Kontejneri u staroj jezgri Cavtata užasno smrde, ustvrdio je na sjednici konavoskog Općinskog vijeća Srđan Meštrović, dok su kontejneri na Mećajcu pretrpani smećem. Istaknuo je kako su kante u staroj gradskoj jezgri su u večernjim satima pretrpane.

- Što se tiče kontejnera i kanti svi mi moramo promijeniti ponašanje. Da se ta kanta pere svaki dan nekoliko puta opet bi smrdila. Mi ne možemo prazniti to intenzitetom koliko se puno u sezoni. Zato moramo raditi na edukaciji stanovništva. - istaknuo je načelnik Božo Lasić.
Direktor Čistoće i zelenila Konavle Pavo Arbulić rekao je kako se pokušalo raznim načinima utjecati na rješavanje smrada, od tretmana bakterijama pa dalje, no da za sada nema uspjeha. Istaknuo je kako je uvedena i treća smjena djelatnika te kako je promijenjen plan pražnjenja kanti kako ne bi došlo do pretrpavanja.

- Što se tiče odlagališta na Mećajcu u dogovoru smo s vrtićem i školom da se premjeste. - kazao je Arbulić.

D.M.

Na nedavnoj sjednici konavoskog Općinskog vijeća na pitanje vijećnika Jure Maguda (HDZ) govorilo se i o problemu jurnjave vožnje enduro motorima vatrogasnim putevima u Konavlima.

NO, pročelnik za komunalne poslove Miljenko Mikulić rekao je kako se ne može dekretom zabraniti takva jedna aktivnost kao vožnja enduro motorima.

- ...naročito jer se vozi i privatnim površinama, državnim cestama itd. - kazao je Mikulić.

- U postupku je rješavanje, vjerojatno ćemo u odluci o komunalnom redu uglaviti i stavku koja se tiče toga. - dodao je Mikulić.

D.M.

Održana je Svečana sjednica Općine Mljet povodom Dana općine i blagdana njena zaštitnika svetog Pavla. Na sjednici u Hotelu Odisej u Pomeni bio je i župan Nikola Dobroslavić, kao izaslanik predsjednika Vlade RH, zajedno sa zamjenikom Joškom Cebalom.

Iznoseći Izvješće o radu u protekloj godini, načelnik Općine Đivo Market zahvalio je svim svojim suradnicima, ali i Županiji i Vladi RH na razumijevanju otočke problematike i suradnji na rješavanju problema. Istaknuo je velik uspjeh Općine u rješavanju starih dugovanja i činjenicu da Općina danas posluje pozitivno, što omogućava pokretanje brojnih razvojnih projekata.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je načelniku i cijelom općinskom vodstvu na uspješnom vođenju općine:
- Općina Mljet potvrđuje koliki potencijal imaju male jedinice lokalne samouprave, posebice otočne općine, koje imaju nerijetko dvostruko više problema u funkcioniranju. No, isto tako, upravo Općina Mljet dokaz je kako se sustavnim radom, dobrim planiranjem i dobrom suradnjom mogu postići veliki rezultati. Mi u Županiji s velikim odobravanjem pratimo rad ovog općinskog vodstva, puno je toga dobroga za izdvojiti, ali ovom prilikom svakako moram pohvaliti rješenje velike financijske dubioze iz prijašnjeg razdoblja, odnosno rješavanje duga od 150 milijuna kuna. Zahvaljujući radu svojih ljudi imate veliki razvojni potencijal posebice u području turizma. - istaknuo je župan Dobroslavić.

U svom obraćanju župan je istaknuo i veliku ulogu Vlade RH u rješavanju otočne problematike, koja je dosada pokazala veliko razumijevanje:
- Ova Vlada donijela je Zakon o otocima, vratila Upravu za otoke, ulaže velike napore u poboljšanje života na otocima. Također, na sjednici Vlade koja je u veljači održana u Dubrovniku prihvaćeni su zaključci od vitalnog značenja za našu županiju; napokon se gradi Pelješki most, a isto tako ćemo, zajednički, riješiti pitanje izgradnje autoceste do Osojnika, brze ceste do Zračne luke Dubrovnik, brze pelješke ceste, kao i Centra za gospodarenje otpadom. - rekao je župan, čestitajući na kraju svim dobitnicima općinskih priznanja na uspjesima, a Mljećkama i Mljećanima Dan Općine i blagdan njihova zaštitnika.

Nagrada Općine Mljet za 2019. godinu dodjeljena je Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Montokuc za ukupni doprinos u oblasti otočne sigurnosti, poglavito protupožarne zaštite.

