Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 22-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo pronevjere.

Sumnjiči se da, kao zaposlenik trgovine, dnevni utržak poslovanja trgovine od 20. siječnja nije u cijelosti položio u banku već je veći dio utrška, odnosno 12 400 kuna zadržao za sebe, dok je u banku položio manji dio, odnosno 1 800 kuna.

Osumnjičeni 22-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

Bivša direktorica dubrovačke Čistoće Nataša Gabrićević prije nešto više od mjesec dana zamijenila je Miha Obradovića na čelu dubrovačke podružnice HNS-a. No, Obradović i dalje ostaje HNS-ov vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, jer Gabričević u Vijeće ne može pošto na posljednjim lokalnim izborima nije bila na HNS-ovoj listi za Gradsko vijeće. Kad je u pitanju smjer kojim će gradski HNS ići u narednom razdoblju, Nataša Gabričević za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako će se prvenstveno baviti izradom i predlaganjem projekata od vitalnog interesa građana. Jedan takav projekt, najavljuje, predstavit će na konferenciji za novinare već ovog tjedna.

O kakvom se projektu radi nije htjela detaljnije govoriti. Tek je istaknula kako je on još uvijek u završnoj fazi izrade. Tako nije poznato ima li taj projekt o kojem se u HNS-u spremaju govoriti već ovog tjedna veze s nekom od točaka ovotjedne sjednice Gradskog vijeća.

Kad je u pitanju daljnji rad HNS-a na dubrovačkom području, Gabričević ističe kako je pred članovima te stranke iznimno puno posla.
- Pred nama je puno posla. Počinje sezona izbora. Prvo su izbori za europski parlament, potom predsjednički pa parlamentarni izbori. Dakle, ove dvije godine koje su pred nama svako šest do osam mjeseci čekaju nas jedni izbori. - rekla je Gabričević, izrazivši nadu da se na HNS-ovoj listi za izbore za Europski parlament nađe neko od imena lokalnih HNS-ovaca.

- Lista još uvijek nije gotova. Na njoj je 11 mjesta koja će popuniti HNS-ovci iz cijele Hrvatske. Budući da je na Europskim izborima cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. Kad su u pitanju imena, svakako će to biti oni HNS-ovci koju su zbog svoga rada prepoznatljivi javnosti. - kazala je.

Iako je dubrovački HNS preuzela prije nešto više od mjesec dana, Gabričević ima jasan cilj kojim ta stranka treba ići.

- Prvi cilj je jačanje organizacije na području Grada Dubrovnika te između svih tih izbora priprema za sljedeće lokalne izbore i neumoran rad na razvoju projekata koji imaju za cilj poboljšati kvalitetu življenja na ovom našem području. Mi ćemo svako malo pred javnost izlaziti s novim prijedlozima i projektima. Za realizaciju tih projekata zalagat ćemo se i kroz rad našeg vijećnika Miha Obradovića u Gradskom vijeću. Dakle, predstavljat ćemo svoje projekte i stranci na vlasti, iako oni do sada nisu bili skloni uvažavati konstruktivne prijedloge oporbe. - rekla je Gabričević.
No bez obzira što je HNS na državnoj razini u koaliciji s HDZ-om, na ovoj lokalnoj dubrovačkoj razini, HNS, ističe Gabričević ostaje opozicija vladajućem HDZ-u.

- Apsolutno, ostajemo oporba. Koalicija s HDZ-om na državnoj razini je nešto posve drugo. To je prvenstveno projektna koalicija. Naime, HNS je ušao u Vladu kako bi realizirao ključne projekte, poput kurikularne reforme. Dakle, nismo ušli u Vladu da bismo u nju ušli već da bi realizirali svoje projekte. Nismo uzeli bilo koja ministarstva već dva najzahtjevnija, prvo je Ministarstvo obrazovanja, a drugo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Ministrica Blaženka Divjak je nestranačka osoba koja se uspjela izboriti za provedbu kurikularne reforme za koju se zalagao HNS. Ta se reforma ove godine provodi eksperimentalno u odabranim školama, a od iduće nastavne godine će bit na snazi u svim školama. - kazala je Nataša Gabričević.

- Kroz Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNS realizira gradnju brojnih POS-ovih stanova i raznih modelima radi na rješavanju stambenog pitanja mladih. HNS je stranka koja projekte koje započne i završi, mi svoje projekte realiziramo. Tako je bilo s izgradnjom autoceste, te postupkom legalizacije bespravno izgrađenih objekata. HNS je završavao i projekte na dubrovačkoj razini. - rekla je predsjednica dubrovačkog HNS-a.

