Novoizgrađenu crkvu sv. Antuna u Korčuli u nazočnosti velikog broja vjernika u nedjelju na koncelebriranom misnom slavlju posvetio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Nova crkva sv. Antuna s pastoralnim centrom izgrađena je u nešto više od dvije godine u predjelu “pod sv. Antunom”, a pripada župi sv. Marka u Korčuli. To je prva veća crkva koja se iz temelja izgradila na području Dubrovačke biskupije nakon više desetljeća.

Župnik don Frano Kuraja pozdravio je okupljene i poželio im dobrodošlicu istaknuvši kako je njegova radost tim veća jer se ne gradi i ne posvećuje nova crkva često u biskupiji, a kamoli u jednoj župi. Također je vjernike upoznao sa samim obredom posvete crkve koji uključuje i posvetu oltara, kako bi ga bolje razumjeli.

Ključeve crkve dubrovačkom biskupu predao je glavni projektant crkve Stjepo Butjer koji je u prigodnom obraćanju kazao kako je kompleks pastoralnog centra s crkvom specifična i vrlo zahtjevna građevina, te je predstavio ideje koje su ih vodile pri projektiranju, a zatim i dijelove ovog građevinskog sklopa. Dobro je da se crkva s pastoralnim centrom nalazi u neposrednoj blizini škole jer se tako osjeća duh mladosti, kazao je.

Osvrnuvši se na posvetu nove korčulanske crkve dubrovački biskup je kazao kako je on bio jedan od onih koji su se od početka protivili izgradnji ove crkve, a glavni razlog za to je bila zabrinutost zbog stanja svećenika u biskupiji jer ih nema dovoljno svećenika i jer su oni sve stariji. „Ne možemo graditi nove crkve kad ne možemo održavati ni one stare“, ne možemo dolaziti svim vjernicima jer nas nema nego ćemo morati čekati da vjernici dolaze k nama, objasnio je biskup svoje razloge. A onda je, susrećući ljude iz ove zajednice u pastoralnom pohodu i na druge načine, ali i penjući se sam skalinima do male crkve sv. Antuna i vidjevši kako je to svake nedjelje gore imati misu, prepoznao taj „silan svijet“ i sažalilo mu se nad njima. Tako je dao konačnu dozvolu za gradnju crkve, nakon što je prošla sva crkvena procedura, a imajući stalno pred očima vjernike „pod sv. Antunom“. Zamolio ih je zato da zdušno mole za nova svećenička zvanja kako bi u budućnosti imao tko tu predslaviti misu.

Gradonačelnik grada Korčule Andrija Fabris čestitao je župniku i zahvalio mu na ovom velikom događaju. Podsjetio je kako je u 19. stoljeću u Korčuli posvećena zadnja crkva te da će se ovog događaja svi uvijek rado sjećati u svojim životima. Zahvalio je i što je gradnjom ove crkve uspostavljena duhovna veza između starog i novog dijela Korčule.

Financijska sredstva utrošena za izgradnju iznose 19.500 000 kuna, a pokrivena su najvećim dijelom iz vlastitih sredstava župe, donacija vjernika i institucija te manjim dijelom kreditnim zaduženjem.

Zemljište na kojem je izgrađena crkva i pastoralni centar Republika Hrvatska darovala je Dubrovačkoj biskupiji, odnosno župi sv. Marka, a riječ je o području na kojem je bio bivši vojni kompleks. Veličina ukupnog prostora je 5.500 m2, a bruto površina objekata je 1.700 m2. Investitor objekta je župa sv. Marka u Korčuli na čelu sa župnikom don Franom Kurajom dok je izvođač radova građevinska tvrtka "Alfaplan Građenje d.o.o. Dubrovnik" uz nadzor “Capella d.o.o. Dubrovnik” te kooperanti za različite poslove.

