Povelja o polaganju temeljnog kamena položena je danas u zemlju na gradilištu budućih stambenih zgrada za veterane Domovinskog rata i mlade Grada Dubrovnika poviše postojećih HRVI zgrada u Mokošici. Povelju su potpisali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavko Čukelj.

Inače, za izvođača radova izabrana je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Lavčević i Lavčević - inženjering iz Splita. Ministarstvo hrvatskih branitelja u ovom projektu u 2019. godini sudjuje s 60,5 milijuna kuna, a u 2020. godini s 29,7 milijuna kuna. Grad Dubrovnik u projektu sudjeluje s 10,8 milijuna kuna. Izgradit će se tako dvije zgrade sa 108 stanova. Za veterane bit će namijenjeno 65 stanova. Preostale 43 stambene jedinice, s dodatnih 20 garažnih i parkirališnih mjesta Grad Dubrovnik će kupiti za 38 milijuna kuna od Ministarstva hrvatskih branitelja temeljem ugovora o kupoprodaji koji će se sklopiti do kraja 2018. godine.

Ministar Medved rekao je "kako je u 20 godina postojanja Ministarstva hrvatskih branitelja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno stambeno zbrinulo 625 stradalnika Domovinskog rata".

- Dodijeljeno je 245 stanova, 347 stambenih kredita i 33 financijske potpore. Ukupna vrijednost je oko 200 milijuna kuna. U mandatu ove Vlade smo zbrinuli 33 stradalnika, od čega sedam dodjelom stanova, deset stambenih kredita te 16 financijskih potpora ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna. Nažalost u DNŽ još uvijek je stambeno nezbrinuto 679 stradalnika iz Domovinskog rada od čega je njih 110 podnijelo zahtjev za dodjelu stana u Gradu Dubrovniku. Stoga poduzimamo nove korake i danas ovdje polažemo temeljni kamen za početak radova ukupne vrijednosti 93 milijuna kuna, od čega Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjeluje s 44 milijuna kuna. Ovim projektom pokazujemo da skrbimo o stradalničkoj populaciji i u skladu s rokovima koje smo propisali zakonom riješiti stambeno pitanje naše stradalničke populacije. - rekao je ministar Medved.

- Nakon niza godina konačno krećemo s rješavanjem onoga što je davno trebalo riješiti, danas okrećemo novu stranicu. Za šest mjeseci ovo će biti mjesto smijeha i budućnosti te istovremeno vraćanje dugova iz prošlosti. Naš grad je jedan od rijetkih koji nije potpunosti riješio stambeno rješavanje hrvatskih branitelja, ali do kraja mandata ćemo ga riješiti stopostotno. Ovo je tek početak. Veći dio ide u namjenu za branitelje koji su na listi prvenstva, a drugi dio za prvi dubrovački POS, mlade obitelji koji ne mogu riješiti stambeno pitanje bez da Grad osigura stambene jedinice, što će biti slučaj ovdje neposredno uz one koji su bili spremni dati život za ovaj Grad. - rekao je gradonačelnik Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević kazala je da je "raduje činjenica da će i mnoge mlade obitelji imati riješeno stambeno pitanje", ističući "da vodstvo Grada Dubrovnika brine o svojim sugrađanima".

Na Danima hrvatskog turizma Dubrovnik su zaobišle značajnije nagrade. Zapravo, nagrađani su jedino gradski prometni redar Marko Šilje u kategoriji najboljeg djelatnika u cestovnom prijevozu te hotel Pucić Palace u kategoriji najuspješnijeg "stories" hotela.

U svim drugim kategorijama, a na Danima hrvatskog turizma ima ih poprilično, Dubrovnik ili nije bio među nominiranima ili jednostavno nije bio nagrađen.