- Dakle, završimo sve one projekte kojih se dohvatimo. Tako ćemo raditi i na području Grada Dubrovnika. Svako malo ćemo predstavljati konstruktivne prijedloge i projekte za naš Grad. Predlagat ćemo oporbi da ih usvoji, a ako ih oni ne realiziraju, HNS će to učiniti kada na idućim lokalnim izborima osvoji vlast.- zaključila je predsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević.

U Gradskoj vijećnici u ponedjeljak je predstavljena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku za razdoblje do 2028. godine, a doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, koji je ispred izrađivača, tvrtke „Razvoj i inovacije u sport j.d.o.o“, predstavio Strategiju kazao je kako su se radila i opširna istraživanja što bi sami građani željeli od sportske infrastrukture.

Na uzorku od 700 građana tako je rađena anketa, a na pitanje da navedu koje objekte je potrebno izgraditi na području Grada Dubrovnika uvjerljivo najviše njih odgovorilo je kako je riječ o sportskoj dvorani, odnosno njih 35 posto. 13 posto ispitanika kazalo je kako je potrebno izgraditi nogometni stadion, a iznenađujućih 15 posto kako je to bazen, iako je bazen u Gružu zapravo jedini sportski objekt koji, izuzevši nekadašnji hotel Stadion, zadovoljava sve današnje standarde.

Šest posto Dubrovčana bi fitnes centar, pet posto atletski stadion, četiri posto biciklističku stazu, a isto toliko njih i rekreacijsku dvoranu. 18 posto građana u anketi su naveli „ostalo“. Što je to ostalo, ostaje nepoznanica, a i pitanje se čini nespretno postavljenim, jer sve je potrebno izgraditi, a građani su se vjerojatno izrazili što misle da je prvo potrebno izgraditi, odnosno što je po njima prioritet.

D.M.

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća nezavisni vijećnik, odnosno predstavnik liste tzv. srđevaca Ljubo Nikolić po prvi puta će u vijećničke klupe sjesti otkako je postao predsjednik uprave tvrtke Laus CC. I dosad je Nikolić bio među vodećim ljudima tvrtke, a unaprijeđen je na mjesto predsjednika uprave ove godine. E sad, kakve veze to ima s gradskim vijećem…

Naime, nije posve isključeno da bi Nikolić, nakon što je postao predsjednik uprave, ako već nije bio i dosad, mogao biti u sukobu interesa. Upravo sukob interesa često je inače tzv. srđevcima na usnama kada su drugi političari u pitanju, s pravom. No, ovaj put trebali bi se zamisliti i nad svojim vijećnikom, a u najmanju ruku, vječito se zaklinjući u transparentnost, to se očekuje i od samog Nikolića.

U studenom prošle godine Nikolić, inače dugogodišnji gradski vijećnik, uhvaćen je kako govori neistinu, kada je u jednoj emisiji, koja se može gledati na YouTube-u, kazao kako tvrtka u kojoj je zaposlenik, tj. Laus CC, ne radi s Gradom od 2012. godine, da bi zatim u javnost izašao podatak kako se Laus CC od 2012. do studenog 2018. godine, iz gradskog proračuna naplatio za razne usluge 572 995 kuna.

Uz taj iznos naplaćen Gradu, ono što dosad nije bilo poznato jesu iznosi koje je tvrtka Laus CC, u kojoj je Nikolić u međuvremenu postao čelni čovjek, zaradila od gradskih poduzeća, odnosno poduzeća u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika.

Tako su za Dubrovnikpress.hr iz gradske uprave odgovorili kako Čistoća s tvrtkom Laus CC, koja se inače bavi informatikom i informatičkim sustavima, „ima ugovor o održavanju, što iznosi 16 500 kn mjesečno plus PDV“. Ugovor je aktivan od listopada 2017. godine, potvrdili su iz Grada, napisavši još kako se „informatička oprema uzela preko operativnog leasinga (i4next leasing Croatia) i Čistoća ima mjesečni trošak najma 2 931 eura plus PDV, na rok od 36 mjeseci“, te da se „radi o opremi tržišne vrijednosti 92 479 eura (što se ne plaća Lausu nego davatelju leasinga, ali se odnosi na opremu Lausa)“.

U 2017. Čistoća je tako, prema tom ugovoru, za tri mjeseca platila Lausu CC 66 562 kune s PDV-om za održavanje, u što je uključena i jedna licenca za backup servera. Prema podacima koje su naveli iz gradske uprave u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr, od toga je vrijedniji spomenuti najam operativnog sustava, odnosno opreme Lausa CC. U 2017. taj najam plaćen je više od 300 tisuća kuna s PDV-om. U 2018. najam operativnog sustava Čistoća je do kraja studenog platila u iznosu od skoro 299 tisuća kuna s PDV-om te Lausu CC još 206 tisuća kuna s PDV-om prema ugovoru za održavanje opreme, odnosno sustava.

