Prema obavijesti iz Komunalnog poduzeća Neum zbog saniranja tehničkih kvarova na regionalnom vodovodu Gabela - Neum 9. srpnja doći će do prekida isporuke pitke vode u sustav Moševići - Visočani u periodu od 8 do 17 sati te će u tom vremenu bez vode biti naselja Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Vodovod Dubrovnik

Sinoć je u prepunom Kneževom dvoru, u koprodukciji Doma Marina Držića, Kazališta Marina Držića i Midsummer Scene Festivala, u partnerstvu s Dubrovačkim muzejima i Društvom prijatelja dubrovačkih starina pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, izvedena predstava Uncle Maroye Re-examined na engleskom jeziku o popularnom Dundu Maroju, najizvođenijem i najpopularnijem djelu najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Riječ je o komadu u adpataciji i režiji Paola Tišljarića prema prijevodu Filipa Krenusa.

Predstava Uncle Maroye Re-examined bavi se rekapitulacijom arhetipskih Držićevih likova i implementacijom istih u matricu suvremenih odnosa. U fokusu ove predstave biblijski je odnos oca i sina, koji Držić majstorski portretira. Dundo Maroje, Maro, Laura, Sadi, Pomet i Negromant postaju lica današnjeg trenutka, vođeni motivima upisanim u svom „renesansnom" karakteru. Vraćajući Držićevu fabulu iz Rima nazad u Dubrovnik, u kontekst jedne zabave, koja kulminira najpoznatijim prologom u hrvatskoj dramskoj povijesti, prologom Dugog Nosa, koji otvara kraj predstave nekim novim čitanjima ovog klasika.

Upravo ova predstava početkom kolovoza pozvana je kao počasna u glavni program cijenjenog Shakespeareovog festivala u poljski Gdanjsk. Ovaj veliki uspjeh je još jedna potvrda kvalitete kao i ostvarenje jednog od najvažnijih ciljeva Midsummer Scene Festivala, a to je predstaviti našeg najvećeg komediografa Marina Držića i njegova vrhunska djela cijelom svijetu.

DPP

Djelatnici Veterinarske ambulante Gruda - Konavle d.o.o. provodit će adulticidni tretman komaraca na prostoru općine Konavle dana 8. srpnja tijekom noći i ranog jutra kada je aktivnost komaraca pojačana, metodom hladnog zamagljivanja iz vozila.

Dezinsekcija će se provesti na slijedećim površinama: na javnim površinama i uz prometnice tretirati će se zelenilo, grmlje i travnate površine gdje komarci borave,prolaskom vozila kroz ulice, tretiranje površina i vegetacije između ulica, javnih zelenih površina – parkova u mjestima Čilipi, Obod, Zvekovica, Cavtat, Ljuta, Gruda, Molunat, Močići.

Osobe sa osjetljivim dišnim putevima mole se da ostanu u zatvorenom te zatvore prozore. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, kiše ili jačeg vjetra, adulticidni tretman se odgađa, o čemu ćemo dodatno obavijestiti.

Općina Konavle

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 32 prometne nesreće u kojima je šest osoba teže, a 17 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 17 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 852 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 317 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 78 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 26 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 43 osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 103 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 65 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Dubrovčani se izgleda ove godine uopće ne kupaju, u moru, iako se neki ne kupaju ni doma, što se najbolje osjeti u autobusima javnog gradskog prijevoza, jer je more navodno opasno po život i nije to više ono čisto, bistro more u kojem smo se kao do jučer kupali. Danas, okupate li se npr. u Šulića ili na Dančama ne gine vam ležanje na infektologiji i to u bolnici za koju se, s obzirom na nedostatak doktorskog kadra, u šali kaže da čovjek uđe okomito, a izađe vodoravno. Nekima to baš i nije šaljivo, kao što nisu šaljive ni te silne objave o nezapamćenom onečišćenju mora u Dubrovniku, pa je ta „alarmantna” situacija pošla toliko daleko da su i strani mediji počeli upozoravati na šporko more i boleštine koje prijete odluči li se tko za odmor u Dubrovniku.

