U Bruxellesu je u nedjelju šestu godinu za redom otvorena je tamošnja Festa svetoga Vlaha čiji je organizator Predstavnički ured Dubrovačko – neretvanske županije u suradnji s Maticom Hrvatske Bruxelles.

Po uzoru na Festu svetoga Vlaha u Gradu, ispred Katedrale Sv. Mihaela i Gudule pročitan je proglas Feste na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku, potpisan od strane Paule Letunić i Iris Ljubičić, ženskih festanjula, „festanjulki“. Proglas je uz „festanjulke“ pročitao svećenik Claude Castiaud te je potom pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Prigodne darove i golubice mira donijele su djevojčice obučene u konavosku narodnu nošnju.

Kao i u Gradu, organizatori proslave prethodno su izradili i uputili proglas Feste kojeg su potpisali ovogodišnje „festanjulke“.

Nakon otvaranja Feste obavljen je tradicionalni vjerski obred blagoslova grla, grličanje. Prethodno je pročitana poruka štovateljima svetog Vlaha u domovini i inozemstvu dubrovačkog biskupa Mate Uzinića.
Po završetku ceremonije otvaranja uslijedila je tradicionalna Večera od Kandelore u novootvorenom hrvatskom restoranu u Bruxellesu. Na Večeri su prisustvovali brojni Dubrovčani i njihovi gosti, a na jelovniku su se našli tradicionalni dubrovački specijaliteti.

Na otvaranju ovogodišnje proslave Feste u Bruxellesu sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić.

Partneri ovogodišnje proslave Feste svetog Vlaha u Bruxellesu su predstavništvo Hrvatske gospodarske komore, predstavništvo HTZ-a i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji.

DPP

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika napokon se problemu parkiranja u Dubrovniku počelo prilaziti na nešto drukčiji način. Naime, iako se i prije spominjalo kako je problem s parkiranjem ili tzv. prometom u mirovanju evidentan u cijelom Dubrovniku, nekako bi vazda u prvi plan iskočio problem s parking mjestima stanovnika povijesne jezgre i područja koji gravitiraju povijesnoj jezgri te su se rasprave vodile uglavnom oko toga kako riješiti problem za to gradsko područje. Spominjala su se i ostala, ali skromnije.

Nema uopće sumnje da je čeljadi u Gradu grubo, da moraju čekati, kako su često znali istaknuti, i po dvije ure za parking mjesto, naravno u sezoni, no kako je ove zime u Gradu…

Ove zime rijetko kad, barem pametan čovjek koji ne očekuje da će se odmah parkirati na Žičari ili u Tenisu i Taboru, ima problem s pronalaženjem parking mjesta ide li ili živi u Gradu. Tako i ove fotografije snimljene u subotu navečer oko 19 sati govore kako je samo na području parkinga pokraj Hotela Argentina bilo petnaestak slobodnih mjesta.

E sad, reći će netko, treba učinit komad puta do Grada s Argentine. Treba, ali trebalo je i prije, i prije deset, dvadeset ili trideset godina, uvijek je problem parkiranja oko Grada isti, malo je daleko, ali je eto tako, pa kome ne odgovara, a vazda može preseliti u Gruž ili Lapad, možda Mokošicu. Tamo će s parkingom biti sretniji, tamo neće čekat dvije ure u sezoni, koja se produžila na sedam - osam mjeseci, nego će barem pola ure kružiti svaki dan, svih 12 mjeseci, 365 dana u godini, ne bi li pronašao parking mjesto dolazi li doma u doba kad susjedi nisu na poslu.

Nakon što je uveden novi režim u kojem je gostima, odnosno vozačima automobila koji nemaju tzv. povlaštenu parkirališnu kartu, tj. popularno nazvani „abonamenat“, zabranjen parking oko Grada, odnosno kako se kaže to u zadnje vrijeme, radi onih koji još nisu shvatili pojam Grad, povijesne jezgre, situacija se, sudeći po pojedinim raspravama ipak nešto popravila, ostale su opaske doduše kako nije trebalo ni na donjem parkingu na Žičari ostaviti mogućnost parkiranja onima koji nisu stanovnici Dubrovnika, ali u globalu eto barem van sezone u Gradu i na Pločama s parkingom ima manje problema.

