Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Joškom Cebalom i Žaklinom Marević te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primili su u ponedjeljak u palači Ranjina pripadnike žurnih službi koji su radili na osiguranju i logistici nedavnog summita „Kina + 16”.

Župan Dobroslavić uvodno je istaknuo kako je bilo riječ o opsežnom poslu koji je odrađen na visokoj razini.

- Želim se zahvaliti svima vama jer je ovaj summit prošao u najboljem redu, nije bio nijedan incident. Ovo je bila izvrsna vježba cijeloj Hrvatskoj za predstojeće predsjedanje Vijeća EU u prvoj polovici 2020. godine kad ćemo imati sve čelnike članica EU. Također želim se zahvaliti i građanima Dubrovnika, ali i svim djelatnicima komunalnih službi, od Čistoće, Sanitata, Libertasa, ali i Zračne luke Dubrovnik koji su također odlično odradili svoj dio posla. - rekao je župan Dobroslavić.

Gradonačelnik Franković je također pohvalio sve službe te istaknuo kako je bilo važno poslati poruku gostoprimstva i sigurnosti. Također zahvalio se građanima na strpljenju u danima održavanja summita.

- Ovo je bio najveći diplomatski događaj u povijesti naše domovine. Trebalo je polati poruku sigurnosti i gostoprimstva, mislim kako smo uspješno odradili obje zadaće. Naši gosti su otišli s jednim lijepim osjećajem iz našega grada i vjerujem da smo se i na ovaj način otvorili prema kineskom tržištu. To nam je jako važno jer je riječ o gostima koji dolaze izvan glavne sezone. - izjavio je Franković.

Načelnik PU DN Ivan Pavličević rekao je kako nikad dosada nije bilo toliko štićenih osoba na jednom mjestu u isto vrijeme.

- Skup je prošao bez ijednog incidenta i imamo pohvale sa svih strana. Mi smo oduvijek znali kako se postaviti prema štićenim osobama, ali nikada do sada nismo imali situaciju da ih imamo toliki broj u isto vrijeme. Pokazali smo da znamo, ali želim istaknuti kako su ta dva dana održavanja summita bila samo finale višemjesečnih priprema. Usko smo surađivali s komunalnim službama kako bi sve prošlo kako treba. Zahvalan sam također našim sugrađanima na ukazanom strpljenju prilikom zaustavljanja prometa i provođenja ostalih nužnih mjera. - rekao je Pavličević.

DPP

Grad Dubrovnik je putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima dobio građevinsku dozvolu za izugradnju sustava odvodnje oborinskih voda Ulice kardinala Stepinca u Lapadu. U ovoj važnoj gradskoj ulici na predjelu Lapada trenutno ne postoji sustav odvodnje oborinskih voda. Planirano projektno rješenje će, osim oborinskih voda u Ulici kardinala Stepinca, prikupljati vode sa sporednih ulica i padina Babinog kuka koje se slijevaju na ovu ulicu za vrijeme obilnih kiša. Dužina oborinskog kolektora je 785,65 metara, a obuhvatit će područje od Ulice Petra Svačića do Pošte Lapad.

Riječ je o završetku sustava oborinske odvodnje u Lapadu, a novi sustav će se spojiti na postojeći oborinski kolektor koji od Pošte Lapad prolazi kroz šetnicu Lapad, a kapacitetom je predviđen za prihvat ovih voda. Realizacijom ovog projekta riješit će se problem oborinske odvodnje ovog dijela Lapada. Osim ugradnje cjevovoda, projektom će obuhvatiti i rekonstrukciju dionice ceste. Uredit će se površinski asfaltni sloj koji je sada u lošem stanju, izgradit će se nogostupi na dijelovima ceste gdje to bude moguće i rekonstruirati javna rasvjeta.

