U 62. godini života, nakon teške bolesti, preminuo je akademik Nenad Vekarić. Rođen je 26. prosinca 1955. u Splitu. Pravni fakultet završio je u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1984. godine zaposlen u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a od 1987. je upravitelj tog zavoda. Od 10. svibnja 2012. godine redoviti je član Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Znanstveni opus Nenada Vekarića, koji sadrži više od 20 knjiga i više od 50 znanstvenih rasprava, napisanih samostalno ili u suautorstvu, usmjeren je na područje povijesne demografije. Svoju istraživačku energiju trošio je na izučavanje povijesti stanovništva Dubrovnika i Dubrovačke Republike, a najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te proučavajući razne slojeve stanovništva južne Hrvatske.

Godine 2005. kreirao je doktorski studij Povijest stanovništva, što je prvi doktorski studij iz područja povijesne demografije u Hrvatskoj i prvi doktorski studij na Sveučilištu u Dubrovniku uopće. Kao upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u posljednjih dvadesetak godina uspio je okupiti zavidan broj kvalitetnih suradnika, stvoriti krug povjesničara kojemu je Dubrovnik okosnica proučavanja i koji, njegujući timski rad, postiže izvanredne rezultate.

Nenad Vekarić dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika 1989. godine, nagrade Županije Dubrovačko-neretvanske 1997. te nagrade Slobodne Dalmacije za znanost 2005. kao i nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2005).

Nenad Vekarić obnašao je i dužnost zamjenika gradonačelnika Dubrovnika. Bio je gradski vijećnik i član HNS-a iz kojega je istupio nakon što je HNS na nacionalnoj razini dogovorio koaliciju s HDZ-om. Od lipnja 2017. bio je nezavisni vijećnik u aktualnom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

N.M.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila odluku o izmjeni Odluke o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - luke nautičkog turizma - Marina Gruž. Naime, u obrazloženju Vlade navodi se kako je zaprimljena molba Laguna Tradea, odnosno ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - luke nautičkog turizma - Marina Gruž, za produljenjem roka za izgradnju luke i predaju davatelju koncesije uporabne dozvole, a molba je i prihvaćena.

Odlukom o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke, ovlaštenik koncesije zadužen je u roku od tri godine od dana zaključenja Ugovora o koncesiji dovršiti izgradnju luke i predati davatelju koncesije uporabnu dozvolu za što je rok istekao 1. srpnja 2018. godine, međutim, podnesena je molba pravodobno, 9. travnja 2018. godine, navodi se u obrazloženju Vlade.

Također se navodi kako je rekonstrukcijom postojeće Lapadske obale, odnosno izgradnjom šetnice s infrastrukturnim priključcima i gradnjom priobalnog područja, Marina Gruž trebala imati spoj s kopnom, kao i pristup obalnoj infrastrukturi za Bazen 2 luke. Budući da nije došlo do takve rekonstrukcije te posljedično nije omogućen pristup Bazenu 2 luke niti je omogućena opskrba istoga infrastrukturom (vodovod, odvodnja, električna energija), luka ne može dobiti uporabnu dozvolu.

„Ishođenje se očekuje u roku kraćem od godine dana (za koliko je produženje zatraženo), međutim, opreza radi, zbog vremena potrebnog za ishođenje, predloženo je produženje od godinu dana. Također, ovlaštenik koncesije zadužen je dostaviti produženje roka valjanosti garancije radi dobrog izvršenja posla, s rokom važenja do 1. siječnja 2020. godine, odnosno 6 mjeseci od isteka roka za predaju uporabne dozvole.” - navodi se u Odluci Vlade.

Također se ističe kako je luka izgrađena, a ovlaštenik koncesije je u fazi priprema za tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole, te bi uporabna dozvola bila izdana u roku utvrđenom Odlukom o koncesiji i Ugovorom o koncesiji da izmjenom prostorno planske dokumentacije ovlaštenik koncesije nije onemogućen u pristupu infrastrukturi.

„Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture smatra zahtjev ovlaštenika koncesije opravdanim, budući da se radi o višoj sili, odnosno okolnostima na koje ovlaštenik koncesije pažnjom dobrog gospodarstvenika nije mogao utjecati.” - navodi se u obrazloženju.