Može se u Dubrovniku postaviti pitanje je li se turizam ispravno promišlja, može li ponuda biti bolja i raznovrsnija, ustvari puno je tu silnica koje treba promisliti. Primjerice, kako oživiti, odnosno izmjestiti iz povijesne jezgre glavninu noćnog života, gdje pronaći dodatnu vrijednost kako bi se sama ponuda disperzirala sa Straduna, ali stalno raditi i na poboljšanju kvalitete smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih usluga. Jasno kako stvari nisu idealne i kako uvijek postoji prostor za napredak.

Međutim, sva ta promišljanje ne bi trebala imati poveznice s činjenicom da su Dubrovnik zaobišle značajnije nagrade.

Naime, iz godine u godinu kriteriji organizatora manifestacije Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice podrazumijevaju da nagradu ne mora osvojiti onaj najbolji, već postoje tu i svojevrsni podstreci za zalaganje.
Ove godine tako se dogodilo da pobjednik bude Zagreb, što je zapravo smiješno jer je jasno da se Zagreb ne može mjeriti s Dubrovnikom ili Rovinjem.

Zagreb je u turističkom smislu odlučio napraviti zaokret, postavivši logiku da nije potrebna blizina mora kako bi se privuklo turiste. Oni koji redovito posjećuju Zagreb upravo će naglasiti to suživljavanje grada s turizmom, a što je eto honorirano na Danima hrvatskog turizma. Međutim, hoće li iduće godine nagradu dobiti Slavonski Brod ako učini neki zaokret? Kad se spomene Hrvatska i turizam zapravo Dubrovnik, Hvar ili Rovinj čovjeku padnu napamet, a upravo Dubrovnik, zajedno s Dalmacijom i Istrom dobrano puni državni proračun na račun turizma.

Ali, eto prema takvim kriterijima najbolji je Zagreb. Baš zato, Dubrovnik ne bi trebalo zamarati što se nije pronašao u društvu najboljih, kad je očito da su i Dani hrvatskog turizma ustvari manifestacija čiji su kriteriji vođeni zadovoljenjem svih aktera, što ustvari miče faktor realiteta sa samog priznanja, a samim tim i nekog prestiža.

Drugim riječima, Dubrovnik svoju "turističku bitku" već je dobio jer ostvaruje najbolje brojke uz dolaske i noćenja turista,  a tu su i uglavnom izvrsne reakcije turista na Dubrovnik. Jasno, puno je tu koraka uz koje i one negativnije strane treba poboljšati, ali neovisno o rezultatima Dana hrvatskog turizma.

Dr. don Niko Kličan (1938.-2018.) preminuo je nakon dulje bolesti u nedjelju, u Beču. Misa zadušnica nakon koje slijedi pokop na mjesnom groblju, bit će u župnoj crkvi sv. Srđa i Baha u Pridvorju u petak, u 15.30 sati.

Niko Kličan rođen je 21. svibnja 1938. u Pridvorju od roditelja Boža i Nike rođ. Cikut. Nakon gimnazije u Dubrovniku i teologije u Zagrebu, zaređen je u Dubrovniku 27. lipnja 1965. godine, a 4. srpnja iste godine u Pridvorju je slavio mladu misu.

Tijekom 1966. godine don Niko je bio u pastoralnoj službi u Suđurđu. Slijedeće 1967. godine otišao je na postdiplomski studij u Rim. Na Gregorijani je studirao društvene znanosti te je doktorirao 1975. godine. Vratio se u biskupiju sa željom da radi kao profesor. Preuzeo je župu u Trstenom, te je u isto vrijeme asistirao na teološkom fakultetu u Zagrebu. Zbog teške spojivosti tih dviju službi don Niko je uskoro otišao u Beč i tamo nastavio svoje svećeničko i profesorsko djelovanje. Iz Dubrovačke biskupije ekskardiniran je 2001. godine i inkardiniran je u Bečku nadbiskupiju. Osnivač je, a bio je više godine i predsjednik, Matice hrvatske u Beču. Na blagdan sv. Antuna 2015. godine u svom rodnom Pridvorju u Konavlima zlatnom misom proslavio je 50. obljetnicu svećeničke službe.

