U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 11 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 321 represivnu mjeru od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 159 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 23 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 13 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 15 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 11 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Portal Dubrovnikpress.hr pisao je nedavno o mogućnosti uređenja javnog zahoda u povijesnoj jezgri i ugostiteljima koji se protive zahodu u Ulici Cvijete Zuzorić, među kojima je jedan istaknuo kako bi mogao ostati bez Michellinove preporuke ako mu gosti budu imali pogled na zahod. Dok se raspravljalo o eventualnoj izgradnji tog tzv. zahoda s pet zvjezdica, kakvoga želi gradonačelnik, neki od ugostitelja, koji kažu da su puno putovali, istaknuli su kako po tim gradovima koje su posjetili nigdje nisu vidjeli zahode u centru grada. No, na tim svojim putovanjima očito nisu dobro gledali jer uobičajena je, štoviše normalna stvar da se javni zahodi grade u centrima gradova gdje je i najveća cirkulacija ljudi.

Naravno, nisu svi zahodi na luksuznoj razini. Među njima ima i puno onih koje je bolje zaobići, ali postoje i zahodi koji su uredni i na kojima se itekako dobro zarađuje. Na jedan takav, nakon što je pročitao članak na portalu Dubrovnikpress.hr, redakciji je ukazao direktor Turističke zajednice Dubrovačko -neretvanske županije Vladimir Bakić, jedan od onih ljudi koji je jako puno putovao po razvikanim turističkim destinacijama. Za boravka u Lisabonu, napisao je u e-mailu Bakić, našao se ni manje ni više nego ispred „najseksi zahoda na Zemlji”.

„Vezano za Vaš članak o najavi uređenja javnog zahoda u Gradu, čije planirano uređenje izaziva kojekakve komentare o kojima ste izvjestili i u svom članku, želim doprinijeti ovoj temi ukazivanjem na jedan drugačiji pristup istom „problemu“ u samom srcu jednog drugog turističkog Grada. Pogledajte! Fotografije govore za sebe, a najvažnije da se u javni zahod ulazi s trga između stolova i stolica dvaju ugostiteljskih objekata, a javni WC je atrakcija za sebe. I sve funkcionira.” - naveo je Bakić.

I zaista, The Sexiest WC od Earth u Lisabonu smješten je između dva restorana, na glavnom trgu, zapravo u samom središtu grada. Oni koji su ga posjetili ističu kako u njemu nema ništa seksi, osim slika polugolih nabildanih muških tijela, a te slike nisu jedina specifičnost toga zahoda već su to role toaletnog papira u svim mogućim bojama koje također krase njegove zidove.

Lisabon s nešto više od pola milijuna stanovnika, nije samo glavni grad Portugala. Grad je to bogate povijesti i baštine, čija su Belemska kula i Jeronimitski samostan na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. Lisabon je 1994. bio prijestolnica europske kulture, a 1998. bio je domaćin Svjetskoj izložbi EXPO. Lisabon je i poznato turističko odredište koje posjeti oko dva milijuna gostiju godišnje.

Inače, najseksi zahod na Zemlji nije jedini javni zahod u Lisabonu, ali je prema ocjenama turista, najčistiji. Njegovo korištenje naplaćuje se jedan euro. Onima koji nuždu vrše nešto duže na raspolaganju je čak i besplatan wi-fi. Zanimljivo je istaknuti kako ovaj zahod u Lisabonu ima i suvenirnicu u kojoj među raznoraznim suvenirima nude i role toaletnog papira u kojoj god boji poželite.

Ovaj zahod u Lisabonu najbolji je primjer i kako se i na zahodu može zaraditi i kako je zapravo potrebno samo malo mašte da i zahod bude ne samo isplativ već i atraktivan. Naravno, ugostiteljima čiji se stolovi nalaze na ulazu u zahod taj zahod uopće ne smeta. Turisti čak kažu i da ugodno miriše, ali i da im u nedostatku javnih zahoda u Lisabonu dođe kao oaza u pustinji.