Sljedeća faza projekta je raspisivanje javne nabave za za izvođenje radova. Odabir izvođača očekuje se do listopada ove godine, nakon čega će započeti radovi na ovoj iznimno važnoj dionici za područje Lapada. Planirani financijski iznos u Proračunu Grada Dubrovnika za realizaciju ovog projekta je pet milijuna kuna, a sami zahvat spada u kategoriju zahtjevnijih, kao i nedavno završena Vukovarska ulica.

DPP

Dubrovačko-neretvanska županija osigurala je sufinanciranje prehrane za 322 učenika u osnovnim školama kroz projekt „Sufinanciranje troškova školske prehrane za djecu u potrebi u osnovnim školama u četiri hrvatske županije za drugo polugodište šk. god. 2018./2019.“ preko Zaklade „Hrvatska za djecu“.

Osigurano je ukupno 180.642 kuna za tri škole kojima je osnivač Dubrovačko - neretvanska županija, a iskazale su potrebu te udovoljile uvjetima natječaja: O.Š. don Mihovila Pavlinovića, O.Š. Stjepana Radića i O.Š. Cavtat.

Ovo je nastavak projekata sufinanciranja školske prehrane iz proteklih godina.

DPP

Dubrovnik će uskoro postati vodeći grad u korištenju Smart tehnologije i to u sektoru parkinga. Sveobuhvatnim projektom vrijednim preko 3 milijuna kuna tvrtka Sanitat će obuhvatiti sva parkirališta u vlasništvu Grada postavljanjem ukupno 1.912 senzora, koji će biti povezani s aplikacijom dostupnom za mobilne uređaje.

Putem pametne aplikacije građani će imati uvid u raspoloživost slobodnih mjesta po zonama, plaćanju povlaštenih i drugih parkirnih karata, ali i brojne druge mogućnosti koje će nuditi u samoj aplikaciji.

Sam projekt izuzetno je zahtijevan, te je poseban izazov bio pronaći odgovarajući model po kojem će se raditi zbog zahtjevnih uvjeta, koje mi u Dubrovniku imamo. Realizacijom ovog projekta Dubrovnik će postati jedini u cijelosti pokriven grad smart parking tehnologijom kao i grad s najvećim brojem parkirnih mjesta pod naplatom koja su obuhvaćena ovim projektom.

Za potrebe ugradnje Smart parking senzora i ocrtavanje parkirališnih mjesta bit će potrebna i suradnja građana.

Parkirališna mjesta će se ocrtavati dan prije postavljanja senzora u večernjim satima (od 22:00 do 10 sati sljedećeg dana) do kada bi trebali biti postavljeni i senzori, a već od 18:00 sati će građani pojedinih zona biti pozvani i zamoljeni da izmjeste svoje automobile u tom periodu. Dnevno će se postavljati po 50 (pedeset) senzora, kako bi što manje opterećivali dostupna mjesta za građane.

Ocrtavanje parkirališta i postavljanje senzora provodit će se od 15. travnja do 13. lipnja 2019. po sljedećem rasporedu:

Napominjemo da je terminski plan okviran, budući izvođenje radova ovisi o vremenskim prilikama.

Cilj Smart parking projekta je podići razinu pružanja parkirališnih usluga na jedan visoki nivo svjetskih razmjera te ponuditi našim građanima cjelovitu uslugu koju pruža moderna tehnologija.

Unaprijed molimo sugrađane za strpljenje i suradnju.

Sanitat Dubrovnik d.o.o.

Nakon što je palmina pipa poharala palme na dubrovačkom području, pojavio se drugi nametnik koji je zaprijetio stablima alepskog bora. Zbog mediteranskog potkornjaka, odnosno zakašnjele reakcije nadležnih u Splitu, na Marjanu je u dvije godine posječeno 20 tisuća stabala i još uvijek se sijeku. Park šuma Marjan za Splićane je svetinja kao park šuma Velika i Mala Petka za Dubrovčane, a osim Petke i velike površine u Rezervatu Lokrum pokrivene su stablima alepskog bora, kao i brojne zelene površine po Gradu koje održava Vrtlar.