Tako u 2017. i 2018. godini, za koju su podaci još nepotpuni, trošak Čistoće za usluge održavanja i licence direktno Lausu CC plus najam operativnog sustava bio je ukupno 872 tisuće kuna s PDV-om.

No, nije Čistoća jedina tvrtka u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika s kojom posluje Laus CC, kojeg odnedavno kao predsjednik uprave vodi gradski vijećnik Ljubo Nikolić. Javni gradski prijevoznik Libertas od 2013. godine do konca listopada 2018. (dokad su dostupni podaci), platio je direktno tvrtki Laus CC milijun i 121 tisuću kuna s PDV-om.

Naime, 2013. godine Libertas je uveo program tvrtke Laus CC i kako navode iz Grada u odgovoru na upit, „te je godine Libertas za module platio 67 894 kuna (bez PDV-a) i naknadu za održavanje programa 7 500 kuna (bez PDV-a)“.

Nadalje, 2014. godine uplata za module iznosi 148 tisuća kuna plus PDV i naknada za održavanje programa 100 i pol tisuća kuna plus PDV-a. Sljedeće, 2015. godine, uplata za module iznosi 44 tisuće kuna i naknada za održavanje programa 108 tisuća kuna, sve plus PDV. U 2016. godini Libertas je Lausu CC uplatio za module 104 186 kuna i naknadu za održavanje programa 112 752 kune, a 2017. godine, navode iz gradske uprave, troškovi održavanje iznose 109 366 kuna, svi iznosi su također bez PDV-a. Kroz 2018. godinu, do 31. listopada, navodi se u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr, Libertas je Lausu CC platio troškove održavanja 95 150 kuna bez PDV-a. Ukupno je tako Libertas, poduzeće u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, tvrtki koju odnedavno vodi gradski vijećnik platio 897 348 bez PDV-a, odnosno spomenutih milijun i 121 tisuću s PDV-om.

Poslovanje Lausa CC, inače poduzeća u većinskom vlasništvu Atlantske plovidbe, s Gradom Dubrovnikom i poduzećima u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika ne izgleda upitno, jesu li Grad i gradske tvrtke mogle proći jeftinije nije sad pitanje, ali pitanje jest je li uz važeće ugovore i, kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, zainteresiranost tvrtke Laus CC, a samim tim i predsjednika uprave Ljuba Nikolića, da posluje i s nekim drugi gradskim poduzećima, vijećnik tzv. srđevaca ulazi u sukob interesa.

Građani Dubrovnika, ako je suditi po istraživanju provedenom za potrebe izrade Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku do 2028. godine, podijeljeni su po pitanju izmještanja nogometnog stadiona koji je trenutno usred Lapada.

Sasvim je jasno da novi, moderni nogometni stadion koji bi se trebao izgraditi umjesto lapadske livade, treba znatno više prostora. Doduše, sve se može „nategnuti”, ali uvijek je pitanje koliko se to isplati i radi li se nešto po određenim standardima kako bi korisnicima bilo bolje, što je logično, ili će se raditi da se zadovolje minimalni standardi, a oni svakodnevno rastu, pa je i te minimalne u Lapadu sve teže zadovoljiti.

Uostalom, osnovno, pomoćni nogometni teren punih dimenzija, nikako, ni po kojem dosadašnjem projektu, ne može biti smješten uz novi stadion bude li se gradio na mjestu lapadske njive, a to je već dovoljan razlog za izmještanje lokacije, jer koja je poanta novog, modernog stadiona ukoliko mu je pomoćni teren udaljen par kilometara?!

Doduše Pero Vićan je najavio nekakve „žute prsluke” bude li izmještao stadion, o čemu možete čitati OVDJE, valjda bi prosvjedovao on i predsjednik DDS-a, odnosno opet on.

Uglavnom, 22 posto ispitanika u istraživanju tima koji je izrađivao Strategiju razvoja sporta govori kako se u potpunosti slaže da stadion treba izmjestiti, a 15 posto se djelomično slaže. S tom idejom u potpunosti se ne slaže 16 posto građana, a djelomično se ne slaže 12 posto. 19 je posto onih kojima je skroz svejedno, odnosno niti se slažu niti ne slažu, a 16 posto na pitanje je odgovorilo s „ne znam”.

