Kiša, pljusak koji je uslijedio nakon završetka središnje mise uz Festu svetoga Vlaha, bio je razlog što ove godine nije bilo procesije. Još jučer najavljena je mogućnost otkazivanja procesije, no odluka je donesena u posljednji trenutak. Procesija je naime bila ipak najavljena nakon što se vrijeme malo smirilo, ali nažalost točno kada je misa završila i sudionici procesije počeli formirati kolonu, pljusak se sručio na Grad te je ona otkazana.
Unatoč lošem vremenu mnoštvo vjernika došlo je jutros u Grad na Festu, a moćima svetoga Vlaha mogli su iskazati štovanje u Katedrali gdje je održano glavno pontifikalno euharistijsko slavlje.

Već nekoliko puta dogodilo se da središnja misa bude premještena u Katedralu umjesto da se, kako je predviđeno, održi ispred nje, no procesija bi se održala, jer bi kiša jenjala, ali ni uz najbolju ni u Dubrovačkoj biskupiji jutros se nitko nije mogao sjetiti točnog podatka kada je zadnji put procesija otkazana zbog nevremena.

D.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se jučer s Dubrovačkim trombunjerima predvođenima njihovim predsjednikom Tomislavom Macanom i predstavnicima povijesnih postrojbi.

Radi se o sedam postrojbi, tri bratimljene postrojbe Rapski samostreličari, Požeška gradska straža, Kegljevićeva straža iz Kostela te Viteško alkarsko društvo, Varaždinska građanska garda, Kliški uskoci i Zaštitno - počasna bojna.
 
Gradonačelnik Franković im je zahvalio što svake godine dolaze i uveličavaju Festu sv. Vlaha.

DPP

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović susreli su se u subotu 2. veljače, na Kandeloru, uoči blagdana sv. Vlaha.

Biskup je primio predsjednicu u svom Biskupskom dvoru i proveo je kroz palaču. Tijekom obilaska palače povjesničar umjetnosti Ivan Vigjen je predsjednicu upoznao s bogatom poviješću ove palače i njezinom važnošću za povijest Grada Dubrovnika, s posebnim naglaskom na nedavnu obnovu palače koja je prethodila biskupovom povratku u staru gradsku jezgru. Biskup i predsjednica su održali i kratki sastanak na kojem su razgovarali o aktualnim temama važnim za Crkvu i društvo. Izmijenili su prigodne poklone.

Š.Z.

Vjernici iz svih župa Dubrovačke biskupije jutros su krenuli rano prema Gradu na Festu, središnje misno slavlje i procesiju koja je trebala tradicionalno uslijediti nakon mise koja je zbog velike kiše održana u Katedrali umjesto ispred, kako je inače bilo predviđeno.

Tako su rano, još dok nije ni svanulo, prema Gradu krenuli i vjernici iz Župe sv. Spasa iz Mokošice. Nažalost procesije nije bilo, ali su sudjelovali na misnom slavlju i poklonili se parcu, a ovo su njihove fotografije koje su poželjeli objaviti.

D.M.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica susreli su se jučer s predstavnicima gradova prijatelja koji u Gradu borave za Festu sv. Vlaha i Dan Grada.
 
Gradonačelnik Franković zahvalio se svima na dolasku te iskazao želju za daljnjom zajedničkom suradnjom na svim poljima, poglavito u obrazovanju, kulturi i turizmu. Također je istaknuo važnost ove godine s obzirom na dvije velike obljetnice, 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
 
- Ovo je 1047. Festa sv. Vlaha, velika godina za Grad Dubrovnik. Ona simbolizira čvrstinu Dubrovnika, odnosno bivše Dubrovačke republike koja je potrajala gotovo 500 godina, koja je svojim diplomatskim vezama i diplomatskom mudrošću uspjela se održati unatoč činjenici što je bila jedna mala republika bez velike vojske. Na svim vjetrometinama tadašnjeg vremena je uspijevala odolijevati dok nije došao Napoleon Bonaparte ali i on je donio puno dobroga našem Gradu. – rekao je gradonačelnik Franković.
 