Na sjednici je počasnim građaninom proglašen ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, a osim njega i njegovih suradnika sjednici su nazočili i državni tajnici Frano Matušić i Nikolina Klaić, načelnici općina susjednog poluotoka Pelješca, kao i otoka Korčule, predstavnici Grada Dubrovnika, županijskih tvrtki i ustanova, gradova prijatelja i brojni drugi uzvanici.

DPP

Dok se Hrvatska zabavljala trivijalnom temom budućih kandidata za predsjednika/predsjednicu kućnog savjeta, pardon, Hrvatske, u Dubrovniku je prošli tjedan, osim otvaranja žičare i zabrane postavljanja bankomata tema bila i postavljanje klupa na centru igrališta u Hladnici u obliku svastike, kukastog križa.

Dok su se mladi nacisti malo „zabavljali”, a pojedinci uvjeravali kako nije riječ o nacistima, nego nepodopštinama pijanih mladih, kao da je to sve normalno, uključujući i to da su mladi na sportskim terenima pijani, HNS je kao krivca prozvao gradonačelnika Mata Frankovića, jer on, napisali su u priopćenju o kukastim križevima „već gotovo godinu dana ignorira uporno upozorenja vijećnika HNS-a s govornice Gradskog vijeća”.

Kad je došlo Gradsko vijeće, ni od HNS-a ni od ostalih vijećnika, o kukastim križevima ni „K”, očekivalo se to barem od HNS-ova Miha Obradovića, kad je već njegova stranka prozvala gradonačelnika kao sukrivca što je Grad, posebno Mokošica, kako su napisali sami HNS-ovci, „unakažena fašističkim simbolima”.

I imaju HNS-ovci pravo, ali s prozivanjem gradonačelnika su ipak pretjerali, ne zato što Frankovića treba braniti u ovom slučaju, neka pošalje komunalce i neka riješe sve kukaste križeve po Dubrovniku, kao i druge neprilične grafite, već zato što je istim tim HNS-ovci pamet izgleda malo kratka pa se ne sjećaju istih tih grafita po istim tim ulicama u vrijeme gradonačelnika Andra Vlahušića s kojim su se u međuvremenu mimiošli.

Nije tada HNS slao priopćenja da je Vlahušić sukrivac za kukaste križeve, fašističke i nacističke simbole iscrtane po Dubrovniku, a bilo ih je možda i više nego danas, dok nisu pobrisani, a nisu tako stajali dan ili dva, nego neki i godinama, pa su opet iscrtani, pa će opet biti pobrisani i u mandatu novog gradonačelnika.
Za nacističke grafite nije kriv ni Vlahušić ni Franković, a umjesto sitnog politikanstva u priopćenjima, sve stranke u Gradu trebaju se po tom pitanju uhvatiti za isti štap, zajedno s građanima kojima postavljanje klupa u obliku svastike nije trivijalna tema poput kandidature za predsjednika/predsjednicu kućnog saveta, pardon Hrvatske, i početi raditi na tome da ovakvi ispadi ne prolaze lišo kao što obično prolaze.

Eto, u ovom konkretnom slučaju iz Hladnice, Gradsko vijeće moglo je i konkretno reagirati, a u HNS-u, ali i u HDZ-u i uredu gradonačelnika dosjetiti se kako pokazati da takvi izgredi nisu prihvatljivi pa npr. barem kazniti koncesionara igrališta.

Posljednjih je dana u Dubrovniku izgleda vrlo popularno pisati pisma gradonačelniku pa su osim kupača s Danača, stanovnika Hvarske ulice i područja Pila, pismo uputili i stanovnici povijesne jezgre. I sve to anonimno, pa je očito da je ova nagla pomama pisanja gradonačelniku zapravo spin Srđevaca, ali neki problemi koji se u tim pismima iznose, itekako su realni, poput buke koje se stvara zbog stolova ispred Cele, koji se ne uklanjanju, odnosno ne unose nakon zatvaranja tog ugostiteljskog objekta.