D.Mladošić

Pero Vićan ponovo je došao za govornicu u Gradskoj vijećnici. Nakon što je, zajedno s nekadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, zakonom eliminiran iz političke utrke, a sve zbog presude u Aferi Šipan, Vićana nema više u Gradskom vijeću, odnosno vijećničkim klupama, a danas je ponovo sjeo u jednu od njih, ali ne na sjednici Gradskog vijeća, već na predstavljanju Strategije razvoja sporta Grada Dubrovnika do 2028. godine o kojoj možete čitati OVDJE.

Vićan je tako za govornicu izašao kako bi prvo kazao kako u Gradu postoji već jedan važniji dokument, a to je onaj koji govori o strategiji razvoja Grada Dubrovnika, izrađen još 2007. godine i koji su radili, kako on to voli istaknuti, stručnjaci koju su fakultete završili u Zagrebu. Pričao je Vićan tako o tome kako se malo toga uložilo u sportsku infrastrukturu, pričao dakle ono što svi znaju, popljuvao gradske uprave, a zatim se ispravio napomenuvši kako i sam snosi dio krivice. Sjetimo se, zaboga, pa Vićan je bio i zamjenik gradonačelnice Dubravke Šuice, a zatim, dok mu je odgovaralo, i partner Andra Vlahušića, onda mu je okrenuo leđa, pa zatim i uz Mata Frankovića, dok valjda nije zatražio previše, pa ga se aktualni gradonačelnik riješio jer je mu je politički postao nevažan.

Uglavnom, Vićanu se malo digao živac oko nogometnog stadiona, odnosno onaj dio u kojem se govorilo kako novom stadionu nije mjesto u Lapadu, odnosno na mjestu postojeće livade, a to što je livada i Vićan je kumovao izazivajući raskole i prijepore u dubrovačkom nogometu dok nije sveden na natjecateljske margine margina,pa samim tim i na margine za ulaganja.

Tako je Vićan, ne zna se kome, poručio, odnosno priprijetio, bude li se izmještao nogometni stadion, da se „mogu očekivati i žuti prsluci“.

Ne bi li još više osvijestili građane da se svoje automobile ne zaustavljaju i ne parkiraju na parkirnim mjestima predviđenima za vozila osoba s invaliditetom u dubrovačkom Sanitatu spremaju akciju, a koja je, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor Sanitata Tomislav Zabak, plod suradnje s kolegama iz Splita.

- Kultura parkiranja naših sugrađana generalno je dobra, no, naravno, uvijek ima iznimaka pa se zna dogoditi da pojedini građani automobile parkiraju na mjestima koja su predviđena za osobe s invaliditetom. Često se dogodi da se na kratko, na dvije ili više minuta u nedostatku parkirnih mjesta zaustave na mjestima koja su osigurana za osobe s posebnim potrebama, a nekad su i te dvije minute osobama s posebnim potrebama problem. - kazao je Tabak, naglasivši kako će se akcija kojom Sanitat želi utjecati na navike građana da se što manje koriste parkirnim mjestima za osobe s posebnim potrebama, provoditi stalno, odnosno, neće biti vremenski ograničena.

- Iz tog razloga ćemo pokraj parkirnih mjesta koja su predviđena za osobe s posebnim potrebama iznad postojećih postaviti nove table s natpisom „Želite se mijenjati za mjesto?“ koje bi trebale građane podsjetiti da se ne koriste parkirnim mjestima koja nisu za njih predviđena. Inače, uskoro ćemo tiskati plakate na kojima će biti lica ljudi s posebnim potrebama, među kojima ćete neke od njih čak i prepoznati. Za potrebe ove akcije uskoro ćemo snimiti i reklamni spot. - najavio je direktor Sanitata Tomislav Tabak.

N.Metković

„Dosta je bilo”, poručio je gradonačelnik Mato Franković građevinskom lobiju objavom putem svog Facebook profila, najavivši tako žurne izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika. Da se GUP mora što prije mijenjati gradonačelnik je u posljednje vrijeme više puta isticao u svojim javnim istupima, no ovom posljednjom objavom zapravo je prvi put građevinskom lobiju poslao vrlu jasnu i direktnu poruku, GUP će se mijenjati što prije, ali ne kako bi se potencijalnim investitorima osigurale nove građevinske zone, već suprotno, tim će se novim GUP-om ograničiti ono što je posljednjim izmjenama tog dokumenta dozvoljeno, a to je doslovce gradnja kako i gdje nekom od tzv. poduzetnika padne na pamet.