No, za razliku od splitskih, u Dubrovniku su nadležni ovaj problem itekako ozbiljno shvatili te sustavno provode monitoring stabala kako bi spriječili pojavu mediteranskog potkornjaka.

NA LOKRUMU POSJEČENA SAMO 32 STABLA

Još je ove zime Rezervat Lokrum proveo monitoring borovih stabala nakon kojeg je utvrđena prisutnost mediteranskog potkornjaka na otoku. Stabla se od tada sustavno nadziru i nove pojave ovog nametnika nisu primijećene potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.
- Mi smo odmah nakon informacije o pojavi mediteranskog potkornjaka na Marjanu i provedenog istraživanja, stupili u kontakt s našim renomiranim stručnjakom dr.sc Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta i započeli s monitoringom stabala alepskog bora na Lokrumu. Istraživanjem provedenim tijekom prošle godine zaista je utvrđena prisutnost potkornjaka i to onog mediteranskog koji je opasan, ali se srećom nije uspio masovno razmnožiti. Odmah smo, još u vrijeme niskih temperatura, postavili feromonske klopke i pristupili sječi doznačenih zaraženih stabala. Posjekli smo tako 32 stabla, što je samo mali postotak borove vegetacije na Lokrumu. - kazao je Grilec, naglasivši kako se na Lokrumu kontinuirano provodi nadzor stabala.

- Posječena građa je složena u šumski red i pokrivena insekticidnim mrežama. Sad kontinuirano vršimo nadzor i primjenjujemo preventivne mjere kako bismo spriječili daljnju širenje ovog nametnika. - rekao je Grilec.

NA PETKI NEMA POTKORNJAKA, ALI IMA SRČIKARA

Stručnjaci inače kažu nije teško primijetiti da je stablo alepskog bora nastanio, odnosno napao potkornjak. Osim što se na kori stabla mogu primijetiti rupe s ostacima piljevine, promjene se mogu uočiti i na krošnjama, odnosno iglicama borova koje sušenjem postaju smeđe. Žućkastih i smeđih iglica ima i na borovima u park šumi Velika i Mala Petka, ali je monitoringom utvrđeno, a potvrdili su to iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kako na Petki nema potkornjaka.

„Tijekom kasne jeseni 2018. u području park šume Velika i Mala Petka uočena je pojava sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora koja ipak nije predstavljala alarm za pojavu mediteranskog potkornjaka, a čija je nepovoljna aktivnost prisutna u šumama alepskog bora u cijeloj Dalmaciji. S ciljem utvrđivanje uzročnika sušenja pojedinih stabala JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ je u suradnji s dr.sc. Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta obavila je pregled terena 20. veljače kada je utvrđeno da je broj polusuhih ili suhih stabala vrlo nizak iz različitih razloga, što je normalna pojava prirodne selekcije u šumskom ekosustavu.” - naveli su iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Također su naveli kako je „pregledom terena utvrđeno da su borovi s parcijalno osušenim krošnjama, često raspoređeni u grupama, smješteni na južnoj strani park šume, sa simptomima oboljenja iglica, odnosno žućenja i smeđenja iglica. Kod pojave sušenja borova interesantno je da se ista ne širi uvijek na cijelu krošnju, već je na stablu prisutan razmjerno velik dio zelenih iglica bez simptoma bolesti. Parcijalno sušenje krošnje snažno utječe na vitalnost stabla pa ona mogu biti podložna napadu gljiva ili kukaca, međutim takvih je primjera dosad malo zabilježeno”.

Ipak, iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ naglašavaju kako „stanje u park šumi Velika i Mala Petka nije zabrinjavajuće, uz važnu napomenu da pojava mediteranskog potkornjaka nije zabilježena, ali je prisutna vrsta primorskog borova srčikara koja manje - više ne gradi velike populacije koje mogu ugroziti šumu”.

