Sanitat aktivno radi na tome da izgradi garažu iza zgrade DTS-a, kazao je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković, govoreći i prometnoj problematici u Gradu, odnosno problemima s nedostajućim mjestima za parking te iznio neke smjernice kako bi ubuduće trebao biti reguliran parking na gradskom području, posebice oko povijesne jezgre.

Naime, Grad je nedavno temeljem pravomoćnosti sudske presude zemljište iza DTS-a uspio vratiti pod svoje okrilje, a gradonačelnik je i tad isticao kako će se iza DTS-a graditi garaža. Isti plan imao je i njegov prethodnik Andro Vlahušić.

- Kad bi se izgradila garaža iza DTSa s 300 mjesta u potpunosti bismo ukinuli zonu naplate na Pločama. Stranci ne bi mogli tu više doći. To bi bilo za stanovnike. Tako i na Pilama, a posjetitelje bismo uputili prema javnoj garaži koja je udaljena četiri autobusne stanice. - rekao je gradonačelnik Franković.

Istaknuo je kako bi se izgradnjom garaže iza DTS-a riješio problem s automobilima parkiranim duž Vukovarske i Ulice Ante Starčevića.

Franković je najavio kako će se nova prometna rješenja financirati sredstvima iz europskih fondova.

- Otkud novci? Pa zato smo se borili i od Vlade tražili da nas uvrsti u program za EU sredstva jer parkinzi i rješavanje prometa može financirati iz EU fondova. Treba napraviti kvalitetnu studiju koja će pokazati da se tom izgradnjom poboljšava promet. - kazao je Franković, naglasivši kako je parking jedan od veći problema u Gradu.

- Parking je problem Grada i nema na području Grada zone gdje je parking riješen. Imamo Sveti Jakov gdje se ljudi bune jer nema parkinga, Ploče, bune se, Lapad, na jednaki način probleme. - rekao je Franković te kao najveći problem Grada kad su u pitanju nedostajuća parkirna mjesta, apostrofirao Cvijićevu ulicu koju je i sam obišao baš uoči sjednice Gradskog vijeća.

- Cvijićeva je najveći problem i stanje u Gradu se ne može usporediti sa Cvijićevom ulicom. Od 6 poslijepodne do 8 ujutro nema šanse da dođe vatrogasno ili vozilo hitne pomoći, nitko ne može ući jer nema kuda proći i zato sam išao tamo jer postoji mogućnost da se napravi neka garaža, a tamo garaža bez 300 mjesta ništa ne rješava. Što da se zapali nekome kuća, kako će doći vatrogasci? - zapitao se gradonačelnik te opisao kakvo je stanje s parkingom u Mokošici.

- Mokošica, pojedini vozači Libertasa neće da voze do vrha naselja jer nemaju kuda proći. To je strašno. - naveo je Franković, najavivši kako u Mokošici uskoro započinje izgradnja jednog parkirališta.

- U Mokošici za 10 dana počinjemo raditi parking za 70 mjesta. U Mokošici je problem je zemlja koju nemamo u svom vlasništvu. Našli smo još jednu lokaciju za parking i ako se s vlasnikom dogovorimo oko cijene, gradit ćemo još jedan parking. - rekao je Franković.

N.Metković

Iako je gradonačelnik Mato Franković s ovotjedne sjednice Gradskog vijeća povukao sve akte čijim bi se izmjenama omogućila izgradnja novog hotela Belvedere, stanovnici obližnjeg Zlatnog potoka ne odustaju od subotnjeg prosvjeda. I dok neimenovani organizator stanovnike Zlatnog potoka plakatima poziva na mirni prosvjed na Viktoriji iz gradske uprave medijima je odaslano priopćenje u kojem između ostalog piše kako „Grad Dubrovnik pozdravlja sve inicijative građana u društveno-političkom dijalogu”, ali i „upozorava da je u ovom slučaju javnost izložena potpunim neistinama dok se činjenicama manipulira ili se iste iskrivljuje”.

Naime, Gradsko vijeće akte kojim bi se u konačnici stekli uvjeti za izgradnju novog hotela još nije niti raspravilo jer ih je gradonačelnik povukao s dnevnoga reda uz obrazloženje kako će pričekati očitovanje DORH-a da vidi može li se ići u izmjene GUP-a. Naveo je kako mu je iz DORH-a preporučeno da akte o Belvedereu odgodi za iduću sjednicu kako bi oni u Državnom odvjetništvu još jednom prošli tu priču oko knjiženja.