Životopis:

Dr. Niko Kličan rođen je 21.5. 1938 u Pridvorju u Konavlima.
Biskupsku klasičnu gimnaziju pohađao u Dubrovniku te tamo maturirao 27.6.1958.
27.6.1965 postaje svećenik Biskupije Dubrovnik.
24.6.1966 je diplomirao na Teološkom fakultetu u Zagrebu i postigao akademsku titulu za licencijat za teologiju.

1966 – 1968 radio kao svećenik na otoku Šipanu.
1968 – 1974 studirao je sociologiju na papinskom sveucilistu Gregoriana u Rimu gdje je 1974. doktorirao je sociologiju.
1974 – 1976 bio je župnik u Trstenom. Istovremeno je poučavao „socijalnu crkvenu nauku“ na rimsko-katoličkom Teoloskom fakultetu u Zagrebu te „sociologiju religija/vjera“ na Institutu za teolosku izobrazbu laika u Zagrebu.

Od 1. 5. 1977 živio je stalno u Austriji.
1977 – 1986 bio je kapelan u župi svetog Antuna u Beču
1978 – 1986 poučavao je vjerunauk na gimnazijama u Beču.
2002. postaje dekan gradskog dekanata Bečke nabiskupije.
1986. – 2007. bio je župnik u župi svetog Klemensa u Beču.
Također je bio član „Kirche in Not“ – „Crkva u nevolji“ – svećeničke organizacije Bečke nadbiskupije za pomoć progonjenih kršćana u istočnim europskim zemljama.
Nakon mirovine zamjenjuje često župnike i održava i dalje mise. Radi znanstveno na polju teologije. Dobiva razna odlikovanja od Bečke nadbiskupije za svoj angažirani rad. Cijeli život je vezan za svoju domovinu te za vrijeme mirovine osniva i dugi niz godina vodi „Maticu Hrvatsku“ u Beču. 1991-2001
2015. na Svetog Antu u svom rodnom Pridvorju zlatnom misom proslavio je 50. Obljetnicu svećeničke službe.
21.10.2018 u 18.20 sati umro je nakon duge i teške bolesti.

DPP

Netom što je portal Dubrovnikpress.hr objavio pismo stanara s fotografijama koje svjedoče o stanju Janjinske ulice kod crkve svetoga Mihajla, privatni vlasnici započeli su s uređenjem svojih parcela. Zadovoljni konačno započetim uređenjem svoje ulice stanovnici Janjinske redakciji portala Dubrovnikpress.hr uputili su novi dopis u kojem se zahvaljuju gradskoj upravi, koja je naložila privatnim vlasnicima uređenje svojih parcela, na brzoj reakciji. Novi dopis stanara Janjinske ulice prenosimo u cijelosti.

„Započelo je čišćenje u Janjinskoj ulici i nadamo se da će Gradske vlasti i dalje nastaviti brinuti o izgledu naše ulice jer ne tražimo puno, osim pristojnih uvjeta života stanara Janjinske svih generacija, od mladih do umirovljenika. Također apeliramo na gradsku upravu da odgovorne službe izvrše uvid na stanje javne rasvjete u našoj ulici koja je zastarjela, a neka rasvjetna tijela nemaju ni zaštitne kape. Za svake jače bure strahujemo da se stupovi javne rasvjete ne sruše na nekoga od nas. Hvala Gradu na ovoj intervenciji u vezi čišćenja, nadamo se da neće stati i da će nam sve riješiti od suhozida, neprimjerenih automobila koji zajedno sa kamionima, kombijima i ljeti kamperima ovdje stoje.

Hvala i redakciji portala Dubrovnikpress.hr koja je objavila glas građana jer malo je danas onih koji imaju hrabrosti vlasti i više rangiranima u društvu ukazati na istinu i probleme jer zbog straha za svoja radna mjesta i egzistenciju većina šuti i pravi se da čuje glas malih ljudi u ovom Gradu i slobodnoj nam Državi Hrvatskoj.” - naveli su u dopisu stanari Janjinske ulice.