Predstavnici gradova prijatelja su se zahvalili na gostoprimstvu i izrazili oduševljenje Gradom i tradicijom vezano za Festu sv Vlaha te su također izrazili želju za budućom suradnjom na zajedničkim projektima.

Susretu su prisustvovale delegacije gradova Vukovara, Sarajeva, Ohrida, Mostara, općine Kotor, francuskog grada Rueila Malmaisona i grčkog grada Ioannina.

DPP

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić primio je u subotu u Biskupovom domu u Dubrovniku predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića koji se zajedno s ministrima nalazi u višednevnom posjetu Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
 
Na zajedničkom sastanku biskup je govorio o poslanju Crkve na području Dubrovačke biskupije, istaknuvši rad s mladima i brigu za obitelji, kojima je život u današnje vrijeme sve zahtjevniji.
 
Biskup je zahvalio premijeru i članovima Vlade RH na dosadašnjoj dobroj suradnji i, kako je kazao, „što su prepoznali, zajedno s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem i županom Nikolom Dobroslavićem, pozitivan doprinos djelovanja Dubrovačke biskupije.“
S jedne strane doprinos je, kako je rekao biskup Uzinić, prepoznat u nastojanjima oko revitalizacije života u Gradu, gdje je uz projekt useljenja mladih obitelji unutar zidina, prepoznat i povratak biskupa u Grad kao simboličan čin koji govori o važnosti života u Gradu.

- Ovaj Grad jest poseban po ljudima koji u njemu žive, a ne samo po mirima. - istaknuo je biskup.
Rečeno je kako je Vlada RH prepoznala potrebu Dubrovačke biskupije da pođe prema ljudima. Stvaraju se nova naselja gdje je potrebno organizirati pastoralnu skrb. Zato je biskup uz zahvalnost na darovanju ruševne zgrade u Gradu zahvalio i za darovano zemljište na Solitudu koje će omogućiti pastoralnu skrb za taj dio Lapada koji se i dalje širi i razvija.
 
Kao važnu temu za Grad biskup je predstavio projekt obnove Biskupijskog sjemeništa, gdje se uz još jedan razred gimnazije planira i muški đački dom za 40-tak đaka. To je vrlo zahtjevan projekt i organizacijski i financijski, koji će, ako se zajedničkim naporima uspije realizirati, predstavljati još jedan vrlo važan korak u vraćanju života u Grad i brizi za mlade.
 
Premijer Plenković je zahvalio biskupu na prijemu ističući kako je ovaj posjet i boravak Vlade u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bio dosta konkretan te da će kroz projekte moći ostaviti trag. Izrazio je spremnost pomoći Dubrovačkoj biskupiji u ovim projektima.
 
Darovane nekretnine bit će stavljene u funkciju unutar poslanja i misije Crkve. Ruševnu zgradu na Pustijerni, koja je neposredno povezana s biskupijskom zgradom u ulici Braće Andrijića br. 8, planira se na sličan način obnoviti kako bi se omogućilo stanovanje za još nekoliko obitelji unutar zidina. Dok se na zemljištu u Solitudu namjerava izgraditi pastoralni centar i prostori za biskupijski Caritas.
 
Navedene nekretnine darovane su kao zamjena za dio imovine oduzete Dubrovačkoj biskupiji i njezinim institucijama. Zbog višestoljetne brige svećenika i Crkve oko života u Gradu, Dubrovačka biskupija upravljala je s puno stanova, koji su bili davani u najam obiteljima. Nacionalizacijom za vrijeme prošle države, samo unutar zidina, Dubrovačkoj biskupiji oduzeto je više od 120 stanova, koji se više ne mogu vratiti u naturalnom obliku.

A.T.

Središnje svečano pontifikalno euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha predvodio je u dubrovačkoj katedrali hvarski biskup mons. Petar Palić u suslavlju s više biskupa te većim brojem svećenika i redovnika.
 
Mons. Palić je bio dvadeset i dvije godine svećenik Dubrovačke biskupije prije nego je lani zaređen za biskupa a toga se prisjetio na početku mise rekavši kako je „danas i sam hodočasnik sv. Vlahu“.

