„Dok svijet slavi Game of Thrones, u Dubrovniku se priča o Sjevernoj Koreji”, napisao je na svom Facebook profilu bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nakon što je premijerno na HBO-u prikazana prva epizoda posljednje sezone Igra prijestolja, a uoči nedavnog sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s ugostiteljima.

I zaista, dok cijeli svijet, kao što je naveo Vlahušić, priča o efektima ove serije, Dubrovnik i Hrvatska nisu učinili ništa kako bi uoči turističke sezone, koja bi prema najavama trebala biti lošija od prijašnjih, iskoristili nezamislivo velik marketinški potencijal te još jednom skrenuli pozornost na Dubrovnik – King's Landing.

NOVI ZELAND NA DVIJE TRILOGIJE ZARADIO VIŠE OD ČETIRI MILIJARDE DOLARA

„Sjećate li se Shiera, gospodine Frodo? Uskoro će proljeće, voćke će biti u cvatu, a ptice će se gnijezditi u ljeskama.” - pitao je Samwise Gamgee Froda Bagginsa u „Povratku kralja”, trećem nastavku filmske trilogije „Gospodara prstenova”.

Snimanje trilogija „Gospodar prstenova” i „Hobbita” davno je završilo, a Shire nije ostao samo u tim planetarno popularnim filmovima Petera Jacksona i još popularnijim knjigama J.R.R. Tolkiena. To pitoreskno naselje hobita itekako je živo na Novom Zelandu. Naime, Hobbiton ili Tolkienov Shire još uvijek obilaze tisuće turista koje zanima koja je od 40 kućica bila dom Bilboa Bagginsa ili na kojoj je od livada Gandalf u „Prstenovoj družini”, prvom nastavku „Gospodara prstenova”, hobitima povodom Bilbova rođendana priredio vatromet. Ni hrvatska predsjednica za posjeta Novom Zelandu nije mogla odoljeti Hobbitonu. Da, da, Kolinda Grabar Kitarović slikala se ispred jedne od kućica hobita i te su fotografije obišle svijet.

Mogu li se Hrvatska i daleki Novi Zeland, otočna država u Tihom oceanu uopće uspoređivati. Mogu itekako, jer nije bilo tako davno kad je Novi Zeland slovio za najsiromašniju među razvijenim državama. Hrvatska to još uvijek jest. Lokacije na Novom Zelandu već godinama su poprišta snimanja brojni holivudskih filmova, a Hrvatska se za tu industriju tek zapravo sramežljivo otvorila. Ali, Novi Zeland je znao ono što Hrvatska ne zna, itekako je iskoristio potencijal koji mu je donijela filmska industrija.

„Gospodar prstenova” i „Hobbit” nisu prvi filmovi snimljeni na Novom Zelandu, od 1939. do 2015 na brojnim je lokacijama u toj državi snimljeno više od 385 filmova, odnosno od 2000. do 2015. snimljeno ih je 219. Prema novozelandskom Institutu za ekonomska istraživanja, ekranizacija Gospodara prstenova tamošnjem je gospodarstvu donijela 2,41 milijardu dolara ili više od 200 milijuna dolara godišnje, dok su od trilogije „Hobbit” zaradili još dvije milijarde dolara.

Ali, na Novom Zelandu nisu sjedili skrštenih ruku, kao što to čine u Hrvatskoj, već su se potrudili dovesti najveće filmske studije na svoje otoke i to raznim stimulativnim mjerama kao što su porezne olakšice za filmaše i posebno skupe produkcije. Mijenjali su čak i Zakon o radu, što je izazvalo gnjev tamošnjih sindikalnih vođa i brojne kritike, ali nisu se obazirali jer su ispred sebe jasno vidjeli postavljeni cilj. Nema toga što nisu napravili kako bi iskoristili sve potencijale od snimanja Tolkeinovih djela.

Da ste kojim slučajem putovali na Novi Zeland dok su se Jacksonovi filmovi tamo snimali, granični policajci na ulazu u zemlju u putovnicu bi van udarili pečat s natpisom „Welcome to Middle Earth”.