Posljednjih nekoliko godina u Dubrovniku se brojni tzv. poduzetnici bave nekakvom gradnjom, bilo da se radi o običnim zanatlijama ili onima koji s građevinom nemaju nikakve veze, ni znanja, ni škole, ni diplome, svi grade, svi su se premetnuli u nekakve građevinske poduzetnike. Cvjetanje takvog posla upravo im je i omogućeno raznoraznim izmjenama GUP-ova i PP-ova svih ovih godina kojim su bez ikakva strateškog i planskog promišljanja prostora brojne parcele prenamijenjene u građevinske zone, ali ne one zone na kojima bi se gradili javni i sadržaji od vitalnog interesa grada, već isključivo sadržaji na kojima će zarađivati taj građevinski lobi, a to su naravno stanovi i poslovni prostori.

Tako su svih ovih godina po Dubrovniku na svakoj slobodnoj parceli nicale stambene zgrade čudnih dimenzija i još čudnijeg izgleda, potpuno neprimjerene za područje Dubrovnika, bez pripadajućih parkirnih mjesta, jer zakon dozvoljava da se ta mjesta kupe, ali i ne izgrade, odnosno da se plati nekakva naknada Gradu, i tako zapravo ni ne postoje. Da ne govorimo o tome da se prilikom izgradnje zatvaralo oči na same propise i zakone o kvaliteti te izgradnje, pa će kad tad malo jači potres, nažalost, vjerojatno pokazati kako se to u Dubrovniku posljednjih godina gradilo. No koga će biti briga kad veliki broj stanovnika ostane bez krova nad glavom ili u oštećenim zgradama? Poduzetnike koji su gradili sigurno neće jer oni su svoje loše izgrađene stanove davno prodali i masno naplatili. U slučaju jačeg potresa svi će naravno upirati prstom u vlasti, jer vlasti su te koje su takav način gradnje dozvolile. Pa nisu li vlasti koje su tad bile na vlasti dozvolile i izgradnju javne garaže na Ilijinoj glavici na rasjedu?

POTKOPA SE CESTA I NIKOME NIŠTA

Jedan poduzetnik upravo završava svoju zgradu u Solitudu. Ta zgrada još nije ni potpuno useljena, ali oni rijetki stanari koji su u nju ušli za posljednje jače kiše brzo su shvatili kakve su stanove kupili jer su stambeni prostori koje još uvijek uređuju bili poplavljeni, ali kome da se žale… Investitoru naravno, uzdajući se u pouzdano hrvatsko pravosuđe. Čini se to uzaludna bitka.

Drugi poduzetnik nedavno je u jednom tjedniku pompozno najavio gradnju ni manje ni više nego 200 stanova iza zgrade koja je nikla kod Grawea. I sam gradonačelnik Franković u svom postu na Facebooku ističe kako je taj poduzetnik potkopao cijelu cestu za taj svoj građevinski pothvat. Svjestan je gradonačelnik negativnih, razornih posljedica koje može izazvati takva gradnja, ali je u jednu ruku i nemoćan jer takva je gradnja posljedica GUP-a i njegovih izmjena koje su na snazi. Svjestan je svakako i činjenice da su na takvu prostoru uz postojeću infrastrukturu uvjeti za gradnju minimalni, ali su opet zadovoljeni jer zakon to omogućuje.

Inače, prostor je na području većine hrvatskih gradova devastiran još u vrijeme bivše države i to bespravnom gradnjom kada se gradilo mimo zakona i planova. Takva se praksa nastavila i nakon devedesetih pa su bespravni graditelji vrlo lako dobivali komunalne priključke baš kao i oni koji su gradili legalno. Umjesto da se ruši, prije nekoliko godina hrvatske su vlasti pokrenule postupak legalizacije kojim su sve te silne bespravne kuće, stanove, zgrade i ostale građevine legalizirali za sitan novac, narugavši se tako onima koji su prilikom gradnji išli onim drugim, zakonskim putem, poštujući sve procedure. Od svih tih bespravno sagrađenih rugla srušilo se nije skoro pa ništa. Legaliziralo se i onima koji su uzimali od javne ceste kako bi izgradili kuću ili zgradu. Legaliziralo se i onima koji su u garažama napravili apartmana ili poslovne prostore. Garaže se, iako zakon to brani i dalje pretvaraju u apartmane, ali to građevinsku inspekciju u Dubrovniku ne zanima.

SVAKA DOSADAŠNJA VLAST IŠLA JE NIZ DLAKU GRAĐEVINARIMA

Inače, površine na kojim se može graditi te što će se graditi i kolika je dopuštena veličina građevine propisuje GUP. Plan je to koji se donosi samo za građevinsko područje dok se cjelokupno administrativno područje jedinice lokalne samouprave određuje Prostornim planom.