- Slavimo danas spomen na Sveca, bez koga je ovaj Grad nezamisliv i u kojemu između Sveca i Grada postoji čudesna, neraskidiva nit, kojom je tijekom povijesti utkana u život stanovnika ove Dubrave ljubav i pobožnost prema tom istom Svecu. - kazao je u uvodu propovijedi mons. Palić.
Podsjetio je i na spominjanje sveca u protokolu otvorenja Feste te nastavio kako se životnost i privlačnost sv. Vlaha očituje „u našoj nazočnosti i pobožnosti, kojom se iz godine u godinu okupljamo kako bismo proslavili Boga, koji je divan u svetima svojim i molili zagovor svetoga Vlaha“.
 
Podsjetivši kako nema puno povijesnih podataka o sv. Vlahu naveo je neke podatke iz pobožne predaje. Spomenuo je da je sv. Vlaho bio liječnik i biskup grada Sebaste u Armeniji koji je mučen u progonima na Istoku Rimskog Carstva, da je bio mučen danima ustrajno i okrutno te da je ostao nepokolebljiv. Nakon što je odbio žrtvovati idolima i zanijekati vjeru u Isusa Krista, odrubljena mu je glava, a svete moći njegove glave časte se u dubrovačkoj katedrali.

- Život sv. Vlaha danas u prvom redu pruža primjer iznimne ljubavi prema Isusu Kristu. - ustvrdio je mons. Palić.

- Bez tog njegovog odnosa s Isusom Kristom nemoguće je razumjeti njegovu ljubav prema bližnjima, a još manje njegovu spremnost na mučeništvo. Sveti Vlaho nije želio izdati Krista. Bio je spreman prije umrijeti, nego odreći se svoje vjere i kršćanskog života. Znamo da se kršćanstvo razvijalo zahvaljujući milosti i spremnosti herojskog svjedočanstva mučenika. – kazao je.

- Sveti Vlaho nije prihvatio ponudu zanijekati Krista jer je živio duboku povezanost s njim. I u trenutku kušnje mučeništva nije se osjetio napuštenim, osjećao je da je s Kristom u patnji, u smrti. Sv. Vlaho, jer je bio Kristov, jer ga je ljubio i jer je osjetio da je sam od Boga ljubljen, bio je svjestan da ga ništa na ovome svijetu ne može rastaviti od ljubavi Božje, koju nam je Isus Krist objavio. Pa ni progonstvo, niti pogibao, niti mač. - kazao je propovjednik.

- I jer je bio Kristov, riječi današnjega Evanđelja za njega nisu bile prolazne i isprazne riječi. Isus je za svakoga od nas umro. On je Božje pšenično zrno, koje pada na zemlju i umire za nas. Plod njegove patnje je naš život, utemeljen na vjeri, nadi i ljubavi. Iz tog pšeničnog zrna rađa se plod. Isusova smrt donosi plod uskrsnuća. Umrijeti da bi se živjelo, umrijeti da bi se omogućio nastanak života, života drugih. To je otajstvo promjene, otajstvo dara za druge. – rekao je biskup Palić.
 
Biskup Palić se potom osvrnuo na pastoralne i kulturološke okolnosti i izazove ovoga vremena u kojem se također može učiti iz primjera sv. Pavla i sv. Vlaha.

- Svjesni smo da dolazi vrijeme, već je polako tu, kad i u našim vjerničkim zajednicama vjera nije ili neće biti sama po sebi razumljiva. Praktični i teorijski ateizam, vjerska indiferentnost, izbjegavanje pripadnosti Crkvi bili su na početku prošloga stoljeća fenomen elita. Danas sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija. Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke Crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost. - istaknuo je propovjednik.

- Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove. Za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas nam je sekularizam ušao u kuće, postao djelom našega postojanja. Stoga je došlo vrijeme, kako ga papa Franjo naziva, obraćenja, preobrazbe: one pastoralne i misijske. – kazao je vjernicima mons. PalićŽ

- U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, nama kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama. – dodao je i slikovito objasnio da ne želimo naše trgove pretvoriti u trg sv. Petra, ali…

- …želimo jasno i na svakom mjestu moći reći i svojim životom posvjedočiti da pripadamo Isusu Kristu i po svom ponašanju i po svojim djelima postati 'duša' ovoga društva u kojemu živimo.
 