Što tražite Živoga među mrtvima?
Nije ovdje, nego uskrsnu!
(Lk 24, 5–6)

Draga braćo i sestre,

Isusa, Živoga, ne treba tražiti među mrtvima. Uskrsloga treba tražiti u životu koji je prethodio njegovoj smrti – od krštenja na rijeci Jordanu, do Velikoga petka i smrti na križu. Uskrsnuće je dokaz da je Isus imao pravo u svemu što je govorio i činio. Ono je dokaz da sva njegova djela, sve njegove riječi o Bogu koji nas ljubi, o Božjem milosrđu koje nema granica, itekako imaju smisla. Možda se i nama, kao uostalom i njegovim učenicima, u jednom trenutku učinilo da je smrću na križu, stratištu za razbojnike, došao kraj svemu onom dobrom što je govorio i činio, da je sve u što smo vjerovali i čemu smo se nadali (usp. Lk 24, 11) bila iluzija, utopija jednog dobrog čovjeka koji je, samo kao još jedan u nizu, nevino ubijen. Uskrsnuće je dokaz da nije tako.

Ono je potvrda da Govor na gori i Blaženstva (usp. Mt 5–8) nisu utopija, da logika pšeničnog zrna koje živi samo ako umre (usp. Iv 12, 24) funkcionira i u našem ljudskom životu. Uskrsnuće nam je najbolji dokaz da se doista isplati život u ljubavi, da se isplati opraštanje, da se isplati prihvaćanje drugoga i drukčijega, da se isplati dijeljenje, da služenje i žrtva imaju smisao. Uskrsnuće je potvrda da ljubav ne može umrijeti, da je jača od smrti.

Važan je ovaj uskrsni pogled vjere na sve ono što je Isus govorio i činio. Pogled je to koji nas uči da Gospodinovo uskrsnuće, u koje vjerujemo i koje ispovijedamo, nije samo nada u bolju budućnost. Događaj uskrsnuća, od svih nas koji povjerovasmo (usp. Iv 20, 8), traži da s ljubavlju i zauzeto živimo svoj život ovdje i sada prolazeći poput uskrsloga Učitelja zemljom, čineći dobro (usp. Dj 10, 38), dajući na taj način svoj kršćanski doprinos društvu i Crkvi ovoga našeg vremena i prostora.

Događaj uskrsnuća, svima nama koji povjerovasmo, jasan je znak da Isusa ne tražimo među mrtvima živeći svoj krsni poziv i poslanje pogleda često usmjerena prema prošlosti i tradiciji, bez zauzete sadašnjosti i vizije budućnosti, nego da ga prepoznamo kao Živoga, oživljujući s njim, postajući novi ljudi, ljudi uskrsnuća. Ovo ćemo u svojim životima moći i ostvariti jedino ako uskrsnuće prihvatimo kao poziv na nasljedovanje Isusova preduskrsnog života u svojoj crkvenoj i društvenoj stvarnosti. Tako će poruka o uskrsnuću, koja ne mijenja samo smisao Isusova preduskrsnog života nego i našega ljudskog života, kao i poimanje života uopće, našim kršćanskim propovijedanjem, našim životom, moći postati ponuda i svima drugima.

U ovoj zadaći prepoznavanja Isusa kao Živoga i nasljedovanja njegova preduskrsnog života, koji nas čini svjedocima uskrsnuća, za nas kršćane je od osobite važnosti župna zajednica kao »prisutnost Crkve na nekom teritoriju, mjesto na kojemu se sluša Božja riječ, mjesto rasta u kršćanskome životu, mjesto djelovanja, navještaja, velikodušne ljubavi, klanjanja i slavljenja« (EG, 28). Župna je zajednica, kao »zajednica zajednica, svetište gdje žedni dolaze piti da nastave svoj put, i središte iz kojega se stalno šalju misionari« (EG, 28), zajednica uskrsne vjere u Isusovoj školi života. Ovo je osobito vidljivo tijekom nedjeljnih euharistijskih okupljanja koja su u središtu života svake župne zajednice.

Ona su iz nedjelje u nedjelju ponovna proslava i ispovijest vjere u uskrsnuće, ali i poslanje – biti navjestitelji uskrsne vjere riječima i životom u svojoj svakodnevici. Župna zajednica uključuje nas u život Crkve i njezino poslanje koje je uvijek i ponovno evangelizatorsko – biti navjestitelji, riječima i životom, Isusova života, smrti i uskrsnuća. Navještaj je to naše uskrsne budućnosti kojim bi i svi drugi, osobito oni koji već sada u ovozemaljskoj stvarnosti s nadom očekuju i s ljubavlju traže pobjedu dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, oprosta nad osvetom, nade nad očajem, života nad smrću, trebali u svojem srcu osjetiti da njihova nada nije bez temelja i da njihovo zalaganje u ljubavi ima smisla.

