U Knjižnici Male braće, u Dominikanskoj knjižnici, u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, kao i u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, otkriveno je oko 60 inkunabula i knjiga s početka 16. st. koje su nekoć pripadale Marku Maruliću ili je on, neke od njih, svojeručno po marginama komentirao boraveći kod svojih prijatelja u Dubrovniku, na Badiji i u Kotoru. U Knjižnici Male braće ih je zasada pronađeno 31, u Dominikanskoj knjižnici 15, u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Bogišićevoj zbirci pet. Brojke nisu konačne, istraživanje se nastavlja, a Bogišićeva zbirka trenutno nije dostupna za istraživanje, pa je identifikacija bila moguća samo za neke inkunabule od kojih postoje stare fotografije.

Piše: fra Stipe Nosić

Knjige je pronašao i prema rubnim bilješkama, paleografijskim, sadržajnim i kaligrafijskim osobinama Marulićevoj biblioteci pripisao, kao i nedavno u Franjevačkoj knjižnici na Poljudu, njemački profesor (viši studijski savjetnik) i istraživač hrvatske renesansne kulture Zvonko Pandžić, u okviru projekta „Nepoznata djela Marka Marulića“. S pogledom na 500. obljetnicu smrti Marka Marulića 2024. on i njegovi hrvatski i njemački suradnici pokušavaju u Splitu organizirati europski projekt kulture „Marko Marulić – Marcus Marulus”.

Kako Pandžić tvrdi, sada je postalo jasno da je „sačuvan veći dio knjiga iz privatne biblioteke Marka Marulića“, u svakom slučaju najznačajniji autori (latinski i grčki klasici, djela patrističke literature, brojni srednjovjekovni autori, Dante i Petrarka, te sva najvažnija djela firentinske renesanse), usve barem 160 svezaka. Osim u Splitu (Franjevački samostan na Poljudu (35), Samostan franjevaca konventualaca na Obali (5), Dominikanski samostan (11), Arheološki muzej (7), Znanstvena knjižnica (7), Nadbiskupsko sjemenište (1)), i već spomenutih u Dubrovniku, ne mali broj Marulovih knjiga nalazi se u Franjevačkom samostanu Sv. Frane u Zadru (25, pregledan tek dio goleme građe), u Znanstvenoj knjižnici 10, a u Državnom arhivu jedna.

U nekoliko slučajeva pronađeni su i posebni rukopisni sastavci Marka Marulića kao privezi inkunabulama, tako Život sv. Jeronima na latinskom, kao i crteži i inicijali. Kritičko izdanje svih Marulovih sada pronađenih komentara zahtijeva nekoliko novih svezaka u njegovim sabranim djelima, što bi osobu i djelo, način rada i širinu njegovih ideja moglo prikazati u posve novom svjetlu. Pronađeni su i latinski predlošci nekih njegovih poznatih prijevoda na hrvatski. Novopronađeni se svesci iz raznih knjižnica u odnosu na oporuku Marka Marulića međusobno nadopunjuju, što također govori da se radi o njegovoj biblioteci.

Zanimljivo je da je tridesetak tih inkunabula već bilo izloženo u Splitu i Zadru 1950. povodom proslave 500. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je narodna vlast bila proglasila događajem republičkog značaja. No kada je jedan jedini ali moćan čovjek cenzuriro i dijelom uništio „Zbornik Marka Marulića“ objavljen te godine, a Kruno Krstić, koji je pisao o Marulićevim inkunabulama u Zadru, bio denunciran i ugrožen, umukla je rasprava – do danas – o Marulićevim inkunabulama i hrvatskim rukopisima. Prema profesoru Pandžiću u pravu su bili Kruno Krstić, Hrvoje Morović i Carlo Verdiani, a u krivu svi njihovi revnosni osporavatelji, koji, međutim, uopće nisu išli u knjižnice i arhive provjeravati izložene argumente ili tražiti Markove knjige i rukopise.