Radovi su počeli 30. ožujka 2016. godine. Kamen temeljac blagoslovio je biskup Uzinić 14. lipnja iste godine. Sam kamen temeljac je dio raketiranog kamenog križa s dubrovačkog brda Srđ kojeg je blagoslovio sv. Ivan Pavao II., papa, za vrijeme svog pastirskog pohoda Dubrovniku 2003. godine. Uz kamen temeljac u temelje nove crkve položena je i povelja s podacima o gradnji.

Završena je gradnja i uređenje crkve i zvonika, a interijer pastoralnog centra se još treba dovršiti. U sklopu objekta nalazi se i župni ured s pratećim prostorima, arhiv, biblioteka, dvorana za vjeronauk, polivalentna dvorana, smještajni dio, tehnički prostori itd. Vanjsko uređenje koje još treba napraviti uključuje parking i prometnicu kao i prostor za vanjsko slavljenje mise.

Crkva sv. Antuna u Korčuli izgrađena je u klasičnom modernom izričaju s izdvojenim zvonikom i mozaikom Isusa Krista poviše glavnog ulaza s porukom: "Venite ad me omnes" (Dođite k meni svi, Mt 11,28a). Mozaik je osmislio umjetnik Eugen Varzić.

Na zvoniku pored crkve nalaze se tri crkvena zvona. Najveće zvono saliveno je u čast sv. Antuna, drugo zvono u čast sv. Todora, zaštitnika Grada Korčule, a treće u čast Blažene Djevice Marije.

U crkvi se nalazi veliki križ u prezbiteriju, te bočno kipovi Blažene Djevice Marije i sv. Antuna kao i križni put od kamene prašine. Vitraji prikazuju papu sv. Ivana Pavla II., bl. Mariju Propetog Petković, a ostali će prikazivati hrvatske svece i blaženike. Površina crkve je 400 m2, sakristija i kor imaju 100 m2 , što iznosi ukupno 500 m2.

Na misi posvete crkve uz brojne domaće vjernike i hodočasnike iz drugih mjesta bili su nazočni i župan Nikola Dobroslavić te njegov zamjenik Joško Cebalo, kao i predstavnici raznih institucija te članovi bratovština i redovničkih zajednica.

Dubrovačka biskupija/DPP

Otišla je Marijana, a ja još uvijek čujem njezin glas u eteru Radio Dubrovnika. Kao da je još tu, kao da se ništa nije dogodilo, kao da je jutros došla na posao, poželjela svojim slušateljima dobro jutro te onako puna energije krenula zvati dežurne službe i prikupljati informacije je li možda nevrijeme koje je sinoć protutnjalo našim područjem gdje učinilo kakvu štetu pa onda o svemu tome obavijestila slušatelje. Jer takva je bila Marijana.

Da, U Dubrovniku je nakon teške bolesti u 49. godini života preminula dugogodišnja novinarka Radio Dubrovnika Marijana Puhjera. Cijeli svoj radni provela je na Radio Dubrovniku, na kojemu je od 1994. posebnom energijom, onako kako je to samo Marijana znala, neumorno pratila i izvještavala o svim važnijim događajima u Gradu i šire.

Posebna je i zadivljujuća bila energija i snaga kojom se Marijana do posljednjeg trenutka nosila s teškom bolešću, baš kao što je istom tom energijom i žarom pratila nedavno Svjetsko nogometno prvenstveno, naravno navijajući za Vatrene, jer Marijana je bila strastvena navijačica vatrenih, i Hajduka. Sve što je radila, radila je s velikom strašću, novinarstvo joj je bila najveća. Uvijek aktivna, kad je bolest odvojila od posla nije stala, redovno bi izvještavala kolege o svemu što je vidjela, čula, snimila...

Marijana će jako nedostajati svima, njenim slušateljima, kolegama, a naravno najviše i posebno obitelji.

Posljednji ispraćaj Marijane Puhjere bit će na Dančama u srijedu u 18 sati.