U Gružu, Lapadu i Mokošici, problem je ostao isti, 365 dana u godini i zato je dobro da se na Gradskom vijeću konačno pozornost s problema parkiranja oko Grada skrenula i na druga gradska područja.

Da čudo bude veće do tog je zaključka došao čak i gradski vijećnik tzv. srđevaca Ljubo Nikolić, pao s kruške, ali je meko sletio kazavši kako se i sam uvjerio da problem oko Grada nije najveći.

Retrospektivna izložba dubrovačkog kipara Asima Hebiba otvorena je u subotu navečer u „Galeriji Dulčić Masle Pulitika”. Umjetnik je na ovoj izložbi po prvi put izložio neka od djela iz brojnih svojih ciklusa nastalih u širokom rasponu od samih kiparskih početaka od šezdesetih godina prošlog stoljeća do danas. Kustosi izložbe su Milan Bešlić i dr. sc. Anita Ruso.

Otvaranje izložbe okupilo je brojne ljubitelje umjetnosti i Hebibove sugrađane, a sam umjetnik nije krio emocije zahvalivši se posjetiteljima i prijateljima.

„U ovom retrospektivnom sažimanju kiparskoga opusa, dakle, od ovogodišnjeg datiranja djela kada već bilježimo konac drugog desetljeća 21. stoljeća pa do onih s kojima započinjemo čitanje Hebibova kiparstva datiranih u šestom desetljeću 20. stoljeća nastojali smo prikazati njegova kiparska obilježja u različitosti motiva i materijala.” - naveo je Milan Bešlić, kustus u katalogu za ovu izložbu jednostavno nazvanu „Asim Hebib: Restrospektiva”.

O Hebibovu radu kustosica dr. sc. Anita Ruso pak piše:
„Od sveukupno 36 izloženih djela čak polovica nikada nije izlagana. Iz bogate Asimove produkcije odabrane su skulpture iz jedanaest različitih ciklusa koje je tijekom života neumorno stvarao u Dubrovniku.”

Izložba u „Galeriji Dulčić Masle Pulitika” ostaje otvorena do 3. ožujka ove godine, a u srpnju će biti otvorena i u Muzeju Mimara u Zagrebu.

D.M.

Biografija umjetnika:

Asim Hebib rođen je 1940. u Cernici. Prve smjernice iz kiparstva daje mu profesor likovnog u osnovnoj školi, akademski kipar Ivan Mitrović (Pajo). U razdoblju od 1957. do 1960. školuje se kod talijanskog akademskog kipara Giovannija Colonne u Dubrovniku gdje je stekao klesarsku i kiparsku naobrazbu. Nakon školovanja Asim Hebib na početku šezdesetih godina 20. stoljeća počinje samostalno stvarati svoje prve kiparske radove te paralelno surađuje dugi niz godina s Giovannijem Colonnom na raznim projektima.

Sudjelovao je i na projektu Spomen–groblja u Mostaru arhitekta Bogdana Bogdanovića gdje je u razdoblju od tri godine bio zadužen za izradu jednog dijela monumentalnih simboličkih reljefa.
Atelijer Hebib osnovao je 1963. godine u Dubrovniku u kojemu stvara sve do danas. Ostvario je značajan i prepoznatljiv kiparski opus kroz mnoge tematske cikluse.

Radovi mu se nalaze na javnim površinama i u brojnim privatnim i javnim zbirkama umjetnina. Osim kiparstvom Asim Hebib bavi se i dekorativnim klesarstvom i crtežom, a piše i poeziju. Aktivan je sudionik niza umjetničkih kolonija u Hrvatskoj. Član je HDLU-a Dubrovnik. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj.