Marulić je u svojoj oporuci 1521. odredio da manji dio njegovih knjiga dobiju njemu bliski ljudi, a najveći se dio trebao prodati kako bi se nahranila sirotinja u vrijeme velike oskudice, kuge, i borbe za obranu Klisa od Turaka. Nasljednici Marulićevi pokapali su se na Poljudu, tu je kasnije živio i fra Marko Marulić iz iste obitelji, pa je Franjevačka knjižnica tijekom vremena dobila veći broj njegovih knjiga, uz one koje joj je oporučio sam Marko Marulić.

Na nekim Marulićevim knjigama iz Samostana Male braće u Dubrovniku stoji zapisano da pripadaju samostanu na Poljudu. Ne zna se točno kojim su sve putevima Marulićeve knjige završile u drugim franjevačkim samostanima Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, ali zasigurno su neke od njih fratri kod premještaja s Poljuda ponijeli sa sobom.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na sljedećoj sjednici odlučivat će o imenovanju Diane Brkić Hadžikadunić za privremenu ravnateljicu Dječjeg vrtića Pčelica. Naime, odlukom osnivača, tj. Grada Dubrovnika Dječji vrtići Dubrovnik dijele se na dvije ustanove i to na javnu ustanovu Dječji vrtići Dubrovnik i javnu ustanovu Dječji vrtić Pčelica.

Dječji vrtić Pčelica u svom sastavu obuhvaćat će 14 područnih odjela. Na ustanove se prenose vrtićki objekti i druga pripadajuća imovina, te se zadržavaju djelatnici s postojećim pravima i obvezama.

Kao privremena ravnateljica, Diana Brkić Hadžikadunić ravnat će Pčelicom, obavit će pripreme za početak rada ove ustanove te podnijeti prijavu upisa u sudski registar bez čega Dječji vrtić Pčelica kao nova ustanova ne može obavljati djelatnost.

N. Metković

U Novom naselju Mokošica od danas su u funkciju stavljeni podzemni spremnici za miješani komunalni otpad na sedam lokacija, obavijest je iz dubrovačke Čistoće.

Riječ je o lokacijama na kojima su se i do sada nalazila odlagališta otpada ili u njihovoj neposrednoj blizini, te o dvije nove lokacije, u Ulici Marina Kneževića na križanjnu s Ulicom Između dolaca i u Ulici između Dolaca na donjoj strani.

Podzemni spremnici većeg su kapaciteta i puno bolja opcija jer zauzimaju manje mjesta iznad zemlje, nema širenja neugodnih mirisa te nema mogućnosti vandaliziranja i pomicanja spremnika. Nadzemni dio je košarica od nehrđajućeg čelika, a prazne se posebnim vozilom s ugrađenom dizalicom.

Podzemni spremnici isključivo su namijenjeni za odlaganje miješanog komunalnog otpada (MKO), a pored njih se nalaze spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Svojom estetikom podzemni spremnici savršeno se uklapaju u okoliš i idealno su rješenje za naše najveće gradsko naselje Mokošicu.

Iz Čistoće su naveli i lokacije na kojima su ukinuta dosadašnja odlagališta za miješani komunalni otpad, a to su:

- Vinogradarska
- Ulica od Izvora (zadnje odlagalište prije okuke)
- Ulica Marina Kneževića ( u skalama)
- Ulica od Izvora (zgrade poviše Pupa)
- Ulica Marina Kneževića (ispod zgrada solidarnosti)
- Ulica između Dolaca (ispod rogača)

Lokacije na kojima su postavljeni podzemni spremnici za MKO su:
- Ulica od Izvora (preko puta Millera)
- Ulica od Izvora (Između Pupa i garaža)
- Ulica Bartola Kašića ( ispod pošte)
- Ulica Bartola Kašića (škola)
- Ulica Marina Kneževića (poviše Kissa)

Nove lokacije s podzemnim spremnicima za MKO su:
- Ulica Marina Kneževića (preko puta Pema)
- Ulica između Dolaca (preko puta bivšeg Caffe bar Monaco)

DPP

Povodom Dana antifašističke borbe, izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa zamjenikom župana Joškom Cebalom položilo je vijenac kod Spomen -grobnice boraca Narodnooslobodilačkog rata na Boninovu.