TVN, najveća novozelandska tv kuća na dan premijere prvog nastavka „Hobbita” vremensku prognozu emitirala na vilenjačkom jeziku, čak je i prognostičar bio odjeven u vilenjaka. Air New Zealand bio je službena zrakoplovna kompanija Međuzemlja sa zrakoplovima preuređenim u filmske vizuale. Možete li uopće zamisliti izraze lica Hrvata i njihove reakcije dok im Vakula čita vremensku prognozu preodjeven u nekog od likova iz GOT-a?

VLAHUŠIĆ JE „LUĐAK”

Da je u Hrvatskoj netko samo predložio nešto od ovoga što su radili na Novom Zelandu, doslovce bi ga proglasili ludim. Ali daleko su takvi potezi od ludosti, štoviše bili su iznimno inteligentni, ali za osmisliti ih potreba je mašta i smisao za humor ili sve ono u čemu su Hrvati počesto deficitarni.

Ipak, nešto slično predlagao je i još uvijek predlaže bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, ali nisu li njega već odavno oni koji mu nisu skloni proglasili ludim?! A Vlahušić kojemu mašta itekako radi tako je na svom Facebook profilu naveo kako su „Grad Dubrovnik i TZ Grada, trebali uključiti Ministarstvo turizma i kulture, zračnu luku i napraviti program kojim bi promovirali Dubrovnik i Hrvatsku kao vodeće destinacije filmskoga turizma”.

„Trebalo je organizirati javne premijere svih emisija zadnje sezone na Stradunu, pozvati glavne protagoniste filma, producente i glumce u Grad, dati im besplatna ljetovanja, napraviti američki tjedan u lipnju mjesecu na kraju sezone Game of Thrones i dolaska prvoga leta American Airlinesa u Dubrovnik, koji se preklapaju.” - navodi Vlahušić te dalje piše kako je „u New Yorku zajedno s HBO i American Airlinesom trebalo napraviti veliku festu radnoga naziva: Thank you HBO, thank you American, wellcome to Dubrovnik, King’s Landing center of the world”.

Trebalo je, piše dalje Vlahušić, „naredni zimski festival nazvati King’s Landing Winter Festival, preoblikovati kućice na Stradunu, rasvjetu u gradu i ostale ukrase u stilu Game of Thronesa te napraviti zimsku sezonu magičnom”. Tu je me malo pretjerao, riječ je o Božiću, a ne sajmu, ali dobro...

Trebalo je, moglo se i moralo, ali nije se učinilo ništa. Naime, Hrvatska turistička zajednica ove se godine nije sjetila GOT-a. No ako su oni u Zagrebu zaboravili, Turistička zajednica Grada Dubrovnika to nije smjela. O potencijalu na gospodarstvo od GOT-a koji nam je snimanjem u Dubrovniku serviran na pladnju, moralo se itekako razmišljati jer horde turista, među kojima je broj fanova ove serije nesagledivo velik i dalje će pohoditi Dubrovnik, obilaziti lokacije na kojima je serija snimana te stajati u redu na Lokrumu ne bi li se slikali u željeznom prijestolju. No, tu priča počinje i završava.

GDJE SU LJUDI IZ GRADSKE UPRAVE ZADUŽENI ZA PROMOCIJU?

Naime, osim „Igre prijestolja” u Dubrovniku se snimane i scene za jedan od nastavka sage „Ratova zvijezda”. Dobrim je dijelom u Gradu snimljena i posljednja inačica „Robin Hooda” te još neke serije koje su imale dobru gledanost, no na pitanje koliko je Dubrovnik zaradio od svega toga, kolika se od svih tih produkcija izravno slilo novca u gradsku blagajnu, ne može se dobiti konkretan odgovor jer se nije slilo ništa ili zanemarivo malo.

„Ne očekujte pravu Igru prijestolja na Summitu u Dubrovniku”, izjavio je uoči posjeta Hrvatskoj kineski premijer Li Keqiang. Cijeli svijet zna za poveznicu Dubrovnika i GOT-a.

Bivši gradonačelnik u svom postu na Facebooku za neiskorištavanje potencijala od GOT-a proziva aktualnog gradonačelnika i navodi kako je „Mato Franković zabranio svako spominjanje Game of Thronesa, a kamoli reklamiranje iste, jer se serija vezuje uz Andra Vlahušića, Kings Landing Mayora”.