SAMOSTALNE IZLOŽBE:
1995. Kipovi, Crkva Rozario, Dubrovnik
2000. Skulpture, Palača Ranjina, Dubrovnik
2001. Igra žala, Palača Ranjina, Dubrovnik
2011. Ritmovi života, Palača Sponza, Dubrovnik
2019. Retrospektiva Asim Hebib, Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik
2019. Retrospektiva Asim Hebib, Muzej Mimara, Zagreb

IZDVOJENE SKUPNE IZLOŽBE:
1994. Dubrovčani – nepoznati umjetnici, Predvorje kazališta Marina Držića, Dubrovnik
2008. Dubrovački likovni trenutak, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovnik
2010. Humanitarna poruka iz Dubrovnika, projekt u organizaciji Lions cluba “Libertas” Dubrovnik i umjetničke galerije Sebastian u ozračju održavanja XVI konvencije Lionsa, Galerija Sebastian, Dubrovnik
2010. II Međunarodni bijenale slikara i kipara, Mediteran 2010, Palača Milesi, Split
2016. Godišnja izložba članova HDLU Dubrovnik, Galerija Flora, Dubrovnik

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je sedam prometnih nesreća u kojima je pet osoba lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 443 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 201 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 34 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 12 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 5 osoba koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 65 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola od 1,94 g/kg izmjerena je 41-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registracijskih oznaka koji je, tijekom kontrole prometa, zaustavljen u ranim jutarnjim satima u subotu, 26. siječnja u Čibači. Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 41-godišnjak je, uz optužni prijedlog, odveden na Prekršajni sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije.

Izdvajamo slučaj 25-godišnjeg državljanina RH, čije je prebivalište u BiH, a koji je u popodnevnim satima jučer, također u Čibači, pod utjecajem alkohola od 1,06 g/kg, prije stjecanja prava na upravljanje, teretnim vozilom prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

DPP

Samostalna izložba „Razgovori ljuveni“ slikarice Nikoline Šimunović otvorit će se u Domu Marina Držića u Noći muzeja (petak, 1. veljače) u 19 sati. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Anita Ruso.

Dubrovačka umjetnica Nikolina Šimunović, koja živi i stvara u Zagrebu, obgrlila je nekoliko arhetipskih neoplatonskih, petrarkističkih i pastoralnih Držićevih ljuvenih razgovora. Umjetnica se okuražila ući u Držićev svijet od amora i tako je nastala serija od četiri poveća platna (80 x 400 cm i 200 x 80 cm) i isto toliko skulptura. Prepoznatljivi rukopis Nikoline Šimunović sastavljen od različitih kombiniranih tehnika specifičnih po kolažiranju i prošivanju platna koncem zaokružio je nekoliko ljubavnih Držićevih trenutaka u jednu skladnu cjelinu.

DPP

Iz predgovora izložbi:

Pjesni ljuvene objavljene prvi put 1551. kao sastavni dio izdanja Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmiu obljetničkoj 2017. godini u nakladi Doma Marina Držića ugledale su prvi put svjetlo dana kao „Ljubavne pjesme“ u prepjevu na standardni jezik akademika Luka Paljetka. Upravo je novoobjavljeni kanconijer iz 2017. ukazao umjetnici na jedan zanimljiv element iz Držićeva života koji se odnosi na njegove vlastite emocije i potragu za ljubavlju. „Fjorin poljubac“ originalan je prikaz Držića u zagrljaju nedosanjane Fjore Martinove Šumičić, kćeri Ivana Mažibradića i Nikolete Fiffa.

Bilo bi nemoguće govoriti o ljubavnim dijalozima, a ne spomenuti slavnu Lauru, kurtizanu iz Dunda Maroja koja u Nikolininoj interpretaciji stoji stameno i gotovo nezainteresirano na svom balkonu. Nikolina voli eksperimentirati s tehnikama što je jasno iz njezine opsesije kolažom koji je nepredvidiv i otvara bezbrojne mogućnosti. Kolažiranje je njezin osnovni postupak na koji se onda „lijepe“ i našivaju različiti drugi likovni postupci.

U mjesecu veljači, mjesecu slavlja ljubavi u kojem se ova izložba stavlja pred oči posjetitelja Doma Marina Držića, preostaje nam samo kroz nježne i razigrane likovne prikaze Nikoline Šimunović prisjetiti se onoga na što nas i Držić upozorava stihovima koje donosimo u Paljetkovom prepjevu:

„O vi što ove pjesme ljubavne slušate,
Požalite, joj, mene, a sebe čuvajte
Od ljubavi što vlast joj, pod suncem koje sja,
Svaku vlast satire – tome sam svjedok ja
Što nekad podcjenjivah mlad ljubavne te strijele
Kad previše se uzdah, jao, u svoje snage…“

Biografija umjetnice:

Nikolina Šimunović rođena je 9. rujna 1978. godine u Dubrovniku. Maturirala je 1997. u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku. 2003. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatka Kesera, smjer slikarstvo. Od 2004. članica je HDLU-a. Osim slikarstva, aktivno stvara u nizu ostalih likovnih područja, tehnika i medija i to na području ilustracija, interijera i likovnog oblikovanja raznih predmeta (skulpture, namještaja, rasvjetnih tijela i sl.).