Naime, stanari u neposrednoj blizini Cele pišu tako u pismu gradonačelniku, koje mu je na sjednici pročitao vijećnik Srđevaca Nikša Selmani, kako zadnjih par godina ne mogu živjeti od buke koja se širi s placeta oko Cele na kojoj su stolovi tog ugostiteljskog objekta. Ističu kako stolovi ispred Cele ostaju i nakon što se objekt zatvori jer se, pišu gradonačelniku, od ove sezone taraca ne slaže niti sprema pa urlanje traje cijelu noć. Naime, kad se Cele zatvori, gosti i dalje ostaju piti, a stanovnici oko tog ugostiteljskog objekta ističu kako u neke ure za te stolove i stolice zasjednu pijani urlatori iz Revelina pa dernjava traje do duboko u noć. Kad pijani turisti konačno odteturaju na spavanje, u osvit zore stižu čistači i bučna vozila dostave te počinje bacanje vreća sa staklenim bocama po Stradunu, a lombra se i plinskim bocama.

GRADONAČELNIK BI TREBAO MALO ŽIVJETI U GRADU

Kako sva ta silna buka za sezone u povijesnoj jezgri ne prestaje, stanari područje oko Cele, pišu gradonačelniku, a pročitao je Selmani, odnosno pozivaju ga da dođe jednog ranog jutra u Grad ili da mu daju prostor od Blagih djela na Stradunu da tu malo živi, ne bi li se i sam uvjerio o čemu se radi.

Selmani je pročitao i pritužbe stanara Žudioske koji se žale na dvije klime postavljene na zid od Nalješkovićeve ulice iz kojih curi voda koja stvara potok do obližnja kunete, a zbog čega se ljudi kližu i padaju.

Pada se izgleda i u Anutuninskoj ulici i to zbog kamenih ploča koje treba popraviti. Komunalci su navodno o svemu obaviješteni, ali ploče još nisu popravljene, a prošle su se godine, piše u tom pismu, čak i profundale nakon što je Pemo prenosio frižidere u butigu.

FRANKOVIĆ: NE MOŽEMO IĆI PO CESTI DISCIPLINIRATI NEKOG JER GLASNO VIČE

Gradonačelnik Mato Franković od dolaska na vlast uveo je i proveo cijeli niz mjera kojima bi se život stanovnika povijesne jezgre trebao olakšati te i dalje gotovo svakodnevno uvodi nove mjere kako bi se u Grad vratio red kojega odavno nije bilo. Uveo je i odredbu prema kojoj se muzika na javnim površinama gasi u 23:30. Taj su pozitivan primjer prepoznali mediji koji gotovo svi odreda pišu kako je baš Mato Franković jedini gradonačelnik na cijeloj obali koji je, znajući da će izgubiti glasove te na sebe skrenuti jal ugostitelja, odlučio da se glazba gasi u 23:30 i Dubrovnik je trenutno jedini grad na hrvatskoj obali koji ima ograničenje za puštanje glazbe dok ga drugi ili nemaju ili ne poštuju, ili je ono od 00:30 sati. Dubrovnik je inače jedini grad koji ugostitelje sankcionira ukoliko tu odredbu ne poštuju.

Tako gradonačelnik koji je probleme svoji sugrađana prepoznao naglašava kako i oni moraju shvatiti činjenicu da je Dubrovnik grad koji živi od turizma.

- Razumijem ja itekako naše sugrađane, ali razumijem i da smo turistički grad, grad otvoren za ljude i ne možemo ići po cesti disciplinirati nekoga jer glasno viče, jer nemojte zaboraviti da mi svi živimo od turizma. - kazao je Franković.

Od gradonačelnika i gradskih službi nitko ni ne očekuje da idu po Gradu i pišu kazne pijanim hordama koje usred noći proizvode neartikulirane krikove. Sankcioniranje onih koji remete javni red i mir u domeni je policije, no s policajcima smo deficitarni pa ih u gluho doba noći nema policajaca na Stradunu, iako je njihova prisutnost i više nego poželjna.

REDA MORA BITI, ALI I GLAZBE MORA BITI

„Reda mora biti, ali i glazbe mora biti”, istaknuo je gradonačelnik pa se osvrnuo na taj fenomen pisama od sugrađana koje posljednjih dana dobiva. Kaže, kako se ne sjeća da je proteklih godina stizalo toliko puno pisama.

- Pisma stižu danas, a u ovih pet godina, što kao predsjednik Gradskog vijeća, što kao gradonačelnik, slabo sam čuo i vidio ovoliko pisama. Možda su to pisma simpatizera neke druge vlasti kojima sada ne odgovara što se čuje glazba, a prije im nije smetala. Pitam vas koliko su puta u proteklih osam godina, od 2009. do 2016., dignute javne površine u Gradu? Koliko puta je bilo tko bio kažnjen? Nijednom! Niti jedan jedini put, nikad nikome nisu napisane kazne, a sad kad se uvodi red, ne valja. Meni je žao što neki neće da vide razlike, ali mnogi vide. - kazao je gradonačelnik te najavio sankcioniranje onih koji krše Odluku o buci.

