Projekt „Respect the City”, odnosno „Poštujmo Grad” koji je pokrenula dubrovačka gradska uprava često se zna među građanima ironično spomenuti. Ima li gužve u prometu eto „dežurnih” koji će odmah iskoristiti prigodu da zapitaju je li gužva dio projekta, ima li više od dva kruzera u Gružu eto ih da to fotografiju, „objese” na Facebook i dopišu „Respect the City”, nestane li struje na Pilama opet se ironično spominje projekt „Poštujmo Grad” itd.

Sve to u biti znači samo jedno – da je projekt „Poštujmo Grad” postigao jedan od svojih ciljeva, a to je da se o poštivanju Grada priča, pa makar eto o samom projektu i s dozom ironije među građanima, iako je on među strukom pohvaljen.

Potreba za tom ironijom nestat će onog dana kada projekt ostvari još jedan od svojih ciljeva, a taj je da sami građani konačno počnu poštivati Grad u kojem žive i od kojeg žive. Naime, projekt „respect the City” nisu (samo) kruzeri, nije to (samo) rješavanje prometnih gužvi koje su kronična boljka Dubrovnika u ljetnim mjesecima, projekt „Poštujmo Grad” nije (samo) tu zato da spriječi turiste da primjerice u kupaćem kostimu šetaju Stradunom, projekt „Respect the City” smo svi mi.

Kada građani shvate da je dio projekta „Poštujmo Grad” i to da npr. ne parkiraju u prometnom traku ispred bivše zgrade DTS-a jer je to kolnička traka, a ne parking, pa ni na dvije minute, kada shvate da je u garažama mjesto automobilima, a ne apartmanima, jer ne otvaraju te apartmane političari, nego građani ovog grada, kada shvate da se ne lomi zid tornom u stambenoj zgradi u tri poslijepodne, da se šut ne baca pokraj kontejnera komunalnog otpada i još puno toga, a moglo bi se nabrojiti primjera i primjera, i svi spadaju u norme civiliziranog ponašanja; kada dakle građani počnu poštivati svoje susjede, potrebe i prava drugih oko sebe i norme civiliziranog svijeta, onda će početi poštivati i Grad i shvatiti što projekt „Respect the City” zapravo jest te ga pogurati naprijed.

Evo, mogu početi od npr. od toga ne samo da bacaju smeće u predviđeno doba već i da ga bacaju tamo gdje trebaju. Ovaj tjedan „Čistoća” je u Mokošici postavila podzemne spremnike za miješani komunalni otpad no još uvijek ima onih koji smeće ostavljaju i dalje na mjestima gdje su navikli, i uopće ih ne zanima što tu više nema kontejnera za komunalni otpad, teško im je valjda učiniti dvadesetak koraka dalje do podzemnih spremnika, lakše im je smeće ostaviti na podu, a onda će možda napisati na Faceboku kako Mokošica smrdi i da Čistoća ne radi svoj posao - uz hashtag „respectthecity”.

Prometnim redarima Grada Dubrovnika prijetilo se danas smrću, objavio je danas na svom Facebook profilu gradonačelnik Mato Franković.

- Danas u toku jutarnjih sati prometni redari Grada Dubrovnika zaprimili su dvije prijetnje smrću samo zbog toga što su radili svoj posao. Na žalost očito je želja za novcem i zaradom pojedincima ispred reda... Ono što nas čeka u 2020 godini su dodatne restrikcije u prometu, a u 2021 potpuna zabrana dolaska na Pile za sve autobuse osim za JGP Libertas. - napisao je Franković.

Gradonačelnik Franković za portal Dubrovnikpress.hr kazao je i kako su prijetnje prijavljene policiji. Počinitelji su poznati, pa policiji ne bi trebali biti previše posla oko utvrđivanja činjenica, no gradonačelnik je kazao kako s imenima ne može izlaziti u javnost dok se ne okonča istraga.

D.M.

Dok se dubrovački gradski vijećnici pripremaju na sljedećoj sjednici prihvatiti odluku o zabrani postavljanja bankomata u Gradu, a Ministarstvo je izdalo jasne smjernice prema kojima u biti niti jednom bankomatu, pa ni onima koji su već postavljeni, nema mjesta u povijesnoj jezgri, osim u nekom od unutarnjih prostora, vlasnik Auro Domusa Loris Dessardo priprema tužbu protiv Grada Dubrovnika.