Počast stradalim žrtvama ovom prigodom odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, na čelu sa zamjenicom gradonačelnika Jelkom Tepšić, predstavnici PU dubrovačko - neretvanske kao i članovi obitelji poginulih i preminulih boraca NOB-a.

DPP

Svaki dan, odnosno svako poslijepodne između 16 i 17 sati u moru na plaži u Lozici dopluta šporkeca, najvjerojatnije fekalije, upozoravaju čitatelji Dubrovnikpressa. To se događa posljednjih dana, a o svemu su obaviješteni nadležni te se očekuje da će Vodovod utvrditi uzrok ovog problema.

Do tada, bez obzira na nedavno izvješće Zavoda za javno zdravstvo kako je more na svim plažama odgovarajuće za kupanje, budite oprezni ukoliko namjeravate ići na kupanje u Lozicu.

D.M.

Grad će zabraniti postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri, a postojeći će se morati ukloniti u roku od 30 dana, nakon što Gradsko vijeće na sjednici 27. lipnja izmjeni Odluku o komunalnom redu.

Prema izmjenama Odluke o komunalnom redu „otvori na zgradama u povijesnoj jezgri moraju biti tradicionalnog izgleda i boje, a pod otvorima se podrazumijevaju ulazna vrata, izlozi, prozori i drugi otvori na zgradama”.

Izmijenjenom Odlukom propisuje se zabrana postavljanja bankomata, kao i drugih uređaja, poput televizija, frižidera i reklamnih ormarića na otvorima zgrada u povijesnoj jezgri, piše u aktu koji će se naći pred vijećnicima.

„Postojeći bankomati u povijesnoj jezgri Grada moraju se ukloniti u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, ukoliko vlasnik, odnosno, korisnik prostora ne ishodi suglasnost ili odobrenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.” - navodi se u izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu koje bi trebale biti usvojene na sjednici Gradskog vijeća 27. lipnja.

Inače, u povijesnoj jezgri je preko 40 bankomata, dok je navodno za samo njih devet Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao rješenje za postavljanje. Pitanje je zašto se bankomati ne smjeste u neki od unutarnjih prostora kao što je primjer u brojnim gradovima po Hrvatskoj.

Još čekamo odgovor konzervatora na upit za kojih su devet bankomata i po kojim smjernicama dalu suglasnost, o čemu je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

N. Metković

Na dnevnom redu nadolazeće sjednice Gradskog vijeća je i Odluka o ostvarenju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku, kojom se uređuju uvjeti i način ostvarivanja, korištenja prava na dar odnosno naknadu za novorođeno dijete, te visina naknade. Inače, ovom Odlukom uvodi se nova potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete nakon 1. siječnja. 2019. u ukupnom iznosu od iznosi 33.600 kuna koja će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

Visina jednokratnog dara za prvo novorođeno dijete u obitelji iznosi 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna dok je naknada za treće novorođeno dijete u obitelji 5.000 kuna. Za svako iduće novorođeno dijete u obitelji naknada se povećava za 2.500 kuna.

Pravo na jednokratni dar za novorođeno dijete i stalnu godišnju naknadu mogu ostvariti i koristiti roditelji, odnosno roditelj skrbnik uz uvjet da su oba roditelja državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Grada Dubrovnika i to da jedan od roditelja ima neprekinuto prebivalište 6 mjeseci prije rođenja djeteta na području Grada Dubrovnika, a drugi roditelj u trenutku rođenja djeteta, da samohrani roditelj ima neprekinuto prebivalište 6 mjeseci prije rođenja djeteta na području Grada Dubrovnika.

Pravo na jednokratni dar za novorođeno dijete može se priznati za dijete rođeno ili posvojeno za koje se podnese zahtjev unutar roka od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta.

Pravo na stalnu godišnju naknadu može se priznati za treće i svako daljnje dijete rođeno ili posvojeno nakon 1. siječnja 2019.