U međuvremenu je redakciji portala Dubrovnikpress.hr stigao odgovor na upit iz gradske uprave, a koji je također potkrijepljen fotografijom koja svjedoči o početku radova na uređenju Janjinske. Odgovor iz gradske uprave također prenosimo u cijelosti.
„Po primitku informacije o narušenom suhozidu u navedenoj ulici i drugom komunalnom neredu Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika je još prošlog tjedna izvršilo očevid kojim je utvrđeno da se radi o parcelama u privatnom vlasništvu.

Vlasnicima je sukladno svojim ovlastima rješenjima naloženo uklanjanje kamena i zemlje s javne površine. Isto tako, naloženo je uklanjanje glomaznog otpada. Što se tiče oštećenog stupa javne rasvjete, izvršen je popravak oštećenja.

Naime, Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika je još dana 19. listopada 2018., postupajući prema odredbama Odluke u komunalnom redu, izdalo usmeno rješenje vlasniku za uređenje zelenila i uklanjanje urušenog suhozida, odnosno popravak istog. Dana 25. listopada vlasnik navedene tvrtke obavijestio je Komunalno redarstvo da je započeo s izvođenjem naloženih radova. Vlasnik će u slijedećih nekoliko dana sanirati pristupnu ulicu uz groblje gradnjom novog potpornog zida te će parcelu očistiti od nakupljenog smeća i raslinja.” - navode iz gradske uprave.

N.M.

U povodu njihovog Dana, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primio je dobrovoljne darivatelje krvi, jubilarce koji su krv darovali od 5 do 75 puta, predstavnike Crvenog križa i odjela Transfuzijske medicine Opće bolnice Dubrovnik.

Gradonačelnik je ovom prigodom zahvalio svima darivateljima na njihovom nesebičnom činu, posebno onima koji su više puta darovali krv, kao i svima koji rade na organizaciji, prikupljanju i obradi. U ime Crvenog križa Dubrovnik zahvalio je predsjednik, doktor Vicko Mihaljević, te istaknuo kako su darivatelji jako važni Crvenom križu i da zato svake godine obilježavaju ovaj Dan, a zahvalio im se i ravnatelj dubrovačkog CK Živko Šimunović.

''Darivajući krv, ovi ljudi stvaraju nacionalno bogatstvo i pomažu cijeloj našoj zajednici. Naš odjel ne bi mogao ni postojati bez naših darivatelja, a mi vodimo o njima računa jer su kao naša šira obitelj'', kazala je doktorica Vesna Polanda Lasica, voditeljica odjela Transfuzijske medicine.

Ove se godine u Hrvatskoj obilježava 65 godina dobrovoljnog darivanja krvi.

DPP

Djelatnik Grada Dubrovnika, prometni redar Marko Šilje, dobitnik je nagrade Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore u kategoriji "Čovjek, ključ uspjeha u turizmu", koja mu je dodijeljena u sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma. Tim mu je povodom dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio čestitku.
Poštovani gospodine Šilje,

Čestitam na zaista zasluženoj nagradi u kategoriji 'Čovjek, ključ uspjeha u turizmu' i zahvaljujem vam što predano i vrijedno obavljate posao prometnog redara, izuzetno bitnog za što bolje funkcioniranje prometa u našem gradu, te time doprinosite boljoj turističkoj slici Dubrovnika, ali i olakšavate svakodnevni život našim sugrađanima.

U više navrata imao sam priliku vidjeti vas ''na djelu'', vidjeti s kojom ozbiljnošću i posvećenosti pristupate svom poslu, često radeći u vrlo teškim uvjetima, no unatoč tome posve profesionalno i učinkovito. Vi ste najbolji primjer djelatnika Grada Dubrovnika i slika odnosa ove gradske uprave prema njezinim građanima.