Prostorni plan dokument je o dogovornom i usklađenom korištenju zemljišta. Njime se normira ponašanje u prostoru poštujući brojna načela, od načela prostornog uređenja do načela javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. No javnost, iako ima pravo, često je uskraćena za pristup podacima o nekoj izgradnji.

Osnovni cilj izrade prostornih planova stvaranje je preduvjeta zadovoljenja duhovnog i materijalnog razvoja stanovništva određenog područja. Novopečene poduzetnike građevinare nije za sve to briga, pa ni kako će izgledati prostor sve dok oni imaju kome prodati stanove. No, o zadovoljenju duhovnog i materijalnog razvoja stanovništva itekako bi trebale računa voditi vlasti. A vlasti su svakakve. Dosadašnje dubrovačke vlasti zatvorile su oči na višegodišnju potpunu devastaciju nastalu na Vrtlarovu zemljištu u Solitudu. Štoviše, te su vlasti i poticale Vrtlar na prodaju zemljišta raznoraznim građevinskim špekulantima. Te su vlasti omogućile devastaciju područja uz Giman. Iste su te vlasti donijele planove prema kojim je omogućena megalomanska izgradnja kod Grawea. Te su vlasti zapravo GUP-om i PP-om itekako pogodovale određenim, u principu uvijek istim osobama, od onih koji su prodavali zemljište do onih koji bi gradili, istodobno mrcvareći obične građane prilikom izgradnje ili nadogradnje obiteljske kuće. Te su iste vlasti bile spremne dozvoliti devastaciju zelenih površina iznad na pojasu od Ploča te iznad Zlatnoga potoka, no srećom ih je zaustavio UNESCO.

Hoće li dubrovačke gradske vlasti doživjeti preobražaj dok im je na čelu Mato Franković? Ako je suditi prema Frankovićevoj direktnoj i oštroj objavi na Facebooku nešto će se svakako mijenjati, za početak barem percepcija jer Franković piše kako građani njega smatraju odgovornim za novogradnju kod Grawea te naglašava kako s njome nema nikakve veze.

Inače, zanimljive su i reakcije građana Frankovićevu objavu. Tako ga upozoravaju kako je „zgrada na Gimanu otežala život svim stanovnicima Dalmatinske ulice i zaposlenicima O.Š. Lapad gdje je stanje apsolutno neodrživo s obzirom na to da na kraju Dalmatinske ulice ne postoji okretište za automobile“. „Da se ne daj Bože desi neki požar, evakuacija je nemoguća”, pišu oni gradonačelniku.

Drugi upozoravaju kako će se uz Giman još graditi te navode kako „ispod onog ekskluzivnog rugla na vrhu Glavice dolazi još jedna takva ista zgrada, a iznad hotela Lapad u istoj ulici još jedna“.

Jedan građanin gradonačelniku piše kako je čuo da će „satrat i onu šumu u Uvali ispred hotela Sumratin i napraviti zgradu, kao i još četiri zgrade na mjestu sadašnje šume istočno od hotela Park“.

„Zaustavite građevinski lobi”, vape građani. Na Frankoviću je da to zaista i učini. U toj bitki za prostor koji je najavio otrgnuti od građevinskog lobija trebat će mu velika volja, ustrajnost, vrijeme i puno pameti. U suprotnom njegova bitka mogla bi se pretvoriti u bitku s vjetrenjačama. Osim toga, uredi koji se bave urbanizmom i prostornim planiranjem puni su mu kadrova instaliranih od njegovih prethodnika koji su tom građevinskom lobiju, a koji nije baš bezazlen, uvijek išli niz dlaku.

Novi kompleks sportske dvorane s osam različitih dvorana i namjena, što je idealna opcija prema stručnjacima, ili isti broj dvorana na više lokacija, zatim novi bazenski kompleks i novi nogometni stadion s minimalno četiri i pol tisuće sjedećih mjesta, najvažniji su projekti prema Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku za razdoblje do 2028. godine. Strategija je predstavljena danas čelnicima Grada, malobrojnim vijećnicima i nekolicini sportskih djelatnika od kojih su neki i sami sudjelovali u izradi Strategije koju nosi tvrtka „Razvoj i inovacije u sport j.d.o.o“, te novinarima i nuli drugih zainteresiranih, osim Pera Vićana.

Strategiju, koja će se naći pred gradskim vijećnicima, predstavio je doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, a na njoj su, uz njega, radili i doc. dr. sc. Dario Škegro, doc. dr. sc. Aleksandar Selmanović, doc. dr. sc. Dean Kontić, dipl. oec. Alen Bošković, mag. cin. Andrej Drobac, dr. sc. Miroslav Hrženjak i prof. dr. sc. Dragan Milanović.