Roditelji novorođene djece s prijavljenim prebivalištem u povijesnoj jezgri, otocima Koločep, Lopud i Šipan te mjestima Dubravice, Gromača, kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Šumet, Knežica, Čajkovići i Petrovo Selo imaju pravo na na dar za novorođeno dijete u iznosu od 10.000 kuna.

Visina stalne godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete ukupno iznosi 33.600,00 kuna te će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine života djeteta.

Roditelj/Posvojitelj je dužan jedanput u godini dostaviti nadležnom Upravno odjelu Grada Dubrovnika uvjerenje o prebivalištu ne starije od 7 dana.

Zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratni dar za novorođeno dijete/stalnu godišnju naknadu podnosi se nadležnom Upravnom odjelu u roku od šest mjeseci od dana rođenja odnosno pravomoćnog rješenja o posvojenju djeteta.

Uz zahtjev je potrebno priložiti izvadak iz Matične knjige rođenih za svu djecu navedenu u zahtjevu, uvjerenje o prebivalištu oba roditelja i presliku kartice tekućeg računa podnositelja zahtjeva.

Također je potrebno priložiti dokaz o skrbništvu koji se za status samohranog dokazuje rodnim listom i pravomoćnom sudskom odlukom o razvodu braka ili odlukom o roditeljskoj skrbi ili smrtnim listom supružnika ili uvjerenjem nadležnog centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju ili drugi dokaz

Dar za novorođeno dijete, kao važna mjera populacijske politike Grada, dodjeljuje se još od 2004. godine. U Gradskoj upravi smatraju kako je dar od 10.000 kuna za novorođenčad s Elafita te rubnih područja Grada kao i povijesne jezgre, itekako utjecala na demografsku sliku. Tako je zanimljiva priča o „baby boomu“ na Lopudu, na koji je u posljednjih nekoliko godina zbog razvoja turizma i povećanih naknada za novorođeno dijete, doselilo nekoliko mladih samaca, koji su postupno zasnovali obitelji i dobili djecu. Na inicijativu roditelja djece s Lopuda, u rujnu 2014. prvi put nakon četrdeset godina otvoren dječji vrtić, koji trenutno broji devet polaznika. Vrtić je otvoren u prostoru tamošnje škole, a uređeno je i dječje igralište.

Inače, u 2017. na području Dubrovnika bilo je 400 više rođenih nego umrlih. U odnosu na Hrvatsku, demografska slika u Dubrovniku ipak je nešto bolja.

N.M.

Na temu unapređenja radnih uvjeta djelatnika Libertasa, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u srijedu sastanak s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) i Sindikata Hrvatskog vozača.

Sastanak u Gradskoj upravi najavljen je još prošlog tjedna na skupu radnika, koji je gradonačelnik Franković održao u Libertasovoj remizi u Komolcu, a uz sindikaliste jučerašnjem sastanku nazočili su i predstavnici Radničkog vijeća dubrovačkog javnog prijevoznika.

Predstavnici oba sindikata iznijeli su ovom prilikom svoje prijedloge koji bi poboljšali uvjete rada vozača i ostalih djelatnika Libertasa, a da bi se prijedlozi mogli implementirati potrebno je definirati novo financijsko opterećenje za Grad i Libertas.

„Nakon što stručne službe izrade navedene projekcije i nakon što se utvrdi jasno stanje održat će se novi sastanak, očekivano već kroz dva tjedna, a kada će se predstavnicima sindikata i djelatnicima Libertasa prezentirati svi koraci koji će se poduzeti u kratkom roku, ali i sve što je planirano dugoročno.” -navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik je istaknuo kako Grad Dubrovnik želi snažnu tvrtku koja se uspješno nosi sa zahtjevima suvremenog tržišta te je poručio da se nakon što je provedena konsolidacija Društva i trenutni problemi mogu riješiti razgovorima i suradnjom svih uključenih strana.

Sastanci slične prirode, najavljuje gradonačelnik Franković, održat će se i s predstavnicima sindikata te radničkim vijećima gradskih tvrtki Čistoća i Vrtlar.