Istaknuo je i kako ovlaštenik uredno plaća stalni dio koncesijske naknade u iznosu od 435.416,00 kuna godišnje, a u luku posebne namjene - luku nautičkog turizma uložit će iznos od 77.695.930 kuna, što projekt izgradnje i gospodarskog korištenja Marine Gruž čini strateškim investicijskom projektom.

Stradun je dobio nova dva bankomata, što samo po sebi ne bi bio nikakav problem da se ne nalaze tamo gdje se nalaze, a to je izlog knjižare Algebra, odnosno bivšeg Algoritma. Dakle, bankomati su smješteni u prostoru Zaklade Blaga djela, a za koji je uz natječaj u travnju precizirano kako se izdaje isključivo za obavljanje knjižarske djelatnosti.

Evo čini se kako uz knjižarsku djelatnost mogu i bankomati. Pisao je o tome na svojem Facebooku gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović.
"Ako je prostor bivšeg Algoritma bio namijenjen isključivo za knjižaru ili nešto slično tome, i nije se ni dalo raspravljati o drugoj namjeni, Algebri nije smetalo da, za sada postavi 2 bankomata u izlog. Postavite još 2, i zatvorite trgovinu..." - napisao je Obradović.

E, sad. Nije problem u bankomatima, neka ih, unatoč tome što je i gradonačelnik Mato Franković govorio kako "nije primjereno što su na gradskim ulicama zavladali bankomati". Uklonili se oni ili naposljetku ne uklonili, nije to ništa važno gledajući neku širu sliku, uostalom nikakvi bankomati nisu neka posebna novost niti u ostalim turističkim središtima poput Dubrovnika.

Problem je u dvije konotacije, koje u ovom slučaju itekako bodu oči.

Jedna je ta da naknada od bankomata nije niti malo simbolična. Dobiju se tu sasvim fini soldi. Konkretno, u povijesnoj jezgri radi se obično o cifri od preko dvije tisuće eura. Pravilo je takvo da se naknada za bankomat dijeli između najmodavca i najmoprimca ili se umanje od mjesečnog iznosa najamnine.

Pak, Algebra svoj najam plaća, za onaj prostor, smiješnih 50 tisuća kuna mjesečno. Smiješan je to iznos u odnosu na druge najmove jer se radi o jednoj od atraktivnijih lokacija, ne samo u Gradu nego u cijeloj zemlji. A to je ono što je poentirao i Obradović, dakle neka još dva bankomata, a zašto ne prekriti cijeli izlog bankomatima, pa se knjižara može i zatvoriti te figurativno rečeno živjeti samo od najma bankomata?! Prostor je dan u najam po tom iznosu jer je riječ o knjižari, a ne suvenirnici, ćevabdžinici ili slastičarnici... No, licemjerni su kriteriji Zaklade Blaga djela, iz koje su mjesecima odašiljane poruke kako se poslovni prostor na ovoj adresi daje u zakup isključivo za obavljanje knjižarske djelatnosti, bankomate nitko nije spominjao.

„Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Zdenko Medović sastali su se s hrvatskim braniteljima koji koriste stanove u vlasništvu Grada Dubrovnika kako bi ih izvijestili o mogućnosti kupnje stanova koje imaju na korištenje. Trenutačno je 17 takvih korisnika.“ – piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika. Inače, Dubrovnikpress.hr još je u travnju najavio kako u Gradu razmatraju ovu opciju rješavanja stambenog zbrinjavanja veterana Domovinskog rata, što je danas i potvrđeno.

Kako stoji u priopćenju Grada Dubrovnika, „temeljem novog  Zakona o braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji braniteljima je omogućeno da otkupe stanove ili kuće koje koristite, a u državnom su vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave“.

„Kupnja bi im bila omogućena po uvjetima pristupačnijim od tržišnih, a tehničku pomoć pri izračunu cijene daje Ministarstvo. U ovom slučaju Zahtjev se podnosi Gradu Dubrovniku nakon čega će se dokumentacija proslijediti Ministarstvu  hrvatskih branitelja na provjeru te će oni utvrditi ostvaruje li se pravo na kupnju toga stana. Grad Dubrovnik odlučio je ovu mogućnost pružiti i braniteljima, hrvatskim ratnim vojnim invalidima, koji žive u gradskim stanovima te im ponuditi stanove na kupnju po posebnim uvjetima.“ – piše u priopćenju.