Ipak, Mato Franković, koji i sam ima dugogodišnje iskustvo u turističkom sektoru sigurno je zadnja osoba koja bi zabranila spominjanje GOT-a i njegovo eksploatiranje. Posao oko promocije Dubrovnika i GOT-a, projekte na kojima bi Dubrovnik od te serije i dalje zarađivao trebali bi razvijati ljudi iz gradonačelnikova tima kojima je povjerio turizam. Oni bi trebali biti sposobni stvoriti drukčiju sliku turističkog Dubrovnika.

Primjerice, kad je u pitanju GOT, dobar dio scena sniman je u Lovrijencu. Mislite li da bi se dozvolilo da negdje pored tvrđave stoji oznaka da je Lovrijenac „Crvena utvrda”, sjedište kralja Andana i prvih ljudi? U Dubrovniku je snimam i posljednji „Robin Hood”. U tom filmu, najgorem od svi dosadašnjih inačica priče o princu lopova Robinu od Locksleya, donekle je dobra samo izvedba Jamiea Foxxa dok su kadrovi Dubrovnika spektakularni.

Inače, uklonjene se sve drvene kućice u Posatu koje su predstavljale rudnik u koji je zločesti šerif od Nothingamma stjerao stanovništvo. Moglo ih se ostaviti par, slikavali bi se turisti ispred njih, nešto se i od toga moglo naplatiti. Moglo je i na Stradunu stati nešto od kulisa „Star Warsa”, nenametljivo, ali u Dubrovniku je to sramota. Za neke je sramota što nas je dodatno proslavio King's Landing i GOT, ali nije ih sramota što sami od naše bogate povijesti nisu svih ovih godina znali stvoriti priču. Nije ih sramota što američki turisti ne znaju da je Sjedinjenje Američke Države prva priznala Dubrovačka Republika, jednako kao što francuski turisti ne znaju da su Napoleonove trupe na prevaru ušle u Dubrovnik, a što je bio početak ukidanja Republike, jednako kao što Englezi ne znaju legendu o Richardu Lavljeg Srca i Lokrumu.

Što se može kad u Kraljevu grudobranu vrijedi ona stara prema kojoj mudrac vidi stvari na početku, pametan na sredini, a budala na kraju.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave utvrđena je sumnja da je 34-godišnjak, kao odgovorna osoba jedne javne ustanove s područja Dubrovnika, koristeći pravne usluge dvaju odvjetničkih ureda iz Dubrovnika i jednog iz Zagreba, a usprkos sklopljenom ugovoru o zastupanju navedene javne ustanove s drugim odvjetničkim uredom također iz Zagreba, a kojem je javna ustanova plaćala mjesečne paušalne iznose, oštetio navedenu javnu ustanovu za novčani iznos od oko 37 tisuća kuna. - navodi se danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Iz PU ne navode o kojoj je javnoj ustanovi riječ iako to nije zaštićeni podatak kojeg treba kriti o javnosti, odnosno riječ je o javnom interesu s obzirom da se i radi o ustanovi koja jest javna.

„Protiv 34-godišnjaka je, nadležnom državnom odvjetništvu, podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.” - stoji još u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

D.M.

Rezultati pilot projekta participativnog budžetiranja u dubrovačkim osnovnim školama predstavljeni su na konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali gradonačelnik Mato Franković, članica Uprave dubrovačke Razvojne agencije Marina Lazarević te ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez.
 
Grad Dubrovnik 2020. kreće u implementaciju modela participativnog budžetiranja. Radi se o demokratskom alatu putem kojeg bi se odluke o raspodjeli djela javnih sredstava donosile u direktnoj suradnji sa građanima na razini gradskih kotareva, a sve u svrhu transparentnijeg upravljanja i učinkovitijeg odgovaranja na potrebe zajednice. Proces pripreme nastavit će se ciklusom konzultacija s gradskim kotarevima, gradskim odjelima i firmama te organizacijama civilnog društva i građanima s ciljem prikupljanja informacija za razradu modela prilagođenog kontekstu Grada Dubrovnika.
 
U sklopu projekta proveden je pilot program u osnovnim školama u kojemu je sudjelovalo petstotinjak djece, točnije učenika petih i šestih razreda osnovne škole Lapad, sedmih i osmih razreda osnovne škole Ivan Gundulić te šestih razreda osnovnih škola Marin Getaldić i Marin Držić. Na početku konferencije prikazan je kratki film o projektu u školama.
 