Nije gradonačelnik detaljnije ulazio u ta eventualno sporna knjiženja. Tek je naveo kako prethodna povijesna knjiženja nisu odrađena kako treba te ih je nužno raščistiti.

Dok se čeka očitovanje DORH-a organizatori od prosvjeda ne odustaju. Možda je razlog tome gradonačelnikov stav. Naime, on je na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća istaknuo kako izmjene GUP-a koje bi Vijeće trebalo raspraviti već na idućoj sjednici podržava i smatra dobrima. Posebno je istaknuo kako je projekt Belvederea prvi za koji je UNESCO dao zeleno svjetlo i dodao kako je taj projekt dobar za Grad.

U priopćenju iz gradske uprave odaslanom nakon što je postalo jasno da će neimenovani organizatori iz Zlatnog potoka svoj prosvjed ipak održati navodi se „da Gradsko vijeće Grada Dubrovnika još nije donijelo odluku o ukidanju DPU-a Belvedere kao ni odluke o izmjenama Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika”, ali se i dodaje kako „o istome gradski vijećnici tek trebaju raspravljati na idućoj sjednici Vijeća”.

I dok neimenovani organizatori kao razlog prosvjeda navode „otimanja posljednjeg djela Ulice Vlaha Bukovca i kompletne izolacije plaže ispod Belvedera“, iz gradske uprave navode kako je to „potpuno netočno” i obrazlažu kako je „usvajanjem novih prostornih planova u potpunosti zaštićen javni interes”.

Pojašnjavaju iz gradske uprave da se „u nastavku pješačkog dijela Ulice Vlaha Bukovca gradi se javna dužobalna šetnica, čija izgradnja je obveza investitora, i to prije dovršetka izgradnje turističkog naselja Belvedere”.

Navode i kako „plaža ispod Belvedera neće biti izolirana jer je nesmetan slobodan pristup pomorskom dobru definiran i ovim prostornim planovima i tu nema niti će ikad biti odstupanja”.

Također navode kako je ”urbanim pravilima definirano da Ulica Frana Supila sa slijepim završetkom mora obvezno imati okretište za komunalna i druga vozila”, a „što se tiče starog puta za Orsulu, istog se ovaj plan uopće ne dotiče”.

Budući da se u izmjenama i dopunama PP-a i GUP-a Grada Dubrovnika planira helidrom , u priopćenju iz gradske uprave stoji kako je „heliodrom, naime, predviđen ispod puta” te da „stari put za Orsulu neće, a kako se navodi u pozivu grupe građana, biti izoliran za javnost nego, kao i do sada, potpuno javan”.

Iz Grada se također navodi kako se „Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika ne može ukinuti vlasništvo” pa „stoga sve ono što je nesporno vlasništvo Grada Dubrovnika, Republike Hrvatske i ono što je pomorsko dobro to će i ostati zauvijek tako”.

Ističe se kako gradska uprava nije apologet bilo kojeg investitora te navodi da se „izmjenama GUP-a na području Belvedera predlaže smanjenje bruto izgrađenosti sa sadašnjih 122.000 m2 na 32.212 m2 kao i smanjenje katnosti sa 7PO + P + 15 na 9, što je značajno smanjenje u odnosu na propozicije postojećeg DPU-a Belvedera”.

„Želimo stoga stanovnicima svetog Jakova, Zlatnog Potoka i svima građanima Grada Dubrovnika poručiti da ukoliko se usvoji GUP Grada Dubrovnika, na području Belvedera javno vlasništvo neće ničim biti otuđeno i nikom neće biti onemogućen pristup plaži niti će doći do njene izolacije. Pozivanje na prosvjed je legitimno, ali lažno informiranje javnosti i pokušaj iskrivljavanja činjenica nije.” - navodi se u priopćenju iz gradske uprave.

N.Metković

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima obišao je završenu cestu Mokošica - Petrovo selo. Riječ je o dionici dugoj 1800 metara koja će značajno skratiti put prema Mokošici stanovnicima ovog dijela grada.

- Investicija je vrijedna skoro dva milijuna kuna te je njome obuhvaćeno asfaltiranje i rješavanje oborinske odvodnje. Vjerujem da će cestu u budućnosti koristiti i žitelji Mokošice te oni iz Petrovog sela koji su do sada do Mokošice morali ići okolo. Putem ove dionice sada mogu direktno do Mokošice. Vjerujem da će dobro doći i za četvero školarca iz Petrova sela, ali i rekreativcima za šetnje i vožnju biciklom. - rekao je gradonačelnik Franković.