Još jednom čestitam na nagradi i zahvaljujem Vama, ali i vašim kolegama prometnim redarima, na predanom radu u službi Grada Dubrovnika.

Mato Franković
Gradonačelnik

Nastavnici Školskog centra Ptuj iz Slovenije gostovali su u Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik tijekom proteklog tjedna. Trodnevna aktivnost mobilnosti odvijala se u sklopu Erasmus+ projekta Kibernetička napredna tehnologija (CAT). Tri strukovna nastavnika s bogatim iskustvom i brojnim međunarodnim uspjesima u robotici predstavili su učenicima i nastavnicima škole svoj dosadašnji rad i na zanimljiv i poučan način uveli ih u svijet mehatronike i robotike.

Edukacija nastavnika bila je usmjerena na praktičnu primjenu alata u nastavnom procesu i korištenje novih metoda i sadržaja u radu. Učenici i nastavnici upoznati su s procesnim mjerenjima, programima za izradu 3D modela, programskim jezikom Arduino, praktičnom primjenom mikroupravljača i senzora. Tijekom edukacija učenicima je predstavljena slovenska škola i njihovi uspjesi u robotici, posebno u RoboCup i RoboCup Junior natjecanjima kako bi ih se motiviralo za sudjelovanje u projektu.

U slobodno vrijeme gostima je organiziran obilazak grada, zidina i muzeja, posjet Srđu, a nezaobilazne su bile i gastronomske delicije našeg kraja.

"Ova aktivnost mobilnosti bila je motivirajuća za nastavnike i učenike škole, a ujedno je i uvod u drugi dio glavnih projektnih aktivnosti koje će se odvijati u Ptuju u prvoj polovici 2019. kada će učenici i nastavnici raditi na konstruiranju i programiranju robota." - napisali su iz Pomorsko-tehničke škole.

DPP

U noći sa subote na nedjelju, započinje zimsko računanje vremena te će se tako pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računati kao dva sata. Zimskim računanjem vremena počinje vrijediti i zakonska odredba prema kojoj su vozači obvezni na motornim vozilima tijekom vožnje danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske podsjećaju i da su vozači mopeda i motocikala dužni imati upaljena kratka svjetla na svojim vozilima tijekom cijele godine.
"Apeliramo na vozače da se pridržavaju navedene odredbe iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako bi bili što uočljiviji drugim sudionicima u prometu. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300,00 kuna." - piše u policijskoj obavijesti.

DPP

Dubrovački prometni redar Marko Šilje nagrađen je na Danima hrvatskog turizma u kategoriji najboljeg djelatnika u cestovnom prijevozu. Manifestacija Dani hrvatskog turizma održava se u Gradu Hvaru.

Inače, Šilje je nedavno za portal Dubrovnikpress.hr kazao kako je zaljubljen u posao koji radi.
- Na Pilama sam od 1. ožujka, sretan i zadovoljan. Da mi je netko rekao da ću ovo u životu raditi, rekao bi mu da ne bih ni u kom slučaju ali sad kad vidim da ima efekta od svog posla ne bih odustao. Najsretniji sam kad vidi da nema zastoja. Samo da promet ide, da se ne zaustavlja. U ovih pet mjeseci nikad mi se nije zaustavio promet. Gužva je, ali promet teče non-stop jer ne mogu dozvoliti da se Grad zaustavi. Znam da ljudi negoduju, pješacima smeta kad ih dugo zadržavam, ali to tako mora biti. - rekao je sredinom kolovoza Šilje, koji je ovu nagradu podijelio sa splitskim vozačem autobusa Antom Bonacinom.

Što se tiče same manifestacije, Šilje je nagrađen na prvoj večeri Dana Hrvatskog turizma, a na kojoj je, između ostaloga, Zagreb proglašen najuspješnijom "city break" destinacijom, a Mali Lošinj najuspješnijom destinacijom za ljetni odmorišni turizam.