- Grad želi pomoći braniteljima da napokon riješe stambeno pitanje. Mi ćemo biti vaša spona s Ministarstvom i pomoći vam u cijelom ovom procesu. - kazao je gradonačelnik Franković na sastanku.

„Grad Dubrovnik formirao je i listu branitelja koji imaju pravo na otkup stanova te bi uskoro i otvoreno pitanje stambenog zbrinjavanja branitelja, koje traje dugi niz godina, trebalo biti privedeno kraju. Podsjetimo, Grad Dubrovnik radi i na drugim projektima stambenog zbrinjavanja branitelja te je tako u svibnju potpisao Sporazum s Ministarstvom hrvatskih branitelja temeljem kojeg će dati 10,8 milijuna kuna za izgradnju 65 stanova za branitelje u Mokošici. Preostala 43 stana koja će se graditi u sklopu ovog projekta Grad je namijenio za dubrovački POS. Grad je prethodno već darovao zemljište za izgradnju ovih stanova i snosit će troškove komunalnog opremanja.“ – piše još u priopćenju nakon sastanka.

D.M.

Komemoracija za glumicu Mariju Kohn koja je nakon teške bolesti preminula u ponedjeljak u 84. godini života, održana je u Saloči od zrcala. Od Marije Kohn oprostila se njena rodbina, prijatelji i suradnici.

Intedantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski citirala je samu Kohn.

- Kako sam je doživjela najljepše govore njezine vlastite riječi. Ona je rekla: "Ne znam kako bih se osjećala da ne radim ništa. Imam na Lopudu u svom đardinu 13 stabala trešanja i što god posadim to iznikne. Volim biti na suncu, volim biti sama. Bolje biti sama nego u lošem društvu". Hvala draga Mare za tvoj rad i sve plodove koji su iznikli. - poručila je Ruždjak Podolski.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić izrazila je sućut obitelji Marije Kohn.

- Tužno je bilo čuti kako nas je napustila, ali simbolično je da se to dogodilo za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara na kojima je ostavljala tako veliki trag. Vvijek je briljirala. Gospođa Marija je uvijek bila uzor. Trebamo se prisjetiti svih njezinih doprinosa. - kazala je Tepšić.

Od Marije Kohn svojim govorima oprostili su se i glumci Perica i Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica i Srđana Šimunović.

Marija Kohn rođena je na Lopudu 1934. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1956. Članicom ansambla Dramskoga kazališta Gavella bila je od 1957., a kao slobodna umjetnica od 1983. do 1987. nastupala je i u Teatru &TD i Teatru u gostima. Bila je članicom Satiričkoga kazališta Kerempuh od 1987. do 1990., a potom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu do odlaska u mirovinu 1999. godine. Ostvarila je niz zapaženih uloga na filmu i televiziji, a za svoju prvu, iznimno sugestivno odigranu ulogu seoske djevojke Rože u filmu Svoga tela gospodar (1957.) F. Hanžekovića bila je nagrađena Zlatnom arenom na Pulskom filmskom festivalu. 1999. godine dodijeljena joj je Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 2014. i Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Marija Kohn najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdesetak filmova te gotovo dvadeset uloga u televizijskim dramama i serijama.

V.S.

U sklopu Programa javnih potreba u kulturi za 2019. godinu, Grad Dubrovnik izdvojit će četiri milijuna kuna, može se iščitati iz Poziva gradske uprave. Piše tu i kako će Grad okvirno financirati oko 150 programa, projekata i manifestacija. Sve prihvatljive prijave obradit će i ocijeniti novoosnovana kulturna vijeća Grada Dubrovnika i Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.

Inače, tek predstoji vidjeti u praksi kako će se navedeni novci raspodijeliti. Upravo je financiranje udruga u kulturi u posljednje vrijeme pod povećalom javnosti. Nije tajna da se u bližoj prošlosti financiralo sve i svašta, odnosno da se uz Program javnih potreba u kulturi zapravo parazitiralo.