Naime, najviše bankomata od njih četrdesetak koji su postavljeni u Gradu pripada upravo tvrtki Auro Domus, a konzervatori su upravo za bankomate koje je ta tvrtka postavila u prostoru Petra Ćorluke, gdje je nekada bila trgovina Kraša, izdali nalog da se uklone.

No, Dessardu izgleda ne pada ni na kraj pameti to učiniti. Naime, on je danas za Jutarnji list izjavio pokuša li tko otuđiti, a time je mislio na uklanjanje, ili, kako je kazao „ući u privatno vlasništvo” da će Auro Domus poduzeti pravne korake, tj. da je spreman tužiti Grad Dubrovnik.

Dessardo je naglasio kako se komunalne ovlasti odnose na pročelja zgrada, a da niti jedan bankomat Auro Domusa u povijesnoj jezgri nije na pročelju, već u unutarnjim prostorima te da za njihovo postavljanje nije potrebna građevinska dozvola.

Cijeli članak na Jutarnjem možete pročitati OVDJE.

D. Mladošić

Grad Dubrovnik ostvario je višak prihoda u 2018. godini u iznosu od 37,91 milijuna kuna, a na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća odlučivat će se o namjeni viška sredstava, možda i posljednji put, jer gradonačelnik Mato Franković najavio je kako u budućnosti, dobrim planiranjem projekata suficita više neće biti, deficit inače već odavno nije problem Grada Dubrovnika.

Uglavnom, višak od 37,91 milijun kuna dijeli se na nekoliko stavki prema izvorima prihoda, najznačajniji je višak od 34,3 milijuna kuna od izvornih prihoda Grada Dubrovnika koji su podijeljeni na namjenski dio viška od 16,42 milijuna kuna i nenamjenski 17,88 milijuna.

Izdvojit ćemo najznačajnije prijedloge raspodjele tog viška sredstava.

Iz namjenskog viška prihoda tako se namjerava utrošiti 1,48 milijuna kuna za sanaciju rive u Rožatu i 1,45 milijuna kuna za parking HRVI. Nadalje, 1,8 milijuna kuna uložilo bi se u Dječji vrtić Put na more, a dva milijuna kuna Grad će uložiti u Luku Dubrovnik, inače sukladno prije preuzetim obvezama.

Najviše sredstava, uz veće navedena za parking HRVI, bit će uloženo u parkirališta, odnosno 5,92 milijuna, od toga 2,6 milijuna za parking u Ulici Marina Kneževića i 1,8 u Ulici Između dolaca.

Od nenamjenskog dijela viška prihoda Grad Dubrovnik više od polovice, odnosno 9,97 milijuna kuna utrošit će za otkup dionica UTD Raguse, a šest milijuna kuna za pripremu projekta ceste od Mosta Dubrovnik do Osojnika, odnosno otkup zemljišta.

Vremenske neprilike nisu dopustile da se sve učini prije sezone, ali aktivnosti na uređenju i sanaciji javnih kupališta i plaža o kojima skrbi Grad Dubrovnik primakle su se kraju. Tako se na plažama Zaton Orsan, Zaton Soline i Vrbica radilo na nasipanju i poravnavanju žala, kao i na kupalištu ispred restorana Ankora na kojem je osim toga postavljena i nova kabina te tabla upozorenja.

Nove table upozorenja su također dobile plaže Štikovica, Zaton Bat i Brsečine, dok je na Koločepu na pješačkoj stazi predjela Placet uređen prilaz i skalini.

U pripremi je još postavljanje tuševa na području Zatona, Lozice i Vrbice.

U prethodnom su razdoblju završene sanacije kupališta Belvedere, Porporela, Šulić, Danče, Bellevue, Štikovica, Brsečine, Zaton Bunica, Hawaii u Orašcu te na pet kupališta u Mokošici. Ukupna investicija Grada Dubrovnika u svrhu uređenja plaža, kupališta i pristupa moru u 2019. godini iznosi 2.5 milijuna kuna.