Potom je istaknuo:
- Primjer života sv. Vlaha nas poziva i poučava da ne budemo fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista. Pozvani smo biti kršćani koji će dići glas kad se ugrožava sloboda, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost. Glas nas kršćana u Crkvi i u svijetu mora biti krik, a ne nerazgovijetan žamor.

- U mučeništvu sv. Vlaha iz ljubavi prema Kristu otkrivamo „snagu života nasuprot nemoći smrti, ljepotu zajedništva nasuprot nemiru razdora. Ljepota života je u darivanju, snaga života je u umiranju. Budimo poput sv. Vlaha zaljubljeni u Krista i dopustimo mu da svojim Duhom zahvati naše biće i mijenja nas. – rekao je biskup Palić.
 
Propovijed je završio stihovima: „O mučeniče hrabreni, pomozi sluge vjerne ti./Tijelu nam zdravlje isprosi, a mir udijeli pameti“ i dubrovačkim usklikom na ovaj dan:„ Živio sv. Vlaho!“
 
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, kao domaćin crkvene proslave, na kraju je izrekao riječi zahvale u prvom redu Bogu, sv. Vlahu i Gospi od Porata, zatim predvoditelju slavlja mons. Paliću, ocima biskupima, svećenicima i redovnicima, redovnicama i svima koji su ugradili sebe u Festu na različite načine. Pozdravio je i predstavnike političkog, kulturnog, akademskog i društvenog života koji su ovih dana u gradu i sudjeluju na Festi.
 
Na misi su, uz biskupa domaćina, koncelebrirali mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Nikola Kekić, križevački biskup, mons. Pero Sudar, vrhbosanski pomoćni biskup, don Željko Majić, generalni tajnik Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i izaslanik biskupa mons. Ratka Perića. Slavlje su, uz ostale duhovnike, svojim dolaskom uveličali i mons. Janusz Błachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Zagrebu i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike, redovnički provincijali i vrhovne poglavarice, rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić i katedralni župnik don Stanko Lasić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.
 
Liturgijsko pjevanje predvodili su Katedralni mješoviti zbor i Katedralni madrigalisti kojima se pridružio Mješoviti zbor župe Svetog Križa – Gruž s voditeljicom Marijom Brčić. Zborovima je ravnala Maja Marušić uz orguljsku pratnju Marka Palčoka. Evanđelje je navijestio đakon don Josip Mudri, čitanja su čitali Davor Buconić, Zvonimir Cetinić i Pavao Palić dok su zazive molitve vjernika pročitali Nina Piplica i Luka Musladin.
 
Na svečanoj misi, uz brojne domaće vjernike i hodočasnike iz raznih krajeva, nazočni su bili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s ministrima u Vladi,  izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnici i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici različitih društvenih institucija i vjerskih zajednica, načelnici nekih drugih gradova, članovi diplomatskog zbora.
 
Zbog kišnog vremena misa je ove godine slavljena u katedrali, a ne na otvorenom ispred katedrale, a ni svečana procesija se nije mogla održati. Unatoč tome vjernici u katedrali su srdaca punih ljubavlju prema Parcu otpjevali „Tebe Boga hvalimo“.
 
Svi okupljeni u katedrali su mogli iskazati štovanje moćima sv. Vlaha.
 
1047. Festa sv. Vlaha u Dubrovniku odvijala se i u kontekstu 40. obljetnice stavljanja Grada pod zaštitu UNESCO-a i 10. obljetnice upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
 
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Gordo zvuče milijuni, ma ne ni milijuni, nego milijarde ulaganja u Dubrovnik i Dubrovačko – neretvansku županiju najavljeni na sjednici Vlade RH u Kneževome dvoru. To putevi, to mostovi, to škole, stanovi potrebitima i nepotrebitima, domovi, kongresni centri, to tko zna što sve ne, popis je dug.