Pokrenula je umjetnički atelijer Niana koji se bavi uređenjem prostora, dizajniranjem i redizajnom namještaja i ostalih predmeta za dom s akademskom slikaricom Anom Barbić Katičić. Pedagoškim radom bavi se od 2005. godine kao profesorica likovne kulture u OŠ grofa Janka Draškovića u Zagrebu. Od 2006. godine radi kao stručna suradnica u Centru za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius.

Tema ovogodišnje noći muzeja su inovacije i digitalna budućnost, stoga Dubrovački muzeji 1. veljače u 18 sati otvaraju 13. Noć muzeja prezentacijom 3D animacije potresa u Dubrovniku 1667. i arhitektonskog razvoja Kneževa Dvora.

Predstavljač je Ervin Šilić iz tvrtke Novena, a cijelu noć moći će se pogledati primjena nove tehnike u digitalizaciji muzejske građe: stereoskopska fotografija, 3D sken i 3D print, snimanje videa iz zraka te proširena stvarnost (AR) na predmetima u postavu.

Slijedi cijelovečernja video animacija u Pomorskom muzeju Pulena s pramca pelješkog jedrenjaka Abraham, iz druge polovine 19. Stoljeća, u Etnografskom muzeju održat će se predstavljanje multimedijalne prezentracije zgrade žitnice Rupe (3D rekonstrukcija zgrade i njena uporaba i mobilna aplikacija za virtualnu šetnju), predstavljača Ivice Kipre, a u Kulturno-povijesnom muzeju „dubrovački“ fortepijano bit će predstavljen kroz multimedijalnu prezentaciju, a popratit će ga koncert Ivane Jelače u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom.

U isto vrijeme, u 18 sati u žitnici „Rupe“ Aleksandra Piteša i Ivica Kipre predstavit će edukativnu publikaciju i istoimeni CD-a Zlatno libro – Bajke, predaje i legende iz dubrovačkog kraja, uz glazbu i efekte Paole Dražić Zekić sudjeluju Nika Lasić, glumica Kazališta Marina Držića i dramska skupina Osnovne škole Cavtat  s mentoricom Jelenom Sukuricom.

U Kneževu dvoru, Pomorskom i Etnografskom muzeju kroz večer održavat će se stručna vodstva kroz stalne postave, a u tvrđavi Revelin vodstvo će biti kroz dvije arheološke izložbe. Također, u Etnografskom muzeju kustos Domagoj Perkić provest će posjetitelje kroz svoju arheološku izložbu Gradine, gomile i špilje u 22 sata.

Bogat program uključuje i zanimljiva predavanja, tvrđava Revelin ugostit će Andreja Sabljića koji će govoriti o tetovažama i kako su one jedna priča na koži. Kustosica Branka Hajdić u žitnici „Rupe“ održat će predavanje Dubrovački Betlemi, a kustos Đivo Bašić u tvrđavi Sv. Ivana uvest će nas u svijet pomorske prošlosti kroz priču o Pelješkom pomorskom društvu.

Ovogodišnja Noć muzeja bit će zaključena prigodnim domjenkom i nastupom klape Kaše, te će se izvući dobitnik već tradicionalne nagradne igre u sklopu ove manifestacije.
U muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru, kao i na prodajnim mjestima u ostalim prostorima Dubrovačkih muzeja, bit će osiguran prigodni popust na suvenire i publikacije Dubrovačkih muzeja.

