pitanje koji pak imaju i kako su je dobili, a na pitanje zašto Ministarstvo kulture i konzervatori kriju kojih je to devet bankomata i po kojim smjernicama dobilo suglasnost, s obzirom da su svi postavljeni na gotovo jednaki način, a odgovora na upit portala Dubrovnikpress.hr od 18. lipanja nema, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako ništa ne kriju te da će provjeriti gdje je zapelo s odgovorom.

Obuljen Koržinek dodala je da kod postupanja konzervatora može doći do različitih tumačenja, ali da su izdane smjernice sada jasne za sve upravo kako se u budućnosti to ne bi događalo. Radom Konzeravtorskog odjela u Dubrovniku je, kaže zadovoljna, ali nije znala reći koliko je zaposlenih konzervatora u Dubrovniku, jer, istaknula je, ukupno je konzervatora u Hrvatskoj malo ispod dvije stotine, a Ministarstvo kulture ih gleda kao jedno tijelo pa ne zna točno koliko je konzervatora baš u Dubrovniku, a misli da ih je dvadesetak.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj koji je prilagodio Odluku o komunalnom redu smjernicama Ministarstva kad su u pitanju bankomati, a da naravno Dubrovnik nije jedini koji ima problem s bankomatima te se takve odluke očekuju i u ostalim gradovima.

Zbog kvara na sustavu vodoopskrbe Gabela - Neum obustavljena je isporuka vode u sustav Moševići - Visočani pa su od jutros bez vode naselja Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Otklanjanje kvara, prema informacijama iz Komunalnog poduzeća Neum, očekuje se tijekom naredna 24 sata, a o svim promjenama Vodovod Dubrovnik pravovremeno će obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik

Na današnjoj konferenciji za novinare koju je održao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govorio, osim o bankomatima, o čemu možete čitati OVDJE, i o planu upravljanja povijesnom jezgrom. Tako je kazao kako će uskoro biti odabran izrađivač plana koji će gradska uprava, procjena je, moći dobiti za otprilike osam mjeseci.

Franković je kazao da za sve treba vremena, a onda je kazao kako je dosad vladao nered i da mu nedavno jedan predsjednik jedne udruge ugostitelja kazao kako je Grad mrtav u 23:30 jer nema glazbe.

- To je njegovo viđenje, to je viđenje onih koji eksploatiraju Grad. Drukčije je viđenje građana, ljudi žive u Gradu i oni vide da u to vrijeme Grad spava. Oni koji posluju u Gradu, u zaštićenoj spomeničkoj cjelini moraju biti svjesni gdje posluju, ne u mojim Ponikvama na pelješcu. Tamo se glazba može puštati do četiri ujutro i neće nikome smetati osim možda čagljima. Ali tamo se ne može eksploatirati toliko, tamo se ne može ostvariti toliki profit kao u Gradu, pa će se svatko morati priviknuti na određena pravila i da u Gradu žive ljudi. - kazao je između ostalog gradonačelnik Mato Franković.

D. Mladošić

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle nekoliko vijećnika zanimale su teme oko cesta, pa je tako Ivo Cvjetković (HDZ) pitao načelnika Boža Lasića što je s cestom Karasovići – Vitaljina nakon obnove graničnog prijelaza.

- Tu je međunarodni granični prijelaz, a cesta je ostala u jednako lošem stanju. - kazao je Cvjetković.

Načelnik Lasić je odgovorio kako je prije nekoliko dana potpisan ugovor o izradi projekta te kako će se ići u sanaciju i rekonstrukciju te ceste.

Luko Šubašić pitao je što će napraviti s prekidima na vatrogasnom putu od Mećajca do Čilipa.

- Tu postoje dva prekida gdje pješačka staza nije spojena. Može li se to riješiti s vlasnicima? - pitao je Šubašić, a zanimalo ga je i što je s prometnim rješenjem kod Zračne luke Dubrovnik.
- Mi smo se aktivno uključili u to, išli smo u projektiranje jer nam je prvi projekt Hrvatskih cesta bio neprihvatljiv. Ulaz u Zračnu luku je jedan od najvažnijih segmenata.- rekao je Lasić te potvrdio kako će rješenje biti usuglašeno s mještanima.
Srđan Meštrović predložio je izgradnju pješačko - biciklističke staze paralelno s cestom kroz polje od Zvekovice do Ljute.

- Što se tiče biciklističkih staza, istina je da nam je to veliki potencijal, ali da bi napravili takvu biciklističku stazu uvjet za proširenje je pet metara. To ne možemo preko noći, nemamo novaca za to. - istaknuo je načelnik koji je zahvalio obitelji Vragolov koja je ustupila zemljište za postavljanje vježbališta na šetnici oko Rata s obzirom da je Meštorović uz pitanje o pješačko - biciklističkoj stazi pohvalio postavljanje vježbališta na šetnici oko Rata.

Vlaho Mujo pitao je što je s „najgorim raskrižjem u Konavlima, onim na Zvekovici, planira li Općina nešto u vezi raskrižja na Zvekovici”, pitao je Mujo. Njegovo drugo pitanje odnosilo se na „utrkivanje magistralom od Čilipa do Grude”.

Načelnik Lasić je odgovorio kako je na Zvekovici zaista potrebno cjelovito rješenje te kako će s poduzeti koraci u tom pravcu.

- Što se tiče utrkivanja magistralom, ja svjedočim takvoj situaciji i od Oboda. Mi smo financirali postavljanje kamera na Grudi, a mislim da je rješenje da financiramo još nekoliko kamera. To je divljaluk i neodgovornost u prometu, nešto se mora napraviti. Jesu li kamere rješenje ili edukacija, ne znam. - rekao je načelnik Lasić.

Lucija Miljanić Macan pitala je što je s traženjima prema Županijskoj upravi za ceste za postavljanjem ležećih policajaca na Putu Uskoplja i Putu Pridvorja na Zvekovici. Zanimalo je i što je s Domom na Zvekovici.

Načelnik Lasić je odgovorio kako će od ŽUC-a ponovno tražiti postavljanje ležećih policajaca.

- Što se tiče Doma na Zvekovici nisam znao da je u lošem stanju. Znao se tu jedan red, ali zadnjih godinu dana sve se poremetilo. Općina je tu uložila veliki novac, ali očito je splasnuo malo i entuzijazam udruge mladih koja je to vodila. - rekao je Lasić.

D.M.