V.S.

Potaknuti upitima građana, a u cilju što žurnijeg i neposrednijeg rješavanja komunalnih nedostataka u njihovim ulicama i kvartovima napominjemo da bilo kakve vrste oštećenja na javnim i prometnim površinama građani mogu prijaviti na kontakt telefone i e-mail adrese nadležnih upravnih odjela i službi koje mogu preuzeti na internatskoj stranici Grada Dubrovnika, stoji u obavijesti Grada Dubrovnika.

Građanima je dostupan i besplatni telefonski broj za prijavu kvarova na javnoj rasvjeti, ali i za prijavu drugih srodnih nedostataka na javnim površinama: 0800-20-30-20. Navedeni telefonski broj funkcionira na način da nakon govorne poruke i signala građani ostave poruku.

Na stranicama nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu dostupan za preuzimanje je i Obrazac za prijavu komunalnog nereda i nepropisno odloženog otpada.

Kao dodatna mogućnost za što hitnije rješavanje problema najrazličitije prirode, dostupna je platforma Dubrovačko oko. U samo nekoliko klikova, uključujući i neophodnu registraciju, građani mogu prijaviti različite kvarove, primjerice na javnoj rasvjeti, oštećenja na gradskim prometnicama ili bilo koji oblik komunalnog nereda tako što će korištenjem ove platforme poslati kratki opis problema, fotografiju i lokaciju. Na svaku predanu prijavu podnositelji dobiju odgovor o statusu rješavanja. Podsjećamo i da osim web stranice građanima je na raspolaganju i pripadajuća istoimena aplikacija koja se za Android i iOS operativne sustave može preuzeti OVDJE.

Također, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad, na raspolaganju građanima su mjesni odbori i gradski kotarevi čijim vijećima, odnosno tajnicima, mogu iznijeti sve komunalne probleme ili različite prijedloge koji će unaprijediti njihov svakodnevni život, a adresar s kontakt podacima objavljen je na internetskoj stranici Grada Dubrovnika OVDJE.

DPP

U povodu Dana dobrovoljnih davatelja krvi, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik dodijelio je priznanja višestrukim darivateljima krvi. Ovo godine dodijeljeno je 81 priznanje za pet, deset, dvadeset, dvadeset i pet, trideset, četrdeset, pedeset i sedamdeset i pet puta darovanu krv, ali i šest obiteljskih zahvalnica, dakle onih namijenjeih obiteljima u kojima barem dva člana darivaju krv.

Darivatelji koji su dobili priznanje i srebreni znak Hrvatskog Crvenog križa za 75 puta darovanu krv su Edin Čerimagić i Zdravko Cvitanović. Darivatelj koji je ove godine imao završno 42. darivanje Željko Kulišić. Pak, darivatelji koji su ove godine dobili priznanje i brončani znak Hrvatskog Crvenog križa za 50 puta darovanu krv su Ante Vujičić, Božo Papac, Ivo Kalinić, Vlaho Lujo i Mario Klokoč. Obiteljske zahvalnice dodijeljene su obiteljima Obradović, Slade, Obuljen, Baletić, Bupić, Matković i Rikalo.

Prizanja za četrdeset darivanja dobili su: Ivica Matana, Željan Petrić, Božo Sesjak, Miho Soljačić i Marko Žitković, dok su za pedeset darivanja krvi dobili priznanje: Ivo Kalinić, Mario Klokoč, Vlaho Lujo, Božo Papac i Ante Vujičić. Priznanja za trideset darivanja krvi dobili su: Romeo Boroje, Davor Jurković, Nikša Kisić, Tonči Kovačević, Vlaho Lučić, Branko Radić, Ivo Rilović, Antonio Rušić, Srđan Todorović i Ilija Vodopić.