Kad su u pitanju stabla alepskog bora na Petki novi je monitoring planiran već u svibnju, a poduzete su i zaštitne mjere koje podrazumijevaju postavljanje feromonskih klopki iz kojih se ulov svakog tjedna šalje na analizu u Hrvatski šumarski institut. Uzroci sušenja iglica alepskog bor, ističu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, bit će poznati za mjesec dana.

I VRTLAR PO GRADU OBAVIO MONITORING

Nadzor borovih stabala na gradskim površinama, koje ugovorno održavaju, proveli su i djelatnici Vrtlara, a potkornjake nisu pronašli. U odgovoru na upit iz Vrtlara ističu kako su „još 14. veljače uzorke uzete s brojnih stabala poslali na analizu u zavod za zaštitu bilja gdje su stavljeni na naklijavanje te se rezultati laboratorijskog ispitivanja očekuju uskoro”.
Navode i kako su u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom, odnosno dr.sc. Milanom Pernekom, djelatnici Vrtlara još 20. veljače obišli određene površine na području Grada te sa stabala na kojima je primijećeno sušenje iglica izuzeli uzorke te ih poslali na laboratorijsko ispitivanje.

Iz Vrtlara ističu kako je u slučaju eventualne masovne pojave potkornjaka nužno poduzeti preventivne mjere poput propisnog zbrinjavanja zaraženog biljnog materijala na način da se dijelovi stabla ispile i prekriju insekticidnim mrežama.

KLIMATSKE PROMJENE KRIVE ZA POJAVU POTKORNJAKA

Inače, stručnjaci za pojavu potkornjaka krive klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Upravo je predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja u Hrvatskom šumarskom institutu dr.sc. Milan Pernek utvrdio kako je potkornjak kriv za sušenje 7 000 od ukupno 64 000 stabala alepskog bora na Marjanu, no nadležni u Splitu nisu ga na vrijeme poslušali, a njihova je zakašnjela reakcija razlog zašto je na Marjanu dosad posječeno 20 000 borovih stabala.

Kad je u pitanju potkornjak, on je inače rasprostranjen u Europi, središnjoj Aziji, zemljama Bliskog Istoka i Kini, ali je štete navodno radio samo po stablima mediteranskih zemalja. Potkornjak je inače vrstan letač koji u potrazi za oslabljenim drvetom preleti po nekoliko kilometara. Najčešće napada stabla borova koja su već oštećena zbog suše ili smrzavanja.

Bušenjem rupa ispod kore, stabla zapravo oštećuje mužjak kako bi izradio bračnu komoru za dvije ženke, a kad se one izlegu, bušenje nastavljaju mladi potkornjaci.

U dubrovačkom slučaju zakašnjelo se sa zaštitom palminih stabala pa ih u Dubrovniku skoro više ni nema, a zahvaljujući ogromnim naporima koje ulažu tamošnje vlasti, opstalo je samo njih nekoliko duž cavtatske rive. Kako smo na palmama naučili lekciju, stabla alepskog bora su pod stalnim monitoringom. Inače, kao prirodni neprijatelj potkornjaka navodi se djetlić koji se njima hrani. Stručnjaci ipak kažu da u slučaju Marjana djetlić nije bio djelotvoran.

Završetkom uspješno odrađenih mjera osiguranja 8. sastanka na vrhu šefova država zemalja srednje i istočne Europe i Kine te 9. poslovnog foruma zemalja srednje i istočne Europe i Kine danas je u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj održana konferencija za novinare na kojoj su govorili voditelj Stožera osiguranja i zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Ćelić, načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti Miljenko Radnić, načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić i načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Ivan Pavličević.