PROGRAM NOĆI MUZEJA

1. veljače 2019.; od 18 do 01 sati; ulaz besplatan

DUBROVAČKI MUZEJI - KULTURNO-POVIJESNI MUZEJ - Knežev dvor

18.00–01:00 Komode kroz stoljeća, namještaj iz zbirke Kulturno-povijesnog muzeja u Dubrovniku, izložba
18:00–19:00 Vodstvo kroz stalni postav Kulturno-povijesnog muzeja
18:00–01:00 Prezentacija 3D animacija potresa u Dubrovniku 1667. i arhitektonskog razvoja Kneževa Dvora; prezentacija primjene nove tehnike u digitalizaciji muzejske građe: stereoskopska fotografija, 3D sken i 3D print, snimanje videa iz zraka te proširena stvarnost (AR) na predmetima u postavu. (predstavljač: Ervin Šilić, tvrtka Novena, studio digitalnih medija)
19:30–20:30 Koncert na fortepijanu uz multimedijalnu prezentaciju "dubrovačkog" fortepijana, izvođačica Ivana Jelača (u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom)
21:00–22:00 Vodstvo kroz stalni postav Kulturno-povijesnog muzeja
23:00–01:00 Koncert klape Kaše, domjenak i izvlačenje dobitnika nagradne igre

DUBROVAČKI MUZEJI - ARHEOLOŠKI MUZEJ - tvrđava Revelin

18:30–19:00 Vodstvo kroz izložbe: Ranosrednjovjekovna skluptura u Dubrovniku i okolici te Revelin: Arheološka istraživanja/ Prostorni razvoj / Ljevaonica
20:15–21:00 Predavanje Tetovaže - priče na koži, predavač Andrej Sabljić
22:00–22:30 Vodstvo kroz izložbe: Ranosrednjovjekovna skluptura u Dubrovniku i okolici te Revelin: Arheološka istraživanja/ Prostorni razvoj / Ljevaonica

DUBROVAČKI MUZEJI - ETNOGRAFSKI MUZEJ - žitnica Rupe

18:00–01:00 Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, izložba
18:00–18:45 Predstavljanje edukativne publikacije i istoimenog CD-a Zlatno libro – Bajke, predaje i legende iz dubrovačkog kraja, predstavljači Aleksandra Piteša i Ivica Kipre
19:00–19:30 Vodstvo kroz stalni postav Etnografskog muzeja
20:00–20:30 Predstavljanje multimedijalne prezentracije zgrade žitnice Rupe (3D rekonstrukcija zgrade i njena uporaba i mobilna aplikacija za virtualnu šetnju), predstavljač Ivica Kipre
21:15–22:00 Predavanje Dubrovački Betlemi, predavačica Branka Hajdić
22:00–22:30 Vodstvo kroz izložbu Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, Domagoj Perkić

DUBROVAČKI MUZEJI - POMORSKI MUZEJ - tvrđava sv. Ivana

18:00–01:00 Video animacija – Pulena s pramca pelješkog jedrenjaka Abraham, druga polovina 19. stoljeća
18:30–19:00 Vodstvo kroz stalni postav Pomorskog muzeja
19:15–20:00 Predavanje Pelješko pomorsko društvo, predavač Đivo Bašić
20:30–21:00 Vodstvo kroz stalni postav Pomorskog muzeja

DUM

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije šesti put nastupila je na najvećem sjevernoameričkom turističkom sajmu „New York Times Travel Show“ u izložbenom prostoru „Jacob K. Javits“ u New Yorku.

Naš ovogodišnji nastup je bio u sklopu štanda Hrvatske turističke zajednice, koji je veličine 36 metara četvornih. Uz Turističku zajednicu Dubrovačko - neretvanske županije, na sajmu NYTTS suizlagačka mjesta su imali Turistička zajednica Grada Zagreba, Turistička zajednica Zadarske županije i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.

Prvi dan sajma je bio namijenjen isključivo profesionalcima u turizmu kada se nudio veliki izbor seminara o najnovijim turističkim proizvodima, informacije o destinacijama i trendovima putovanja. Druga dva dana otvorena su i za široku publiku i profesionalce.

Na sajmu je sudjelovalo oko 560 izlagača, a posjetilo ga je oko 30 tisuća profesionalaca u turizmu.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u 2018. godini posjetilo 168 600 turista iz SAD (25 posto više nego godinu ranije), s ostvarenih 467 650 noćenja i porastom od 21 posto u odnosu na 2017. godinu.