Ova tema otvorena je u više navrata i na sjednici Gradskog vijeća, prije svega kroz izlaganje DUSTRA-inog Željka Raguža, koji je financiranje udruga nazvao i Pandorinom kutijom, ali i HDZ-ove Katarine Doršner koja je rekla da se financiranjem udruga "podupire nečija neinventivnost".

Također, osim ovog Poziva, koji se raspisuje svake godine, gradonačelnik Mato Franković raspisao je nedavno i poziv za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu, u iznosu od pola milijuna kuna.

U svakom slučaju, za nadati se da će se uvjeti postrožiti, odnosno da će članovi kulturnih vijeća raditi posao za koji su izabrani.

V. Salvia

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Metkovića održana je u Gradskom kulturnom središtu povodom proslave Dana grada i blagdana sv. Ilije. Sjednicom je predsjedao predsjednik Gradskog vijeća Hrvoje Bebić, a prisutnima se, među ostalim, obratio i župan Nikola Dobroslavić.

Župan Dobroslavić naglasio je važnost realizacije Pelješkog mosta, a dotaknuo se i teme skore realizacije Dnevne bolnice u Metkoviću kao i programu protiv zaslanjenja doline Neretve.

Gradonačelnik Dalibor Milan prisutnima se obratio govorom u kojem je rezimirao rad i uspjehe gradske uprave proteklih godinu dana te najavio brojne nove projekte.

Nakon svečanih govora održana je i dodjela priznanja laureatima i to ministru obrane i umirovljenom generalu Damiru Krstičeviću koji je proglašen počasnim građaninom Grada Metkovića, posmrtno Frani Prskalu u području kulture i obrazovanja, a Nagradu Grada Metkovića Narona primila je njegova kćer Ivana Dragović, profesoru Mirku Crnčeviću kojemu je dodjeljena Nagrada Grada Metkovića Narona u području obrazovanja, posmrtno Mati Mustapiću u području kulture,a Nagradu Grada Metkovića Narona primio je njegov sin Božo Mustapić, Boćarskom kubu Metković i Veslačkom klubu Neretvanski gusar kojima su dodjeljene Nagrade Grada Metkovića Ždral u području sporta.

Sjednici su nazočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborskog zastupnika Branko Bačić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov, saborski zastupnici Sanja Putica, Nikola Grmoja i Anta Pranić, predsjednika 6. saziva Hrvatskog sabora Luka Bebić te mnogi drugi.

DPP

Reprizne izvedbe prošlogodišnje dramske uspješnice Marin Držić - Viktorija od neprijatelja Hrvoja Ivankovića u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na programu su 69. Dubrovačkih ljetnih igara u petak, 20. srpnja te 21., 22. i 23. srpnja u parku Umjetničke škole s početkom u 21.30 sati.

Za glumačku kreaciju samog Držića te mnogobrojnih likova iz njegovih djela, Ozrenu Grabariću pripala je Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 68. Igara, a Nagrada hrvatskog glumišta lani je dodijeljena Hrvoju Ivankoviću za dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivici Boban za dramaturšku obradu teksta. „Grabarić je uspio biti i klaun i mudrac, i podmuklica i melankolik: posljednji prizori kojima se uspinjao uvis po posve svjetlom preinačenu majestetičnu kamenu pozadinu parka Umjetničke škole, uvis u neko onkraj koje izmiče i konačnosti smrti i metafizičkim obećanjima, nije moglo nikoga ostaviti ravnodušnim. Bili smo tronuti onim što bi kazalište, i ne samo Držićevo, uvijek moglo biti, a tako često nije: predano, nesuzdržano davanje srca, odnosno svega sebe. Bila je to lekcija ne toliko o sjećanju na koje nas obljetnice nagnaju, koliko o intelektualnoj, umjetničkoj, pa ako hoćete i političkoj hrabrosti i potpunoj egzistencijalnoj predaji nečem višem od nas samih, koji nas nikada ne bi smjeli napuštati“, zapisala je u osvrtu za časopis Kazalište Lada Čale Feldman.