Kako je istaknuto, ova dionica će dobiti svoju novu dimenziju izgradnjom buduće ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja te biti važna premosnica u slučaju hitnih intervencija.

- Što više cesta i prstenova imamo, u slučaju bilo kakve ugroze ili prometne nezgode, možemo te prometne koridore premošćivati i preusmjeravati drugdje. Svi koji su dolazili u Petrovo selo znaju koliko je uska cesta od Pobrežja i kada se u nekim okolnostima tu nađe više automobila dolazilo je do zakrčenja prometnice. Svega toga u budućnosti neće biti. Ova će cesta pomoći i prilikom hitnih intervencija i zaštite područja od vatre koja je u više navrata priprijetila. - istaknuo je gradonačelnik Franković.

U odnosu na početnu ideju asfaltiranja ceste odlučeno je i da se napravi oborinska odvodnja, s obzirom na veliku količinu vode koja prolazi ovim dijelom, a kako voda ne bi uništila trup ceste nakon asfaltiranja.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić u Bruxellesu nazoči sastanku povjerenstva Europskog odbora regija za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove CIVEX. Na sastanku se vodi tematska rasprava o demokraciji i temeljnim vrijednostima te utjecaju tih izazova na regionalne i lokalne vlasti.

U okviru ove rasprave župan Dobroslavić će održati izlaganje o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. godine s osvrtom na prijedlog uredbe Europske komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka, a vezano uz vladavinu prava u državama članicama.

Prema navedenom prijedlogu, nepoštivanje vladavine prava u pojedinim državama članicama sankcioniralo bi se stopiranjem isplate odobrenih financijskih sredstava za projekte iz EU fondova.
Pretpostavka ovog prijedloga je da se poštivanje temeljnih vrijednosti EU mora osigurati u svim politikama Unije, a to se odnosi i na proračun EU u kojem je poštivanje temeljnih vrijednosti bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU. Također, važno je i za europske građane te za gospodarstvo, koje se najbolje razvija tamo gdje su pravni i institucionalni okviri u potpunosti u skladu sa zajedničkim vrijednostima Europske unije.

Župan Dobroslavić izrazio je stajalište Europskog odbora regija da bi to moglo biti problematično u slučaju sankcioniranja korisnika sredstava EU-a za povrede, za koje oni možda nisu izravno odgovorni, misleći pritom na regionalne ili lokalne vlasti. Osvrnuo se pritom i na stajalište Europskog parlamenta kako krajnji korisnici proračuna Unije nikako ne smiju biti pogođeni time što njihova vlada ne poštuje temeljna prava i vladavinu prava. Župan Dobroslavić na kraju izlaganja naglasio je da takve mjere ne smiju utjecati na obvezu tijela javne vlasti ili država članica da ne isplate odobrena sredstva krajnjim korisnicima ili primateljima.

DPP

Novi turistički film Turističke zajednice Dubrovačko- neretvanske županije „Dubrovnik Riviera“ u produkciji Baldući Filma iz Zagreba, pod redateljskom palicom Herve Tirmarchea i producentice Spomenke Saraga ušao je u finale na prestižnom natjecanju za Najbolji međunarodni film koji promovira regije.

Ovo natjecanje se održava u sklopu turističkog sajma FITUR u Madridu. U jakoj konkurenciji od 58 filmova iz 11 zemalja svijeta ulazak u finale među pet najboljih filmova festivala je veliki uspjeh.

DPP

Načelnik općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem i suradnicima obišao je danas gradilište novog ulaza u Cavtat s jadranske magistrale.

Ispred izvođača radova tvrtke Koteks d.d. Osijek, glavna inženjerka gradilišta Barbara Stankić kao i glavni nadzorni inženjer Miljenko Leko ispred tvrtke Geoproming Metković, izvijestili su načelnika Lasića kako su radovi ušli u završnu fazu. U tijeku je postavljanje zaštitne ograde, asfaltiranje jednog dijela dionice, a zatim slijedi postavljanje javne rasvjete i uređenje nogostupa uz kolnik. Prema najavama cjelokupni radovi bi trebali završiti do sredine ožujka 2019. godine.

Inače, ovom investicijom Hrvatskih cesta u visini oko 20 milijuna kuna omogućit će se bolja protočnost vozila na tom predjelu, posebno tijekom glavne turističke sezone.