DPP

U sklopu ovogodišnje proslave Feste sv. Vlaha u Bruxellesu održano je predavanje dr. sc. Stjepana Špoljarića na temu „Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike“.

Organizatori predavanja su bili Predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, na predavanju je bio i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, a uz predavanje u Veleposlanstvu RH u Kraljevini Belgiji održano je i predstavljanje istoimene knjige.

Projekt publikacije „Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike“ nastao je 2011. godine povodom 300. obljetnice rođenja znamenitoga svjetskog i hrvatskog znanstvenika, Dubrovčanina i isusovca Ruđera Josipa Boškovića.

Publikacijom su istražene te predstavljene konkretne Boškovićeve zasluge u ostvarivanju, zaštiti i promoviranju vanjskopolitičkih interesa Dubrovačke Republike u kontekstu međunarodnih odnosa druge polovice 18. stoljeća, a posvećen je predstavljanju diplomatskog aspekta Boškovićeva života i rada.

Autor projekta koji je pripremljen u Diplomatskoj akademiji, dr. sc. Stjepan Špoljarić, diplomat MVEP–a RH u svom je izlaganju među ostalim istaknuo:

- Kada je riječ o brojnim i uvijek značajnim zanimanjima i djelatnostima velikoga Ruđera, onda se njegovo diplomatsko djelovanje obično navodi na kraju niza nabrajanja i kaže se i diplomat. Knjiga upravo dokazuje da Boškovićeva diplomatska djelatnost nije bila nipošto usputna, već ozbiljna patriotska dužnost koju je svojski odrađivao. – kazao je dr. sc. Stjepan Špoljarić.

DPP

Za projekt uređenja trga u mjestu Suđurađ na otoku Šipanu Gradu Dubrovniku dodijeljena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od pola milijuna kuna.
 
Odluku o odabiru projekata u okviru Programa razvoja otoka u 2019. u ponedjeljak, 21 siječnja donijela je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, a slijedi potpisivanje ugovora.
 
Podsjetimo, prema projektnom zadatku Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika u sklopu platoa predviđa se popločani otvoreni prostor za društvene i kulturne događaje za najmanje 50 sjedećih u 100 stajaćih mjesta s odgovarajućim mjestom za maju pozornicu. Jedno od dva boćališta će se prenamijeniti u višenamjenski prostor koji će ujutro funkcionirati kao tržnica, odnosno otvoreni prodajni prostor, a poslijepodne i uvečer kao prostor za druženje.  Projekt će obuhvatiti rješenje urbane opreme, rasvjete te oborinske odvodnje. 
Javni poziv za dostavu prijedloga projekata u okviru Programa razvoja otoka u 2019. Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU bio je otvoren u periodu od 29. studenog do 21. prosinca prošle godine. Uprava za otoke, kao provedbena jedinica Ministarstva, zaprimila je 85 projektnih prijava, od kojih je za sufinanciranje odabran 51 projekt.

DPP

Riješite nam problem butige, povikaše stanovnici Zlatnoga potoka i Svetoga Jakova na prosvjedu koji su nepoznati organizatori načinili u subotu, a ispred kojih je govorio predsjednik Gradskog kotara Ploče - iza Grada Srđan Obad.

Okupili su se građani legitimno kako bi izrazili svoje neslaganje s izmjenama prostornih planova. Ne žele između ostalog da im se digne pristup plažama i obali, na što sumnjaju da će se dogoditi (ostat će valjda bez igrališta za mali nogomet u amfiteatru Hotela Belvedere). Ne žele helidrom (zamislimo da se dignu na noge Cavtaćani kontra pozicije aerodroma jer im avioni prelijeću iznad glave). No, sva ta (ne)opravdana bojazan je razumljiva, jer u čovjeku kad živi u Hrvatskoj strah je usađen s razlogom, kao i potreba za parkingom (oni očekuju garažu), nakon što su dvadeset i kusur godina (ne svojom krivicom) zauzimali trotoar i cestu prema Belvedereu što ubuduće neće moći, a taj parking problem uostalom dijele sa svim ostalim sugrađanima, ne misle valjda da je nekome puno bolje no njima.

Ipak, butiga… Oni žele butigu. Gradonačelnik je obećao.