Osim nabrojanih projekata Strategija donosi još i niz manjih infrastrukturnih projekata poput vanjskih igrališta, natkrivenih tenis terena, polivalentne staze, zatvorenog boćališta pa i karting staze, adaptacije veslačkog hangara, igrališta za odbojku na pijesku i još jednog nogometnog terena s atletskom stazom.

Prihvati li se ova Strategija razvoja sporta u sljedeće dvije godine Grad Dubrovnik trebao bi uložiti oko 39 milijuna kuna, što bi obuhvatilo početak projekta izgradnje kompleksa nove sportske dvorane , odnosno pripremu projekta dok bi izgradnja trebala početi 2021.godine te također pripremu dokumentacije za nogometni stadion. Od gotovih projekata do konca 2021. bili bi izgrađeni vanjski tereni za rekreaciju i sport u što su uključeni šetnica duga šest kilometara, dječja igrališta i vanjski prostori za vježbanje. Ambicioznim planom do konca 2021. Dubrovnik bi imao zatvorene teniske terene, trenažni nogometni stadion s atletskom stazom, terene za odbojku na pijesku te bi bio saniran hangar veslača Neptuna.

Najveća ulaganja prema Strategiji odnose se na razdoblje nakon toga, do 2025. Godine, kada bi se uložilo 224 milijuna kuna, a Dubrovnik bi u tom razdoblju dobio kompleks sportske dvorane i nogometni stadion, dok bi se izradila dokumentacija za posljednje razdoblje u kojem bi se, do konca 2028. Izgradio novi bazenski kompleks, zatvoreno boćalište i karting staza.

Ukupno ulaganje iznosilo bi dakle 400 milijuna kuna, a kako je, odgovarajući na pitanja poslije prezentacije, kazao doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, održavanje dubrovačke sportske infrastrukture bi nakon toga, prema procjenama, iznosilo blizu 17 milijuna kuna godišnje. Godišnje održavanje postojećih sportskih objekata u Dubrovniku trenutno košta inače oko osam i pol milijuna kuna godišnje.

Strategija obuhvaća i analizu stanja broja i stručnosti trenera u dubrovačkom sportu, a stanje je kao i kod infrastrukture katastrofalno, 55 posto ih nema odgovarajuću stručnu spremu, a čak 13 posto apsolutno nikakvu kvalifikaciju za rad u sportu. Inače, zaposlena su tek 63 profesionalna trenera i 68 njih honorarno, a broj sportskih klubova je 81 uz 34 zastupljena sporta.

Grad Dubrovnik izdvaja inače oko 24 i pol milijuna kuna za sport, što je oko 6 i pol posto proračuna Grada Dubrovnika, od čega su skoro 16 milijuna kuna sredstva u javnim potrebama za sport, a 8,47 milijuna kuna troška održavanja sportskih objekata dok je cilj u 2028. izdvajati 43 milijuna kuna od čega 26 milijuna za javne potrebe u sportu i 17 milijuna za održavanje objekata. Grad Dubrovnika inače i trenutno spada među gradove koji u postotcima najviše izdvajaju za sport.

Kao najveća prepreka ovom ambicioznom projektu, odnosno strategiji zasad se vide neriješeni imovinsko pravni odnosi, no o tome će svakako što imati reći i gradski vijećnici iako ih je na ovom predstavljanju bilo manje od polovice.

Županijska lučka uprava Korčula je izradila svu potrebnu projektno tehničku dokumentaciju te je ishodovala građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcije lukobrana „Puntin“. Vrijednost samog projekta iznosi nešto više od devet milijuna kuna koji su osigurani u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i fondova Europske unije.

„Puntin“ na zapadnoj rivi koji je ujedno i međunarodna granica za pomorski promet je već duže vrijeme napuknut i predstavlja opasnost da se skroz uruši. Sami radovi na sanaciji bi trebali krenuti nakon turističke sezone do kada će se odraditi svi potrebni koraci, kao što je odabir izvođača radova.

Nakon izgradnje nove rive uz trajektni pristan Dominče, ovo je drugi veći projekt Županijske lučke uprave Korčula.

DPP

Prema ispitivanju koje je provedeno za potrebe izrade Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku za razdoblje do 2028. godine, a koje je rađeno na uzorku od 700 građana, čak njih 42,5 posto izrazilo se kako redovito ili prilično redovito vježba. Redovito bi značilo pet i više puta tjedno, a prilično redovito jednom do četiri puta tjedno. Kad se tome pribroje oni koji su kazali kako vježbaju rijetko, jednom do tri puta mjesečno ispada da čak oko 80 posto građana Dubrovnika eto barem ponekad vježba.