Nikolina Metković

U sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara nastupio je hvaljeni Kvartet Schumann sinoć, 23. srpnja u atriju Kneževa dvora. Violinisti Erik i Ken Schumann, violistica Liisa Randalu i čelist Mark Schumann pred oduševljenom festivalskom publikom izveli su djela Haydna, Takemitsua i Schuberta.

Već prva skladba sinoćnjeg koncerta, Gudački kvartet u B-duru Josepha Haydna koji prati naziv Izlazak sunca, potaknula je gromoglasan, dugotrajan pljesak i ovacije festivalske publike, za koju bi se moglo reći da je bila gotovo navijački raspoložena. Oduševljenje se nastavilo kroz cijeli koncert, posebice u drugom dijelu, kada su vrsni gudači izveli Schubertov mračni, ali dojmljivi Gudački kvartet u d-molu, Smrt i Djevojka. Izvedba je ispraćena iskrenim ovacijama, a kvartet je na poklon publici zasvirao Mendelssohna. Sinoćnjim koncertom Kvartet Schumann potvrdio je status jednog od najboljih ansambala u svijetu. Izvedbu je iz publike pratio i violinist Stefan Milenković čija majstorska radionica u sklopu 69. Igara počinje danas.

Kvartet Schumann trenutno je u trogodišnjem rezidentnom angažmanu u Chamber Music Society u njujorškome Lincoln Centru, koji je započeo u prosincu 2016. godine. Očekuju ih nastupi na američkoj turneji i na festivalima u Južnoj Americi, Italiji i Švicarskoj te na festivalu Mozartov tjedan u Salzburgu. Održat će i koncerte u glazbenim metropolama poput Londona, Hamburga, Berlina, Amsterdama, Firence i Pariza. Nastupit će kao 'zvijezda' Mozartfesta u Würzburgu, te koncertnog serijala “Oraniensteiner Konzerte”, a dva koncerta će održati i u okviru svog dugogodišnjeg rezidentnog angažmana u dvorani Robert-Schumann-Saal u Düsseldorfu.

Idući u nizu festivalskih glazbenih programa u atriju Kneževa dvora je klavirski recital Ivana Krpana, koji je prvotno bio zakazan za 15. srpnja, ali je zbog finalne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva odgođen za subotu, 28. srpnja s početkom u 21.30. Na programu recitala su Schumannove Arabeska i Fantazija te dvadeset i četiri preludija Frédérica Chopina.

K.L.

Od ukupno 118 županijskih plaža, more na 112 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, stoji u priooćenju Županije dubrovačko-neretbanske. Naime, za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je peto redovno ispitivanje mora na 118 plaža u periodu od 09. srpnja do 20. srpnja.

More na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu, plaži Prapratno u Općini Ston i Smokovjenac u Župi dubrovačkoj je bilo dobre kakvoće, dok je more na plaži Mlini i Srebreno u Župi dubrovačkoj te u Kobašu u Općini Ston ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

Također,Na plaži Hotela Plat uzorkovani su dodatni uzorci mora za kupanje 10. i 11. srpnja Rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja. Na plaži Hotela Rixos Libertas uzorkovani su dodatni uzorci mora za kupanje od 10. do 19. srpnja. Rezultati ispitivanja od 16. do 19. srpnja udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja.

DPP

Uz predstavu smo pokušali ući u odnos između umjetnika novca, politike, društva, rekao je na konferenciji za novinare redatelj predstave "Michelangelo" Sebastijan Horvat. Radi se o prvoj dramskoj premijeri Dubrovačkih ljetnih igara, koja će se održati u petak, na Lokrumu, u 21.30 sati.

Predstava je nastala po drami "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže, a izvest će se u suorganizaciji s HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.
- Pokušavali smo ući u neki odnos, dijalog s Krležom. S ciljem da  ispoštujemo njegov tekst, ali ujedno sa sviješću da Krležini tekstovi nisu završeni za sva vremena. Tako da je ovo i jedan razgovor s Krležom, Dubrovačkim ljetnim igrama, glumcima, umjetnošću u kazalištu danas. - rekao je redatelj Horvat.