S ovim mislima, koje su istodobno i poziv na uključenost riječima i životom u navještaj uskrsne radosti, svima želim sretan Uskrs!

U Dubrovniku o Uskrsu 2019.

Mate, biskup

„Dubrovnik u pismima nadbiskupa Lodovica Beccadellija – između nostalgije i prijezira (1555. – 1560.)“ naziv je predavanja Vedrana Stojanovića, doktoranda na poslijediplomskom doktorskom studiju ”Povijest stanovništva“, koje će biti održano u četvrtak, u 19 sati u glazbenoj dvorani Kneževa dvora. Riječ je o sedmom u nizu predavanja organiziranih u sklopu zajedničkog edukativnog projekta Dubrovačkih muzeja i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku s ciljem dodatnog obrazovanja te poticanja zajednice na veću odgovornost prema kulturno - povijesnom naslijeđu koje baštinimo zahvaljujući Dubrovačkoj Republici.

Prepiska dubrovačkog nadbiskupa Lodovica Beccadellija (1501. – 1572.) sadrži i opsežan dio nastao u vrijeme njegova boravka u Dubrovniku od 1555. do 1560. godine. Riječ je o građi koja, iako više govori o njegovom položaju nakon prekinutog zasjedanja Tridentskog sabora te za vrijeme burnih previranja unutar Rimske kurije, između ostaloga otkriva i Beccadellijev osobni odnos prema sredini u kojoj se zatekao i u kojoj je obavljao izrazito važnu dužnost nadbiskupa.

Beccadellijev odnos prema Dubrovniku bio je poprilično složen te ga se može i mora promatrati iz više kutova. Slika Grada i okolice, stav prema neposlušnom svećenstvu i zanemarenoj pastvi, materijalnom i duhovnom propadanju dubrovačke crkve, nesnalaženje zbog nepoznavanja jezika i neprestana želja za povratkom u rodnu Italiju, iz koje je zbog reformističkih stavova u biti bio prognan, dovela su do izgradnje poprilično lošeg stava o Dubrovniku i njegovim stanovnicima. Taj stav neće se pretjerano mijenjati sve do samog odlaska iz Dubrovnika, a u nekim segmentima će se čak i pogoršavati, čemu će uvelike doprinijeti i konzervativizam dubrovačke vlasti i tvrdoglavo odbijanje provedbe tridentskih reformi, ali i činjenica da je Beccadelli prvi nadbiskup od 1490. koji je zaista boravio u Dubrovniku, što je sa sobom vuklo brojne probleme.

Kroz priču o Dubrovniku i službi koju je obavljao, Beccadelli snažno govori i o sebi i o neizmjernom nezadovoljstvu zbog izgona iz rodne Italije, nudeći pritom neka opažanja o Dubrovniku i njegovim stanovnicima koja su aktualna i danas.

J.A.B.

Radovi na izgradnji parkirališta u Ulici od Izvora u Novoj Mokošici koji su započeli 10. travnja napreduju prema utvrđenoj dinamici izvođenja. U sklopu projekta koji provodi nadležni Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika na dijelu ispod trgovine „Oaza” uredit će se 11 novih parkirališnih mjesta. Ukupna vrijednost investicije iznosi 380 tisuća kuna s predviđenim rokom izvođenja 40 dana. Radove izvodi tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina.