Tako je to kad se puno kaki, sve te fekalije moraju negdje izaći, ali para mi se da se više kaki po Facebooku i po medijima nego u zahode, a kako me pamćenje još uvijek dobro služi, sjetih se eto kako me mater, u ona doba kad su djeca još uvijek odrastala kao djeca, pa smo na kupanje išli i sami, vazda npr. upozoravala da ne idem na Banje – da se ne infetam. Kako mene moja, tako i ostalu djecu njihove matere, meni je 45, pa računajte kad su nas to matere upozoravale da radi šporkece ne idemo na određene plaže, u ona doba kad je more bilo kao čisto i bistro. Što se Banja tiče, one su doduše uvijek bile pune, jer što su stranci znali da pedeset metara dalje izvire kanala, a Banje su vazda bile Banje, mutno u plićaku, pa pogađaj je li od silne čeljadi ili od kanale i druge hale.

Zato smo se mi sa Svete Marije točali na Buži, gornjoj, prvoj, a vi iz Karmena ne čitajte dalje ako vam smeta što je prva. Točali bi se dakle kad ne bi plutala govna i šporkeca, a plutalo je nešto svaki dan, ovisno kurentu, ili hala ili kanala, ali nas matere nisu upozoravale da ne idemo na Bužu, jer to su ipak bila naša, domaća, svetomarijaška govna. Ova stranjska danas više smrde i opasnija su, puna boleština, naša govna bila su purificirana pa smo se mogli kupati u njima, ako bi bili nestrpljivi da pričekamo da ih more odnose dalje, ovisno o kurentu, Karmenašima i Porporelašima ili Pilarima koji su se kupali u Šulića i na Kolorini, a imali su i oni svoja govna koja su slali nama na Bužu. U Pilama se, fala Bogu nitko nije kupao, a pogodite zašto, vjerojatno zato što je sve bilo čisto i bistro.

E, a u Šulića kao dijete, u ona doba kad su naše plaže bile čiste nisam bio nešto raspoložen hodit, jer je Šulić bio više za ljubitelje katrana, ali bi se znali zaputiti s Buže na drugu bandu, plivajući prema Banjama, onim Banjama na koje su nas majke upozoravale kao Josip Broz pionire na domaće izdajnike i unutrašnje neprijatelje. Usput bi preplivali preko nekoliko kanalizacijskih ispusta, a na Porporeli izašli vanka da zaobiđemo more između Kaša i Porta, pa preko catare, bosi, što i nije bilo baš moguće, pa bi opet finuli u giblinu što je bio bolji izbor od opekotina na tabanima, makar taman u Kapetaniji iz Labirint bara potekla mješavina guz papira i onog što je prethodilo guz papiru.

Okupat se u giblinu nije bio dakle izbor, nego nužnost na putu do Banja preko Porta, Posata i Komarde, pa smo zato valjda one što su se kupali na Komardi gledali kao bjegunce s psihijatarskog odjela, jer ako smo mi morali skakati u more s catare, oni su imali izbor - ne kupati se u govnima na Komardi, ali su se isto kupali i ništa im nije smetalo niti im se što dogodilo.

Zato danas svakome smeta hala u moru i svi se nešto kao razboljevaju, jer nije više čisto i bistro kako je nekada, kako vidimo, bilo, pa ni na Dančama, Bellevueu i Libertasu gdje kurenti i valovi nikad prije nisu nanosili nakupine hale u onu uvalu između ta tri kupališta. E, tako je nekad bilo - kad bi se gađali avionima - kako na plažama oko Grada tako i na drugima, od Lapada do Orsule, gdje se i smeće iskrcavalo, Župe dubrovačke, Orašca i Elafita, sjevernije i južnije, ma gdje god prst stavite u more.

I eto, nakon što smo se desetljećima kupali u vlastitim fekalijama koje su izvirale na svakom koraku i nakupinama hale pazeći po spjađama da šugamane ne maćamo katranom, danas, kad je broj direktnih ispusta kanalizacije u more blizu plaža smanjen, a katran na dubrovačkom području puno rjeđa pojava, dok se u Portu čak može vidjeti i dno, danas kad nema više ni slavnog Radeljevića da kurenti iznose sav onaj smrad dalje prema plažama, problem je i diže se panika kad doplutaju tri brabonjka, pa uslijede upozorenja Zavoda za javno zdravstvo s kojima i inače možemo svi zajedno obrisati stražnjicu, jer je riječ o čistoj smijuriji.