Dubrovčane to stavlja čak i ispred prosjeka Europske unije u cjelini gdje navodno 40 posto građana redovito vježba, a daleko iznad hrvatskog prosjeka gdje se, po ispitivanjima, radi o 24 posto građana.

Podaci su to koje ipak treba poprilično uzeti s rezervom, dok se puno realnijima čine oni iz istog ispitivanja koji govore kako 40 posto građana provodi više od pet i pol sati dnevno sjedajući.

Kako god, da je građanima potrebno ponuditi dodatne sadržaje u smislu sporta i tjelesnog vježbanja smatra 72 posto ispitanika u Strategiji razvoja sporta Grada Dubrovnika, a 42 posto spremno ih je izdvojiti do 200 kuna mjesečno za kvalitetne i stručno vođene sportske programe, 27 posto od 200 do 400 kuna, šest posto od 400 do 600 kuna i 2 posto više od tog iznosa, dok ni lipe za sport i rekreaciju ne bi dalo 23 posto ispitanih građana. Oni koji se sportom i vježbanjem bave naveli su kao glavn razloge za to poboljšanje zdravlja i fizičkog izgleda, opuštanje i poboljšanje kondicije, samo sedam posto navelo je kako se sportom bavi radi natjecateljskog duha, a jedan posto navelo je kako se sportom bavi radi upoznavanja ljudi iz drugih kultura.

D.M.

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu, poštovani pomorci, draga braćo i sestre!
 
I ove godine, po tisuću četrdeset i sedmi put, srca nam ispunja radošću Festa sv. Vlaha koja na najbolji mogući način izražava duboku povezanost našega Parca i Grada. O njoj govore i naši miri ukrašeni njegovim likom, zborna crkva sv. Vlaha sa svojim zavjetnim darovima, riznica naše katedrale Velike Gospe koja čuva svetčeve moći, kao i druge vrijedne relikvije koje nas cijele godine pozivaju na pobožnost, a na parčev se blagdan iznose i u u svečanoj procesiji pronose gradskim ulicama. Tu su i neizostavni barjaci koje izvijamo njemu u čast, molitve, pjesme, grličanje…
 
Kao znak duboke povezanosti Svetca i Grada htio bih ove godine posebno istaknuti naš dubrovački osjećaj za mjeru i prave vrijednosti – zacijelo njome nadahnut – koji je čuvao naš Grad tijekom burne povijesti, čineći ga za nas i naše vrijeme ovako lijepim i poželjnim mjestom za život. Dubrovački osjećaj za mjeru i prave vrijednosti izražen je u dobro nam poznatim načelima: „Obliti privatorum publica curate” – „Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničko dobro” i: „Non bene pro toto libertas venditur auro” – „Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta.”
 
Cijenjeni štovatelji sv. Vlaha, dragi prijatelji, ovogodišnjom Festom naša biskupijska zajednica ulazi u trogodišnju pripravu za jubilarnu 1050. obljetnicu slavlja naše Feste. Kao mjesna Crkva želimo ovu neposrednu pripravu obilježiti stavljanjem župne zajednice u središte naših pastoralnih promišljanja i aktivnosti. Željeli bismo da unutar vlastitih župnih zajednica svi mi nanovo otkrijemo ljepotu osobnoga kršćanskog poziva i poslanja kako bi ova priprava mogla prerasti u sinodalni hod naše mjesne Crkve, koji bismo, u jubilarnoj godini, željeli okruniti Biskupijskom sinodom. U tome bi nam uvelike mogao pomoći upravo ovaj primjer naše dubrovačke tradicije. Slaveći Festu, želimo ponovno pronaći ono nadahnuće sv. Vlaha za mjeru i prave vrijednosti – promišljajući na nov način naše danas i djelatno se, otvorenih očiju za stvarnost koja nas okružuje, pripremiti za naše sutra. Na ovaj način Festa sv. Vlaha, a s njom i naša mjesna Crkva, neće imati samo svoju slavnu prošlost nego i svoju svijetlu budućnost u kojoj će se moći nastaviti živjeti i pričati ova naša neobična priča – o povezanosti Svetca sa svojim Gradom i Grada sa svojim Svetcem.
 
U duhu ovih misli, koje pretvaram u dobre želje za sve – nas koji živimo u ovome Gradu i Biskupiji i vas koji ste se privremeno ili trajno iselili, ali i sve one koji nam dolaze u Grad i Biskupiju, zazivam obilje Božjega blagoslova i moćni zagovor našega svetog Parca.
 
Neka sv. Vlaho nad svima nama bdije i sve nas pred Bogom trajno zagovara!
 
Živio sveti Vlaho!
Mate, biskup