Izgradnja ovih 11 mjesta tek je prva je u nizu ovogodišnjih investicija u parkirališna mjesta na području Mokošice. Cilj gradske uprave je do kraja godine u ovom gradskom naselju urediti više od 200 parkirališnih mjesta na različitim lokacijama, a koje uključuju:
1. Parking „Oaza“ - 11 novih parking mjesta; gradi se
2. Parkiralište ispod zgrada HRVI, 72 nova mjesta; javna nabava
3. Parkiralište u Ulici Marina Kneževića kod križanja s ulicom Između dolaca ispod trgovine „Pemo“ - 57 novih mjesta; izrada projektne dokumentacije
4. Parkiralište na dijelu Ulice Marina Kneževića, iznad zgrada u ulici Između dolaca – 67 mjesta, izrada projektne dokumentacije

Dodatno, u planu je i izgradnja garaže između ulica Od Izvora i Bartola Kašića, a okvirni broj mjesta bit će definiran po izradi idejnog rješenja. Svi navedeni projekti u velikoj mjeri riješit će mnoge dugogodišnje neugodnosti i probleme koje građani Mokošice imaju s parkiranjem svojih automobila.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je uskrsnu čestitku dubrovačkom biskupu Mati Uziniću, splitsko-dalmatinskom nadbiskupu Marinu Barišiću te svim stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije.

Poštovani sugrađani,

Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan. Veliki tjedan podsjeća nas da život sa sobom nosi i bol i patnju i smrt. Uskrs nas uči da ipak dobro pobjeđuje zlo, svjetlost nadjačava tamu, da život pobjeđuje smrt. Uskrs je blagdan vjere i nade. Želim vam da uskrsne blagdane provedete u miru i zadovoljstvu sa svojim najbližima.
Sretan vam i blagoslovljen Uskrs.

Vaš župan
Nikola Dobroslavić

Dubrovački simfonijski orkestar i Mješoviti zbor Libertas priređuju Uskrsni koncert večeras u Katedrali. Početak koncerta je u 20.30 sati, a ulaz na koncert je slobodan.

Koncertom će ravnati Viktor Lenert, dok će kao solistica nastupiti Marija Kristina Tomić.

Na programu su prigodna djela: Radujte se kršćani i Zemlja uzdrhta (K. Adamić), Na nebu zora rudi (B. Antonić), Krist uskrsnu (R. Lowry), Aleluja (L. Cohen), How beautiful are the feet of them... iz Mesije (G.F. Handel), Moj Otkupitelj je živ (G.F. Handel), Hallelujah (G.F. Handel), Isus mi je svagda radost (J.S. Bach) i brojna druga djela.

R.R.D.

Eto, na Uskrs je u Dubrovnik stigao i Ronaldo, ne „pravi” nego Cristiano. Dolazak velike svjetske nogometne zvijezde pobudio je naravno i veliki interes medija, pa je započelo fotoreportersko i novinarsko natjecanje tko će ga bolje snimiti i tko će doznati je li na Uskrs jeo prepeličja jaja ili se zadovoljio običnima, s ostatkom malo jestive boje i žućenicom.

Jednako brzo kao što je objavljeno da je stigao Ronaldo, po Internetu se počela prolijevati žuč o novinarima i fotoreporterima „šupcima” koji eto jadnog Ronalda nikako da puste na miru da pojede svoj teško zarađeni obrok. Jer, Hrvate to ne zanima, oni čitaju i gledaju samo vijesti iz kulture, svijeta znanosti i filozofske debate, boli ih neka stvar za Ronalda, jednako kao i npr. za Staniju i Soraju, ništa od toga oni ne čitaju i ne gledaju.

Svejedno su, jer to njih, je li, ne zanima, klikali da vide kakav je to Ronaldo imao tretman u Dubrovniku. Naime, upravo takve naslove o specijalnom tretmanu „koji u Dubrovniku nisu imali ni najveći moćnici svijeta poput Angele Merkel ili Dicka Cheneya”, objavili su mnogi mediji pa i neki lokalni ukazujući kako je Merkelica pješke došla do Kneževa dvora, a Ronaldo u kombiju do jednog restorana.

Zapravo je to jedino što se medijima može zamjeriti, posebno lokalnim, jer ne odgovara istini. Uz Ronalda, za razliku od npr. Merkelice koju se spominje, takav, pa i bolji tretman svakodnevno ima i na desetine potpuno beznačajnih jebivjetara, pri čemu nisu isključeni ni pojedini mediji, koji misle da su važni, važniji od Merkelice i popularniji od Ronalda, pa redovno automobilom ulaze u Grad, i to ne do restorana na par koraka od Ploča, nego imaju i privatni parking ispred Kneževa dvora i Katedrale. E to nije mogao doživjeti ni Ronaldo.