DPP

Načelnik općine Konavle Božo Lasić i pročelnik Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Mario Curić, primili su ovogodišnjeg festanjula Feste sv. Vlaha Pera Butijera zajedno sa suprugom Katicom.

Tom prilikom festanjuo Pero Butijer načelniku Lasiću uručio je Proglas i crkveni program Feste sv. Vlaha i izvjestio ga o samim pripremama za Festu.

Načelnik Božo Lasić je još jednom čestitao Peru Butijeru na izboru za festanjula ovogodišnje Feste sv. Vlaha te izrazio ponos što je već drugu godinu za redom za festanjula izabran jedan Konavljanin, posebice u ovoj godini kada se obilježava deset godina od proglašenja Feste sv. Vlaha nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva.

DPP

Vizualni identitet sedamdesetih Dubrovačkih ljetnih igara koje će se održati od 10. srpnja do 25. kolovoza na gotovo dvadeset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika potpisuju Orsat Franković i Ana Opalić. Umjetnicima je polazišna točka u konceptualizaciji rješenja pitanje javnog prostora kao scenskog, što je bio tematski okvir kako ga je postavilo umjetničko vodstvo Igara.

Kao skup otvorenih mjesta u tkivu Grada, javni prostor izaziva napetosti i sukobe oprečnih ideja i interesa. Bipolarne je prirode, ujedno stvaran i utvaran, javan i nedostupan, monumentalan i provincijalan, svačiji, nečiji, ničiji… U funkciji scene ili života, prostor je zajednički resurs kojem upisujemo kolektivna značenja. Rješenje vizualnog identiteta i plakata otvara pitanje tih značenja.

- Vratili smo se kao promatrači na neka od mitskih scenskih mjesta Igara. Znajući da se na njih vraćamo svaki put drugačiji, proizveli smo nove fotografije tih mjesta svjedočeći o vremenu u kojem živimo i okolnostima koje nas određuju. Izmjenom vizure i minimalnim svjetlosnim intervencijama poznati, naizgled ispražnjeni prostori oslobađaju se tereta prijašnjih značenja i otvaraju novim mogućnostima u njihovu čitanju, prerastajući iz prostora uspomena u mjesta nove potencijalnosti. U želji da se odmaknemo od uobičajenog ili očekivanog pri odabiru tipografije i u prijelomu, posegnuli smo za netradicionalnim rješenjima. Okretanje logotipa naglavce, pored ispisivanja obljetnice, u konačnici sugerira i naš odgovor na pitanje treba li ona biti komemorativna svečanost ili prilika za novi početak – zapisali su autori Orsat Franković i Ana Opalić.
Orsat Franković grafički je dizajner s dvadesetpetogodišnjim iskustvom rada na razvoju kreativnih koncepata kombiniranjem oblikovnih metodologija i interdisciplinarnog pristupa radu. Autor je niza zapaženih rješenja u oblikovanju vizualnih komunikacija, a veliki dio profesionalnog angažmana posvetio je polju kulture i suradnji s civilnim sektorom. Osnivač je i kreativni voditelj studija Laboratorium te kasnije studija Flomaster i dobitnik je brojnih relevantnih međunarodnih nagrada i priznanja poput ICOGRADA Excellence Award, AICA, ZGRAF Grand Prix, European Design Award, Red Dot te niza drugih. S Dubrovačkim ljetnim igrama surađivao je u više navrata kao autor rješenja vizualnog identiteta i festivalskih plakata.

Ana Opalić se bavi fotografijom, videom i dokumentarnim filmom. Samostalno izlaže od 1991. godine. Predstavljala je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu zajedno s Borisom Cvjetanovićem 2003. godine. Redateljica je i snimateljica dvaju dokumentarnih filmova: Još jednom (Ana Opalić i Noah Pintarić, 2014.) i Lijek (2018.), a objavila je i dvije knjige fotografija: Brsalje (2017.) i Dom (2018). Kao snimateljica i fotografkinja surađuje s udrugama civilnog društva na različitim projektima čiji je osnovni cilj promicanje kulture te zaštita i promicanja ljudskih prava. Osnivačica je web portala Suvremena hrvatska fotografija (croatian-photography.com).

Program 70. Dubrovačkih ljetnih igara bit će objavljen na Kandeloru, 2. veljače.