Naime, kako drukčije nazvati nego smijurijom izvještaje o mjerenju kakvoće mora, koji se daju svako sedam dana dok se situacija u moru može i mijenja svakih par sati, a koje, kao kakav – takav pregled situacije, objavljuju svi mediji, uključujući i Dubrovnikpress.hr. A koliko su ti izvještaji realni pokazuje baš nedavna objava na portalu Dubrovnikpress.hr kako danima u isto vrijeme svakog dana poslijepodne na plaži u Lozici doplutaju fekalije, ali, gle čuda, u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Lozica nije bila na popisu plaža gdje je čistoća mora nezadovoljavajuća. Jbga, ne plutaju govna u radno vrijeme za uzimanje uzorka. Realno, izmjeriti pravo stanje kakvoće mora na stotinu i nešto plaža na kojima se uzimaju uzorci skoro je pa nemoguće, osim ako djelatnici ZZJZ-a neće „kišat” na svakoj od tih sto i kusur plaža svaki dan po cijele dane.

Jednako tako ako smo realni, kazat ćemo da u priobalnom pojasu danas, barem što se kanalizacije tiče, ako već nije bolje, a ono, situacija sasvim sigurno nije gora nego što je bila prije 10 ili 40 godina. Gori su jedino ljudi kojima i dlaka na onoj stvari smeta ili možda nisu gori, već samo prije 40 godina nije bilo Facebooka da se po njemu kaki više nego u more i diže panika, niti je bilo javnih objava mjerenja kakvoće mora koje skoro pa ničem ne služe, ako se uopće „kakvoća mora za kupanje” i mjerila, pa se čeljad manje i opterećivala, a više bezbrižno kupala puštajući govna da ih more nosi.

Iako prema komunalnom redu svi ugostiteljski objekti u Gradu moraju po završetku radnog vremena ukloniti stolove i stolice s javnih površina, a oni koji ih nemaju gdje ukloniti moraju ih posložiti na način da se omogući pristup površini kako bi se očistila, izgleda da ta pravila ne vrijede za svih isto, a posebno je iritantno što ne vrijede za svih isto na Stradunu.

Naime, dok djelatnici ostalih objekata na dno Straduna unose stolove i stolice iz Cele, koju inače drže Tomislav Ivušić i Davorko Obuljen, ne mare za pravila i svako večer ostavljaju stolove i stolice kao da objekt radi 24 sata dnevno. Čitatelji Dubrovnikpreess.hr portala navode nam i kako ponekad uopće ne uklone ni suncobrane.

Inače, stanovnici Grada bune se upravo zbog buke koja u sitnim noćnim satima, nakon karaj radnog vremena kafića i restorana dolazi upravo s mjesta gdje su stolovi Cele, turisti zasjednu i buče, što ne bi kad imaju gdje, a nema nikog da im kaže kako i u Gradu žive ljudi pa da tri ure poponoća nije vrijeme za viku i dernjavu koje bi sigurno bilo manje da im nije omogućeno da zasjednu.

Fotografije čitatelja u prilogu, nastale daleko nakon kraja radnog vremena, govore uostalom sve.

Samostalna izložba najstarijeg živućeg dubrovačkog umjetnika Iva Grbića, otvorit će se u Domu Marina Držića, u utorak, u 20:30 sati. Izložbu „Marin Držić i Ivo Grbić: 70 godina zajedno na Dubrovačkim ljetnim igrama“ čine crteži u raznim tehnikama poznatog dubrovačkog slikara i grafičara Iva Grbića (25. 10. 1931.). Svi su oni nastali na Dubrovačkim ljetnim igrama koje je umjetnik vjerno pratio od njihova prvog izdanja 1950. kada je Dundo Maroje prvi put izveden na Ljetnoj pozornici na Gracu. Već je onda Grbić bilježio u svoj notes portrete glumaca. Tada zasigurno nije mogao ni naslutiti kako će 2019. slaviti s Igrama njihov 70. rođendan kao i svojih 70 godina neumornog i neprekidnog likovnog praćenja ovog jedinstvenog festivala.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti Anite Ruso: „Tijekom 70 godina redovitog posjećivanja programa Dubrovačkih ljetnih igara, osobito kazališnih komada kojima su se publici predstavljala Držićeva djela, Ivo Grbić stvorio je, što na licu mjesta što u svom atelijeru, jedinstveni panteon Držićevih likova, ali i svih onih koji su Držića oživljavali kroz predstave: redatelji, glumci, domaća i strana te napose uvažena publika iz javnog života Grada, Hrvatske i svijeta, koja je dolazeći na Igre odavala hommage velikanu Vidri.