Nema razloga ne vjerovati u dobre namjere i da će se barem ponešto od svih tih najavljenih ulaganja ostvariti. No, dok ne „niknu“ svi ti objekti, dok nas ne „pogode“ Vladini milijuni i milijarde, amo krenuti od sitnih stvari koje čovjeka vesele, kao npr. da se čeljade ima u Gradu gdje olakšat kad mu prigusti.

Ne trebaju za to ni silni potpisi ugovora, ni simulirana sjednica Vlade, pa čak eto ništa ni ne košta, a i da košta svakako je manji trošak nego dolazak silne svite ovih dana u Grad, već je dovoljno otvoriti vrata postojećih javnih zahoda (a nema ih stotinu nego samo dva). Još bi se ponešto i zaradilo (7 kuna je „upad“), ali u Gradu, koji je na Kandeloru, na otvaranju Feste svetoga Vlaha, posjetilo mnoštvo hodočasnika, a na samu Festu bit će ih još više, javni zahod na Pilama, o kojem inače skrbi gradsko poduzeće Čistoća, bio je zatvoren. Vjerojatno je isto bilo i s onim u Portu, nije bilo vremena za provjeravati, valjalo se negdje olakšat, makar i u obližnje leandre, da ne pođe niz noge.

Valjda se u Čistoći povode time da nije sezona, a domaći mogu, da oprostite, pišat gdje ih je volja, barem muški, pa tako i u spomenute leandre što su se Uz Posat, dva metra od zahoda, sadile u predizbornoj kampanji, ali sa ženama i onima s većom potrebom išlo bi već malo teže. Još kad, kako zahodi, tako i restorani uglavnom ne rade pa nemaš u blizini ni nekog posramljeno zamoliti možeš li se poslužiti WC-om, „veselju“ nema kraja.

Jednostavno je nevjerojatno da jedna tako jednostavna stvar, poput toga da javni zahodi trebaju biti otvoreni, bila sezona ne bila sezona, u Dubrovniku može biti tako komplicirana. Nije opravdano da javni zahodi ne rade ni ostalim danima, a kamoli na dane kada je stotine ljudi došlo u Grad. Danas će ih biti tisuće, a javni zahodi vjerojatno isto tako neće raditi, ako se tko ne sjeti otvoriti ih nakon ove male kritike, nastale slučajno zbog male potrebe, a istu, ili onu veću, imalo je tko zna koliko još ljudi, jer u samo u par minuta barem ih se deset razočarano uhvatilo za kvaku i „poljubilo vrata“.

I tako, dok čekamo milijarde, pazimo da ide niz vjetar, na vlastitu i sramotu onih koji nas stavljaju u poziciju da se moramo sramiti.

Pretprogram 70. Dubrovačkih ljetnih igara, koje će se tradicionalno održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na dvadesetak ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, javnosti su predstavili intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, pomoćnik za glazbeni program Tomislav Fačini i pomoćnica za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović na Kandeloru, u Festivalskoj palači, u sklopu Feste svetoga Vlaha i Dana grada Dubrovnika. Svoju podršku je u ime Grada Dubrovnika izrazila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te u ime Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević, zamjenica župana.

Jedan od najstarijih i najprestižnijih europskih festivala, koji je još od davne 1956. godine član Europske udruge festivala, naredne će sezone u svojoj velikoj, sedamdesetoj obljetnici, u 47 dana trajanja, brojnoj domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi. Svoj konceptualni okvir sedamdesete Dubrovačke ljetne igre zasnivaju na krilatici Mitovi grada.

- Program objedinjuje najkvalitetnije hrvatske umjetnike, vrhunska gostovanja inozemnih umjetnika, rastvarajući mitologiju europskog kulturnog naslijeđa, mitove Dubrovnika i mitove samog festivala uz propitkivanje prošlosti i budućnosti ambijentalnosti te njegovanje suodnosa tradicije i modernosti. Vlastita produkcija ostaje i dalje nezaobilaznom okosnicom dramskog programa, potvrđujući nacionalni, kulturni i povijesni identitet koji su Dubrovačke ljetne igre gradile tijekom svog dugogodišnjeg postojanja, uz njegovanje modela Festivalskog dramskog ansambla kao specifikuma. – uvodno je naglasila intendantica Dora Ruždjak Podolski.