Gradonačelnik Franković je pojasnio da je pilot projekt krenuo iz škola jer se radi o jednoj mikro lokaciji gdje se mogu uočiti kako stvari funkcioniraju i koje se greške trebaju ispraviti, ali i zato što odgoj kreće upravo iz škole.
 
- Ako mi u našim školama naučimo naše učenike na to da oni odlučuju o određenim projektima za koje koje imamo zadane novčane vrijednosti, to već postaje njihova svijest da oni mogu nešto promijeniti. Svakako trebamo nastaviti s uključivanjem županijske škole odnosno srednje škole jer na taj način nastavljamo daljnje edukacije naših učenika. U trenutku kad oni postanu punoljetni, tada dolaze na jednu novu razinu sudjelovanja u jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju u mjesnim odborima i gradskim kotarevima, kada ili predlažu određene projekte važne za zajednicu ili izlaze i glasaju o njima jer vide rezultat. – zaključio je gradonačelnik Franković.
 
- Bio je to jedan intenzivan proces od 12 dana radionica u 25 razreda, u četiri osnovne škole, prethodile su im dvije edukacije za facilitatore volontere. Ukupno je sudjelovalo petstotinjak učenica i učenika, a cijeli proces je rezultirao prijedlogom od 50 projekata koji su ušli u naknadnu tehničku analizu. Cilj je bio testirati ovaj proces na generacijama od petog do osmog razreda, da bi mogli izvući zaključak kojim dobnim skupinama on najviše odgovara. – rekla je Marina Lazarević, također naglasivši da su definirani propusti i elementi koje će trebati ispraviti ili poboljšati prije same implementacije projekta.
 
Ravnateljica Vedrana Elez je izrazila zadovoljstvo što ovaj projekt po prvi put stavlja u središte učenike, od samog početka do realizacije projekta, te ih pritom uči odgovornosti. Djeca sudjelujući u projektu razmišljanju o tome što je važno za njihovu školu, počinju uvažavati druga mišljenja i dolaze do zajedničkog dogovora.
  
- Ono što je najvažnije je da učimo učenike da su odgovorni građani jer brzo će doći vrijeme kad će učenici izaći iz naših klupa, kad će trebati prepoznati potrebe našega grada, kvarta u kojemu žive i biti aktivni sudionici u svemu tome. - istaknula je ravnateljica Elez. 
 
Pilot projekt participativnog budžetiranja u osnovnim školama je vrlo pozitivan što pokazuju i rezultati evaluacija učenika. Naime, prema evaluacijama koje je ispunilo 459 učenika, njih 412 je proces doživjelo pozitivno tj. 90% učenika koji su sudjelovali ove godine sudjelovali bi i sljedeće godine, a čak 65% učenika je projektu dalo odličnu ocjenu. Od ukupno 92 učenika osmih razreda koja su glasovala u OŠ Ivana Gundulića, njih 80% bi s projektom nastavilo i u srednjoj školi.      
 
Sama realizacija projekata očekuje se do kraja 2019 čija je ukupna vrijednost iznosi 60.000 kuna, odnosno 10.000 kuna po projektu. Učenici OŠ Lapad izglasali su kućicu za dežurne te uređenje prostora za trgovinu i pekaru. OŠ Ivana Gundulića izglasala je uređenje unutarnjeg prostora za učenike u funkciji dnevnog boravka i mini maturalnu, OŠ Marina Držića dnevni boravak i OŠ Marina Getaldića zeleni prostor, odnosno uređenje vanjske zelene površine.
 
Budući da se potreba za ormarićima postavila visoko na listi prioriteta većeg broja učenika i učenica, gradonačelnik Franković je ovom prigodom najavio i projekt „Ormarići za dubrovačke učenike“. U suradnji sa školama, a ovisno o njihovim specifičnim potrebama i prostornim kapacitetima definirati će se konačan broj ormarića koje će Grad Dubrovnik osigurati.

DPP

U Kuparima je u tijeku redovan sastanak rukovoditelja prometne policije iz svih policijskih uprava na području Republike Hrvatske kao i rukovoditelja iz Ravnateljstva policije. Cilj ovog dvodnevnog sastanka je detaljno analizirati stanje u prometu kako bi se iznašle mjere i aktivnosti koje će u konačnici dovesti do smanjenja broja prometnih nesreća i stradavanja u njima.