- Uvodimo dodatne sankcije za one koji koji krše odluku o buci jer sklopili smo ugovor s tvrtkom koja će dolaziti i kontrolirati javne površine. Dobio sam bezbroj mailova pritužbi na glasnu glazbu, ali sad, zahvaljujući izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu imamo elemente po kojima će komunalni redari moći djelovati uz licenciranu tvrtku koja se bavi mjerenjem buke pa ćemo sad moći konkretnije djelovati. - rekao je Franković, naglasivši kako je puno nereda kojega dijelom proizvodimo i mi sami.

Zaista je istina da mi sami ukazujući na nered drugih, vrlo često zanemarujemo red. No, kad je u pitanju nered ispred Cele za njega su krivi zakupci prostora u kojem je taj ugostiteljski objekt, a koji su i zakupci javne površine ispred njega.

DA SE STOLOVI I STOLICE UNOSE ILI SLOŽE, PROBLEM BI BIO MANJI

Naime, gradonačelnik je, kad je u pitanju muzika ispred Cele u pravu kad kaže da se ona gasi točno u 23.30, osim naravno u onim danima kad oni imaju one svoje „partyje”, a za koje ishoduju posebne dozvole. Drugi je par rukava što nikome nije jasan smisao tih „partyja”, odnosno jasno je da je njihov cilj još veća zarada, što nije zabranjeno.

No, gradonačelnik nije shvatio da ispred Cele nije problem muzika već stolovi koji se ne unose po završetku radnog vremena, a trebali bi, itekako bi trebali. Naime, prema Odluci o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika „zakupnik je obavezan ukloniti stolove i stolice s javne površine izvan radnog vremena ugostiteljskog objekta kojemu je javna površina dodijeljena ili ih složiti tako da minimalno zauzimaju javnu površinu i ne ometaju njeno pranje i čišćenje”.

Stolovi i stolice ispred Cele se ne unose, a nisu niti složeni na način da minimalno zauzimaju javnu površinu. No, nije Cele jedini objekt koji ne poštuje navedeni članak Odluke o zakupu javnih površina. Manje više ignoriraju je gotovo svi ugostitelji.

Inače, kako mnoge od nas zbog pasjih vrućina muči nesanica, dovoljno je u neke ure okrenuti program jedne od lokalnih televizija čije su kamere na Stradunu. Tako se može vidjeti kako neki ugostitelji s javnih površina koje su zakupili na Stradunu po završetku radnog vremena uredno dižu stolove, stolice suncobrane i unose ih u ugostiteljski objekt, dok oni drugi do njih, konkretno Cele, to ne čini. Tako se može vidjeti što se u noćnim satima događa po Stradunu, a te slike nisu ni malo idilične, štoviše su porazne i zaista ukazuju na razulareno ponašanje dijela mladih turista.

Kako gradonačelnik do reda drži, što je uostalom u protekle dvije godine i dokazao, svakako se od njega očekuje da zakupce javnih površina, konkretno ugostitelje, privoli na poštivanje Odluke o zakupu površina jer red se ne može zavesti ako pravila nisu ista za sve, kako za male tako i velike.

Kad je u pitanju neunošenje stolova i stolica po završetku radnog vremena posve je jasno zašto ugostitelji to izbjegavaju činiti i nije to pitanje lijenosti. Naime, stolova i stolica je toliko previše da nemaju gdje stati u unutarnje prostore, što naravno nije razlog da se uredno ne slože na javnoj površini.

STIŽE PLAN UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM

Ipak, gradonačelnik je najavio smanjenje broja stolova u povijesnoj jezgri, a za očekivati je toliko željeni red konačnom primjenom Plana upravljanja povijesnom jezgrom, a gradonačelnik Mato Franković, koji glas građana sluša, ističe kako bi već idućeg tjedna Zavod za obnovu trebao donijeti odluku odabiru izrađivača Plana upravljanja.

- Plan upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika bit će prvi takav plan u Hrvatskoj i bit će smjerokaz i ostalima. Sigurno je da će donijeti neke restrikcije. Trebalo ga je izraditi i prije, ali to nije učinjeno. Itekako razumijem građane, ali ne može se očekivati da se svi problemi riješe u roku od dvije godine. Vjerujem kako ćemo se uskoro moći pohvaliti rokom od osam mjeseci za izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom, a nakon što bude usvojen počinje njegova primjena. Dubrovnik će biti prvi grad s planom upravljanja, a već u rujnu ili listopadu imat ćemo gotovu konzervatorsku podlogu Grada, koja je osnova za buffer zonu i sve se radi s ciljem zaštite Grada zaštićene baštine. - kazao je gradonačelnik, istaknuvši kako se u povijesnoj jezgri već vide brojne promjene.