Voditelj Stožera osiguranja i zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Ćelić uvodno je kazao da je ovo zahtjevno i složeno osiguranje prošlo bez ijednog sigurnosno rizičnog događaja zahvaljujući zajedničkom radu svih linija rada policije od temeljne, kriminalističke, prometne, granične, specijalne i interventne policije koji su osigurali zaštitu na kopnu, moru i u zraku. Zahvalio se građanima na suradnji i razumijevanju , a policijskim službenicima na dobro odrađenim zadaćama.

Načelnik Zagrebačke policijske uprave Marko Rašić rekao je kako je ovo zahtjevno osiguranje započelo u Zagrebu 9. i 10. travnja, kada se provelo niz prometno i sigurnosno najsloženijih mjera i radnji. Navedeno je bilo moguće samo uz potpuni angažman ljudskih i tehničkih resurssa, pa je tako u navedene dane angažirano 1300 policijskih službenika. Zahvalio je građanima grada Zagreba na suradnji, a gradskim službama Grada Zagreba i zdravstvenim ustanovama te medijima na angažmanu i potpori. Zaključio je da Policijska uprava Zagrebačka nije evidentirala niti jedan sigurnosno značajan događaj koji bi ugrozio goste niti građane.

Ivan Pavličević, načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske u svom obraćanju novinarima izrazio je zadovoljstvo što je osiguranje, unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama i velikom broju turista na našem području, prošlo bez i najmanjeg incidenta. Na području ove Policijske uprave osiguranje je provodilo 900 policijskih službenika koji su profesionalno odradili svoj posao te se svima zahvalio. Također se zahvalio sugrađanima na razumijevanju i strpljenju, Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji su pokazali veliku spremnost na suradnju i gostoprimstvo te posebno medijima na korektnom praćenju i izvješćivanju.

Načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti Ministarstva unutarnjih poslova Miljenko Radnić odgovorio je na pitanja novinara o zahtjevnosti provođenja osiguranja u specifičnoj sredini kao što je Dubrovnik te istaknuo kako je unatoč specifičnim prometnim prilikama u Dubrovniku, a zahvaljujući višegodišnjem iskustvu u ovakvim osiguranjima, u Dubrovniku sve proteklo u najboljem redu pri čemu je istaknu kako su i građani pokazali spremnost na suradnju.

DPP

Najveća brzina kretanja vozila na području PU dubrovačko – neretvanske zabilježena je protekli tjedan u nedjelju, u prijepodnevnim satima, na autocesti A-1 u blizini Ploča, kada se 19-godišnjak iz Kaštel Gomilice, na mjestu gdje je dozvoljena brzina kretanja 120 km/h, vozio brzinom od 234 km/h.

Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna i zaštitnom mjerom jednomjesečne zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije.

DPP

Općina Župa dubrovačka pokrenula je postupak za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja, koja se dodjeljuju 26. svibnja u prigodi Dana oslobođenja Župe dubrovačke – Dana Općine Župa dubrovačka.

Javna priznanja se mogu dodijeliti domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, u zemlji i inozemstvu, koje su svojim radom ili djelovanjem pridonijele promicanju i ugledu Općine Župa dubrovačka i to:

1. Proglašenje počasnim građaninom Općine Župa dubrovačka
2. Nagrada Općine Župa dubrovačka za životno djelo
3. Nagrada Općine Župa dubrovačka

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja uz obrazloženja, odgovarajuću dokumentaciju i potpisane suglasnosti predloženih kandidata, sukladno uvjetima ovog poziva, dostavljaju se na adresu Općine .Rok za predlaganje kandidata za javna priznanja je do 3. svibnja 2019. godine. Detalji ovoga poziva mogu se provjeriti na službenim stranicama Općine Župa dubrovačka.