DPP

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i Dominium Travel, projektni partneri EU projekta Ruralna poučna, turističko-etnografska turistička atrakcija na španjolskom Međunarodnom turističkom sajmu koji se održava od 23. do 27. siječnja u Madridu predstavili su turistički brend Putevima prošlosti.

Stvaranje i promocija kulturne i etnografske ponude pod zajedničkim brendom Putevima prošlosti uključuje četiri nove turističke atrakcije na ruralnom i otočnim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije; to su uređene i označene Tematske staze Babino polje i Austrijski put na Mljetu te Gradski muzej Korčula smješten u palači Ismaeli-Gabrielis, Muzej zlata i srebra Smokvica i Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja čije se otvaranje očekuje do kraja godine.

Putnička agencija Dominium Travel osmislit će i promovirati nove paket aranžmane koji će uključivati posjet obnovljenim turističkim atrakcijama u Slanom, Korčuli, Smokvici i Mljetu uz predstavljanje eno-gastro ponude lokalnih proizvođača. Turistička zajednica DNŽ zadužena je za stvaranje i promociju brenda Putevima prošlosti, a nastavit će s njegovim predstavljanjem i na ostalim turističkim sajmovima.

Projekt čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, administrativno vodi Regionalna agencija DUNEA te partneri Općina Dubrovačko primorje, Općina Mljet, Općina Smokvica, Grad Korčula, Korčulanska razvojna agencija KORA, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod i Obrt Depolo uz spomenute Turističku zajednicu DNŽ i Dominium Travel.

Projekt je vrijedan 33.872.704,57 kuna, ukupni prihvatljivi troškovi 32.645.708,48 kuna, od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 27.748.345,48 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

DPP

U Dublinu se do 27. siječnja po 30. put održava sajam Holiday World Show. Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije ove godine nastupa zajedno s Turistikom zajednicom Grada Zagreba na štandu od 12,5 kvadratnih metara.

Očekuje se nazočnost nekoliko predstavnika turističkih agencija iz Dubrovnika, te agencija iz Dublina koje u svojim katalozima imaju programe za posjet destinacijama s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Holiday World Show-u se očekuje sudjelovanje od oko tisuću izlagača iz 50 zemalja cijelog svijeta i 40 tisuća posjetitelja.

U 2018. godini Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je više od 31 tisuće turista iz Irske, koji su ostvarili 146 860 noćenja, što je više za 6 posto u dolascima, odnosno 4 posto u noćenjima u odnosu na godinu ranije.

DPP

Retrospektivna izložba dubrovačkog kipara Asima Hebiba otvorit će se u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u subotu, u 19 sati. Umjetnik na ovoj izložbi po prvi put izlaže djela iz brojnih svojih ciklusa nastalih u širokom rasponu od samih kiparskih početaka šezdesetih do danas. Kustosi izložbe su Milan Bešlić i dr. sc. Anita Ruso.

Kustos izložbe, Milan Bešlić za ovu je izložbu u katalogu između ostaloga zapisao: „U ovom retrospektivnom sažimanju kiparskoga opusa, dakle, od ovogodišnjeg datiranja djela kada već bilježimo konac drugog desetljeća 21. stoljeća pa do onih s kojima započinjemo čitanje Hebibova kiparstva datiranih u šestom desetljeću 20. stoljeća nastojali smo prikazati njegova kiparska obilježja u različitosti motiva i materijala. Također, recentnim izborom djela metodom sinteze težili smo precizirati upravo ta kiparska obilježja u kojima bismo razaznali tradicijske premise oblikovanja kao one zasade na kojima Hebib koncipira svoje kiparske forme. Time smo, vjerujemo, zornije predočili da je tradicijska matrica stvaralačko ishodište ovoga kiparstva, odnosno, ona pokretačka energija koja je determinirala sam kiparski postupak u njegovoj primarno ontičkoj utemeljenosti poentirajući i likovne vrijednosti djela.“

O kiparovom radu, kustosica izložbe, dr. sc. Anita Ruso u izložbenom je katalogu zapisala: "Asim Hebib (Cernica, 1940.) u svojoj 78. godini izlaže u galeriji Dulčić Masle Pulitika u Dubrovniku djela iz brojnih svojih ciklusa nastalih u širokom rasponu od samih kiparskih početaka 1960.-ih do danas. Od sveukupno 36 izloženih djela čak polovica nikada nije izlagana. Iz bogate Asimove produkcije odabrane su skulpture iz jedanaest različitih ciklusa koje je tijekom života neumorno stvarao u Dubrovniku. Pišući o Sredozemlju i umjetničkoj produkciji naših krajeva akademik Tonko Maroević jednom je prilikom zapisao: „Na Sredozemlju je ostvarena jamačno najveća koncentracija kulturnih spomenika, okupljen nenadmašan broj mjesta poticajnih i izazovnih za stvaralačko hodočašće“. Hebib je iskonski upio sredozemnu, dubrovačku svjetlost koja je tako očito imala utjecaja na cjelokupni njegov opus."