Iako su statistički pokazatelji stanja u prometu za 2018. godinu povoljniji u odnosu na one iz 2017. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova teži još većem smanjenju broja prometnih nesreća i tragičnih stradavanju u njima. Upravo je to razlog zbog kojeg se svi čelni ljudi prometne policije dva puta godišnje okupljaju na ovim zajedničkim sastancima gdje se iznalaze rješenja i metode kojima bi se do kraja 2020. godine dosegao cilj Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, kada broj smrtno stradalih osoba u prometu ne bi trebao biti veći od 213.

Brojne su aktivnosti kojima se želi doseći taj cilj, prije svega izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja je najvećim dijelom usmjerena na vozače koji uporno i sustavno rade najteže prometne prekršaje. Osim toga, izuzetna je važnost preventivne aktivnosti i učenju prometne kulture od najranijih dana.

Jedna od aktivnosti koja je trenutno u tijeku je i postavljanje nadzornih kamera za mjerenje brzine koje se stavljaju na kritične lokacije na kojima učestalo dolazi do teških prometnih nesreća koje nastaju kao rezultat brze vožnje. Dosadašnja iskustva su pokazala izuzetnu korisnost takvih kamera i na svim mjestima gdje su se do sada postavile kamere su polučile efekt u vidu smanjenja brzine. Do početka predstojeće turističke sezone takve kamere će se postaviti na određenim cestovnim lokacijama u svim policijskim upravama u Republici Hrvatskoj.

Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske postavljeno je osam takvih kamera.

DPP

Konačno smo dočekali geometrijsku diobu nekretnine sa privatnim vlasnicima u Cavtatu, riječ je o čestici na Rajkovom dolu, odnosno čestici na kojoj će biti smještena nova OŠ Cavtat. Nakon sedam punih godina mukotrpnog rada uspjeli smo zgotoviti taj ogroman posao. - kazao je danas načelnik Općine Konavle ususret sjednici Vlade RH gdje će se na dnevnom redu kao 13. točka naći „Prijedlog odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice na nekretninama u k.o. Cavtat geometrijskom diobom”. Nakon što Vlada usvoji taj prijedlog zaključit će se, kazao je Lasić, „više od sedam godina mukotrpnog rada te omogućiti daljnja procedura u pravcu izgradnje nove zgrade Osnovne škole Cavtat”.

- Očekuje nas potpisivanje ugovora s vlasnicima zemljišta o diobi, a nakon toga će država ustupiti nekretninu Općini Konavle. - rekao je načelnik Lasić te se našalio kako Konavljanima broj 13 ipak nije bio nesretan.

- Želim se zahvaliti saborskoj zastupnici Sanji Putici i ministru državne imovine Goranu Mariću koji su pospješili rješavanje ovog problema, a želim se zahvaliti i geodetu Antunu Baulu te odvjetniku Peru Miljasu koji su svoj dio posla odradili vrlo profesionalno. - istaknuo je načelnik Općine Konavle Božo Lasić te dodao kako početak radova očekuje u najkraćem mogućem razumnom roku.

DPP

Održana je prva redovna sjednica Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019. godini na kojoj se razgovaralo o izradi novog Nacionalnog plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, a čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

U Radnu skupinu za izradu navedenog plana uključeni su i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije. Izrada i donošenje novog Nacionalnog plana očekuje se do kraja 2019. godine, nakon čega će se izraditi i novi Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije predložili su zajedničku nabavu opreme za sprječavanje i sanaciju iznenadnih onečišćenja mora uljnim derivatima u kojoj bi uz Županiju sudjelovale i jedinice lokalne samouprave, lučke uprave i marine s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Županijski operativni centar podržao je navedeni prijedlog jer bi nabavom te opreme i njenom raspodjelom po Županiji postigla brža i adekvatnija zaštita mora u slučaju iznenadnih onečišćenja. Također, sva nabavljena oprema bi bila jednakih karakteristika pa bi se u slučaju većih onečišćenja mogla zajednički koristiti u korist zaštite cjelokupnog akvatorija Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

Povodom uskrsnih blagdana dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, upravitelj Biskupskog doma u Gradu don Hrvoje Katušić te pročelnik Biskupova ureda Vjeran Martić primili su u novoobnovljenoj Biskupskoj palači u Gradu gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića koji je bio u pratnji zamjenica Jelke Tepšić i Orlande Tokić te predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice.