Sedamdesete Dubrovačke ljetne igre bit će svečano otvorene u srijedu, 10. srpnja 2019. ispred crkve sv. Vlaha prema scenariju i u režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i njenog pomoćnika za dramski program Saše Božića, a uz nastup Orkestra Državne opere Donje Saske iz Hannovera, koji je zasigurno jedan od najboljih europskih orkestara, i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla.

Prvi premijerni dramski naslov obljetničke godine bit će jedna od najpoznatijih tragedija velikog Williama Shakespearea „Hamlet“ u režiji Paola Magellija koji će Festivalski dramski ansambl igrati na mitskom Lovrjencu od 27. do 31. srpnja. Paolu Magelliju, redatelju nekih od mitskih predstava Igara poput „Feničanki“ i „Grižule“, ovo je prva režija na Igrama nakon 2006. godine kada je na Medarevu postavio „Ptice“ prema Aristofanu. Plejadi slavnih glumaca koji su na dubrovačkom Elsinoreu igrali danskog kraljevića, Danielu Dayu Lewisu, Dereku Jacobiju, Radi Šerbedžiji, Goranu Višnjiću i drugima, ovo se ljeto pridružuje Frano Mašković. U kolovozu publiku očekuje premijera „Geraniuma“ u režiji Marine Pejnović prema pripovijetki Iva Vojnovića te pripovijetki „Otok“ iz zbirke „Molitva na šetalištu“ Antuna Šoljana. Usiđelicu Maru igrat će Doris Šarić Kukuljica. Potaknuti lanjskim uspjehom programa za djecu, Igre za svoje sedamdeseto izdanje pripremaju praizvedbu glazbeno-scenskog djela „Mali princ“ u atriju Kneževa dvora, koje će prema najpoznatijem djelu proslavljenog francuskog pisca Antoinea de Saint-Exupéryja skladati i dirigirati Ivan Josip Skender, a režirati Hrvoje Korbar.

Festivalska će publika i ovog ljeta moći pogledati izbor iz proze Ranka Marinkovića „Pod balkonima“ u režiji Darija Harjačeka i dramatizaciji  Vedrane Klepice i redatelja predstave. Nataša Kopeč dobitnica je Orlanda za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 69. Igara upravo za ulogu Olive u predstavi „Pod balkonima“ smještenoj u park kampusa Sveučilišta u Dubrovniku.

Dramski program 70. Igara uključuje i gostovanja ponajboljih recentnih hrvatskih dramskih predstava, pa će tako Rene Medvešek u parku Gradac za dubrovačku publiku postaviti hit predstavu „Tko pjeva zlo ne misli“ Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Inspiriran scenarijem Kreša Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, nastalom na temelju „Dnevnika maloga Perice“ Vjekoslava Majera iz 1942., Medvešek je režirao kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba. Ova predstava slijedi europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja.

Ljubitelje baleta na 70. Igrama očekuje balet u dva čina „Četiri godišnja doba“ u koreografiji Ilije Živoja na glazbu Maxa Richtera prema Vivaldiju i izvedbi jednog od najboljih svjetskih baleta, ruskog Marijinski teatra, čije gostovanje predstavlja jedinstven nacionalni i regionalni događaj. Ekskluzivan plesni program je i komad za četiri plesača „A Love Supreme“, nastao na glazbu Johna Coltranea po čijem poznatom jazz albumu ples nosi ime. Koreografiju potpisuju slavna Anne Teresa De Keersmaeker i Salva Sanchis, a produkciju jedan od najuglednijih europskih ansambala, belgijski Rosas.

Glazbeni program 70. Igara donosi velika imena i izuzetne programe, a otvorit će ga 11. srpnja 2019. veliki gala koncert Orkestra Državne opere Donje Saske i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić s vrsnim solistima – sopranisticom Evelin Novak, mezzosopranisticom Khatunom Mikaberidze, tenorom Tomislavom Mužekom i bas-baritonom Tobiasom Schabelom, pod dirigentskom palicom mo. Ivana Repušića, na otvorenoj festivalskoj pozornici ispred crkve sv. Vlaha, a izvest će Beethovenovu Devetu simfoniju.