- Na Prijekome se prije dvije godine nije moglo prolaziti od stolova i stolica, a danas je to prohodna i normalna ulica. Oko povijesne jezgre smanjili smo broj pultova za izlete i štandove i to za 80 posto. Sjećate se kako su izgledale Pile i Trg oružja, danas takvih slika više nema, ali neki izgleda brzo zaboravljaju, no većina građana zaista vide napredak pa me tako upravo ta većina svakodnevno zaustavlja i pohvalno govore o svemu što zadnje dvije godine radimo za Grad i građane. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

I u ponovljenom uzorkovanju more u Srebrenom pokazalo se čistim nakon nedavnog kratkotrajnog zagađenja. Iz Općine Župa dubrovačka pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Jure Marić danas u priopćenju piše kako i „novi rezultati potvrđuju da nije bilo nepravilnosti u sustavu odvodnje otpadnih voda na području naselja Srebreno niti u radu crpne stanice Srebreno te da se zaista radilo o kratkotrajnom onečišćenju”.

Marić također navodi kako nažalost još uvijek nije moguće utvrditi uzrok nedavnog zagađenja.

„U dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovanje će se ponoviti u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja te potvrde izvrsne kakvoće kao i na svim dosadašnjim ispitivanjima.” - piše u priopćenju.

D.M.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković često zna kazati kako je pravna država pokazala da funkcionira na primjeru žičare, kada je po nalogu Carine, a nakon prijave Grada da žičara vozi bez koncesije, zapečaćena. U subotu je žičara počela s radom, nakon što je potpisan koncesijski ugovor i valjda su, jer tako stoji u nagodbi koja je morala biti potpisana i izvršena prije potpisivanja ugovora, plaćeni dugovi Excelsa nekretnina prema Gradu Dubrovniku.

I odjednom sve izgleda idilično, da nije uvijek nekog vražjeg ali...

NIJE PREŠA ZAPEČATITI, ALI JE PREŠA OTPEČATITI

Naime, skoro mjesec dana, odnosno 28 dana, trebalo je Carinskoj upravi da nakon početka nadzora nad radom žičare istu i zapečati dok Excelsa nekretnine ne ispune zakonske uvjete za rad. Osnovni zakonski uvjet za rad žičare je koncesijski ugovor. Dakle, onog dana 29. ožujka, kada su se carinski inspektori našli u prostorima Excelsa nekretnina prvo pitanje trebalo je biti: „Posjedujete li koncesijski ugovor?” Odgovor je mogao biti samo jedan: „Ne posjedujmo.” I u tom trenu carinici su mogli staviti pečat na žičaru, a nakon toga uzeti koliko god im treba vremena za nadzor poslovanja i utvrđivanje prihoda, rashoda i čega sve ne. Ali nije bilo tako, posao pečaćenja koji je mogao potrajati maksimalno 28 minuta potrajao je 28 dana.

No, zato je obrnuti proces bio iznimno brz. Naime, Gradsko vijeće u četvrtak je odobrilo vansudsku nagodbu Grada s Excelsa nekretninama i dalo ovlasti gradonačelniku za potpisivanje koncesijskog ugovora koji je taj dan izglasan i istog trena, umjesto uobičajanih osam dana od objave u Službenom glasniku, ta odluka je stupila na snagu pa je Excelsi omogućeno da već sutradan, u petak potpiše ugovor s Gradom, odnosno gradonačelnikom Frankovićem koji Grad zastupa.

Nećemo cjepidlačiti pa se hvatati za to kako je u prijedlogu odluke o vansudskoj nagodbi koju su trebali odobriti vijećnici, propušteno napisati da odluka stupa na snagu samim činom usvajanja, a ne osam dana od objave u Službenom glasniku Grada Dubrovnika, pa da nagodba i isplata dugovanja kao preduvjeti potpisivanju koncesijskog ugovora nisu formalno mogli biti ispunjeni, jer sasvim je prihvatljivo da je Grad Dubrovnik omogućio brzu normalizaciju rada žičare nakon ostvarenog dogovora.