Ovo je prvi Uskrs koji će se, nakon dugotrajne obnove, proslaviti u ovim prostorima, svečano otvorenima u srpnju prošle godine.

Gradonačelnik Franković i biskup Uzinić razgovarali su o projektima na čijoj realizaciji Dubrovačka biskupija i Grad aktivno surađuju. U ime Grada Dubrovnika gradonačelnik je biskupu Uziniću uputio iskrene čestitke povodom Uskrsa.

DPP

Kuku kad ga nema, kuku kad ga ima, odnosno kad se najavljuje da će se urediti, tako bi se mogla opisati potreba za javnim zahodom u povijesnoj jezgri, barem kad se promatra iz prizme ugostitelja. Inače, smo navikli da većinu ugostitelja u povijesnoj jezgri uvijek nešto smeta, ali kad smetnju vide u javnom zahodu koji se nije još niti uredio, a kamoli otvorio, tada se s pravom može postaviti pitanje što ti ljudi više uopće hoće?!
Naime, iako je Grad trebao kupiti prostor u Ulici Cvijete Zuzorić te ga prenamijeniti u javni zahod, gradonačelnik je na ovotjednom sastanku s ugostiteljima rekao da Grad sad nema šest milijuna kuna za javni zahod pa tako ispada da je kupnja tog prostora i njegova prenamjena na dugome štapu. No, kako u samoj povijesnoj jezgri neki prostor mora biti preuređen u javni zahod, jer su potrebe za njim, s obzirom na veliki broj posjetitelja, zaista velike, postavlja se pitanje hoće li se uvijek neki ugostitelji buniti jer im je u neposrednoj blizini lokala planiran zahod i hoće li gradske vlasti uvijek uzmicati pred zahtjevima ugostitelja, jer žalosno je da je u Gradu iznimnih potencijala, ugostiteljstvo odnosno uslužna djelatnost, osnovni biznis.

„Ako vi ne želite zahod, neće ga biti”, tako je gradonačelnik na ovotjednom sastanku odgovorio ugostiteljima, posebice onom koji je zabrinut zbog zahoda u neposrednoj blizini svog lokala jer ima bez Michellinovu preporuku pa smatra da nije primjereno da mu je zahod blizu.

Inače, prostor u vlasništvu Republike Hrvatske u Ulici Cvijete Zuzorić od oko 100 kvadrata Grad je u svibnju planirao za 807 tisuća eura otkupiti od države te ga prenamijeniti u javni zahod. No, od tog posla barem za sad neće biti ništa jer je gradonačelnik kazao kako zbog nedavne kupnje Dubravke i Mimoze u proračunu nema šest milijuna kuna za kupnju prostora kojega bi potom Grad, odnosno Čistoća prenamijenili u zahod.

Povijesna jezgra, prema ranijim izjavama gradonačelnika u prostoru u Ulici Cvijete Zuzorić trebala je za sezonu 2020. dobiti „zahod s pet zvjezdica”. Gradonačelnik nije precizirao hoće li ga Ministarstvo državne imovine pričekati i prodati Gradu prostor kad u proračunu za tu namjenu bude novca, ali ostaje činjenica da u povijesnoj jezgri jedan prostor mora biti prenamijenjen u javni zahod jer broj posjetitelja je u ljetnim mjesecima prevelik, a svi oni moraju negdje obaviti svoje fiziološke potrebe.

Svjestan je toga i gradonačelnik pa njegovu izjavu ugostiteljima iz koje proizlazi kako zahoda neće biti ako ga oni ne žele, ne treba baš doslovce tako i shvatiti. Prije će biti da se i sam gradonačelnik malo zaletio.
„Zahod od pet zvjezdica”, kakav želi gradonačelnik i kakav Grad zaslužuje, svakako mora biti smješten u prostoru nešto većih dimenzija, poput ovoga od 100 kvadrata u Ulici Cvijete Zuzorić. Neovisno o njegovoj poziciji, u skučenu prostoru sa 150 lokala izvjesno je da će uvijek blizu njega biti neki restoran pa će u tom slučaju i ti ugostitelji poput onih iz Ulice Cvijete Zuzorić reći gradonačelniku kako bi bilo jako nezgodno kad bi ljudi sjedili u lokalima i gledali javni wc.