Općina Župa dubrovačka

Na području Gornjih sela mutnoća vode u vodovodnoj mreži je iznad dozvoljenih vrijednosti pa je Vodovod Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci i za danas osigurao opskrbu pitkom vodom prema sljedećem rasporedu:

CISTERNA 1
12.00 do 12.45 sati RIĐICA
13.00 do 13.45 sati MRAVINJAC
14.00 do 14.45 sati MRČEVO
15.00 do 15.45 sati KLIŠEVO
16.00 do 16.45 sati GROMAČA
17.00 do 17.45 sati LJUBAČ

Kontrola i dezinfekcija provode se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća u kojima su tri osobe zadobile teške tjelesne ozljede, dok je osam osoba lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 260 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 129 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 12 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a devet osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 41 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja te 15 prekršaja nepropisnih pretjecanja.

DPP

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova rekonstrukcije rive u Rožatu. Procijenjena vrijednost nabave je 1,7 milijuna kuna s PDV-om. Krajnji rok za dostavu ponude je 30. travnja.

Rekonstrukcijom se želi spriječiti daljnje propadanje rive koja je oštećena djelovanjem rijeke na njezine temelje i tlo na kojem je sagrađena. Naime, pristanišni betonski obalni zid je raspucan i utonuo, a kamena riva u zapadnom dijelu je gotovo potpuno urušena.

Sanacija obale će se provesti na način da će se najprije izvršiti iskop uzduž oštećenog rubnog dijela obale te će se izgraditi novi obalni zid. Predviđeno je uređenje cjelokupne obalne crte s vertikalnim obalnim zidovima. Na prednjoj strani novog zida, na zapadnom dijelu, postojeća kamena obala se obnavlja u postojećem obliku s kamenim klesancima, koji će se prethodno demontirati, nakon izvedbe vertikalnih obalnih zidova od kalupnog betona ponovno će se ugraditi, uz dobavu i ugradnju nedostajućih kamenih elemenata koji odgovaraju postojećoj vrsti kamenog popločenja.

Rok izvođenja sanacije rive je 150 kalendarskih dana, nakon uvođenja izvođača u posao, a rekonstrukcijom će se dobiti sigurniji i prikladniji prostor ispred Franjevačkog samostana u Rožatu.

Javna nabava za izvođenje ovih radova oglašena je u Elektroničkom oglasniku javne nabave te na web stranici Grada Dubrovnika.

DPP

Prošao je još jedan radni tjedan, a Carinska uprava još nije okončala nadzor nad radom žičare kojom upravlja tvrtka Excelsa nekretnine, a koji je započeo 29. ožujka. Naime, na upit portala Dubrovnikpress.hr je li nadzor proveden i jesu li tijekom njega utvrđeni elementi koji bi za konačan ishod imali zatvaranje žičare, iz Carinske uprave odgovorili su da nadzor još traje.

"Ministarstvo financija Carinska uprava u skladu s odredbama Zakona o koncesijama ( Narodne novine 69/17) provodi inspekcijski nadzor obveznika Excelsa nekretnine d.d. radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezanih uz postupanje istog obveznika u navedenom području, te su nadzorne aktivnosti u tijeku." - navodi se u odgovoru iz Carinske uprave.

Inače, u Zakonu o koncesijama jasno se navodi da"u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor može, kada to okolnosti slučaja zahtijevaju, radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja usmenim rješenjem ograničiti ili zabraniti obavljanje djelatnosti osobi koja djelatnost za koju je propisano da se obavlja na temelju koncesije obavlja bez koncesije."

Istim je Zakonom definirano kako se "ograničavanje ili zabrana obavljanja djelatnosti izvršava bez odgode pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način."
Kako Excelsa nekretnine nemaju koncesijsko odobrenje jer s Gradom Dubrovnikom nikad nisu sklopili ugovor za koncesiju, zaista nije jasno što to carinska uprava još uvijek u slučaju rada žičare nadzire, odnosno zašto je još nisu zapečatili.

Gradonačelnik Mato Franković svakako je očekivao da Carina zatvori žičaru. Uostalom u više je to javno i isticao.