Prizanja za deset darivanja dobili su: Nikša Bušlje, Denis Dilberović, Jadranka Dubčić, Frankica Đuraš, Ivan Herceg, Maro Kalinić, Antonija Kapetanović, Marinko Kmetović, Denis Konjević, Franka Kristović, Robert Loginka, Ante Lučić, Luka Markić, Andriana Matušić, Jakov Nodilo, Jadranka Pantović, Josip Perutina, Teo Putica, Marko Radojčić, Domagoj Režić, Dijana Rikalo, Valentina Roso, Nikša Slade, Ilija Stražičić, Darko Surla, Niko Trtoman i Ante Volarević.

Priznanja povodom pet darivanja krvi dobili su: Maris Arbanasin, Maja Biuk, Lucija Cvjetković, Franica Dujmović, Katica Grgurin, Marija Gverović, Ella Karamatić, Ana Kristić, Sanja Metković, Ines Regović, Dubravka Rilović, Vesna Šanovsky, Tea Tomelić, Katija Violić, Darija Vukas i Mirjana Zec.

- Svake godine obilježavamo Dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Jedna doza krvi otprilike spasi tri života, a mi na skromni način dodijeljujemo priznanja kako bi se tim ljudima zahvalili za ono što nesebično daju, a nema ljepše nego spasiti nečiji život. - rekao je predsjednik GDCK Dubrovnik dr. Vicko Mihaljević.

Ravnatelj dubrovačkog GDCK Živko Šimunović također se zahvalio darivateljima krvi, kazavši i kako ga raduju aktivnosti koje članovi Društva provode.

Novinarima su se obratili i Zdravko Cvitanović te Edin Čerimagić, koji su danas dobili priznanje za 75 puta darovanu krv. Cvitanović je kazao kako mu darivanje krvi pričinja veliko zadovoljstvo, dodajući da je s darivanjem počeo sa 17 godina. Čerimagić je kazao kako je ciljano dao krv 1976. godine kako bi spasio život prijatelju. Dodao je da svi u njegovoj obitelji dobrovoljno darivaju krv.

V.S.

Stranke desnog predznaka, kako na državnom nivou, a tako i dubrovačkom u principu doživljavaju neuspjehe na izborima što je u neskladu s europskim trendom gdje ovakve stranke bilježe porast u potpori građana.

Dakle, niti dubrovački politički prostor nije bitno drugačiji od onog državnog, gdje ustvari stranke desnice mogu ući u predstavničko tijelo građana kroz neku koaliciju, što jasno dovodi u pitanje njihovu samu političku opstojnost u Gradu Dubrovniku.

MARKOVIĆ (HRAST): KLJUČ U UJEDINJENJU

Trenutno, upravo na račun koalicije faktor u dubrovačkom političkom životu je Hrast kojega u Gradu vodi Krešimir Marković, a koji je postao i gradski vijećnik, što za ipak malu i relativno novu stranku predstavlja uspjeh.
- Naš odnos s HDZ-om je dobar, od početka je dobar i taj odnos se nastavio i kvalitetno se razvija. Što će biti poslije, ne mogu predviđati, ali za sad je odnos dobar i kvalitetan. Oni su tražili suradnju, mi smo pristali. - kazao je Marković za portal Dubrovnikpress.hr.
No, neizbježno pitanje je može li Hrast sam polučiti značajan rezultat na izborima.
- Morat ćemo donijeti tu odluku. Mislim da kad je nešto dobro, a naš odnos s HDZ-om je dobar to ne treba mijenjati. No, mi ćemo vidjeti kako ćemo na izbore izaći. Za sad HDZ očito smatra da smo im mi dodatna snaga za biračko tijelo u Gradu Dubrovniku. - naveo je Marković.