U suradnji sa zakladom Caboga Stiftung, uslijedit će koncert nagrađivanih i međunarodno priznatih umjetnika bas-baritona Krešimira Stražanca uz pratnju pijanista Danijela Detonija u ljetnikovcu Bunić Kaboga 12. srpnja. Zagrebački solisti nastupit će 14. srpnja u atriju Kneževa dvora s pijanisticom Martinom Filjak koja svojom istovremeno strastvenom i lirskom svirkom te tehničkom perfekcijom redovito oduševljava međunarodnu javnost i kritiku. Zagrebački solisti će ovim nastupom proslaviti svoj stoti nastup na ovoj manifestaciji. Festivalskoj publici će se u atriju Kneževa dvora predstaviti i Ansambl Esperanza, kao i Zagrebački kvartet koji ove godine slavi svoju stotu obljetnicu djelovanja, a na Igrama će nastupiti s virtuoznom klasičnom gitaristicom Anom Vidović. U Dvoru će koncertirati i Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Franza Antona Kragera i s istaknutim solistom, trubačem Hakanom Hardenbergom koji je nastupao s najvećim svjetskim sastavima, a odlikuju ga fenomenalna izvedba i neumorna inovativnost. Orkestar će na Igrama nastupiti i s dirigentom Ivom Lipanovićem te violinisticom Katarinom Kutnar. Slavna pijanistica Yuja Wang kojoj je ovo prvi nastup uopće u Hrvatskoj i klarinetist Andreas Ottensamer koji je lani oduševio dubrovačku publiku, izvest će zajednički program u Dvoru 6. kolovoza. Izniman interes festivalske publike uobičajen je za koncerte velikog pijanista Iva Pogorelića, koji će na Igrama nastupiti i u obljetničkoj godini, i to 18. kolovoza, te izvesti Bachovu Englesku suitu br. 3, Beethovenovu Sonatu br. 11, Chopinovu Barcarollu te Preludij op. 45 i Ravelovu trostavačnu kompoziciju Gaspard de la nuit. Također u atriju Kneževa dvora čut će se i glazba dubrovačkih ljetnikovaca, jedinstveni program koji publici donosi svih sedam simfonija i komorna djela Luke Sorkočevića. Hrvatski barokni ansambl nastupit će uz dirigenta Hervéa Niqueta. Jazz poslasticu na taraci tvrđave Revelin priredit će Avishai Cohen Trio, jazz sastav poznat po nezaboravnim i neponovljivim koncertima, koji predvodi slavni basist, vokalist i skladatelj Avishai Cohen. Igre će 25. kolovoza veličanstveno zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati talijanski dirigent Enrico Dindo, uz još jednog Talijana, virtuoznog udaraljkaša mlađe gneracije Simonea Rubina.

Tradicionalno, dio festivalskog programa bit će nastupi Folklornog ansambla Linđo, kao i suradnja s dva filmska festivala pa će i dubrovačka publika uživati u najboljim filmskim ostvarenjima iz Pule i Motovuna. Uz filmove i izložbe, festivalsku publiku u sklopu popratnog programa očekuju brojni različiti programi uključujući i premijeru dokumentarnog filma 70 godina Igara autora Vedrana Benića, a u koprodukciji Hrvatske radiotelevizije i Dubrovačkih ljetnih igara te trodnevni simpozij „Future of Ambience“.

- Program i financijski plan 70. Igara koji iznosi 17,8 milijuna kuna usvojeni su jednoglasno na sjednici Vijeća održanoj 28. siječnja u Ministarstvu kulture. Proračun je za 5 milijuna kuna veći od lanjskog plana, naime plan proračuna u veljači 2018. za 69. Igre iznosio je 12,8 milijuna kuna. Za ovo značajno povećanje zahvaljujemo prvenstveno Gradu Dubrovniku koji je osigurao ukupno 6,5 milijuna kuna programskih sredstava što je 103% više u odnosu na lani. Budžet je uvećan i za 700.000 kn sredstava iz europskih fondova koje su Igre dobile za projekte „Future Epics“ i „Port of Dreamers“. Na povećanje je utjecao i prihod od vlastitih sredstava zahvaljujući donaciji zaklade Kaboga kao i brojnim sponzorima poput Mastercarda, Hrvatske elektroprivrede, Tele 2 i drugih. – kazala je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.