Poznati su i brojni njegovi portreti glazbenika, zborova i orkestara, dirigenata i mnogih solista koji su nastupili na Igrama… Za ovu izložbu odabrani su određeni crteži likova iz Dunda Maroja, Skupa, Novele od Stanca, Tirene i Plakira koji su nastajali većinom tijekom izvedbi. Jedna od najupečatljivijih serija crteža s Igara je ona koja nastaje u poslijeratnim godinama, odnosno 1995. Renesansno razigrana postava Dunda Maroja na Gundulićevoj poljani u režiji Krešimira Dolenčića te u izvedbi Dramskog kazališta Gavella donijela je Predraga Vušovića u ulozi Dunda Maroja, Danka Ljuštinu kao Bokčila, Galiana Pahora kao Uga Tudeška, Jelenu Miholjević kao Lauru, Nenada Cvetka kao Dživa te Slobodana Milovanovića kao Grubišu. Neizostavni su na tom popisu Petrunjela koju je tumačila Ksenija Pajić i Pomet kojeg je igrao Vili Matula. Ekspresivnost nacrtanih likova, spontanost i gipkost pokreta, nevjerojatna vještina u prikazivanju portretnih karakteristika objektivni su pokazatelji velike umjetničke vrijednosti ove serije. Ne zaostaju ni prikazi iz Skupa izvedenog 1997. na maloj drvenoj pozornici podignutoj na Boškovićevoj poljani u režiji Marina Carića s ansamblom zagrebačkoga HNK-a.“

Ivo Grbić rođen je u Dubrovniku 25. X. 1931. Pohađao je večernju školu crtanja pod vodstvom Iva Dulčića te potom diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956. gdje je još dvadeset i dvije godine predavao kao profesor na Grafičkom odsjeku Škole primijenjene umjetnosti. Djetinjstvo i mladost proveo je u kući za koju se pretpostavlja da je u njoj živio Marin Držić dok je bio rektor crkve Svih Svetih (Domino), a koja je 1989. pretvorena u memorijalni muzej, ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika – Dom Marina Držića.

Umjetnik se, između ostaloga, istaknuo svojim grafičkim rješenjima službenog grba i službene zastave Grada Dubrovnika koji se koriste od 1993. godine. Autor je brojnih plaketa koje su Grad Dubrovnik i njegove javne ustanove poput Dubrovačkih ljetnih igara koristile u raznim prigodama. Svoj je autorski potpis stavio na brojne strate, liturgijsko ruho i barjake koji se koriste u našim župama, na grafička oblikovanja napravljena povodom posebnih crkvenih blagdana kao i na brojne zahvalnice i nagrade. Usto, kao vrsni grafički dizajner (bez pomoći suvremene tehnologije) izrađivao je plakate, naslovnice časopisa i knjiga, vlastite kataloge i razne prospekte. Rat, ta „pogube ljucke naravi“ Grbiću je posve uništio dom u Ulici od Puča. Dana 6. 12. 1991. izgorjela je palača u kojoj je živio zajedno s malom galerijom u prizemlju i cjelokupnim inventarom: slikama, crtežima i grafikama, keramikom, foto, audio i pisanom dokumentacijom, etnografskom i antikvarnom zbirkom i mnogim drugim stvarima. Bogatstvo i raznovrsnost njegova opusa donijeli su mu nekoliko priznanja i nagrada među kojima se ističe Nagrada za životno djelo Grada Dubrovnika iz 2001. godine.