DPP

Ovolikom broju bankomata svakako nije mjesto na Stradunu. Na ovu invaziju naši sugrađani s pravom su burno reagirali, a potaknut njihovim pitanjima na sjednici Gradskog vijeća na potrebu žurnog rješavanja ovog problema prvi je upozorio upravo vijećnik HNS-a Miho Obradović. Stoga dubrovački HNS pozdravlja odluku da se Gradskom vijeću uputi prijedlog izmjena Odluke o komunalnom redu koji bi trebao riješiti najezdu bankomata u izlozima na najljepšoj ulici na svijetu. - piše danas u priopćenju dubrovačkog HNS-a.

„Izmjene ovog pravilnika uvode potrebu dobivanja suglasnosti lokalnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Iako je takva suglasnost formalno i do sada trebala biti ishođena kako bi se moglo raditi preinake na izlozima u povijesnoj jezgri, pa tako i postaviti bankomate, u najnovijim slučajevima njihovo mišljenje očito se nije tražilo. Stoga dubrovački HNS smatra kako je potrebno još veću važnost dati Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, i to na način da se dodatnim izmjenama ovog pravilnika taj odjel proglasi tijelom koje donosi konačno rješenje. Ujedno je potrebno u pravilnik unijeti i odredbu da vrata i prozori koji gledaju na Stradun moraju biti u izvornom izgledu i uređeni te da uređaji ne mogu biti sastavni dio prozora i vrata, osim u slučajevima kada je za to ishođena potrebna dozvola, a na što bi upravo komunalni redari posebno obratili pažnju te prijavljivali one koji se ne pridržavaju tih pravila.” - piše u priopćenju HNS-a.

„Na taj način osiguralo bi se poštivanje odluke Konzervatorskog odjela, ali i dobilo instrument kažnjavanja onih kojima riječi zaštićeno kulturno dobro predstavljaju tek mrtva slova na papiru. Upravo zato što takvi na Dubrovnik gledaju isključivo kao na zlatnu koku koja samo proizvodi bogatstvo, udarac po džepu im i predstavlja jedinu učinkovitu kaznu.” - zaključuju iz HNS-a.

DPP

Grad Dubrovnik od 1. srpnja 2019. godine zaprimat će račune isključivo u elektronskom formatu, propisanom EU normom o standardizaciji e-Računa. Račune koji nakon isteku roka pristignu u nekom drugom formatu, gradska uprava neće više biti u mogućnosti zaprimiti, obraditi niti platiti račun za izvršenu uslugu.

Nova odredba odnosi se na sve ugovore koji podliježu Zakonu o javnoj nabavi, odnosno na sve robe, radove i usluge bez obzira radi li se o postupcima javne nabave male i velike vrijednosti ili o postupcima jednostavne nabave. Zbog toga je iznimno važno da sve tvrtke koje surađuju s Gradom Dubrovnikom do 1. srpnja tehnički prilagode svoje poslovanje i uvedu izdavanje e-Računa.

Uvođenje elektroničkih računa omogućeno je korištenjem bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, i to kroz projekt „In-LoRe (Croatian e-Invoicing for Local and Regional Authorities)“.

Za projekt je, u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Telekom, putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju osigurano 12.599,00 eura što čini 75 posto ukupno prihvatljivih troškova, koji iznose 16.799,00 eura, dok se ostatak od 4.200,00 eura odnosi na proračunska sredstva.

Naime, Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, kao CEF Telekom Koordinator, objavilo je prvi poziv Europske komisije i Izvršne agencije za inovacije i mreže (INEA) u 2018. godini u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Telekom, a ukupni okvirni proračun poziva iznosio je 30 milijuna eura, namijenjen za potporu transeuropskim digitalnim mrežama. Faza pripreme projekta za Dubrovnik započela je 3. rujna 2018. godine, a obuhvaćala je aktivnosti upravljanja projektom, pripremu i provedbu registracije korisnika na eRačun središnji portal, prilagodbu i integraciju rješenja za korištenje e-računa s platformom „eRačun za državu“ te tehničke radionice za partnere i edukativne radionice za javnost iz javnog i privatnog sektora.