Ako će to biti „zahod s pet zvjezdica”, neovisno o njegovoj lokaciji, ne bi trebao ugostiteljima predstavljati tako veliki problem kakvim ga oni nastoje prikazati, navodeći nebuloze kako nigdje u svijetu javni zahod nije u centru grada. Kažu neki od njih da su puno putovali i nigdje nisu vidjeli javni zahod u centru grada. Ili nisu dobro gledali ili su putovali po nekim čudnim gradovima jer su javni zahodi u centrima gradova posve normalna stvar, a drugi je par rukava što nisu baš svi vrhunski sređeni i čisti.

Uostalom, već u portu imamo javni zahod smješten uz ugostiteljski objekt, a vlasnik tog objekta javno nikad nije pravio problem što je do njegova lokala smješten javni zahod, što znači da se, kad se zna, može poslovati i do zahoda. Ako su njegova vrata zatvorena, ako je čist i uredan i iz njega se ne šire miomirisi što je problem gledati u zahod? Prije će biti da su od zahoda veći problem stolovi za koje su gradske uprave svih ovih godina dozvoljavale da se baš svugdje postavljaju pa i na mjestima na kojima ih ne bi trebalo biti.

Da su stvari krivo postavljene najbolje svjedoči nedavni primjer ugostitelja koji je prešego, odnosno skratio noge od stolica i stolova ispred svoga lokala kako bi te stolice i stolovi mogle stati na skaline. Dok su se svi zgražali nad prešeganim nogama od stolica, nitko se nije zapitao zašto se uopće dozvoljava postavljanje stolova i stolica po skalinima. Nije to jedini primjer, jer kad može stolove i stolice po skalinima može držati ugostitelj na Putu od Bosanke, što ne bi mogao i ovaj na skalinima u povijesnoj jezgri. Taj primjer zapravo najbolje zrcali koliko su nadležni prešli mjeru u želji da svima udovolje, ali i da u proračun preliju što više novca od zakupa javnih površina.

Inače, gradonačelnik je ugostiteljima kazao kako će s njima o zahodu još razgovarati. Ugostitelje bi uoči sezone koja će se tek zahuktati od zahoda malo više trebali brinuti rezultati istraživanja koji su im prezentirani na sastanku s gradonačelnikom, a u kojem su gosti iz Velike Britanije, iz koje nam inače dolazi najviše turista za gastronomsku ponudi naveli da je pretežito bila lošije kvalitete. Nezadovoljavajućom su je ocijenili Francuzi, Nijemci i Španjolci. Zanimljivo, dobrom su je ocijenili Amerikanci, ali taj podatak najbolje zrcali kakva nam je gastronomska ponuda, odnosno da se bazira na brzoj prehrani, na kakvu su uostalom Amerikanci i navikli. Da je tome tako svjedoči i miris prepriganog ulja koji se u ljetnim mjesecima širi iz svakog kantuna u Gradu.

Michellinove preporuke? Ugostitelji strahuju da će ostati bez njih jer su im lokali u blizini budućeg javnog zahoda, ali nije to baš tako. Michellinovi inspektori restorane inače posjećuju u tajnosti, a jednom kad u njemu nešto naruče, preporuku i zvjezdicu daju na osnovu onog što im je servirano, inerijer, baš kao i obližnja panorama, uopće ih ne zanima. Nekako su više koncentrirani na vještinu pripreme hrane, kreativnosti, kombinaciji začina, kvaliteti sastojaka i cijenama jela, odnosno onim što kad je u pitanju gastronomska ponuda i vještina pripremanja jela u većini objekata u povijesnoj jezgri i nije na zavidnoj razini.

Na misi Večere Gospodnje u dubrovačkoj katedrali na Veliki četvrtak, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u obredu pranja nogu, po primjeru Isusovog pranja nogu apostolima, ove godine oprat će noge jednoj obitelji. Obitelj kojoj će biskup Uzinić oprati noge na Veliki četvrtak je obitelj Marijane i Tomislava Franušića koja ima 13 djece, od kojih najmlađe ima 7 mjeseci. Najstarije dijete Andrea ima 24 godine i nalazi se u benediktinskom samostanu u mjestu Sant' Angelo in Pontano u Italiji.
 