Ali sad dolazimo do onog vražjeg ali. Naime, normalno je sve što je Grad poduzeo za brzo ponovno otvaranje žičare, ali nije normalno da je proces utvrđivanja najvažnije činjenica za pečaćenje žičare – (ne)posjedovanje koncesijskog ugovora - trajao 28 dana, dok je proces utvrđivanja iste činjenice - (ne)posjedovanje koncesijskog ugovora - za ponovno otvaranje žičare trajao valjda 28 minuta. Tako je Carinska uprava već u petak otpečatila žičaru koja je u subotu počela voziti.

KAD SE POTEGNE VODA U ZAGREBAČKOM ZAHODU

Ne, nije cilj kukati kako je „zločestim kapitalistima” omogućeno da što prije počnu ponovo zarađivati na onom što je, kao je to kazao Vido Bogdanović trebao biti „Libertas po žici”, ali nije to postao jer je HDZ u privatizaciji želio da ne bude. Kad je već tako, neka zarađuju, jer što više zarađuju, sada, kada je potpisan i koncesijski ugovor, više će se sliti i u gradski proračun, a time bi trebalo svima biti bolje. Cilj je ukazati, nakon što je Republika Hrvatska na primjeru žičare kao položila ispit funkcioniranja pravne države, utvrditi da to baš nije sve tako bajno.

Naime, da bi država položila taj ispit dubrovački gradonačelnik, što on naravno neće nikada ili amo kazati barem da je teško da će javno priznati, trebao je, onako grezo rečeno, „progutati” poprilično količinu govana posranih u Zagrebu koja su, kad je voda puštena, plutala u njegovu i pravcu Dubrovnika. Jer, baš onako kako je Bogdanović na „pressici” oko žičare nedavno kazao, kako se „ne priča s takvim partnerom” kao što je to učinio Franković, tako je voda iz zagrebačkog zahoda sadržaj nosila prema Frankoviću.

Prosječnom Hrvatu nije teško zamisliti količinu pritiska poteklu od „partnera s kojim se ne priča tako” kada je započeo Carinski nadzor i zašto je taj nadzor potrajao baš toliko, a zašto je obrnuti proces potrajao baš onoliko. Da pravna država uistinu funkcionira oba procesa potrajala bi jednako, jednako kratko da se razumijemo, a ne jednako dugo, a „partner s kojim se ne priča tako”, osim plaćanja dugovanja bio bi i kazneno gonjen. Tada bi mogli reći da je država položila ispit.

JOŠ ČEKAMO ALEKSANDRA VELIKOG

Gordijski čvor oko žičare za koji kaže Franković da je razriješen stoga nije razriješen. Gordijski čvor nije razriješio ni Aleksandar Veliki, presjekao ga je, a u Hrvatskoj još uvijek nema nikoga da presječe Gordijski čvor u kojem su zapetljani tajkuni i politika, kao što su zapetljani i u žicama dubrovačke žičare koju je ponosno, mimo svih zakonskih regula, otvorila HDZ-ova „krompir salata” premijerka.

Zbog svih tih čvorova i čvorića, Franković, jer ipak je u državi njegov HDZ na vlasti, pa ni neće reći ono što bi možda rekao da dolazi iz neke druge stranke, u prethodna tri mjeseca zasigurno nije bio daleko od toga da mu, ne daj Bože, izraste kakav čvor na želucu.

Iako on sam kaže kako na sve ne gleda kao na pobjedu, Franković je u slučaju žičare itekako pobijedio, ali na tom putu bilo je i gubitaka, koje jednako tako, jer ipak je i on političar, ne želi priznati. A taj gubitak je koncesijska naknada koja je, s obzirom na specifičnost dubrovačke žičare, ostala na ipak preskromnih 50 posto, jer ima Vido Bogdanović pravo kada kaže kako je žičara ipak samo komad žice s dvije kabine, a atrakcija je pogled na Grad. Da ne govorimo o tome da su vijećnici izglasali polustoljetni ugovor koji će dakle još trajati kada većina njih, a i nas ne bude više živa. To su ostavili unucima – pogled na Grad u koncesiji umjesto „Libertasa po žici”.

ZAŠTO JE FRANKOVIĆ MOGAO ONO ŠTO NIJE MOGAO VLAHUŠIĆ...

U zaključku oko žičare na Srđ ne bi bilo korektno ne spomenuti bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, baš kako je to učinio na „pressici” i Bogdanović koji je kazao kako o milijunima prihoda od žičare danas ne bi ni pričali da nije bilo Vlahušića koji se izborio da taj prihod bude gradski. To je istina, ali je i istina da bi saga o koncesiji vrlo vjerojatno još uvijek trajala da je Vlahušić i dalje gradonačelnik.