DPP

Suvlasnik Cele Davorko Obuljen reagirao je danas na objavu kojom se kritizira što se stolovi i stolice iz tog objekta nakon radnog vremena ne unose niti slažu na način da zauzimaju što manje prostora, ako ih nije moguće unijeti u sam objekt, što nalaže komunlani red, a kao što se to radi i u drugim ugostiteljskim objektima na Stradunu o čemu možete čitati OVDJE.

- Godinama smo unosili stolove, nije to nama nikakav problem, ali jest izgleda problem drugima, odnosno jednoj našoj sugrađanki koja se bunila što mi unosimo stolove i stolice, jer se pri tome, tvrdi ona stvara velika buka. - kaže Davorko Obuljen.

- Pisala je pisma gradonačelniku i što sve ne i na koncu smo odlučili da prestanemo s unošenjem stolova. Ne mogu se stolovi i stolice maknuti bešumno. Nama ih nije problem maknuti nakon zatvaranja kao što smo to radili i prije, učinit ćemo to ako je potrebno, u dvije ure poponoća ih dizati, a u pet ujutro opet ih početi postavljati. - kazao je Obuljen dodajući kako se nada, učine li tako, da onda neće biti povika kako se stvara buka.

Inače, okolni stanari bune se jer i nakon završetka radnog vremena turisti znaju koristiti stolove i stolice na Stradunu koji nisu uklonjeni, sjednu i buče.

- Nije to slučaj samo s nama, i drugi objekti, koji nisu na Stradunu, također ne uklanjaju stolove i stolice, vjerojatno iz sličnih razloga. - kazao je Davorko Obuljen.

Na kraju šestog izdanja Midsummer Scene Festivala, u nedjelju, 7. srpnja u 21. 30 sati, u Kneževom dvoru, u koprodukciji Doma Marina Držića, Kazališta Marina Držića i Midsummer Scene Festivala, u partnerstvu s Dubrovačkim muzejima i Društvom prijatelja dubrovačkih starina pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, bit će izvedena predstava Uncle Maroye Re-examined na engleskom jeziku o popularnom Dundu Maroju, najizvođenijem i najpopularnijem djelu najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

Dom Marina Držića svojom snažnom inicijativom kako lokalno tako i diljem Hrvatske promiče važnost i vrijednosti ostavštine Marina Držića, a Midsummer Scene festival još od svojih početaka ima u planu postaviti jedno od Držićevih djela na engleskom jeziku te ga promovirati u inozemstvu, približiti inozemnoj publici te pokazati njegovu veličinu i vrijednost.

Cilj ovakvog projekta je očuvanje i promicanje kulturne baštine kroz približavanje lika i djela Marina Držića i upoznavanje s bogatom ostavštinom ovog komediografa a upravo ovakve suradnje putem kreiranja i produkcije umjetničkih predstava, utemeljene na kulturnoj baštini čine neizostavni dio kulturno-turističkog proizvoda Dubrovnika kao i ključnog čimbenika održivog korištenja kulturne baštine.

Predstava Uncle Maroye Re-examined bavi se rekapitulacijom arhetipskih Držićevih likova i implementacijom istih u matricu suvremenih odnosa. U fokusu ove predstave biblijski je odnos oca i sina, koji Držić majstorski portretira. Ova komedija koja ima i svoje tragično lice te već u prologu upozorava: „Od lude djece čuvajte dinarâ, er se je ovjezijeh komedija njekoliko arecitalo nazbilj u vašem gradu, koje su svršile u tradžediju!“. Dundo Maroje, Maro, Laura, Sadi, Pomet i Negromant postaju lica današnjeg trenutka, vođeni motivima upisanim u svom „renesansnom“ karakteru. Vraćajući Držićevu fabulu iz Rima nazad u Dubrovnik, u kontekst jedne zabave, koja kulminira najpoznatijim prologom u hrvatskoj dramskoj povijesti, prologom Dugog Nosa, koji otvara kraj predstave nekim novim čitanjima ovog klasika.