I… što ćemo sad što je gradonačelnik obećao?! Gradonačelnik Mato Franković, ili neki drugi, može puno toga obećati, a to što obećava(ju) njegov/njihov je problem, jer otvoriti butigu Grad Dubrovnik ne može. Može Grad dati nekakve subvencije, ponuditi gradsku zemlju i sl., ali butigu otvoriti ne može.

To je ono što izgleda stanovnici Zlatnog potoka i Svetoga Jakova ne razumiju ili ne žele razumjeti, butigu može otvoriti jedino privatnik, a privatnicima se očito ne isplati otvoriti butigu u Zlatnome potoku, barem se zasad čini tako, da bi netko kupovao kruh, mlijeko i cigare, a po veću spenzu išao u neki od trgovačkih centara. Pa nije ni Pemo otvorio butigu u Zlatnome potoku, a koji u svakoj rupi otvara što može i ne može, pa i tamo gdje butiga već postoji pa pregazi svakog malog trgovca. Nije, jer zna da se ne isplati. A ono što se poduzetniku ne isplati neće raditi, to je tako bolno jednostavno.

Mnogi bi svašta, i u Mokošici bi neki kino, a lijeno im je poći do Grada u „Slobode“ koja uglavnom zjapi prazna, još malo pa će i kazalište u Šici možda zatražit, jer im je ono u Gradu kao daleko, a stanovnici Zlatnog potoka ne traže duševnu već onu opipljivu hranu, što u želudac kroz grlo propada. To se čini dovoljan razlog da se reče kako imaju pravo.

Ma imaju šipak, ako im se otvara butiga, pa zaboga neka je otvore, ne trebaju čekati ni gradonačelnika ni predsjednika kotara, ni župana ni predsjednicu, ali neće, jer znaju da bi ta butiga teško preživjela.

Vrijeme socijalizma je odavno iza nas, pa tako i vrijeme kad su Organizacije društvenog rada dekretom otvarale butige iz ovih ili onih razloga koji se nisu povodili uvijek tržišnim. Danas se sve povodi tržišnim razlozima, pa će se i stanovnici Zlatnog potoka morati pomiriti s činjenicom ukoliko neki privatnik ne pronađe interes za otvaranje butige, da butigu neće imati i da im tu ne može pomoći nitko, već mogu pomoći sami sebi, otvoriti obrt ili poduzeće i provjeriti koliko su im sami susjedi spremni kupovati i „svoju“ butigu na životu održati.

Predsjednik Gradskog kotara Montovjerna Nikša Đerek (DUSTRA), upozorio je, priloživši i fotografije, na opasnost za pješake, poglavito, piše Đerek, nakon prebacivanja nastave u OŠ Lapad, za djecu, u Ulici bana Josipa Jelačića.

Naime, djeca iz škole u Čokolinu, gdje je započela izgradnja nove škole, nastavu pohađaju u OŠ Lapad, a predsjednik GK Montovjerna piše kako je „zaprimio pritužbe većeg broja građana koji su zabrinuti za sigurnost svoje djece, koja zbog izgradnje OŠ Montovjerna moraju prolaziti ulicom Bana Josipa Jelačića kako bi došli do OŠ Lapad“.

„Ulica kao takva ne zadovoljava sigurnosne propise jer je zakrčena nepropisno parkiranim automobilima i nema izgrađen nogostup za pješake radi čega su djeca primorana hodati po cesti i izlagati se nepotrebnoj opasnosti. Nadalje, zbog izgradnje nove stambene zgrade pokraj Robne kuće Minčeta povećat će se prometnost ulice što će dodatno uvećati opasnost prolaska za sve pješake.“ – napisao je predsjednik GK Monotovjerna Nikša Đerek.

„Urgiram na Grad da poduzme sve aktivnosti kojima će povećati prohodnost i sigurnost ove ulice.“ – zaključio je Đerek.  

D.M.

Gradonačelnik Mato Franković iskoristio je još jednu priliku kako bi kritizirao Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika iz 2005. kao i njegove izmjene koje su se događale godinama poslije. Ovaj put učinio je to gradonačelnik na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Naime, govoreći u kontekstu velikog problema s manjkom parkirnih mjesta u Dubrovniku, gradonačelnik je rekao kako je GUP Grada nakaradan i naveo kako je on zapravo bio lista, skup želja u kojem su se prihvaćale sve želje i pozdravi.