DPP

Dok se čeka da HEP popravi kvar zbog kojeg su još sinoć Pile ostale bez električne energije, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, nakon konferencije za novinare koju je sazvao zbog dogovora oko početka rada žičare, dao je i izjavu o ovom problemu.

- Sustav se previše opteretio uglavnom zbog brojnih klima uređaja kao i drugih uređaja povezanih s ugostiteljstvom. Sustav jednostavni nije mogao izdržati opterećenje. Prije je problema bilo i više, a HEP radi na poboljšanju sustava. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

- od svega nije potrebno raditi neku dramu, ovo je, u uspredbi s prije, izdvojen slučaj koji nas ne treba posebno zabrinjavati. Ugostitelji i vlasnici apartmana navode da su ljuti, ali prije nego su ugradili sve uređaje nisu pošli na HEP pitati može li sustav to izdržati. - kazao je Franković.

D.M.

Dok se očekuje da gradski vijećnici zabrane buduće postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri i dok Dubrovnikpress.hr očekuje odgovor od konzervatora za kojih su to devet bankomata dali suglasnost za postavljanje, a po smjernicama Ministarstva kulture u Gradu, osim u nekom unutarnjem prostoru, ne bi smio biti niti jedan bankomat, treba podsjetiti na jedan od najdrastičnijih primjera na Stradunu.

Iako su u prvom planu, kada se govori o narušavanju vizura Grada, bankomati Auro domusa i Euroneta, primjere Privredne banke na Stradunu je upravo ono što se ne bi smjelo dopuštati. Naime, PBZ je i u vrata koja su zatvorili i u izlog na samom ulazu utrpala po jedan bankomat, u banku se ulazi između dva bankomata, a da im ne budu malo dva na samom Stradunu ili da im ne daj Bože uđe malo svjetlosti u banku, imaju još jedan s dnevno – noćnom trezorom u Dropčevoj ulici.

Iako su banke nekako pale u drugi plan, kad su u pitanju bankomati pravila će morati vrijediti za svih isto, iako se već može čuti kako će se prema bankama postupati drukčije, no to ne bi smjelo biti tako, posebno u ovom uistinu lošem primjeru bankomata Privredne banke Zagreb. Inače, nakon što je vlasnik Auro domusa najavio tužbu protiv Grada Dubrovnika, ne budu li se zakon i odluke o komunalnom redu provodile prema svima isto, Grad bi se na sudu mogao naći u vrlo nepovoljnoj poziciji.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu skupštine Intermediteranske komisije Konferencije perifernih pomorskih regija (CPMR) u Marseillu, a u sklopu događanja održava se seminar na temu: „Jačanje suradnje za više kohezivniji, uključiviji i održiviji Mediteran“.

Župan Dobroslavić iz pozicije predsjednika Jadransko-jonske euroregije u panelu o budućnosti kohezije na Mediteranu govorio je o inicijativi „Savez za suradnju na sredozemlju (MedCooperationAlliance)“. Jadransko-jonska euroregija jedan je od inicijatora osnivanja ovog saveza, uz Intermediteranske komisije CPMR, Pirinejsko-sredozemnu euroregiju te mreže lokalnih ustanova MedCities i Arco Latino.  

Župan je govorio također o rezultatima projekta iz inicijative AI-NURECC te potrebu udruživanja znanja, iskustva i stručnosti regija, gradova, gospodarskih komora i sveučilišta Jadransko Jonske regije u cilju boljeg korištenja projektnih ideja te unapređenja multisektorskog i višerazinskog upravljanja Strategijom EU za Jadransku i Jonsku regiju.

Konferencija perifernih pomorskih regija (CPMR) okuplja oko 160 regija iz Europske unije i šire. Kroz svoju široku mrežu kontakata unutar EU institucija i nacionalnih vlada favorizira uravnoteženiji razvoj europske teritorije te djeluje i kao think tank i kao lobby za regije. Njen rad uglavnom se usredotočuje na socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju, pomorsku politiku i plavi rast.

DPP

Beživotno tijelo 28-godišnje Dubrovkinje pronađeno je jutros u moru pokraj plaže hotela Palace.