Izložba u Galeriji Dulčić Masle Pulitika ostaje otvorena do 3. ožujka., a u srpnju će biti otvorena i u Muzeju Mimara u Zagrebu.

Biografija:
Asim Hebib rođen je 1940. u Cernici. Prve smjernice iz kiparstva daje mu profesor likovnog u osnovnoj školi, akademski kipar Ivan Mitrović (Pajo). U razdoblju od 1957. do 1960. školuje se kod talijanskog akademskog kipara Giovannija Colonne u Dubrovniku gdje je stekao klesarsku i kiparsku naobrazbu. Nakon školovanja Asim Hebib na početku šezdesetih godina 20. stoljeća počinje samostalno stvarati svoje prve kiparske radove te paralelno surađuje dugi niz godina s Giovannijem Colonnom na raznim projektima.

Sudjelovao je i na projektu Spomen–groblja u Mostaru arhitekta Bogdana Bogdanovića gdje je u razdoblju od tri godine bio zadužen za izradu jednog dijela monumentalnih simboličkih reljefa.

Atelijer Hebib osnovao je 1963. godine u Dubrovniku u kojemu stvara sve do danas. Ostvario je značajan i prepoznatljiv kiparski opus kroz mnoge tematske cikluse.

Radovi mu se nalaze na javnim površinama i u brojnim privatnim i javnim zbirkama umjetnina. Osim kiparstvom Asim Hebib bavi se i dekorativnim klesarstvom i crtežom, a piše i poeziju. Aktivan je sudionik niza umjetničkih kolonija u Hrvatskoj. Član je HDLU-a Dubrovnik. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj.

UGD

U Ljubljani se održava specijalizirani sajam kongresne i incentiv ponude Conventa, za srednju i jugoistočnu Europu na kojem nastupa 150 izlagača i više od 300 organizatora poslovnih putovanja, od čega 180 inozemnih organizatora, s europskog i američkog tržišta, a ostalo su organizatori poslovnih putovanja iz regije. Turistička zajednica grada Dubrovnika već tradicionalno ima svoj štand na sajmu Conventa, na kojem je ove godine prijavljen najveći broj buyer-a do sada.

Održana je i svečana dodjela nagrada najboljim kongresnim destinacijama, prema istraživanju stručnog kongresnog magazina „Kongres“, jednim od vodećih kongresnih medija kongresne industrije, u Cankarjevu domu u Ljubljani. Kongres magazine dodijelio je Dubrovniku nagradu „Meeting Star Award“ u kategoriji destinacije koja može primiti do 1200 sudionika kongresa.

Direktor marketinga i osnivač specijaliziranog sajma „Conventa“, Gorazd Čaduručio je ovo prestižnu nagradu direktorici Turističke zajednice, Romani Vlašić te istaknuo kako je interes za Dubrovnik svake godine sve veći. Dodijeljene su nagrade u četiri kategorije, a osim Dubrovnika, u ostale tri kategorije nagrade su dobili Beč, Zagreb i Nassfeld. Dubrovnik je i u ukupnom poretku dobio priznanje za izvrsnost, među deset najboljih kongresnih destinacija.

Istraživanje se provodi cijelu godinu po principu tajnog kupca, a tajni kupci su profesionalci i odlični poznavatelji kongresne industrije. Tajni kupci su za ocjenjivanje destinacija koristili razne kriterije, od prirodnih faktora, zatim prometne infrastrukture, turističke infrastrukturete kongresne infrastrukture. Važna je bila i subjektivna ocjena destinacije, kao i marketinška ocjena destinacije. Važan faktor u ocjenjivanju je index kvalitete života, te također i globalni index mira, koji sve više utječe na cjelokupnu ocjenu.

Dubrovnik je još jednom dokazao da je uspješna svjetska turistička destinacija rangiranjem među najboljima u kongresnoj industriji u Europi, te kao najbolja u regiji.

DPP