P.S.
Da ne ispadne da smo bili lijeni trčati za Ronaldom donosimo ekskluzivnu fotografiju naziva „Ronaldo spava”.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima povodom blagdana Uskrsa.

Poštovane sugrađanke i sugrađani, drage gospođe i gospari,

Neka vas iščekivanje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa osnaži u žrtvi odricanja i vrati osnovnim ljudskim vrijednostima te naposljetku radost Uskrsa neka uđe u vaše domove.

Ovaj blagdan dočekujemo s posebnom radošću, spremni za nove početke, za buđenje zajedno s prirodom i simbolikom pobjede svjetlosti nad tamom, dobra nad zlom, života nad smrti.

U svom osobnom, obiteljskom i društvenom životu nastojimo biti bolji, davati više drugima, dijeliti duhovna i materijalna dobra, živjeti životom pravednosti i otvorenog duha.

Dragi sugrađani, želim vam da u ovo uskrsno vrijeme imate ponajprije mir u sebi te brigu i razumijevanje za sve oko vas koji trebaju pomoć. Isusova žrtva i njegovo uskrsnuće donose nam utjehu i snagu potrebnu u teškim životnim trenucima. Mislimo posebno na naše starije i naše najmlađe koji i jesu put u novi početak.

U svoje osobno i ime Grada Dubrovnika želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs ispunjen zajedništvom s vašim najbližima!

S poštovanjem,
gradonačelnik
Mato Franković

Na odlagalištu smeća na Grabovici jutros oko 6 sati izbio je požar, javljaju iz JVP Dubrovački vatrogasci čiji su djelatnici na terenu koji je, ističu vatrogasci, strm i vrlo nepristupačan.

Polako se, dio po dio smetlište raskopava s bagerom i natapa, a opasnosti za šumu trenutno nema, navode iz JVP Dubrovački vatrogasco.

Na intervenciji je 14 vatrogasaca JVP Dubrovački vatrogasci sa četiri vozila.

D.M.

Središnju misu na Uskrs u dubrovačkoj Katedrali predvodio je danas biskup dubrovački Mate Uzinić. Tijekom propovijedi biskup Uzinić govorio je o samoj povijesti kršćanstva i značaju Uskrsa i današnjem vremenu i obilježavanju Isusova uskrsnuća te je istaknuo kako se u modernom dobu nažalost kao simbol uzimaju sve češće primjerice zečevi umjesto kršćanskim simbola.

Biskup je govorio i o podjeli kršćana, ali i pedofiliji i netransparentnom poslovanju Crkve, a istaknuo je nedostatak poniznosti. Uzinić je kazao da su to pojave kojih se treba sramiti, ali, naglasio je, sve to nije ono što pripada samoj biti kršćanske vjere.

- Povijest kršćanstva ne može se svesti samo na one nedosljedne trenutke, iako nas neki žele na to svesti. Nije ni ispravno sadašnjost kršćanstva i Crkve gledati samo kroz pojedine negativne pojave koje ispunjavaju medijski prostor, iako nas mnogi samo kroz to vide. - kazao je biskup Uzinić.

Tijekom propovijedi biskup Mate Uzinić kazao je kako „u Isusovom životu i životu kršćana smrt nije točka na i, točka na i je uskrsnuće, domovina na nebesima, vječnost”.

- To je naša kršćanska posebnost u koji vjerujemo i kojem se nadamo. - kazao je biskup Mate Uzinić.

D.M.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je čestitku povodom blagdana Uskrsa. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.

Poštovane Konavoke i Konavljani, stanovnici Konavala

U svoje osobno ime i u ime Općine Konavle želim Vam sretan Uskrs, najveći kršćanski blagdan. U uskršnje vrijeme podsjećamo se kako smo svaki dan pozvani biti bolji ljudi, bolji kršćani i otvoriti svoja srca prema našim bližnjima. Uskrs je temelj naše vjere, obećanje od Boga da ovo kratko vrijeme koje provedemo na Zemlji ne smijemo potratiti baveći se trivijalnim stvarima, već moramo prihvatiti poslanje biti bolji iz dana u dan. Neka vam Kristova žrtva bude vodilja kroz život, svjetlost za vaša srca i snaga za bolje sutra. Sretan Usrkrs!

Načelnik
Božo Lasić