Naime, Vlahušićeva najveće političke vrline i mane upravo se zrcale na slučaju žičare, s jedne strane „nos” gdje Grad može utržiti dodatni prihod u proračun, stvaranje presedana, a s druge strane spora ili polovična realizacija.

Vlahušić se zapravo ponašao u slučaju žičare na način koji zagovara i Bogdanović, također dakle bivši gradonačelnik, po školi političke diplomacije, bez vele „talasanja”, jer iako su i Vlahušiću, baš kao što je Frankoviću danas u državi HDZ na vlasti, „njegovi” bili na vlasti i sva vrata mu bila otvorena da silom, jer i Frankovićev potez jest bila sila pravnim sredstvima, riješi slučaj žičare, Vlahušić to nije uradio i vjerojatno ne bi uradio ni do dan danas. Vlahušić bi možda čekao trenutak, Bogdanović da se našao u toj poziciji jednako tako, da se stvar raščisti na nešto mirniji način.

Možemo dakle pričati o različitim pristupima, no Vlahušić je u svom mandatu na koncu ipak taj koji je Frankoviću omogućio da postupi 2019. onako kako je postupio, a Franković je postupio onako kako bi gradonačelnik trebao postupiti - beskompromisno kada su u pitanju interesi Grada.

Zašto je Franković to mogao uraditi, a Vlahušić nije. Razlika je prije svega u spomenutom pristupu, a pristup uvjetuju mogućnosti političkog djelovanja. Franković jednostavno sebi može priuštiti neke poteze koje Vlahušić sebi nije mogao priuštiti. Naime, stranački predznak tu je itekako bitan, HDZ, ma koliko god se kalkuliralo, kakve god ankete izlazile, ipak još uvijek ima čvrstu osnovu birača i Franković će i na idućim izborima, da je sa žičarom uradio što god da je uradio, dobiti tu potporu, dok Vlahušić, a i mnogi ostali, u brojnim slučajevima moraju ukalkulirati puno veći politički rizik i utjecaj pojedine odluke na pojedine skupine birača.

Takav čvrsti stav koji je zauzeo Franković može biti i premosnica mogućih problema kada se naiđe na „partnere s kojima se ne priča tako”, jer s takvim „partnerima” se upravo treba pričati onako kako je pričao Mato Franković, da bi uopće postali partneri bez navodnika u toj riječi, jer diplomacija ponekad treba pokazati i zube, a ne samo stražnjicu ili jezik, ovisno iz kojeg kuta gledate.

U gradskim dječjim vrtićima Ciciban i Izviđač započeli su radovi energetske obnove zgrada. Za sufinanciranje vrijedne investicije, Grad Dubrovnik je iz EU fondova osigurao 75 posto od ukupno prihvatljivih troškova koji iznose 4.163.097,87 kuna.

Na zgradi Cicibana u tijeku je demontaža krova, nakon čega je planirana ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode. Oko cijele zgrade postavljena je građevinska skela, jer će sukladno planiranom projektu radovi obuhvatiti i  toplinsku izolaciju 903 kvadratna metra s unutarnje i s vanjske strane. Za oba vrtića naručena je nova PVC stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom i zaštitom od sunčevog zračenja.
 
U vrtiću Izviđač ugradit će se potpuno novi sustav za grijanje i hlađenje pomoću dizalica topline te će se postojeći toplovodni sustav grijanja zamijeniti elektro kotlovima. Kako bi sustav bio što učinkovitiji, trenutno se radi na toplinskoj izolaciji vanjskih zidova, nakon čega će uslijediti i izolacija stropa na novoj zgradi vrtića. Stolarija će se zamijeniti novom na obje zgrade Izviđača, na starijem i novijem objektu.
 
Dječji vrtići Dubrovnik osigurali su polaznicima vrtića smještaj u drugim objektima za vrijeme trajanja radova, prema prethodnom dogovoru s roditeljima. Po završetku obnove znatno će se povećati energetska učinkovitost obje zgrade i smanjiti izdaci za utrošak energije te podignuti kvaliteta infrastrukture predškolskog odgoja, što je od iznimne važnosti za najmlađe građane Grada Dubrovnika koji kroz desetosatni odgojno-obrazovni program u ovim prostorima provode većinu dana.
 