Za adaptaciju i dramaturgiju zadužen je Milan Marković Matthis.
- Uvijek je jako inspirativno kad se radi Krleža. Prilika je to da se bavimo i vremenom u kojem mi živimo. Pisao sam dio teksta za ovu predstavu, mogu reći da je na ravni jezika to formativno iskustvo, svaki put sam puno naučio iz tog dijaloga i mislim da je to jedna od ključnih stvari za ovu predstavu. Kad se radi o Krleži, postoji tu dužnost da se bavimo razmišljanjem na društveno-političkom polju, ali i tome što je kazalište danas i kakva je njegova uloga u vremenu u kojem živimo. - objasnio je Marković Matthis.

Glumac Rakan Rushaidat, koji igra Michelangela, rekao je kako se isprva prepao.
- Mislio sam se kako ću to izvesti, ali kad sam vidio tekst to opterećenje je splasnulo. Jer sam shvatio da se mi bavimo Michelangelom kao temom. Što sam više ulazio u tekst, vidio sam da smo mi svi Michelangelo, svi se bavimo s tom temom. To su predstave u kojima volim biti. - kazao je Rushaidat.

Autorski tim uz Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa čine Igor Vasiljev koji potpisuje scenografiju i video, kostimografkinja je Belinda Radulović, autorica glazbe Karmina Šilec, suradnica za pokret Ivana Kalc, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, a oblikovatelj tona Saša Predovan. U podjeli su glumci riječke Hrvatske drame Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Marija Tadić, Aleksandar Cvjetković, Edi Ćelić, Dean Krivačić, Jasmin Mekić, Nikola Nedić, član Talijanske drame riječkog HNK Giuseppe Nicodemo, a velike uloge Michelangela u prvom činu predstave te Redatelja u drugom činu pripale su Rakanu Rushaidatu (Zagrebačko kazalište mladih) te Jerku Marčiću (Kazalište Kerempuh). U predstavi sudjeluje i Kor fanatika.

Michelangelo će na 69. Igrama imati ukupno pet izvedbi, dakle osim premijere u petak, predstave će se odigrati 28., 29., 30. i 31. srpnja. Prijevoz brodom na otok Lokrum uključen je u cijenu ulaznice. Brodovi polaze iz Porta u 20.30 i 20.45.

Dubrovnik bi kroz 2019. godinu trebao subvencionirati smještaj policijskim službenicima, a za što su ugovor još na dan otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara potpisali gradonačelnik Mato Franković i i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Radi se ovdje o značajnoj stvari, koja eto i nije doživjela neku određenu pozornost u dubrovačkoj javnosti.

Evo, danas je voditelj Stožera za provedbu mjera sigurnosti u turističkoj sezoni Željko Prša za Jutarnji list izjavio kako će ta subvencija iznositi dvije tisuće kuna. Koliko god to bilo zapravo dobro, jer u turističkoj sezoni policajci nisu na odmet, pogotovo oni koji bi uvodili reda u prometu i na graničnim prijelazima, u drugu ruku je žalosno da Ministarstvo unutarnjih poslova nije sposobno osigurati smještaj policajcima. A nije da se infrastrukture nema.

Portal Dubrovnikpress.hr već je pisao o bivšoj zgradi Prometne policije u Gružu koja se danas nalazi u derutnom stanju. Godinama se ponavljala mantra kako bi ona, kad se obnovi, trebala služiti za smještaj policajaca. No, na upit portala Dubrovnikpress.hr još prošle jeseni odgovoreno je kako za tim nema potrebe jer je obnovljena zgrada Mladost u Kuparima. Stoga, zgrada u Gružu služit će za poslovne potrebe službi PU dubrovačko-neretvanske.