Uz dijelove pjesama, komedija, pastorala, tragedije Hekuba te urotničkih pisama Marina Držića u predstavi se koriste i fragmenti pjesama Marina Kaboge (Pjesan o dinaru), Antuna Sasina (Antun Sassi u smrt Marina Držića) i Radovana Ivšića (Marin Držić ili Bujica života). Hrvoje Ivanković je zabilježio kako Držić za života ''nije imao viktoriju od neprijatelja, ali ju je, ufajmo se bar, ipak naslutio. S tim uvjerenjem krenuli smo u ovu predstavu, a ako smo ponekad i posumnjali, meštar Pomet brzo bi nas razuvjerio: Vidim vas sve u njekoj malankoniji, a malankonija je nedobra, teško na stomak pada. Ne valja joj se davat er za zlijem dobro brijeme dohodi i za fortunom bunaca.'' Zato je ova predstava, kako je opisala redateljica Ivica Boban, poklon Gradu. Ivica Boban jedna je od najvažnijih suvremenih hrvatskih kazališnih autorica, koja je tri puta na Dubrovačkim ljetnim igrama postavljala djela Marina Držića. Njezina predstava Play Držić iz 1978. bila je prva koja je tehnikom postmodernističkog patchworka kroz Držića progovorila o Držiću, a njezine postave Hekube iz 1982. i 1991. smatraju se antologijskim ostvarenjima držićevskog teatra.

Sjajni ansambl sastavljen većinom od mladih glumaca, od kojih su neki još studenti glume na zagrebačkoj ADU, predvodi petero iskusnijih glumaca: Maro Martinović, Branimir Vidić – Flika, Doris Šarić Kukuljica i Danijel Ljuboja, na čelu s Ozrenom Grabarićem. Mladi glumci su: Petra Svrtan, Iva Kraljević, Ivana Gulin, Robert Španić, Marin Klišmanić, Ugo Korani, Josip Brakus, Jure Radnić, Romano Nikolić, Mateo Videk, Nika Lasić i Glorija Dubelj. Sudjeluju i članovi glumačke družine Kolarin: Jelica Čučević, Marinka Metković, Aida Machiedo, Tajana Martić, Ante Tonći Đurković, Barbara Lončarić Lučić i Matija Vojvodić. Vrsnu autorsku ekipu, uz Hrvoja Ivankovića koji potpisuje dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivicu Boban koja uz režiju potpisuje i dramaturšku obradu, čine Miljenko Sekulić koji je autor scenografije, maski i lutki, kostimografkinja Doris Kristić te skladatelj Ozren Glaser. Za oblikovanje svjetla zadužena je Vesna Kolarec, video projekcije Ivan Lušičić, koreografiju Nikolina Medak, a mačevanje je glumce uvježbao Lovro Buva.

K.L.

Američka jazz diva i višestruka dobitnica nagrade Grammy Dee Dee Bridgewater nastupila je sinoć, ispred Katedrale uz pratnju Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Andreasa Marinella. Ovaj jedinstveni koncert pod pokroviteljstvom Mastercarda privukao je domaću i brojnu inozemnu publiku koja je vrhunsku izvedbu jazz standarda pratila gotovo bez daha.

Slavna pjevačica koju smatraju jednom od najboljih na svjetskoj jazz sceni, započela je koncert prenoseći svoje oduševljenje Dubrovnikom, kazavši kako je dolazak tu i pjevanje pod otvorenim nebom na Dubrovačkim ljetnim igrama ispunjenje sna. Zahvaljujući autentičnoj osobnosti i bogatom koncertnom i kazališnom iskustvu, nastup Dee Dee Bridgewater bio je istinska jazz predstava, a vrhunsku izvedbu koju je priredila sinoć, brojna festivalska publika pratila je s ovacijama i aplauzom. Ta posebna veza između pjevačice i publike učinila je ovaj koncert intimnim i uistinu posebnim. Dee Dee mnogi smatraju nasljednicom slavne Elle Fitzgerald, a njezini nosači zvuka proglašavani su najboljim jazz albumima. Interpretacije jazz standarda donijele su joj tri nagrade Grammy, a uloga Glinde u mjuziklu The Wiz prestižnu nagradu Tony. Na glazbene standarde uspijeva staviti vlastiti pečat, a neustrašivim i nepokolebljivim pristupom reinterpretaciji jazz klasika predstavlja se kao neustrašiva putnica, istraživačica, pionirka, ali i čuvarica tradicije. Uz sve to je i UN-ova ambasadorica dobre volje koja se kroz Organizaciju za prehranu i poljoprivredu (FAO) zalaže za okončanje gladi u svijetu.

Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, jedini profesionalni sastav te vrste u Hrvatskoj, svojim kontinuiranim sedamdesetogodišnjim djelovanjem, svrstava se među najdugovječnije big bandove na svijetu, a kao jedan od najutjecajnijih jazz sastava na hrvatskoj glazbenoj sceni pravi je nukleus ponajboljih jazz glazbenika među kojima mnogi, osim kao izvođači, djeluju i kao skladatelji i aranžeri. Andreas Marinello šef-dirigent orkestra je od 2015. godine. Djeluje i kao skladatelj, aranžer i producent, surađujući s brojnim sastavima u Hrvatskoj i inozemstvu, a na koncertima, kao i na snimanjima za radio i televiziju, bilježi suradnje s istaknutim jazz glazbenicima među kojima je Dee Dee Bridgewater zauzela istaknuto mjesto.

K.L.

Japanski violončelist Yuya Okamoto koji je lani osvojio Nagradu Eugčne Ysa˙e na prestižnom Međunarodnom natjecanju Queen Elisabeth i američki pijanist latvijskog podrijetla Robert Kulek otvorili su sinoć, 19. srpnja koncertnu sezonu 69. Dubrovačkih ljetnih igara u atriju Kneževa dvora.

Prvi festivalski koncert u Dvoru počeo je Beethovenovom skladbom Sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen stvarajući raznovrsna raspoloženja - od melankoličnih, preko zloslutnih do herojsko-odlučnih. Uslijedila je Sonata za violončelo u C-duru Sergeja Prokofjeva, jedno od najpoznatijih komornih djela koje je ovaj ruski genije skladao za gudačke instrumente. U drugom dijelu koncerta vrsni glazbenici izveli su Fantazijske skladbe Roberta Schumanna, trostavačno djelo nastalo u jednom od najproduktivnijih skladateljevih razdoblja te Sonatu za violinu i klavir Césara Francka, u obradi američkog violončelista Leonarda Rosea. Znalačka festivalska publika s ovacijama je pratila koncert, a uz dugotrajni pljesak na kraju programa, moglo se čuti i usklike „Bravo“. Na poklon publici, Okamoto i Kulek izveli su glazbeni dodatak - virtuozno i efektno djelo Méditation iz opere Thaďs francuskog skladatelja Julesa Masseneta.

Nagrađivani mladi japanski violončelist Yuya Okamoto osvojio je drugu nagradu na Queen Elizabeth natjecanju, koje je prvi put bilo posvećeno violončelu, a ovo je bio njegov prvi posjet Hrvatskoj. Robert Kulek je Amerikanac latvijskog podrijetla koji zahvaljujući svojoj svestranosti klavirskog pratitelja, redovito nastupa s nekima od najistaknutijih instrumentalista današnjice poput Nikolaja Znaidera, Arabelle Steinbacher, Daniela Mueller-Schotta, Augustina Hadelicha i Simone Lamsme u prestižnim koncertnim dvoranama diljem svijeta.

Idući u nizu festivalskih glazbenih programa u atriju Kneževa dvora je Kvartet Schumann, za kojeg su brojni glazbeni kritičari kazali da se radi o jednom od najboljih gudačkih kvarteta na svijetu, ovu nedjelju, 22. srpnja s početkom u 21.30. Na programu su djela Josepha Haydna, Torua Takemitsua i Franza Schuberta.

K.L.

Grad Dubrovnik i TLO Studio potpisali su ugovor o izradi glavnog projekta i svih troškovnika rekonstrukcije za preostale neobnovljene prostore u objektu bivšeg hotela Stadion, u sklopu Gradskog bazena u Gružu. Rok za izvršenje posla, vrijednog 191.700 kuna, je 60 kalendarskih dana.