Nastavak je ovo energetskih obnova gradskih infrastrukturnih objekata koje je Grad Dubrovnik započeo 2018. velikom obnovom Osnovne škole Lapad, a uslijedit će OŠ Ivana Gundulića, OŠ Marina Držića te sportska dvorana u Gospinom polju.

DPP

U Cavtatu je održana 14. sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle. Na sjednici je usvojen Prijedlog Izmjene i dopune Proračuna Općine Konavle za 2019. s projekcijama za 2020. i 2021. godinu, a osnovano je Vijeće za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda na području Općine Konavle.

Prihvaćena je i idejna studija Razvoj poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda na području Općine Konavle koja zadaje smjernice u konavoskoj poljoprivredi.

Na sjednici su financijska izvješća podnijeli direktori Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić i Čistoće i zelenila Konavle Pavo Arbulić.

Konavosko komunalno društvo godinu je završilo sa 120 tisuća kuna dobiti, a ČIZK zaključilo je godinu sa 170 tisuća kuna dobiti.

Vijećnici su izglasali i proglašenje pješačke zone na šetalištu oko Rata, a prihvaćen je i prijedlog Odluke o otkupu čest.zem.1946/1 k.o. Gruda za potrebe izgradnje parkinga (zemljišta preko puta Pekare Lasić).

DPP

Ljubica Brailo (SDP) na sjednici Vijeća Općine Konvale pitala je kad će početi radovi na uređenju Ulice kneza Domagoja u Cavtatu. Načelnik Božo Lasić je odgovorio kako je u izradi novi projekt jer je stari zapeo na suglasnosti konzervatora.

- Istina je za tu ulicu, postojao je gotov projekt i sve je bilo dogovoreno sa sustanarima. Na to su konzervatori imali primjedbe i zastali su radovi. - odgovorio je Lasić.

- Sada se radi novi projekt na koji će konzervatori dati suglasnost i nadamo se prije iduće sezone to završiti. Moram napomenuti kako to nije mali projekt i za to ćemo izdvojiti značajna sredstva. - kazao je načelnik Lasić.

D.M.

Na sjednici Općine Konavle vijećnik Jure Magud (HDZ) pitao je što je s komasacijom zamljišta u Konavoskom polju.

Načelnik Lasić istaknuo je kako je odlučeno da se eksperimentalno napravi komasacija Konavoskog polja na 100 hektara površine.

- Sada je nemoguća obrada Konavoskog polja s obzirom na strukturu vlasništva. Zakon o komasaciji se skoro i ne može provesti, ali zakon se može promijeniti. - rekao je Lasić te istaknuo kako postoji plan da se poplavi dio Konavoskog polja tijekom zime kako bi se zaustavila erozija tla kroz tunel u Popovićima.

D.M.

Sinoćnjim koncertom u atriju Kneževa dvora započeo je 12. Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ koji organizira Dubrovački simfonijski orkestar. Koncertom je ravnao maestro Ivan Josip Skender, dok su kao solisti nastupili sopranistica Nikolina Pinko, tenor Domagoj Dorotić i bariton Matija Meić.

Prvi koncert festivala nosio je naziv „Večer hrvatskih i talijanskih arija“, stoga su se na programu našle arije talijanskih skladatelja kao što su Verdi, Puccini, Bellini i Mascagni, a osobito oduševljenje kod publike izazvao je izbor iz hrvatskih opera, poput arija opere „Nikola Šubić Zrinjski“ Ivana pl. Zajca, kao i arije opera „Mila Gojsalića“ i „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca. Koncert je završio glazbenim dodatkom, izvedbom „U boj, u boj!“ iz opere „Nikola Šubić Zrinjski“, a glazbenici su ispraćeni dugim i gromoglasnim pljeskom.

Sljedeći koncert festivala je u utorak, 2. srpnja kada slijedi recital “Secret Invitation”. Naziv ovog recitala prijevod je od “Heimliche Aufforderung” sto je originalni naslov jedne od Straussovih pjesama koje će se izvesti na ovom koncertu.
U prvom dijelu koncerta sopranistica Nikolina Pinko, violinistica Đana Kahriman, hornist Toni Kursar i pijanistica Stefani Grbić izvode djela Clare Schumann (uz 200. godišnjicu rođenja), F.B. Mendelssohna i J. Straussa, dok je drugi dio koncerta posvećen djelima hrvatskih skladatelja, odnosno skladateljica Jelene Pucić Sorkočević, Dore Pejačević, Frana Lhotke, Božidara Kunca i Ivana pl. Zajca.

R.R.D.