Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji boravi u višednevnom radnom posjetu Kini, sastao se u nedjelju u Šangaju s gradonačelnikom Yingom Yongom, a prije toga je obišao 36 kilometara dugačak most Hangzhou Bay, građevinski ponos tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC) koja je dobila posao izgradnje Pelješkog mosta, piše Hina.

Most Hangzhou Bay, otvoren 2007. godine, impresivan je graditeljski pothvat koji je preko istoimenog zaljeva na istočnoj obali Kine povezao okruge Jiaxing i Ningbo u pokrajini Zheijang. Riječ je o gospodarski jednom od najpropulzivnijih područja Kine, a most je put od kineske gospodarske prijestolnice Šangaja, grada od 23 milijuna stanovnika, do najveće svjetske luke Ningboa skratio za više od 200 kilometara.

Kineski domaćini iskoristili su posjet hrvatskog premijera kako bi mu omogućili da i uživo vidi jedan najdužih cestovnih mostova na svijetu, koji je tvrtka CRBC sagradila u roku od pet godina. Ta je kineska državna kompanija u travnju ove godine s Hrvatskom potpisala ugovor o izgradnji Pelješkog mosta vrijedan 2,08 milijardi kuna.

Projekt Pelješkog mosta spomenut je i na razgovorima Plenkovića i šangajskog gradonačelnika Yinga. "Kad smo jutros vidjeli uživo taj iznimni inženjerski i poduzetnički zadatak koji je obavljen na tako zahtjevnom mostu dugačkom 36 kilometara, uvjereni smo da će CRBC biti jednako efikasan i uspješan u izgradnji Pelješkog mosta", rekao je Plenković.

On je podsjetio da je sadašnji kineski predsjednik Xi Jinping prije petnaestak godina postavio kamen temeljac za taj most, te dodao da uspješan dovršetak projekta pokazuje kako "uz veliku predanost i tako veliki pothvat može biti pokrenut i dovršen doslovno u roku od pet godina", rekao je hrvatski premijer. "To je zaista iznimno postignuće", naglasio je.

Plenković je most Hangzhou Bay obišao u pratnji predsjednika uprave CRBC-a Lua Shana, koji je hrvatskim novinarima dan ranije rekao da je projekt Pelješkog mosta "vrlo važan za CRBC".

Plenković je nakon obilaska mosta otputovao u Šangaj, gdje će u ponedjeljak uz brojne svjetske čelnike sudjelovati na otvaranju sajma China International Import Expo, na kojem se očekuje preko 3000 tvrtki iz cijeloga svijeta. Na sajmu će sudjelovati i izaslanstvo HGK-a i predstavnici hrvatskih tvrtki. Tijekom boravka u Šangaju Plenković će održati radni sastanak s predsjednikom tvrtke Huawei za Europu, kao panelist će sudjelovati na forumu 'Trade & Innovation', otvorit će Ured HTZ-a te sudjelovati na Hrvatsko-kineskom gospodarskom forumu u organizaciji HGK-a, piše Hina.

DPP

Zbog svog izrazito važnog položaja u središtu glavnih pomorskih putova, povijest je u Dubrovniku ostavila brojne tragove, a one najdragocjenije, arhivsko gradivo dubrovačkog područja, čuva palača Sponza. Upravo će se tamo, u srijedu u 18 sati otvoriti izložba pod nazivom „Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu“ koju organiziraju Hrvatski restauratorski zavod, Državni arhiv Dubrovnik i Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Autorice izložbe i restauratorice, Nataša Miloslavić i Gabrijela Savinović, zaposlenice Hrvatskog restauratorskog zavoda kroz svoju svakodnevnicu brinu o kulturnoj baštini na papiru pergamentu kroz analize, istraživanja, zaštitu, retuširanja, popravak oštećenja i adekvatnu pohranu. Svi posjetitelji imat će priliku vidjeti kako se zaustavlja propadanje kulturne baštine i kako dokumenti izgledaju po završetku procesa restauracije te na taj način daju dodatnu potvrdu značaja i vrijednosti koju je Dubrovačka Republika imala od davnina. Izložba ostaje otvorena do 20. studenog 2018.
Deplijan autorica Nataše Miloslavić i Gabrijele Savinović:

Arhivsko gradivo iz razdoblja Dubrovačke Republike neiscrpan je izvor sačuvane kulturne i povijesne građe i od najvećeg je kulturnog i nacionalnog značenja za Hrvatsku. Prema količini, starosti i vrijednosti, to je jedno od najvažnijih gradiva u Europi. Briga za spise nastale u vrijeme Dubrovačke Republike duga je i bogata. Dubrovački arhiv jedan je od rijetkih u kojem je uspješno sačuvano gradivo nastajalo tijekom stoljeća, zahvaljujući pravovremenom preuvezivanju i popravcima oštećenoga gradiva te kvalitetnom materijalu koji se upotrebljavao u dubrovačkim registraturama.

Od najranijih početaka pisane riječi u Dubrovačkoj Republici velika pozornost posvećivala se čuvanju dokumenata. Povelje i ugovore Dubrovčani su morali čuvati jer se na njima zasnivala pravna sigurnost građana, ali i same Republike. Sklapani su ugovori koji svjedoče o prijateljstvu i slobodi, između ostalog i brojne povelje o miru i trgovini s vladarima iz bližeg i daljeg balkanskog zaleđa. Također se spominju kupoprodajne i trgovačke stranke, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke dubrovačke vlastele i pučana – ukratko sve ono što je činilo svakodnevni život Grada.

Registri i isprave pisani su na papiru i pergamentu. Važno je istaknuti da je papir u dubrovačkim registraturama bio iznimne kvalitete. Radilo se o najkvalitetnijem papiru, izrađenom od ostataka tkanine, što zapravo znači da njegovu strukturu čini pretežito čista celuloza pamuka i lana. U Dubrovačkoj Republici pergament se birao za važnije dokumente, budući da je bio dugotrajniji materijal od papira. Ponajprije su to bili svi statuti, zakonski zbornici te popisi državnih službenika iz redova vlastele. Pergament je većinom izrađivan i prerađivan u Dubrovniku, a Dubrovčani su ga čak i izvozili. Uz kvalitetne pisane podloge koristili su se i vrlo kvalitetnom tintom, tj. crnilom od postojanih biljnih pigmenata.

Na temeljima trilateralnog ugovora Državnog arhiva u Dubrovniku, Društva prijatelja dubrovačke starine i Hrvatskog restauratorskog zavoda postavljeni su čvrsti temelji za sustavno i detaljno restauriranje i konzerviranje dokumenata i kodeksa iz XIII. do XV. stoljeća. Projektom koji je počeo 2015. godine, bogati fundus arhivskoga gradiva zasluženo je profesionalno zbrinut. Tim trogodišnjim projektom, ali i onim budućim, marljivim i upornim zalaganjem navedenih ustanova osigurana je svijetla budućnost dubrovačke prošlosti. U stoljetnom kolažu nesebične ljubavi Dubrovčana prema slavnoj povijesti i ostavštini svojih predaka, očuvanjem i restauriranjem ove građe, konzervatori-restauratori imaju čast biti dio te veličanstvene tradicije na koju svi možemo biti ponosni.

Poznato je da se u Državnom arhivu u Dubrovniku čuva iznimno vrijedna građa od početka 11. stoljeća sve do današnjih dana, a najvrjednije su one arhivalije koje pripadaju fondovima Dubrovačke Republike. Dokumenti i kodeksi iz tog razdoblja predmeti su ovih konzervatorsko-restauratorskih radova. Upravo zbog svijesti o važnosti očuvanja arhivskoga gradiva, danas se možemo ponositi naslijeđenim fundusom naših predaka. Istovremeno imamo obavezu pobrinuti se da i buduće generacije mogu uživati u tom kulturnom blagu. Jedino je konzerviranjem i restauriranjem gradiva moguće osigurati nastavak te bogate tradicije.

Izložbom održanom u Palači Sponza predstavljen je rezultat uspješne trogodišnje suradnje i dovršenih cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na čak 209 dokumenata i 11 kodeksa iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Kako bi taj proces bio što zornije predstavljen, na izložbenim plakatima opisani su svi konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni na dokumentima i kodeksima, što je samo mali dio fundusa pisanoga arhivskog gradiva.

Iako je Dubrovačka Republika veliku važnost pridavala kvaliteti pisane podloge, loši uvjeti čuvanja uvelike su promijenili svojstva materijala, bez obzira na kvalitetu. Upravo neadekvatna temperatura, vlaga i svjetlost uzrokovali su biološki razvoj i nepoželjno kemijsko djelovanje. Najzahtjevniji dokumenti za obradu su oni zaraženi velikim kolonijama plijesni koje su dovele do pucanja celuloznih lanaca, kemijskog propadanja podloge i velikih fizičkih oštećenja.

Prva faza konzervatorsko-restauratorskih radova, nakon detaljne pisane i fotografske dokumentacije, bila je dezinfekcija najprihvatljivijim kemijskim fungicidom, kako bi se zaustavila biološka aktivnost i njezino širenje. Radovi su nastavljeni istraživanjima i analizama kako bi se na adekvatan način pristupilo daljnjim radovima u skladu s dobivenim rezultatima. Nakon suhog i mokrog uklanjanja nečistoća, uslijedila je konsolidacija pregiba, rekonstrukcija nedostajućih dijelova, restauracija uveza te adekvatna pohrana.

Poseban izazov bila je izrada adekvatne pohrane za dokumente, zbog visećih voštanih pečata i velikih dimenzija. Za sve dokumente izrađene su posebne kutije od beskiselinskog kartona arhivske kvalitete s utorima za pečate. Kutije se u cijelosti rastvaraju i podatne su za rukovanje. Kompletna građa restaurirana je prema svim pravilima struke; naročito se vodilo računa o estetskom, povijesnom i fizičkom integritetu dokumenata.

DPP

Grad Dubrovnik uvodi novi pravilnik o snimanju na javnim površinama kojim će biti jasno određena i cijena zakupa javnih površina i prostora kojima gospodari Grad Dubrovnik za potrebe snimanja primjerice filmova ili serija po čemu je Dubrovnik, iako su se serijali i filmovi snimali i prije, postao poznat posebno u posljednje vrijeme, odnosno nakon snimanja jedne od najpopularnijih svjetskih serija ikada „Igre prijestolja”.

Pred gradskim vijećnicima na idućoj sjednici Gradskog vijeća tako će na klupama biti cjenik po kojem bi dnevni zakup prostora preko tisuću kvadratnih metara u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni koštao 40 i 50 tisuća kuna, ovisno o poziciji. Veće cijene odnose se na Stradun, prostor ispred Kneževoga dvora, Poljanu Paska Miličevića, Vrata od Pila i Brsalje. Za javne površine do 10 kvadrata cijena dnevnog zakupa bit će pet i šest tisuća kuna, do 50 kvadrata 7 i 8 tisuća, do 500 kvadrata 12 i 15 tisuća, do tisuću kvadrata 20 i 25 tisuća kuna te već spomenutih 40 i 50 tisuća kuna dnevno za zakup javnih površina većih od tisuću kvadrata. Cijene izvan povijesne jezgre i kontaktne zone su od tri tisuće za prostor do 10 kvadrata do 20 tisuća kuna dnevno za zakup javne površine iznad tisuću kvadrata.

Što se tiče prostora kojima gospodari Grad Dubrovnik cijene po četvornom metru bit će 40 kuna po kvadratnom metru za prostore do 50 kvadrata, 20 kuna za prostore do 500 kvadrata i 10 kuna za prostore iznad 500 četvornih metara.

O cijenama snimanja na javnim površinama puno se govorilo kroz posljednjih nekoliko godina, polemiziralo se je li Dubrovnik dovoljno zaradio direktno od zakupa javnih površina za potrebe snimanja, je li uopće zaradio, zašto neka snimanja navodno nisu ni naplaćena i može li se snimanje na javnim površinama omogućiti besplatno ukoliko to pridonosi dodatnoj promociji Dubrovnika. Kako god, nakon sljedećeg petka cijene snimanja na javnim površinama i u prostorima kojima gospodari Grad bit će jasno izražene. Prijedlog pravilnika ipak ostavlja i mogućnost da se od plaćanja naknade može osloboditi i snimanje za koje „nadležno tijelo utvrdi kako oslobađanje od plaćanja naknade opravdava javni interes uz poštivanje načela razmjernosti”.

Pravilnik koji će biti donesen inače se odnosi na snimanja filmova, serijala, televizijskih emisija (kao što su: dokumentarne emisije, turističko - promotivni uradci, emisije o modnoj industriji, reklamni i glazbeni spotovi, emisije o kulturnoj baštini i sl.) te komercijalnih fotografija i snimanja vezanih uz računalne programe, navodi se u prijedlogu pravilnika. Od plaćanja naknada bili bi izuzeti studentski filmovi, filmovi snimani po preporuci turističke zajednice, humanitarni, odnosno svaki onaj audiovizualni projekt kulturne ili obrazovne udruge koja izravno ili neizravno ne stječe profit od marketinga i produkcije filma ili od prikazivanja filmova i fotografija i sl. kao i snimanja za potrebe medija, sve naravno ukoliko ne ometaju normalan život građana.

Brodica za prijevoz turista „Etna“ potonula je rano jutros u korčulanskom akvatoriju nakon požara koji je izbio tijekom noći.

ŽC112 u 4:27 sati zaprimio je žuran poziv zbog požara na brodici za prijevoz turista „Etna“ , koja se nalazila kod Rta Kneže, blizu Račišća na Korčuli.

Na intervenciji su bile DVD Korčula, PP Korčula, Lučka kapetanija Korčula i Pomorska policija. Brodica je zahvaćena požarom u 05:20 sati izgorjela i potonula.

„Nema opasnosti od onečišćenja mora jer je tank nafte isplutao i izvađen je na obalu. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.“ – javljaju iz Centra 112.

D.M.

Na nedavno održanoj sjednici Vlade na Hvaru fokus rasprave bile su turističke i otočke teme, a na njoj je doneseno i ukupno deset odluka o pomoći gradovima i općinama koje su od velikog značaja za Dubrovačko - neretvansku županiju. Četiri odluke donesene su za Lastovo, tri za Korčulu, dvije za Elafite te jedna za Mljet.

Zaključkom Vlade pokrenuta je procedura ostvarivanja projekta izgradnje turističke zone Jurjeva luka kao i luke nautičkog turizma LN Kremena na Lastovu. Osim toga Vlada je Općini darovala zgradu tehničke radionice bivše vojarne ”Maršalka” kao i dva zemljišta od kojih će jedno biti namijenjeno izgradnji staračkog doma, a drugo doma za mlade. Ukupna vrijednost nekretnina iznosi 73,7 milijuna kuna.

Vlada je odlukom Općini Lumbarda na otoku Korčuli darovala više nekretnina vrijednih 11,3 milijuna kuna u svrhu izgradnje Poduzetničke zone ”Humac – Pudarica”, a Općini Blato zemljište vrijedno pola milijuna kuna u svrhu izgradnje športsko-rekreacijskog centra Ravno. Također, među zaključcima nalazi se i onaj o uvrštenju zamjene podmorskih 110 kV kabela na listu strateških investicijskih projekata, a jedan takav ići će od Hvara (Medvidban) do Korčule (Prapratna) u duljini 17 kilometara.

Odlukom Vlade Gradu Dubrovniku je darovano zemljište na otoku Šipanu u Suđurđu u svrhu izgradnje parka te sportskog i dječjeg igrališta, a pokrenut je i postupak prodaje suvlasničkog udjela nekretnine vrijedne 12,3 milijuna kuna u Luci šipanskoj za koju je objavljen i javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju.

Vlada je dala i potporu projektu obnove državne ceste DC 120 na Mljetu u duljini od 5,9 kilometara, a za realizaciju je zaduženo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), dok će se financiranje osigurati u Financijskom planu Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcijama Plana za 2020. i 2021. godinu.

Na sjednici su doneseni i zaključci o podršci ubrzanja pripreme i realizacije projekata izgradnje reciklažnih dvorišta, pretovarnih stanica i sanacije neusklađenih odlagališta na svim otocima u Jadranu, a Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i HEP – Operator distribucijskog sustava zaduženi su za realizaciju projekata revitalizacije elektroenergetske mreže na otocima. Također, Vlada je iskazala i potporu pripremi i realizaciji projekata vodnog gospodarstva na otocima.

DPP

Dubrovački gradski vijećnici sljedeći tjedan odlučivat će o prijedlogu poskupljenja Dubrovačke kartice koju posjetirtelji Grada trenutno kupuju po cijeni od 200 kuna za dnevnu karticu, trodnevnu za 250 kuna te tjednu po cijeni od 350 kuna. I dok se za cijene dnevne i trodnevne kartice predlaže povećanje od 50 kuna, cijena tjedne kartica ostala bi ista.

Podrže li vijećnici ovakav prijedlog vladajućih, odnosno gradonačelnika Mata Frankovića, nove cijene vrijedile bi od 1. siječnja 2019. godine.

Dubrovačka kartica inače omogućava posjet objektima kulturno-spomeničke baštine u vlasništvu Grada Dubrovnika, posjet objektima gdje su smješteni: Pomorski muzej, Kulturno-povijesni muzej, Etnografski muzej, Prirodoslovni muzej, Dom Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik, Galerija Dulčić-Masle-Pulitika kao i posjet drugim objektima kojima se koriste ustanove u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik, posjet Gradskim zidinama, te posjet i korištenje drugih objekata kao i javnih usluga koje Grad Dubrovnik, zajedno sa pravnim osobama u svom većinskom vlasništvu, kao i drugim pravnim osobama te crkvenim zajednicama i drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj, može javno ponuditi.

D.M.

Novi predsjednik Mladeži HDZ-a Dubrovnik je Mislav Čagalj. On je za predsjednika izabran jednoglasno na Izbornoj skupštini Mladeži HDZ-a Dubrovnik koja je održana jučer. Čagalj je na mjestu predsjednika naslijedio Pera Milkovića, inače gradskog vijećnika, koji je Mladež HDZ-a Dubrovnik vodio četiri godine, dakle od 2014. godine.

Na Izbornoj skupštini uz novog predsjednika Čaglja okupljenima su se obratili i dubrovački gradonačelnik i predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković te Pero Milković.

V.S.

Uspješno je završio drugi ciklus radionica za očeve najmlađe djece „Klub očeva“ u Dječjem vrtiću Konavle. Radionice za cilj imaju bavljenje često zanemarenom ulogom oca u najranijim godinama djetetova života. Ovaj su ciklus završila šestorica konavoskih očeva koji su se kroz četiri radionice bavili temama odnosa s djetetom, odnosa s partnericom i odnosa s vlastitim ocem.

„Završetkom ovoga ciklusa „Kluba očeva“ najavljujemo i početak četvrtoga ciklusa radionica za roditelje djece do 7 godina (i mame i tate, no ne u istom ciklusu majka i otac istog djeteta) “Rastimo zajedno“ sredinom siječnja 2019. godine. Kao i dosada, glavni je cilj radionica stvaranje poticajnoga i osnažujućega okruženja u kojemu roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju iskustva o tome kako žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, načine na koje se odnose prema svojem djetetu te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Nije uvjet da su roditelji s područja Konavala niti da su djeca uključene u programe Dječjeg vrtića Konavle. „ – navode iz Dječjeg vrtića Konavle.

„Za sve informacije o sudjelovanju u „Klubu očeva“ (samo za očeve) ili radionicama „Rastimo zajedno“ (za majke i očeve) možete se javiti psihologinji vrtića na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a više o samim radionicama i načinima rada možete saznati na web stranici www.rastimozajedno.hr. „ – pišu još iz DV Konavle.

DPP

U noći sa subote na nedjelju, 3. na 4. studenoga policijski službenici prometne policije će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provoditi pojačani nadzor i sankcioniranje svih uočenih prometnih prekršaja, a posebno će nadzirati prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

Predavanje na temu „Raspelo iz crkve Gospe od Šunja, konzervatorsko-restauratorski zahvat, osvrt na specifičnu tehnologiju i neke nove spoznaje o samoj skulpturi“ održat će se u subotu 3. studenog 2018 u dvorani pape Ivana Pavla II. u 19.00 sati. Predavanje će biti na engleskom jeziku, a održat će ga prof. Hans Dietmar Portsteffen iz Kolna.

Konzervatorsko-restauratorski radovi i istraživanja na Raspelu iz Gospe od Šunja izvedeni su u razdoblju između 2006. i 2014. godine na Međunarodnoj restauratorskoj radionici na otoku Lopudu. Istraživanje je otkrilo tehniku izrade Kristovog korpusa spajanjem štapića izrađenih od struka kukuruza što je karakteristično za meksičku umjetnost. Slične skulpture moguće je i danas pronaći u Meksiku čime se potvrđuje porijeklo lopudskog Krista, te nam govori o postojanju ekspedicija drevnih hrvatskih pomoraca i trgovaca u Meksiko i o ranoj kršćanskoj umjetnosti španjolskih kolonija na američkom kontinentu. Godine 2006. raspelo je zatečeno u jako lošem stanju. Krajem devedesetih godina 20. stoljeća kompletna površina skulpture bila je prebojana modernim premazom ispod kojeg se nalazio dobro očuvan izvorni polikromirani sloj datiran u 16. stoljeće. U predavanju će se pojasniti konstrukcija i metoda izrade, konzervatorsko-restauratorski zahvat i meksičko porijeklo skulpture.

Početak ove akademske godine na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku obilježit će niz gostujućih predavača iz inozemstva, a u sklopu njihovih gostovanja održat će se i po jedno izlaganje za širu dubrovačku javnost. Ovo predavanje o raspelu iz crkve Gospe od Šunja je u sklopu tih predavanja za javnost.

DPP

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik u listopadu i u prvih deset mjeseci ove godine bilježi povećanje turističkog prometa. U listopadu je zabilježeno 112.571 dolazaka, što je devet posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je noćenja bilo sedam posto više nego lani, odnosno 365.518.

U prvih deset mjeseci u Dubrovniku je ostvareno 1.215.977 dolazaka, što je sedam posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvarenih 4.013.759 milijuna noćenja je porast za četiri posto, uz napomenu da ove brojke ne uključuju dolaske i noćenja iz nautike.

Top-listu država iz kojih su dolazili turisti u prvih deset mjeseci predvode već tradicionalno gosti iz Velike Britanije, zatim gosti iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Španjolske, Australije, Hrvatske, Italije, Finske i Kanade.

Od 1. siječnja do 31. listopada najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima, točnije 640.383, koji bilježe porast u broju dolazaka od 6 % u odnosu na prvih deset mjeseci 2017. godine, ali porast popunjenosti bilježe i privatni smještajni kapaciteti s 430.749 dolazaka, 13 % povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 2.104.148 noćenja,odnosno 3 % više nego lani , a u privatnom smještaju 1.457.830, odnosno 9% više.

DPP

Za sljedeći petak zakazana je sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Vijećnici će raspravljati o čak 44 točke koje su trenutno uvrštene u dnevni red, no do početak sjednice može se očekivati uvrštavanje još nekoliko dodatnih točki. Maraton je izvjesan.

Od točki koje su uvrštene u dnevni red uz one vezane za izvršenje i izmjene proračuna, s obzirom na najave gradonačelnika kako se udrugama više neće dijeliti šakom i kapom, što je bio slučaj dosad, trebala bi biti zanimljiva i točka o o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije civilnog društva.

Između ostalog mijenjat će se statuti niza ustanova u kulturi, na dnevnom redu su i prostorni planovi u svetom Jakovu i na Šipanu te Orašcu, tj. Vrtovima sunca.

O financiranju programa iz kulture dosta se u posljednje vrijeme govorilo i pisalo pa se tako može ponovo očekivati zanimljiva rasprava uz Prijedlog pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik nakon ove sjednice trebao bi raspisati i poziv za izbor članova Savjeta mladih Grada Dubrovnika u kojem su uz „propulale” nedavno utjecaj poželjeli imati i oni malo „ocvali”.

D.Mladošić