Projektni program rezultat je složenosti građevine, njezinog višenamjenskog korištenja i mnoštva dosadašnjih intervencija. Zaključeno je da se u svrhu angažiranja preostalih, neobnovljenih prostora, a to su prvenstveno prostori bivšeg hotela Stadion, izradi jedinstven glavni projekt s troškovnicima planirane adaptacije i to na način da se prostori koje će koristiti Grad, odnosno Javna ustanova sportski objekti, klubovi i udruge, dovedu do potpune gotovosti, a prostori hostela koji će se ponuditi u koncesiju, rekonstruiraju do nivoa visokog rohbau.

Projektom se definira način organizacije građevine u smislu kontrole ulaza i odvajanja mjernih mjesta budućih korisnika, način osiguranja svih puteva evakuacije i sustava zaštite od požara te signalizacija za cijelu građevinu. Definiraju se i uvjeti za funkciju tehnike građevine, uređenje unutarnjeg prostora, uređenje svih pročelja te vanjskih, pješačkih i servisnih prostora oko građevine.
Koncepcija predmetne adaptacije temelji se na maksimalnom zadržavanju postojećeg konstruktivnog sustava i uklanjanju neadekvatnih pregradnji. Predviđena je i rekonstrukcija podzidova na uređenju terena. Oblikovnim zahvatima na pročeljima zadržat će se i naglasiti izvorni karakter i kvaliteta građevine uz intervencije u smislu poboljšanja fizike zgrade i zaštite od sunca.

Namjena prostora definirana je rješenjem o legalizaciji, a adaptirat će se prema cjelinama: Javna ustanova sportski objekti Dubrovnik, prostori VK Jug, prostori JU Sportski objekti Dubrovnik, PK Jug i udruga, polivalentni prostori i hostel s ugostiteljskim sadržajem.

Sjeverni dio parcele, koji se sada koristi kao parkiralište, planira se prenamijeniti u pješački prostor – trg, te urbano opremiti i hortikulturno urediti. Također se planira uređenje jugozapadnog ulaza u prizemlju, te parternih površina uz istočne i zapadne ulaze u prizemlje građevinu.

DPP

Specijalizirani magazin za kongresnu industriju „Kongres Magazine“ evaluirao je 84 kongresne destinacije u različitim kategorijama, a Dubrovnik je na prvom mjestu, kao najbolja destinacija u kategoriji destinacija koje mogu ugostiti oko tisuću kongresnih sudionika. 

Meetings Star je nagrada za iznimna ostvarenja u kongresnom turizmu Europe, koju dodjeljuje međunarodni specijalizirani časopis Kongres, i to u području marketinške komunikacije destinacija, kongresa, evenata i dobavljača kongresnih usluga. Nagrada prepoznaje poslovne subjekte koji se ističu mjerljivim postignućima u domeni kongresne industrije.

Uredništvo magazina Kongres i ove je godine pripremilo pregled najboljih kongresnih destinacija u regiji, koje su bile procijenjene u kontekstu projekta KONGRES MEETOLOGUE. Destinacije su ocjenjivane prema 75 različitih kriterija, od prirodnih i kulturnih čimbenika; sigurnosti, opće i prometne infrastrukture; turističke infrastrukture i kongresne infrastrukture, ICCA index, kvalitete života i dr. Prema rezultatima tajnog glasovanja, Dubrovnik je dobio ukupnu ocjenu 4,33 (od 5), te se nalazi na vrhu tablice ispred Villacha i Klagenfurta u Austriji.

Članak možete pronaći OVDJE.

Dubrovnik je još jednom dokazao da je uspješna svjetska turistička destinacija rangiranjem pri samom vrhu najboljih u kongresnoj industriji u Europi, te kao najbolja u regiji. Ovakve nagrade su rezultat zajedničkog napora predstavnika turističkog gospodarstva u kongresnom segmentu, od  hotelijera i specijaliziranih organizatora poslovnih skupova i događanja, do Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika, koji ulažu u promociju Dubrovnika kao kongresne i incentive destinacije. Ova titula nam je potvrda izvrsnosti i poticaj za daljnji rad u cilju dodatnog podizanja kvalitete kongresne ponude, ali i Dubrovnika kao destinacije u cjelini.

TZ Grada Dubrovnika