Priču baziranu na Držićevom Dundu Maroju u režiji Paola Tišljarića na engleskom jeziku premijerno će izvesti dio ansambla Midsummer Scene festivala iz predstave Romeo i Julija - Georgia Christodoulou, Mark Elstob, Filip Krenus, Alexander Varey i Richard Emerson. Za kompoziciju je zaslužan Žarko Dragojević, za zvuk Milan Tomašić dok je tekst na engleski jezik preveo Filip Krenus.

Upravo ova predstava početkom kolovoza pozvana je kao počasni gost u glavni program cijenjenog Shakespeareovog festivala u poljski Gdanjsk. Ovaj veliki uspjeh je još jedna potvrda kvalitete kao i ostvarenje jednog od najvažnijih ciljeva Midsummer Scene Festivala, a to je predstaviti našeg najvećeg komediografa Marina Držića i njegova vrhunska djela cijelom svijetu.

Ulaz na izvedbu Uncle Maroye Re-examined je besplatan.

DPP

Obavještavaju se građani da će tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o. nastaviti s adulticidnim tretmanima suzbijanja komaraca na području Grada Dubrovnika. Adulticidno suzbijanje komaraca provodit će se sa zemlje, primjenom uređaja za hladno ULV zamagljivanje te s vozila u pokretu.

9.srpnja od 1 sat u noći zamagljivanje će biti na području Orašca, Trstenoga, Brsečina i Dubravice.

Molimo građane da se ne zadržavaju (bez prijeke potrebe) na otvorenome na područjima provedbe u vrijeme suzbijanja. Pčelare molimo da zaštite pčele za vrijeme trajanja zaprašivanja.

Za suzbijanje će se koristiti insekticid propisno registriran i dopušten za tu namjenu, rješenjem Ministarstva zdravlja za primjenu u Republici Hrvatskoj.

U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika tijekom planiranog vremena provedbe, tretmani će se odgoditi, a o svakoj promjeni pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Sanitat Dubrovnik

Iako je posljednja sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle održana nedavno, nova sjednica zakazana je već za 16. srpnja.

Na sjednici će se raspravljati samo o dvije točke dnevnog reda, Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle i Prijedlogu Odluke o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019/2020.

D.M.

Još je prije par mjeseci gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako bi Grad već započeo s rekonstrukcijom određenih sportskih objekata da su Excelsa nekretnine platile dug prema Gradu za koncesijsku naknadu za žičaru. Kad su ta sredstva konačno na računu, Grad je spreman realizirati određene projekte. Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić ističe kako već u rujnu započinju radovi na rekonstrukciji hotela Stadion, judo dvorane u Mokošici i nogometnog igrališta u Gospinu polju.

- Rekonstrukcijom će bivši hotel Stadion zapravo postati hostel s otprilike oko 44 smještajne jedinice i ostalim sadržajima. Nakon što se radovi dovedu u visoku roh bau fazu izgrađenosti hostel će se dati u koncesiju. Kao što je već najavljeno u dijelu prostora u Stadionu uredit ćemo muzej vaterpola. Gradonačelnik je već u nekoliko navrata rekao kako će to biti prvi muzej vaterpola u svijetu, a Dubrovnik koji ima iznimno bogatu tradiciju i povijest igranja vaterpola, svakako zaslužuje jedan takav muzej. - kazala je Tokić, istaknuvši kako će radovi na uređenju hotela Stadion, koji se inače najavljuju već dugi niz godina, započeti u rujnu.

U rujnu će započeti i uređenje judo dvorane u Mokošici.

- Ta je dvorana u iznimno lošem stanju, a tijekom radova ćemo postaviti podlogu na borilište, urediti svlačionice i ostale prostore po zadanim standardima. - rekla je Tokić.

Sredstva u iznosu od 9,6 milijuna kuna osigurana su i za obnovu nogometnog igrališta u Gospinu polju, a koji će obuhvatiti i uređenje svlačionica kao i ostalih prostora za trenere, suce i delegacije, a sve po standardima potrebnim za igranje utakmica 2. nogometne lige. Ti su radovi inače već trebali početi, no zaustavila ih je žalba koju je podnijela tvrtka koja na natječaju nije izabrana za izvođača radova.

Uskoro će započeti i uređenje tenis terena u Lapadu, za što će se idućim rebalansom proračuna osigurati dodatna sredstva za realizaciju tog projekta.