Apsolutno nakaradnom okarakterizirao je gradonačelnik i odluku o plaćanju naknade za nedostajuća parkirna mjesta, koja je investitorima omogućila da prilikom gradnje umjesto planiranja i konačne izgradnje parkirnih mjesta, za svoje stambene jedinice plate „kaznu“ i tako zapravo uz sitan novac riješe problem s parkingom.

Ima gradonačelnik pravo. GUP iz 2005. zaista jest bio lista želja kojom je u konačnici većini investitora omogućeno bespovratno uništavanje brojnih površina na području Grada Dubrovnika. Učinjena šteta u prostoru teško se može sanirati, ali se studioznim i ciljanim izmjenama GUP-a i Prostornog plana preostali prostor koliko toliko ipak može sačuvati. Tako je na gradonačelniku da obećano i ispuni, odnosno upusti se u izmjene GUP-a.

Uz GUP gradonačelnik očito nešto namjerava i s odlukom o nedostajućim parkirnim mjestima jer nije zaludu na sjednici rekao „ako smo svjesni da nema parking mjesta u Gradu, zašto bi omogućili bilo kome da gradi bez da prethodno izgradi parkirna mjesta jer je cijena gradnje kad se plati kazna za parking mjesto povoljnija”.

Kad te odredbe ne bi bilo, naveo je gradonačelnik, kad bismo investitore prisilili da prethodno naprave garažu, da osiguraju najmanje jedno parkirno mjesto za svaki stan, automatski bismo povećali broj izgrađenih garaža i oslobodili ulice.

Do čega je dovela mogućnost da se umjesto izgradnje parkirnih mjesta plati novčana kazna, može se vidjeti i u Ulici Stjepana Cvijića, koju je i sam gradonačelnik na sjednici naveo kao najveći problem, rekavši da u tu ulicu zbog automobila ne mogu ući ni vatrogasci ni hitna pomoć. A baš je u Cvijićevoj za mandata bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, jer to je ulica u kojoj i sam stanuje, izgrađena jedna garaža, a problem s protočnošću te ulice uopće nije riješen. I ne može se riješiti jer se u Cvijićevoj uz postojeće gruške nebodere svih ovih godina i dalje gradilo neplanski, što nelegalno, a što legalno i sukladno GUP-u. Oni koji su gradili nelegalno legalizirali su svoje objekte, a oni koji su gradili legalno po GUP-u problem s nedostajućim parking mjestima riješili su plaćanjem kazne, a Cvijićeva ulica je i dalje začepljena.

Ta odluka kojom je investitorima omogućeno da umjesto gradnje parkinga plate kaznu osmišljena je u mandatu bivše gradonačelnice Dubravke Šuice. Njezin je nasljednik Andro Vlahušić u prostoru je počinio još veću štetu kada je 2010. tu naknadu prepolovio za 50 posto. Doduše, nije sam, već uz pomoć ruku vijećnika koji su u to vrijeme činili njegovu većinu. On i tadašnja 13-torica u Vijeću samo su bolje trebali gledati oko sebe, primjerice u Cvijićevoj, jer da su gledali takvu odluku nikada ne bi usvojili jer su se u Cvijićevu manje više pretvorile gotovo sve ulice u Gradu Dubrovniku.

Nije po ulicama u Lapadu stanje ništa bolje nego u Cvijićevoj, osim što su možda neke ulice po Lapadu malo šire, ali su automobili i dalje parkirani po cesti, a u onim ulicama u kojima cvate iznajmljivanje svakodnevno se po javnim površinama mogu vidjeti štapovi i raznorazna pomagala kojima naši „uzoriti“ sugrađani čuvaju parkirna mjesta sebi i svojim gostima. Isto je stanje i u ostalim dijelovima Grada. Pa i sam gradonačelnik kaže kako se žale stanovnici po gotovo svim kvartovima. No, ako je suditi prema gradonačelnikovim izjavama, iza brda se ipak kotrljaju neke promjene, možda sporo, ali se ipak kotrljaju, makar da se ukine smiješna naknada za nedostajuće parking mjesto i počne zahtijevati od investitora da osiguraju izgradnju parkinga i garaža.