Projektom „In-LoRe“ potiče se širenje i ubrzanje korištenja strukturiranog računa u elektroničkom obliku koji sadrži sve obvezne stavke propisane važećom regulativom te je usklađen s preporučenim standardima i e-Invoice direktivom.

Grad Dubrovnik

Stradun je postao „Aleja bankomata”, a fokus javnosti usmjeren je na to kako bankomati nagrđuju vizure Grada. Ružni jesu, doduše da nema onih kričavih naljepnica po njima bili bi manje primjetni, no ako nisu vidljivi onda njihovim vlasnicima ne ispunjavaju svrhu u potpunosti, ali u isto vrijeme dok se raspravlja o tome koliko bankomati, uglavnom postavljeni u izlozima i vratima poslovnih prostora narušavaju vizure Grada, što je osnovni razlog zbog kojeg će Gradsko vijeće vjerojatno zabraniti njihovo postavljanje, postoji nešto što puno više i puno značajnije od bankomata uistinu, bez ikakve dileme, ne samo da narušava vizure Grada, već sam Grad čini „nevidljivim”, a to su gomile i gomile tendi i suncobrana.

Dok je bankomate još i moguće izbrojati, koliko je postavljeno tendi i suncobrana u Gradu puno je teže utvrditi. Inače, sasvim logično svaka od tendi u Gradu postavljena je na kamena pročelja, odnosno fasade, a za to je potrebna i suglasnost konzervatora. Pa kad se pogledaju odluka konzervatora da se pojedini bankomati, postavljeni u vratima moraju ukloniti zbog zaštite kulturnog dobra, onda to zvuči kao dobra sprdačina kad se vidi kako su postavljene tende.

E sad, treba li donijeti odluku o uklanjanju svih tendi i suncobrana jer apsolutno nagrđuju vizure Grada? Ako ćemo se „kurčit” i biti frajeri do kraja, onda bi trebali reći da treba, jer ako bankomati u vratima i izlozima narušavaju vizure teško je uopće i opisati što tim vizurama rade tende, koje se, usput rečeno, zavidaju u fasade, i suncobrani, pa smo umjesto riječi pripremili fotogaleriju.

Nema sumnje da bankomate treba maknuti, rješenje je ponuđeno i na stranicama Dubrovnikpressa, neka Grad ili Blaga djela ustupe jedan unutarnji prostor gdje će oni biti smješteni, a usput će i zaraditi, jer za postavljanje bankomata u Ulici od Puča nudi se i po 12 tisuća kuna, a na Stradunu po 17 tisuća i eto prilike da Grad ili Blaga djela, u nekom prostoru u kojem se može smjestiti desetak bankomata, svaki mjesec utrže 100 do 150 tisuća kuna.

A što s tendama i suncobranima? Izgleda da to uopće nikome nije problem jer od od stabla (bankomata) ne vide šumu (puno veći problem tendi i suncobrana) dok svi mi, zajedno s turistima koji su radi Grada i došli, gledamo Grad, a ne vidimo ga jer je pokriven tendama i suncobranima.

Krenuli smo stoga u đir kako bi to možda učinio neki turist. Kad se prođe kroz Vrata od Ploča u prvih dvadeset koraka umjesto vizure Porta ukažu se suncobrani i to još s reklamom za „Janu”, a takvih reklamih po Gradu je još puno.

A kad se dođe na Stradun u oko ubodu suncobrani od „Cele” od kojih se ne vidi cijela jedna banda Straduna, a ako dolazite iz pravca Pila ne vidi se crkva svetoga Vlaha. Malo dalje naravno postavljeni su i suncobrani „Orlanda” koji također nagrđuju vizuru najljepše i najveće ulice u Gradu.

Sa Straduna može se poći na Prijeko. Turisti su nekad voljeli slikavati uske dubrovačke ulice koje vode sa Straduna na Prijeko i Peline, ali danas rijetko koju imaju razloga slikati, jer se one jednostavno – ne vide.