Prema neslužbenim informacijama mlada Dubrovkinja se utopila, no točan uzrok smrti pokazat će se tek nakon očevida i obdukcije.

D.M.

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila sinoć malo prije ponoći u Rožatu poginuo je 60-godišnji državljanin Austrije. Na njega je, dok je prelazio cestu, van obilježenog pješačkog prijelaza, prema neslužbenim informacijama, prešavši u suprotni kolnički trak zbog neprilagođene brzine, automobilom naletio 22-godišnji vozač.

Nesretni Austrijanac od posljedica udaraca preminuo je u dubrovačkoj bolnici.

D.M.

Obala Iva Kuljevana na otoku Lopudu dobila je novu javnu rasvjetu. Naime, rekonstrukcija postojećeg sustava na lopudskoj rivi započela je u travnju, a u okviru izvedenih radova postavljeno je 28 novih stupnih mjesta.

Ukupno je ugrađeno 30 svjetiljki s izvedbom u LED tehnologiji, a provedena je i izmjena zračne podzemnom mrežom u duljini od oko 600 metara.

Zamjenom dosadašnjih starih, tehnološki zastarjelih, svjetiljki onim u LED tehnologiji Lopudska riva dobila je znatno bolji i efektniji vizualni izgled, a postignuta je i veća energetska učinkovitost uz značajno smanjenje troškova električne energije i smanjenje svjetlosnog onečišćenja.

Radovi su izvedeni u okviru godišnjeg plana investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.

DPP

Gradsko će vijeće, na sjednici u četvrtak, izmijeniti Odluku o komunalnom redu i tako zabraniti daljnje postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri, a oni koji su bankomate postavili u roku od mjesec dana dužni su dobiti suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Izmjene Odluke o komunalnom redu zapravo su usklađene sa smjernicama resornog Ministarstva, a prema kojima, kad bi se poštivale u potpunosti, ne samo da u Gradu, tj. povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, već bi trebalo ukloniti i onih devet za čije su postavljanje konzervatori u Dubrovniku dali odobrenje.

Kojih devet bankomata ima odobrenje, portal Dubrovnikpress.hr pitao je i Konzervatorski odjel u Dubrovniku, no odgovor na taj upit još nismo dobili. U Konzervatorskom odjelu očito je jako teško napisati kojim su se smjernicama povodili i kojih je to devet bankomata, a ako im nije teško odna taj podatak namjerno kriju.

A da razloga za skrivanje mogu imati, jasno je samim iščitavanjem smjernica Uprave za zaštitu kulturne baštine resornog Ministarstva.

Naime, prema smjernicama Ministarstva kulture onima koji ih žele postaviti, uvjetuje se da bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove. Mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koji ne smiju biti ugroženi.

Na mjestima gdje je postava uređaja prihvatljiva, zahtjeva se vizualna neutralnost postave, što znači da vidljiv može biti samo operativni dio bankomata, odnosno njegov ekran i tipkovnica.

Također se navodi kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva na zidanim pročeljima, izvan ostakljenim dijelovima građevinskih otvora te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovane elemente, kao što su kameni otvori i povijesna stolarija”.

Nije prihvatljivo ni postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izravno projektirane za bankarske institucije.

Navodi se i kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga, npr. izlozima s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, ili posebnim vrstama ostakljenja”.

Prema smjernicama Ministarstva kulture „nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevnom otvoru”, a „postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima već unutar jednog poslovnog prostora koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj bankomata nekoliko različitih tvrtki”.

„Ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim prostorima, uličnim koridorima, zelenim površinama, povijesnim gradskim parkovima, unutar kulturno povijesnih zaštićenih cjelina.” - piše u smjernicama Ministarstva.

Kad se sagledaju smjernice Ministarstva kulture i više je nego jasno kako u povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, pa čak ni onaj na izlogu OTP banke ili Privredne banke, osim ako ti prostori nisu izvorno projektirani kao bankarske ustanove, a nisu. Tim više, jasno je da ni po dva bankomata ne mogu biti u jednom otvoru, a takvih je u Gradu dosta. Pitanje je samo imaju li dozvolu Konzervatora koji su zakonski nadležni i ako imaju hoće li sukladno smjernicama resornog Ministarstva biti uklonjeni.