K.L.

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.
 
Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,
 
Dan našeg Grada slavimo s ponosom po 1047. put. Stoljeća iza nas svjedoče o čvrstoj vezi ovog Grada i našeg zaštitnika svetoga Vlaha. Svečev blagdan svih nas povezuje, zajedno ga proslavljamo, slijedeći tako trag koji nam je rođenjem i životom u ovom podneblju utisnut u životni put.
 
Ova je godina posebna i po tome što obilježavamo 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, ali i 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine, što je još jedna velika UNESCO-va obljetnica. Proslavljamo i 600 godina od postavljanja Orlandova stupa, našeg viteza koji predstavlja najvažniji svjetovni simbol dubrovačke države, ono što je u duhovnom smislu bio i jest sv. Vlaho i koji već šest stoljeća dočekuje sve one koji se dolaze pokloniti našem Parcu u njegovoj crkvi.
 
Njegujući tradiciju, zahvaljujemo našim precima i čuvamo je za one koji će doći nakon nas. Jer tradicija koju baštinimo neodvojivi je dio identiteta ovog Grada.
 
Dragi Dubrovčani svi vi koje je život odveo daleko od Grada, bilo da ste pomorci ili ste negdje drugdje izgradili svoj dom, znam da svetog Vlaha i vi nosite u srcima. Kao što štiti svoj Grad, sveti Vlaho čuva i njegove pomorce i raširenih ruku čeka povratak svih koji su se privremeno ili trajno otisnuli na neke druge pučine.
 
U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, od srca Vam čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha. Moćni zagovor našeg Parca neka nas uvijek prati.
 
Živio sveti Vlaho!
 
Gradonačelnik
Mato Franković

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović susrela se večeras u Dubrovniku, prije odlaska na Večeru od Kandelore, s članovima Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Vatrogasne zajednice grada Dubrovnika.

Predsjednica se ovom prilikom zahvalila svim vatrogascima na, kako je kazala, „neumornom i nesebičnom radu i predanosti koja se vidi prilikom svakog požara, a naročito u nedavnoj složenoj akciji prilikom požara u HE Dubrovnik u Platu u kojoj je živote nažalost izgubilo troje mladih ljudi“.

Zamjenik župana Joško Cebalo istaknuo je kako Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže u vatrogasne snage, kako u potrebnu opremu i održavanje, tako i u ljudstvo, a istaknuo je i kako će uskoro JVP Mljet dobiti na raspolaganje i vatrogasni brod vrijedan više od milijuna kuna.

Napomenuo je kako je njezin posjet poticaj i motivacija svim vatrogascima, a također se zahvalio vatrogasnim snagama na predanosti koju su pokazali, među ostalim i u akcijama u HE Dubrovnik, ali i u nedavnom požaru u Općini Orebić.

DPP

Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, u kojoj je 10. siječnja izbio požar nakon čega je poginulo troje radnika, potvrdio je ministar rada Marko Pavić.

- Utvrđeni su određeni propusti što se tiče izvođenja standarda zaštite na radu. Proces traje i ne može se govoriti o sadržaju izvješća inspektorata. Institucije rade svoj posao. - rekao je ministar Pavić.

Inače, tragediju u HE Dubrovnik prokomentirao je u petak i premijer Andrej Plenković koji je s ministrima u radnom posjetu dubrovačkom području uz dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha. Kazao je kako je istraga o uzrocima požara na policiji i nadležnim tijelima, ali naglasio kako očekuje da se uzroci nesreće istraže što prije.

- To je velika tragedija koja se dogodila gdje su tri zaposlenika HEP-a izgubili svoje živote. Očekujemo da se to do kraja istraži i što prije pronađu uzroci te nesreće. Nije na Vladi da provodi istragu, to rade nadležna tijela. Nama je žao da se to dogodilo.- kazao je premijer Plenković.

U strašnoj nesreći u HE Dubrovnik poginula su trojica radnika Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

N.M.