A kad kročite na Prijeko onda šetnja tom ulicom izgleda kao šetnja tunelom, a ne gradskom ulicom, jer ulica je na pojedinim dijelovima u potpunosti prekrivena tendama.

Naravno, ni pogled s Prijekoga prema Stradunu nije puno bolji, kroz većinu ulica Stradun se s Prijekoga jedva nazire.

Ni s druge bande, kad šetate Stradunom, nije puno bolje.

Široka ulica, koja se odavno „suzila” posebna je priča, a kad se dođe iza Roka situacija je jednaka, dok se npr. s placete ispod Ulice od Domina nebo ni ne vidi.

Skalini od Jezuita možda su i najljepši skalini u Gradu, našli su se na tko zna koliko razglednica, bili su motiv za tko zna koliko fotografija, no danas ih nije moguće lentrat, jer se ne vide. Kad se njima uspnete ne vidi se ni Gundulićeva poljana, odnosno Zelena placa, nad njom je pravi cirkuski šator.

Kad se spustite nazad i krenete desno prema Pujiškoj placi trebali bi ugledati Katedralu, ali ugledate gomile tendi i suncobrana, a Katedralu možete vidjeti između njih.

Dalje bi put nekako logično vodio u Porat, a prilazeći vratima od Peskarije kakav turist bi se možda i okrenuo nazad misleći da je pogriješio jer se more od suncobrana ne vidi. Kad se dođe na Peskariju dočekaju vas otvoreni sucobrani i zatvoreni suncobrani, otvorit će se u vrijeme objeda, i one „kućice Ivice i Marice”, koje također valjda ne narušavaju vizuru Grada. Ni ispred Kapetanije nije bolje, a još se k tome možete diviti betonskim grastama koje pripadaju ipak negdje drugo, a ne u Porat, tj. u Grad.

Naravno, zatražili smo odgovor od konzervatora na pitanje kome su sve dali suglasnost za postavljanje tendi i po kojim smjernicama su se povodili. Odgovor s nestrpljenjem očekujemo.

Osim priloženih fotografija, u fotogaleriji pogledajte kako bi izgledala šetnja jednog prosječnog turiste koji želi napraviti koju fotografiju Grada, a da to nije samo Stradun.

Općina Konavle nastavlja s radovima komunalnog uređenja kroz Cavtat. Tako su u utorak na ulazu šetnice oko Rata postavljene četiri sprave za vježbanje koje su bile prethodno na lokaciji nedavno obnovljenog dječjeg igrališta u Cavtatu, a postavljene su i dvije nove sprave.

Podsjetimo, Općina Konavle obnovila je četiri dječja igrališta u Cavtatu, Pridvorju, Čilipima i Pridvorju. Iz “Programa ulaganja u objekte dječjih vrtića”, a prema programu podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima” Ministarstvo za demografiju,obitelj,mlade i socijalnu politiku je sufinanciralo uređenje i opremanje dječjih igrališta na 4 lokacije koje koristi mreža dječjih vrtića u Konavlima.

Uređena su četiri dječja igrališta koja koriste ustrojbene jedinice Dječjih vrtića Konavle i to igralište u Cavtatu, Čilipima, Grudi i Pridvorju, a u planu su i igrališta u Vitaljini i Stravči. Uloženo je ukupno 1.754.995,62 kn od čega je Ministarstvo sufinanciralo 877.497,83 kn.

Također, u tijeku su radovi na zamjeni ograde na predjelu šetnice oko rata. Vrijednost tog projekta je 270 tisuća kuna, a rok za završetak radova je 20. lipnja.

Općina Konavle također je krenula je u projekt hortikulturnog uređenja na nekoliko lokacija oko Cavtata. U tijeku je uređenje ulaza u Cavtat, kao i raskrižja između Mećajca i Cavtata. Uređuje se i šetnica između hotela Albatros i Epidaurus, ali i predio parkinga u Cavtatu gdje će se postaviti i manja kućica za hranjenje životinja. Uz sve to naravno svakodnevno se održavaju postojeće zelene površine.

DPP