Tako ispada da će Grad Dubrovnik subvencionirati smještaj policajaca, koji su na jugu Hrvatske izuzetno potrebni, što su uostalom nedavno i iz PU dubrovačko-neretvanske potvrdili za portal Dubrovnikpress.hr, dok sami MUP eto smatra da svoju zgradu nema potrebe obnavljati za smještaj policajaca, iako očito smještajnih jedinica nedostaje. Apsurd na hrvatski način.

Inače, Grad će subvencionirati i uređenje Vila Palme. Stoga, ovaj primjer sa sufinanciranjem smještaja policajaca nije prvi, a vjerojatno niti zadnji slučaj gdje Grad Dubrovnik "uskače" na područje koje bi trebalo biti pod državnom ingerencijom.

Dubrovnik je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario rekordne turističke rezultate! Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, od 1. siječnja do 22. srpnja 2017.godine, u Dubrovniku je boravilo 626 548 turista, što je 6 % više nego u istom razdoblju 2017. godine. Ove godine su ostvarena dva milijuna noćenja tri dana ranije nego prošle godine. Na dan 22. srpnja ostvareno je 2 010 250 noćenja, odnosno 4 % više nego prošle godine. Trenutno u Dubrovniku boravi gotovo 26 000 turista.

U prvih sedam mjeseci najbrojniji su turisti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Australije, Finske, Španjolske, Norveške, Švedske.

U hotelskom smještaju je od 1. siječnja do 22. srpnja ove godine boravilo 354 249 gostiju, što je porast od 5 % u odnosu na prošlu godinu, te je ostvareno 1 114 083 noćenja, 3 % više nego prošle godine. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti u prvoj polovici godine iz slijedećih zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Finska, Austrija, Španjolska, Švedska i Japan.

U privatnom smještaju u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno je 202 074 dolazaka, odnosno 11 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 677 770 noćenja, što je 8 % više nego 2017. godine. Najbrojniji turisti u privatnom smještaju bili su iz zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD, Njemačka, Francuska, Australija, Norveška, Kanada, Španjolska, Finska i Švedska.

TZ Grada Dubrovnika

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su 22 prometne nesreće, od kojih 13 s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a 17 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno devet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 883 represivne mjere od kojih izdvajamo 424 mjere poduzete zbog prekoračenja brzine, 98 zbog nepropisnog zaustavnja i parkiranja, 82 zbog nekorištenja sigurnosnih pojasa, 68 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja i 20 mjera poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

D.B.

Hrvatski Sabor objavio je koliko su zastupnici osmoga saziva Hrvatskog Sabora potrošili u 2018. godini. Dakle, Sabor je u razdoblju od 1. siječnja do 10. srpnja ove godine ukupno na dnevnice, automobil, cestarinu, avion, hotel, stanarinu, režije te odvojeni život zastupnika potrošio 5,1 milijun kuna

U tom kontekstu zanimljivo je i vidjeti koliki je trošak jedine saborske zastupnice iz Dubrovnika, HDZ-ove Sanje Putica. On iznosi 83.608 kuna te je pri samom vrhu najvećih potrošača. Saborski prvak u ovom smislu je SDP-ov Domagoj Hajduković čiji je izdatak 89.913 kuna.

Od ostalih zastupnika s juga Hrvatske, izdatci HDZ-ovog Branka Bačića iznose 50.358 kuna. Mostov Božo Petrov potrošio je 12.900 kuna, a njegov stranački kolega Nikola Grmoja 35.361 kuna. Pak, Vlaho Orepić potrošio je 45.688 kuna.

V.S.

Sljedeća sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se održat će se u četvrtak. Inače, i ova sjednica kao i nekoliko prethodnih, počet će u 11 sati, a na njoj će se naći samo tri točke.

Osim vijećničkih pitanja, raspravljat će se tako i o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Tehničko-tehnološki blok Osojnik“, ali i o određivanju lokacije za odlaganje viška iskopa koji predstavljaju sirovinu kod izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.

V.S.