Odgovorio je na pitanje što smatra glavnim uzrokom da stranke desnog predznaka ne mogu polučiti bolje rezultate.
- Desne stranke bi mogle biti kvalitetnije organizirane, isto kao i stranke lijevog predznaka. Moglo se drugačijim pristupom više ostvariti. Ali, da bi se to postiglo trebalo na drugačiji način djelovati. Izlaziti u javnost kao jedna opcija, ujediniti se. Mislim da je u podjeli glavni problem dosadašnjih neuspjeha. - zaključio je Marković, koji je naveo kako Hrast u Gradu Dubrovniku ima oko 50 članova.

ŠIMUNOVIĆ (HSP AS): PRAVA DESNICA ĆE UVIJEK IMATI SVOJ PROSTOR

Ono što su HDZ-u sad Marković i Hrast, nekoć su bili HSP AS i njegov predsjednik Ivan Šimunović, koji je također zahvaljujući koaliciji s HDZ-om uživao ulogu dubrovačkog gradskog vijećnika.
- Nas sad nema u Gradskom vijeću Vijeću, ovaj put nismo zastupljeni. Ali, mi djelujemo kako smo djelovali, pokušavamo se pripremati za izbore koji će biti za dvije godine, ako možda ne i prije toga. A brzo su i europski izbori. - naveo je Šimunović, kazavši kako u županiji HSP AS broji 450 članova, a u Gradu Dubrovniku njih 120.
- Dakle, to je neki okvir koji je bio i svih prijašnjih godina. Moram vjerovati i vjerujem da postoji prostor za HSP AS u Dubrovniku. Vidimo da desnica dobiva značajne glasove diljem Europe. Taj omjer je realan, tu se radi od nekih od pet do 15 posto glasova. Šansa za rastom je i u neradu aktualne vlasti. Vjerujem da možemo računati na pet, sedam ili devet posto glasova na izbora. Nažalost, u nas je desnica raštrkana, ali mislim da se to treba "porihtati" i da će prava desnica uvijek imati svoj prostor. - precizirao je predsjednik dubrovačkog HSP-a AS Ivan Šimunović.

VUKOTIĆ: NAPOKON JE DOŠLO VRIJEME DA DESNE I LIJE STRANKE NISU POTREBNE

Zanimljiv sugovornik na temu političkih prilika i neprilika je Slobodan Vukotić, inače bivši predsjednik dubrovačkog HSP AS, ispred kojega je također djelovao kao gradski vijećnik Grada Dubrovnika.

Dakle, radi se o osobi koja je djelovala kao predsjednik stranke desne preferencije, a koju trenutne političke dužnosti ne sprječavaju da kaže ono što misli.
- Mišljenja sam da je došlo vrijeme u kojem napokon i desne i lijeve političke stranke nisu potrebne! Svi se trebaju okrenuti gospodarstvu, razvojnim projektima, borbi protiv korupcije i kriminala, posebno u državnim institucijama. Glasači očito shvaćaju da se treba okrenuti razvoju, a ne nekakvim podjelama na lijeve ili desna. Ne mislim da se neka ekstremno politička opcija može vratiti na političku scenu, osim onih koji će se zauzeti za razvij u svojim zajednicama. - objasnio je Vukotić.
- Pazite, nije suvišno niti loše voljeti domovinu, voljeti svoj dom, ali bilo kakva ekstremna politika ne može dovesti do rezultata, niti politička stranka ekstremno desnog predznaka može pronaći svoje mjesto na političkoj sceni. - rezolutan je Vukotić.

Objasnio je i zašto smatra da su te stranke izgubile dio članstva.
- Recimo da su neki pravaških pretenzija ušli u politiku da se obračunaju s korupcijom i kriminalu poglavito u HDZ-u, ali i SDP-u. Ta manjina je naposljetku ulazila u koalicije s HDZ-om i shvatila da ne može ništa promijeniti. Onda su se i povukli. Nažalost, apatično je stanje na političkoj sceni, bez obzira o kome se radilo. Mislim da su ljudi izgubili volju da se nešto može promijeniti dok su ovakvi na vlasti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr nekadašnji predsjednik dubrovačkog HSP AS Slobodan Vukotić.