Podsjetimo, papa Franjo već nekoliko godina obredom pranja nogu na Veliki četvrtak skreće pozornost kršćana kao i cijele javnosti na milosrdnu Božju ljubav koja obuhvaća sve ljude uključujući i one na marginama društva. Svojim činom otvorio je mogućnost Crkvi diljem svijeta da taj obred proširi i na druge sudionike što se već događa u nekim biskupijama i župama diljem svijeta, a ovim činom tome se pridružuje i Dubrovačka biskupija, koja ovim ove godine u centar želi staviti obiteljsku zajednicu.

DPP

Nastavkom kriminalističkog istraživanja u sklopu kojeg je u siječnju ove godine, 21-godišnjak kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama i kazneno djelo omogućavanje trošenja droga, utvrđeno je da je istome tijekom listopada drogu marihuanu, ukupne težine 130 g prodao 24 - godišnjak.

24 - godišnjak je kasno sinoć, uz kaznenu prijavu za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

Sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle održat će se utorak 23. travnja, a na dnevnom je redu 21 točka od koji se brojne odnose na 2018. godinu, poput godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te niza izvješća o izvršenju programa, od komunalne infrastrukture do javnih potreba u kulturi i sportu te izvršenju programa demografskih mjera i socijalno - zdravstvenih potreba za 2018.

Kad je u pitanju 2018. i općinski načelnik Božo Lasić vijećnicima će podnijeti izvješće o svom radu u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine. Načelnik će podnijeti i izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Općine Konavle za prošlu godinu.

Na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća općine Konavle je i zahtjev za odobrenjem provedbe postupka javne nabave konavoske komunalne tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle.

Vijećnici u konavoskom Općinskom vijeću raspravit će i prijedlog Jadranskih luksuznih hotela za nagodbu, odnosno mirno rješenje spora.

Na dnevnom su redu i financijska izvješća Dječjeg vrtića Konavle, JVP Konavle, Doma za starije i nemoćne te Muzeja i galerija Konavala za 2018.

Među točkama je i ponuda modeliranja za skulpturu „Vlaho Bukovac“ akademskog kipara Petra Dolića kao i ponuda Ljevaonice umjetnina Ujević za lijevanjem u gips, broncu, prijevoza i montažu Bukovčeve skulpture.

Svakako je zanimljiv i Prijedlog za osnivanje Inicijativnog odbora za osnivanje Zaklade za pomoć obiteljima i osobama slabijeg imovinskog stanja.

N.M.

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za izradu Urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu. Procijenjena vrijednost nabave je 320 tisuća kuna bez PDV-a. Krajnji rok za dostavu ponude je 6. svibnja do 10 sati.
 
Planom će se tako nastojati riješiti osnove prometne, pomorske, komunalne i druge infrastrukture, omogućiti projekte koji imaju potencijal za iskorištavanje EU fondova, razraditi i utvrditi uvjete za izgradnju građevina i drugih objekata, oživiti otok putem održivog razvoja gospodarstva, turizma i poljoprivrede te utvrditi mjere za zaštitu okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti.
 
U okviru zone poslovne namjene obuhvaćeni su sadržaji poput obrta, servisa i usluga, trgovina, komunalnih sadržaja i garaža koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja naselja. Također je uključena prostorna organizacija luka i pomorskog prometa tako da su na području Suđurđa planirane dvije luke, morska luka koja će biti otvorena za javni promet te luke nautičkog turizma na Elafitima i Zatonu.
 
Planom će se omogućiti demografski i gospodarski razvitak mjesta, koristeći osnovne potencijale lokacije kao što je izvrsna kulturna i graditeljska baština, očuvani krajobraz i lučka povezanost.
 
Podsjetimo, u Suđurđu će se uskoro urediti sportsko i dječje igralište koje će omogućit sigurno i aktivno provođenje slobodnog vremena djece i roditelja, kao i park koji će biti pogodan za organizaciju različitih manifestacija te će se time povećati kvaliteta kulturne i turističke ponude u naselju. Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika projekt je prijavio na natječaj „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu", a vrijedan je 2,8 milijuna kuna.

DPP