Promocija Zbornika Dubrovačkih muzeja IV bit će održana u atriju Kneževa dvora u utorak, u 20.30 sati. Zbornik će promovirati akademik Radoslav Tomić, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, voditeljica Kulturno-povijenog muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender i kustos Arheološkoga muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić.

U četvrtom broju Zbornika Dubrovačkih muzeja, koji na početku donosi “In memoriam” Anici Kisić, u prosincu prošle godine preminuloj muzejskoj savjetnici u mirovini i dugogodišnjoj voditeljici Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, se može čitati o korintskoj reljefnoj keramici s Mljeta, antičkom natpisu kod crkve sv. Ivana u Ljutoj, dubinskom pretraživanju morskog dna Konavala i Župskog zaljeva, rezultatima novijih arheoloških istraživanja na prostoru ispod Bunićeve poljane, stećcima kod crkve sv. Barbare u Dubravci, konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima na stećcima konavoskog područja, rezultatima arheoloških istražnih radova na predjelu zapadnog predziđa dubrovačkih zidina od Pila do kule Puncijele, topu iz Molunta u kontekstu francusko-ruskoga pomorskog sukoba u jesen 1806., majstoru vratnica portala Kneževa dvora, slikarima u Dubrovniku u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, dagerotipijskoj djelatnosti u Dubrovniku i sačuvanim primjercima, novovjekim vezama dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda, plakatu Marka Rašice iz fundusa Dubrovačkih muzeja, nedavno otkrivenom nepoznatom djelu dubrovačkog zlatara Ivana Progonovića, svečanim “ubruscima oko vrata” iz fundusa dubrovačkog Etnografskog muzeja, Ferićevoj Perijegezi, te muzeju danas kao mjestu zabave, doživljaja i doživotnog učenja.

Riječ je o sedam izvornih znanstvenih članaka, četiri prethodna priopćenja, dva pregledna i tri stručna članka, te jednom izlaganju sa znanstvenog skupa. Urednik Zbornike je dr. sc. Domagoj Perkić, a autori priloga Liljana Kovačić, Niko Kapetanić, dr. sc. Luka Bekić, Maris Kristović, dr. sc. Domagoj Perkić, dr. sc. Vinka Marinković, dr. sc. Domagoj Mudronja, Domagoj Kristović, Igor Mihajlović, Renato Gianni Ridella, Pavica Vilać, dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, Marina Filipović, doc. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, Leona Ribić, Renata Andjus, Barbara Margaretić, Matko Đevoić i Aleksandra Piteša.

J.A.B.

Franjevačka svetkovina, Gospa od anđela (Blažena Djevica Marija Anđeoska) slavi se 2. kolovoza, a vezana je uz obraćenje svetog Franje Asiškog, koje se dogodilo na taj dan 1208. u crkvici svete Marije od Anđela, podno grada Asiza, poznatoj pod imenom Porcijunkula. Ta crkvica bila je okupljalište prvih Franjinih sljedbenika, i postala je svojevrsna kolijevka franjevaštva, u kojoj je Franjo osnovao Red Male braće (Ordo Fratrum Minorum). Za tu svetkovinu vezan je dan potpunog oprosta, tzv. Porcijunkulskog oprosta, kada u svim franjevačkim i u župnim crkvama  diljem svijeta vjernici mogu dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni.

Kako u drugim franjevačkim crkvama, tako i u crkvi Male braće svake godine tradicionalno se slavi blagdan Porcijunkule. Od 18. stoljeća vezan je on tu uz sliku Marijina navještenja, koja je naslikana prema centralnoj sceni slike koja se nalazi u Asizu u crkvi Gospe od Anđela, nastaloj još u 14. stoljeću.

U crkvi Male braće, 2. kolovoza 2018., uz izloženu sliku Navještenja Marijina, dan Porcijunkulskog oprosta bit će slavljen svetim misama u 7 i u 19 sati.

DPP