Zbog radova na prespajanju novoizgrađenog cjevovoda na stari vodoopskrbni cjevovod na pročistaču pitke vode Ombla došlo je do pojave zamućenja u vodoopskrbnoj mreži Stare Mokošice i naselja Naš dom.

Kako voda nije za piće Vodovod Dubrovnik i JVP Dubrovački vatrogasci organizirali su za danas opskrbu pitkom vodom putem cisterne prema slijedećem rasporedu:
11.00 do 14.00 sati - naselje Naš dom
14.00 do 17.00 sati - ulaz u staru Mokošicu.

Vodovod Dubrovnik

Japanski violončelist Yuya Okamoto koji je lani osvojio Nagradu Eugčne Ysa˙e na prestižnom Međunarodnom natjecanju Queen Elisabeth i američki pijanist latvijskog podrijetla Robert Kulek otvorit će koncertnu sezonu 69. Dubrovačkih ljetnih igara u atriju Kneževa dvora recitalom u četvrtak 19. srpnja u 21.30 sati.

Nagrađivani mladi japanski violončelist Yuya Okamoto o svom uspjehu i predstojećem nastupu na 69. Igrama rekao je: „Bila mi je velika čast primiti drugu nagradu na Queen Elizabeth natjecanju, koje je prvi put bilo posvećeno violončelu. Vrlo sam sretan i zahvalan što su mi nakon tog natjecanja pružene prilike da sviram na raznim pozornicama, kao ovaj put na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama. Moj cilj u sviranju ovog instrumenta nije se nikad promijenio, prije ili poslije natjecanja: uvijek želim uživati u glazbi, shvatiti poruke skladatelja i kroz svoju izvedbu prenijeti ih slušateljima. Ovo će biti moj prvi posjet Hrvatskoj, ali i moj prvi koncert koji ću izvoditi s divnim pijanistom Robertom Kulekom. Neizmjerno se veselim izvođenju programa s njime i nadam se da ćete uživati u koncertu!“ Robert Kulek je Amerikanac latvijskog podrijetla koji zahvaljujući svojoj svestranosti klavirskog pratitelja, redovito nastupa s nekima od najistaknutijih instrumentalista današnjice poput Nikolaja Znaidera, Arabelle Steinbacher, Daniela Mueller-Schotta, Augustina Hadelicha i Simone Lamsme u prestižnim koncertnim dvoranama diljem svijeta.

Na koncertnom programu naći će se Sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen Ludwiga van Beethovena koje stvaraju raznovrsna raspoloženja: od melankoličnih, preko zloslutnih do herojsko-odlučnih. Bit će izvedena i Sonata za violončelo u C-duru, jedno od najpoznatijih komornih djela koje je za gudačke instrumente skladao Sergej Prokofjev. Sonata ujedinjuje tri elementa: epsko putovanje, ironični humor i liričnost, a jedna je od najboljih primjera majstorstva njegovih kasnih djela. Na programu su i Fantazijske skladbe Roberta Schumanna, trostavačno djelo nastalo u jednom od najproduktivnijih skladateljevih razdoblja. Festivalska publika imat će priliku čuti i kako se skladatelj César Franck oslanjao na mistični, kontemplativni duh crkvenog nasljeđa, prisutan već od prvih taktova Sonate za violinu i klavir koja je na programu ovoga koncerta. Postoje mnoge transkripcije ovoga djela, a ona za violončelo u obradi američkog violončelista Leonarda Rosea će biti izvedena na ovom koncertu.

Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati kao i na ulazu, ispred Dvora, dva sata prije najavljenog početka koncerta.

K.L.

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak nabave za projektantske usluge za rekonstrukciju Dječjeg vrtića Pčelica - dogradnja i nadogradnja. Predmet nabave su usluge izrade glavnog i izvedbenog projekata, ostalih potrebnih podloga i elaborata te ishođenje potrebnih potvrda i dozvola za rekonstrukciju vrtića u Mokošici.

Procijenjena vrijednost nabave je 660.000 kuna, a rok za dostavu ponuda, predajom u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske, je 10. kolovoza 2018. godine do 10:00 sati. