Značajne promjene u funkcioniranju Libertasa iznio je dubrovčaki gradonačelnik Mato Franković na današnjoj sjednici Gradskog vijeća te je posebno istaknuo kako vozači više neće biti ujedno i blagajnici.

Za vrijeme rasprave o rebalansu vijećnik Maro Kristić govorio je o gubicima Libertasa, kazavši kako su isti nastali i liberalizacijom auttaksi tržišta. Pak, Franković je rekao kako krivnju trebamo pronaći i u sebi, dodajući da  samLibertas treba biti brži.
- Od dogodine vozači neće biti blagajnici, uvest ćemo kartomate na autobusnim stanicama. Putnici će moći kupiti polusatne, jednosatne, dnevne karte, a građani će moći produžiti pokaz. - naveo je gradonačelnik Franković.

V.S.

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće u čast poginulim braniteljima kod spomen obilježja na Bosanci.

Prije 27 godina, 9. studenog 1991. godine na Bosanci su u borbi sa srpskocrnogorskom vojskom život izgubili hrvatski branitelji Hamdija Kovač, Mario Pezzi, Željko Raguž, Antonio Vatović, Franzi Lazibat, Vedran Ivošević te Željko Putica.

Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Županije dubrovačko-neretvanske, Grada Dubrovnika, obitelji poginulih branitelja i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

DPP

Za desetak dana ću imati dobre vijesti, kazao je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući na vijećničko pitanje Jadrana Baraća (SDP), kojega je zanimalo što je s azilom za nezbrinute životnije, odnosno kad će se početi graditi.

Gradonačelnik je kazao kako je natječaj koji je bio raspisan za azil poništen jer niti jedna lokacija na kojoj bi se gradio nije bila adekvatna, ali i dodao kako su pronašli dvije dobre lokacije.

- Imamo dvije izvrsne lokacije za azil od kojih svaka ima više od 30 tisuća kvadrata i obje te lokacije imaju put vodu i struju. Vjerujem da ćemo kroz idućih 15 dana rasvijetliti pitanje azila i nadam se da će do 2019. godine biti izgrađen. Inače, lokacija je zaštićena od vjetra i na dobrom smo putu. - kazao je gradonačelnik.

Istaknuvši kako je njegov najveći neuspjeh bio što ranije nije uspio riješiti pitanje novog azila i dodao kako ga se zbog toga često napada.

- Ove godine plaćamo za hranu oko 600 tisuća kuna, provodimo proces kastracije pasa, a prošle godine smo uložili 100 tisuća kuna u izgradnju kućica, osigurali ogradu i promijenili hranu. Mislim da smo bili potpuno otvoreni. Napadali su me iz raznih medija da ne želimo pomoći.- rekao je gradonačelnik Franković.

Vijećnica HNS-a Marina Vučković Matić pitala je gradonačelnika zašto ne traži pomoć od Županije za izgradnju azila jer, kako je kazala, župan je na jednoj od sjednica Županijske skupštine rekao da će županija pomoći oko azila.

Gradonačelnik joj je dogovorio kako Grad za azil ima i plan A i plan B. Iako nije želio otkriti gdje se nalaze te dvije lokacije povoljne za gradnju azila, iz njegova odgovora proizlazi da bi mogle biti u jednoj od općina.

-Imamo i plan A i plan i B, i u razgovorima s ministarstvima došli smo do zaključka da Grad može uložiti na području druge jedinice lokalne samouprave. Gori pod nogama, a uskoro na snagu stupa i novi zakon u kojem će biti predviđene kazne za jedinice lokalne samouprave kad je u pitanju zbrinjavanje životinja.- rekao je gradonačelnik Franković.

N.Metković

Gradsko vijeće usvojilo je rebalans proračuna te prihvatilo amandman gradonačelnika Mata Frankovića da Grad Dubrovnik kupi od CERP-a dionice Luke Dubrovnik u iznosu od 2,5 milijuna kuna kako bi postao većinski vlasnik ovog dioničkog društva.

Vijećnik Ljubo Nikolić pitao je hoće li onda predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž, koji ujedno obnaša i dužnost gradskog vijećnika, biti u sukobu interesa.
- Luka Dubrovnik je dioničko društvo. Kad Grad Dubrovnik postane većinski vlasnik dioničkog društva ono ne postaje javno trgovačko društvo, ono i dalje ostaje dioničko društvo, samo što će Grad Dubrovnik biti većinski vlasnik paketa dionica. - kazao je Franković.

Također, razgovaralo se i natječaju za koncesiju putničkog terminala. Gradonačelnik Franković je kazao da će se na natječaj kojega će raspisati Upravno vijeće Luke Dubrovnik moći prijaviti i Luka Dubrovnik.

V.S.

Rasprava o azilu za pse nastavila se i tijekom rasprave o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2018. godine. Vijećnik Ljubo Nikolić spočitao je gradonačelniku njegov odnos prema volonterima društva za zaštitu životinja, koje zapravo brine o psima u azilu na Žarkovici. Nakon što je pitao gradonačelnika što bi bilo da nema tog Društva, predložio je Frankoviću da razgovara s predstavnicima Društva za zaštitu životinja.

- Vi kao vođa imate na to pravo, a Društvo spašava Grad. - rekao je Nikolić.

Franković mu je odgovorio kako nije u poziciji da ima osjećaje prema bilo kome, ali i dodao kako je Grad partner svima te da je sa svima spreman razgovarati pa tako i s predstavnicima Društva.
- Kad su preko vas tražili sastanak, sjeo sam i razgovarao i rekao da je Tomislav Tabak direktor Sanitata i kontakt te da njega zovu i da će im on pomoći, a kad su ga zvali, pomogao je. Ne zna Tabak treba li gore 100 kućica, ako treba 200 kupit ćemo 200, ali ne može to Tabak znati ako mu nitko nije rekao. Svjesni smo zadaće koju obavljaju volonteri, ali nekad mi se čini da se tekstovi priređuju na način da se Grad pita pet do podne je li voljan pomoći. Mi još nismo ni odgovorili na upit, a već izađe tekst da je gore sve u ruševinama, raspada se, a Grad ne želi pomoći. Ako smo bili spremni pomoći prošle godine, spremni smo i ove i sve dok se ne završi gradnja azila. - rekao je Franković, istaknuvši kako je puno puta bio neopravdano napadan zbog azila.

- I ja sam išao gore i potpuno sam neopravdano bio napadnut, a nikome nisam ništa loše rekao. Spreman sam pomoći, ali nisam ja taj koji rješava problem. - kazao je Franković.

Osvrnuo se i na hranu za pse, na koju izgleda volonteri često imaju pritužbe.
- Govorili ste o iznosu novca koji je Grad izdvojio za hranu za pse. Ne dajemo im novce nego materijal i hranu u tom iznosu. U trenutku kad su rekli da hrana ne valja, a bile su palete i palete hrane koju nisu htjeli davati psima jer su tvrdili da ne valja, mi smo tu hranu poslali na analizu i pokazalo se da valja, ali smo je promijenili, sjeli s dobavljačem i promijenili hranu i ne može se reći da smo mi ustanova koja bilo koga mrzi, ali ne možete biti partner ako nekoga stalno napadate i prozivate. Mato Franković mrzitelj životinja, Andro Vlahušić mrzitelj životinja. Ja životinje volim. Imali ste problema s Vlahušićem pa sad imate sa mnom, a vi ste jedini ispravni pa se treba zapitati je li to tako.- rekao je Franković.

Nikolić je Frankoviću spočitao kako mu nije potrebno sličiti na Andra Vlahušića.

-Vaš prethodnik se uvijek dičio time kako je grad profitabilan. Sličite na Andra, a to vam ne treba jer nije grad taj koji treba raditi na profitu, rezultat uspješnosti ove uprave je koliko građani smatraju da je ona njihov dobar servis. - kazao je Nikolić, kojemu je Franković odgovorio kako nije puno toga pokupio od Vlahušića.

- Ako vas podsjećam na Vlahušića, možda je to zbog dugogodišnje suradnje pa sam onda malo i pokupio od njega, nadam se da nisam puno. - rekao je Franković.

Na problematiku pasa u azilu na Žarkovici osvrnuo se i Rikard Rossetti (DUSTRA), istaknuvši kako bi se umjesto o kučkima na vijeću više trebalo raspravljati o ljudima.

- Jednostavno stalno govorimo o kučkima, a vrlo malo o ljudima. Nikad nisam čuo raspravu o ljudima u Visu II, ali kučki su non-stop na tapetu. Trebalo bi da se malo za njih pobrinu Konavle, Župa i Primorje. Kučke treba staviti u realne okvire. By the way, Beč ima 350 kučaka u azilu, a to je grad od 2,5 milijuna stanovnika. - kazao je Rossetti.

Podsjetimo, o gradonačelnik Franković još ranije danas na sjednici Gradskog vijeća govorio je o azilu za životinje, o čemu više možete pročitati OVDJE.

N.Metković

Predstava "Žaba" održat će se na Grudi, u ovaj petak, u 19 sati, u Domu kulture. Žaba je priča o Zeku, razvojačenom branitelju koji boluje od PTSP-a. Proživljena ratna trauma tišti Zeku, nepovratno narušava njegove odnose s najbližima i svrstava ga u galeriju likova koji se ne snalaze u tranzicijskom vremenu i dobu promjenjivih vrijednosti.

Nakon što izgubi sina u prometnoj nesreći i napusti ga žena, Zeko provodi dane u svojoj brijačnici gdje se bori s duhovima prošlosti. Grga, taksist, njegov prijatelj i suborac, čest je posjetitelj brijačnice. Povremeno navraća i Toni koji je ostao bez posla, kocka i kojem brak također propada. Na Badnju večer, nakon žučne svađe s Grgom i Tonijem, Zeko ostaje sam u brijačnici i donosi odluku koju iznenada promijeni mladi profesor književnosti, dajući Zekinom životu novu svrhu i smisao.

Žaba je suvremena urbana priča o ljudima kakvi smo i sami – nesigurni, ranjivi i ponekad osamljeni, njihovim životima obilježenim kako ratom, tako i osobnim nesporazumima. To je zapravo priča o svima nama, ljudima današnjeg vremena, vremena nerazumijevanja, usamljenosti i potrage za ljubavlju i smislom. Srećom, izlaz uvijek postoji čak i iz najtežih životnih situacija.

Dubravko Mihanović je zagrebački autor mlađe generacije (1975.) Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za dramske umjetnosti u Zagrebu. Tekstovi su mu izvođeni u kazalištima u Splitu, Zagrebu , Zadru, Virovitici, Požegi, Sarajevu i Dublinu. Kao dramatičar debitira 1998. godine predstavom Bijelo u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi ansambla HNK Split te iste godine dobiva Nagradu za dramsko djelo „Marin Držić".

Za dramu Žaba, čija je produkcija u Teatru ITD, 2004. godine nagrađena i Marulovom nagradom te Nagradom hrvatskog glumišta, ponovo osvaja nagradu „Marin Držić". Istu dramu 2008. godine postavlja i sarajevsko kazalište Kamerni teatar 55 koja s Emirom Hadžihafizbegovićem u glavnoj ulozi postaje hit s više od 200 izvedbi.

2012. godine njegovu dramu Prolazi sve režira Oliver Frljić u produkciji GDK Gavella. Piše i libreta, kao i scenarije za radijske i televizijske dokumentarne emisije i filmove. Zaposlen je kao dramaturg u GDK Gavella.

DPP

Priprema dokumentacije Urbanističkog rješenja Gruža u iznosu od 250 tisuća kuna te sredstva za kupnju dionica Luke Dubrovnik od CERP-a vrijednih 2,5 milijuna kuna, amandmani su koje je gradonačelnik Mato Franković obrazložio tijekom rasprave o rebalansu proračuna za 2018. godinu. Inače, sredstva za pripremu dokumentacije za urbanističko rješenje Gruža, kako je obrazložio gradonačelnik, potrebno je osigurati radi sjednice Vlade koja će se u Dubrovniku održati na Festu svetoga Vlaha, a novo urbanističko rješenje Gruža pretpostavka je za novu sliku Gruža koji bi konačno dobio rivu dok bi se sav promet odvijao ispod zemlje. Inače, vrijednost ovog za Dubrovnik poprilično futurističkog projekta, za koji se slobodno može reći ne samo da je iznimno važan već i da će potpuno izmijeniti sliku Gruža je oko 100 milijuna kuna.

- Dokumentacija obuhvaća gradnju tunela preko gruške obale jer je prijedlog da se tamo gradi tunel koji bi išao kroz postojeću cestu, a cesta bi bila šetnica i tako bi grad dobio konačnu jednu veliku rivu. Time ćemo uklopiti i Lapadsku obalu. Ide cijela prenamjena i uređenje place te izgradnja garaža iza OTP banke i svi ti projekti su uključeni u urbanističko uređenje Gruža, a sve će se financirati preko europskih fondova i zato je važno da ta idejna dokumentacija bude spremna za sjednicu Vlade u Dubrovniku. Prvo ide Lapadska obala jer je taj projekt spreman. Vrijedan je 19 milijuna kuna i on će se realizirati iz EU fondova. Gruba procjena ovog podzemnog rješenja je preko 100 milijuna kuna i to bi se našlo u EU fondovima. Tu su i dvije garaže, jedna iza OTP banke, a druga ispod place u Gružu. Sve to treba imati podlogu koja će pokazati što će se događati u budućnosti s tim prostorom. - rekao je gradonačelnik Franković.

Vijećnik HSS-a Vido Bogdanović zamjerio je gradonačelniku što tako usput na Vijeću spominje projekt koji će potpuno izmijeniti sliku Gruža.
-Na marginama, onako usput gradonačelnik nam priča o Gružu, a ja živim u Gružu baš tamo gdje će mi proći taj put i gdje mi je blizu placa za koju neki kažu da je najatraktivnija na Mediteranu. Nekako mi to izgleda bombastično jer mi na tom području imamo Prostorni plan i GUP i određene okvire gdje se možemo ponašati. Mislim da je ovo malo neozbiljno jer očekivat da će netko napraviti idejno rješenje. Radimo na krivi način, našli smo Pera koji će to napraviti, jedni će bit za, drugi protiv, a oni koji su protiv će bit njorgala, Ajmo prvo mi to raspravit pa neka Pero onda to napravi jer tamo imaju ozbiljno prepreke za to napraviti. Dabogda napravili, dabogda meni auti išli ispod kuće. U tu novu dubrovačku mantru Respect the City uvalimo i Gruž i placu i to mora valjati jer to je Respect the City. To je tehnološko infrastrukturna stvar koja u principu s Respect the City nema veze. - kazao je Bogdanović.

Inače, u rebalansu su predviđena i sredstva za kupnju dionica Luke Dubrovnik za koje je CERP na posljednjoj sjednici upravnog vijeća donio odluku o prodaji. Vrijednost dionica je 2,5 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik nema nikakvu kontrolu po pitanju Marine Gruž, jedino putem Vodovoda i komunalnog odjela, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Frnaković na sjednici Gradskog vijeća.

Naime, vijećnik Maro Kristić pitao je kako je moguće "da je obavljen tehnički prijem za marinu Gruž, a Lapadska obale se nije rekonsturirala".
- Dobili su građevinsku dozvolu. Marina je podijeljena u dvije zone, A i B. Do potonje ne može doći infrastruktura, a za zonu A je obavljen tehnički prijem. Grad je dao određene primjedbe, vjerojatno će biti otklonjene te će investitor dobiti uporabnu dozvolu. - rekao je Franković.

- Kako ona vizualno izgleda, to je naš doživljaj, ali oni su ipak ishodovali građevinsku dozvolu, sviđalo se nama to ili ne. - objasnio je Franković.

Dodao je kako se za rekonrukciju Lapadske obale uskoro može očekivati građevinska dozvola, naznačivši kako će se početi s projektom dogodine. Napomenuo je kako će se obnova odvijati u više faze, podsjetivši kako će projekt koštati 19 milijuna kuna.

V.S.

Tijekom ovog vikenda, povodom narodnog običaja krštenja mošta „Martinja“ i očekivano povećanog broja sudionika u cestovnom prometu koji su konzumirali alkoholna pića, policijski službenici prometne policije će svoje aktivnosti dodatno usmjeriti na sprečavanje i sankcioniranje vožnje pod utjecajem alkohola, stoji u obavijesti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

"Već smo ranije najavljivali da policija do kraja godine nastavlja s poduzimanjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. četiri glavne ubojice u prometu (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje mopeda i motocikala te ponavljače teških prometnih prekršaja – recidiviste. " - pišu iz PU DNŽ:

U provođenje pojačanog nadzora uključen je maksimalno raspoloživ broj policijskih službenika kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa. Nadzor vozača obavljat će se na lokacijama koje su se pokazale najugroženijim u pogledu prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

"Posebno napominjemo da su u prvih deset mjeseci 2018. godine, na nivou Republike Hrvatske vozači pod utjecajem alkohola prouzročili 3 359 prometnih nesreća, od kojih 56 prometne nesreće s poginulim osobama i 1 325 s ozlijeđenim osobama u kojima su 453 osobe teže, a 1 420 ih je lakše ozlijeđeno." - napominju iz PU DNŽ.

DPP

Grad Dubrovnik na današnji dan ima 263 zaposleniika, otkrio je konačno gradonačelnik Mato Franković tijekom rasprave o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za prvo polugodište 2018. godine vijećnik, odgovarajući na pitanje vijećnika Ljuba Nikolića. Iako se špekuliralo kako je u gradsku upravu od početka mandata Franković zaposlio oko 70 ljudi, iz gradonačelnikova odgovora ispalo je da je ta brojka ipak nešto manja. Obrazložio je Franković i tko su novozaposleni u Gradskoj upravi.

- Čujem kako je 70 ili 80 novozaposlenih, a pravo stanje je sljedeće, zatekao sam 223 službenika i namještenika, a na današnji dan je 267 službenika i namještenika u gradskoj upravi, što je ukupna brojka od 44 osobe koje su raspoređene sukladno natječajima, a to je 20 na komunalne redare i za europske fondove. Jedan dio njih, odnosno sedmorici zaposlenih se plaće financiraju iz projekata EU fondova, dio su vježbenici i financirani su od su od Zavoda i nisu na direktnom trošku Grada Dubrovnika, a dio službenika otpada na inženjere građevine. Činjenica je da trošak za plaće u ukupnom proračunu čak za 14 posto manji, a razlog tome je porast prihoda. - kazao je Franković.

Naglasio je kako će Grad imati 200 zaposlenih te objasnio kako će smanjiti broj zaposlenih u gradskoj upravi.
- Provest ćemo vrlo skoro i poticaje za zaposlenike koji žele u prijevremene mirovine i u konačnici ćemo broj izbalansirat na 200 zaposlenih i to će biti dovoljno za normalno funkcioniranje Grada i gradske uprave. - najavio je gradonačelnik Mato Franković.

No, vijećnik Jadran Barač Frankoviću je replicirao kako grad Varaždin ima 46 tisuća stanovnika i 105 zaposlenih u gradskoj upravi dok Dubrovnik sa 42 tisuće stanovnika ima 263 zaposlena u gradskoj upravi.
Franković je Baraču odgovorio kako se broj zaposlenih u gradskoj upravi Varaždina ne može uspoređivati s brojkom zaposlenih u dubrovačkoj gradskoj upravi jer se u Dubrovniku broj stanovnika tijekom turističke sezone udvostruči pa je time i više posla za gradske zaposlenike.

- Dubrovnik ima 42 000 stanovnike, ali punih šest mjeseci Dubrovnik koji ima 26 tisuća kreveta u privatnom smještaju i 25 000 kreveta u hotelskom smještaju, ima i duplu brojku stanovnika jer naša infrastruktura građena za 42 000 stanovnika, a mora servisirati najmanje 90 000 stanovnika i ne može se uspoređivati s Varaždinom.- mišljenja je Franković.

Iduće godine počinje rekonstrukcija bivšeg hotela Stadion, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Naime, vijećnika Željka Raguža zanimalo je što će biti s Centrom za mlade, čije su prostorije u hotelu Stadion.
- Projektna dokumentacija je gotova. Hotel Stadion bit će hostel, a bit će tu i muzej vaterpola. Dio za hostel ići će na javni natječaj, a bit će i prostor za Centar za mlade. Iduće godine bazen u Gružu doživjet će potpuni preobražaj. - naveo je gradonačelnik Franković.

V.S.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i ove godine „počastilo“ je brojne građane opomenama pred ovrhu za nepostojeća dugovanja koja se odnose na naknadu za upotrebu pomorskog dobra i naknadu za sigurnost plovidbe. Doslovno tisuće takvih opomena odaslano je kroz dviije godine iako većina od opomenutih ne duguje ništa, odnosno godinama, pojedini i gotovo tri desetljeća uopće ne posjeduju plovila na osnovu čega se plaćaju naknade za upotrebu pomorskog dobra i sigurnost plovidbe.

Opomene su poslane i mrtvima i živima, pa i za naknade za plovila koja su uništena, spaljena, potopljena ili ukradena tijekom Domovinskog rata, a brojni su takvi primjeri upravo u Dubrovniku.

U MINISTARSTVU PRIZNAJU PROPUST, ALI SE IZVLAČE NA KAPETANIJE, TISUĆE PRIGOVORA RJEŠAVA JEDAN SLUŽBENIK

Olakotna okolnost u svemu je ta da su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture svjesni propusta, iako je apsurdno da se ti propusti ponavljaju te se i onima koji su već uložili prigovore na rješenja o plaćanju naknada i, naravno, na opomene pred ovrhu, ponovo šalju nova rješenja i nove opomene pred ovrhu. No, svjesni propusta, koji nije malen, iz Ministarstva su za Dubrovnikpress.hr potvrdili, kako piše u njihovu pisanu odgovoru, da „ni jedna ovrha neće biti pokrenuta dok se ne obrade svi prigovori koji su zaprimljeni“. Neriješeni prigovor na rješenja i opomene, od kojih su mnogi poslani još prošle godine, očito se broje također u tisućama, jer, kako iz Ministarstva i sami odgovaraju, godišnje zaprime oko tri tisuće predmete. Te predmete, tvrde iz Ministarstva, obrađuje – jedan službenik!

No, kao i svaka sila koja Boga ne moli i u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture neće do kraja priznati svoj propust, već ga nazivaju djelomičnim, pa tako i u konkretnom slučaju koji im je poslan od strane redakcije portala Dubrovnikpress.hr s popratnom dokumentacijom za plovilo koje je uništeno, tj. spaljeno i potopljeno u Domovinskom ratu, uredno prijavljeno kao ratna šteta, uredno odjavljeno u dubrovačko Kapetaniji, a u konačnici Ministarstvu je zajedno s prigovorom na rješenje prošle godine sva ta dokumentacija i dostavljena.

Naime, iz Ministarstva dio dogovornosti prebacuju na kapetanije pa za ovaj konkretan slučaj pišu:

„Primjer koji se navodi u Vašem upitu predstavlja djelomičan propust obzirom da nadležna lučka kapetanija nakon donošenja rješenja o brisanju brodice, to isto rješenje nije provela u elektronskom očevidniku, a koji je osnova za ispostavljanje naknada. Točno je da je ovo Ministarstvo zaprimilo prigovor na izdanu naknadu za brodicu oznake --- (podaci poznati redakciji op.a.), ali zbog velike količine prigovora u tijeku izdavanja novih naknada nije još uvijek dostavilo pisani odgovor na uloženi prigovor.“

Dakle, prema Ministarstvu propust je učinjen u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik, no nazovete li bilo koju od kapetanija tamo će vam kazati kako su svoje obaveze ispunili. Nije to teško ni provjeriti, naime, u konkretnom slučaju dok Ministarstvo navodi kako Kapetanija nije nakon donošenja rješenja o brisanju brodice to isto rješenje provela u elektronskom očevidniku, uvidom u javni pretraživač plovila na web stranicama istog Ministarstva vidljivo je da brodica ne postoji.

MRTVI BI TREBALI USKRNUSTI DA DOSTAVE OIB KOJI ZA ŽIVOTA NISU IMALI

Samo redakciji portala Dubrovnikpress.hr poznat je također još niz slučajeva s istim problemom, pa čak i kad su se mrtvim ljudima, za brodice uništene u Domovinskom ratu, slala rješenja i opomene pred ovrhu.

Ipak iz Ministarstva valjda misle da mrtvaci mogu pisati i slati preporučene pošiljke da im netko ne ovrši grob, pa se izvlače na to kako građani ne ispunjanu svoje obveze i u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr pišu:

„Obračun naknada obavlja se prema tehničkim podacima o plovnom objektu (duljina i ukupna snaga porivnih uređaja) koji su upisani u upisnicima ili očevidnicima, a dostava istih ide na zadnju prijavljenu adresu upisanog vlasnika. Kada se upisani podaci trebaju promijeniti (npr. promjena vlasnika zbog smrti ili prodaje brodice, promjena adrese stanovanja), stranka je dužna nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi pravovremeno podnijeti zahtjev za upis promjene podataka. Takve obveze proizlaze iz niza odredbi Pomorskog zakonika i Pravilnika o brodicama i jahtama. Nažalost, u velikom broju slučajeva stranke zaboravljaju na ove zakonske odredbe, a zbog čega dolazi do problema pa bi ih i ovim putem pozvali da pravovremeno podnose zahtjeve za upis promjene podataka kako ne bi dolazilo do navedenih problema.“

Dakle, u jednom konkretnom primjeru u kojem je plovilo ukradeno od strane četnika u Domovinskom ratu, a vlasnik je umro, iako je još za života ukradenu brodicu izbrisao u Kapetaniji, sad bi valjda trebao uskrsnuti kako bi Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture javio da je umro, ali eto vratio se časak da im to priopći i dostavi OIB, jer i OIB je Ministarstvu problem pa tako pišu:

„U cilju sređivanja i ažuriranja podatka u elektronskim upisnicima i očevidnicima, Ministarstvo poduzelo cijeli niz mjera, kao što su:

- 2015. godine je objavljen javni poziv kojim se vlasnike brodica i jahti poziva da nadležnim lučkim kapetanijama i ispostavama ili samom Ministarstvu dostave svoj OIB, te podsjeća vlasnike da su isti dužni nadležnim lučkim kapetanijama i ispostavama prijaviti promjene svojih prebivališta. Sadržaj javnog poziva se može pronaći na web adresi http://www.mppi.hr/default.aspx?id=19581 .

- Na samim obračunima naknada se više godina za redom tiskaju i napomene da je potrebno prijaviti svaku promjenu podataka, te da je potrebno podnijeti i zahtjev za upis OIB-a vlasnika ukoliko isti još nije upisan.

- Ministarstvo je kreiralo posebne web stranice gdje strankama sugerira što treba napraviti kako bi se riješili najčešći problemi povezani sa obračunima naknada. Predmetne web stranice nalaze se na web adresi http://www.prigovor.pomorstvo.hr .

- Uspostavljen je i Javni pretraživač plovila preko kojeg bilo tko, brzo, jednostavno i besplatno može provjeriti upisane podatke, a koji se nalazi na web adresi http://plovila.pomorstvo.hr .

Ove mjere polučile su određene rezultate, međutim još uvijek postoji značajan broj plovila s neažurnim podatcima te stoga koristimo i ovu priliku podsjetiti vlasnike koji to nisu učinili, da dostave svoj OIB lučkim kapetanijama i ispostavama lučkih kapetanija. Bez upisanog OIB-a nije moguće povezivanje s evidencijama i registrima koje vode druga nadležna ministarstva (MUP, Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija -Porezna uprava). „ - napisali su u Ministarstvu.

Dakle, ako ste umrli, a prije 30 godina ste posjedovali neko plovilo koje više ne postoji, i sad negdje na nebu čitate Dubrovnikpress.hr molimo vas da brzo uskrsnete i javite Ministarstvu svoj OIB, nema veze ako ga za života niste ni imali već ste umrli prije no što je OIB uopće postojao, kupite 20 kuna taksenih maraka i predajte zahtjev za utvrđivanje OIB-a, možda vam zatreba i kod svetoga Petra. Ako ste živi i odavno ste odjavili, odnosno Lučka kapetanija je izbrisala vaše plovilo i ukinula plovidbenu dozvolu, trebali bi valjda ponoviti cijeli postupak, ovaj put s OIB-om, samo kako bi udovoljili birokrate, inače po učinkovitosti predzadnje na svijetu.

PROBLEM NASTAO 2014. UVOĐENJEM CENTRALIZIRANOG SUSTAVA

No, gdje je nastao ovaj problem? Nastao je 2014. godine (podsjećamo da smo danas u 2018. godini) kada je, kako i sami pišu iz Ministarstva, „vezano uz sam sustav obračuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uspostavilo centralizirani sustav obračuna naknada za upotrebu pomorskog dobra i naknada za sigurnost plovidbe, odnosno, naknada koje plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u očevidnike brodica, odnosno u upisnike jahti koje vode lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija“.

„Prosječno se svake godine ispostave računi za oko 115.000 brodica i jahti od čega se 75% računa uredno i na vrijeme plati. Za sve one koji to nisu napravili, krajem prošle godine prvi put su poslane opomene za neplaćene naknade iz 2015. i 2016. godine uz naznaku mogućeg pokretanja ovršnog postupka. Ove godine smo uz naknade za 2018. godinu dostavili i opomene za neplaćene naknade iz 2017. godine.“ – također su odgovorili iz Ministarstva.

Na kraju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pišu kako je „važno napomenuti da je broj prigovora zaprimljenih od vlasnika ili korisnika brodica i jahti na ispostavljene naknade u stalnom padu, a oni koji su pristigli bit će pregledani i vlasnici o tome obaviješteni“, samo nisu napisali koje godine, a u naknadnom odgovoru na dodatno pitanje odgovorili su kako oni koji su već poslali prigovore na rješenja i opomene prošle godine, ove godine to ne moraju uraditi, pa tko im vjeruje neka ne piše.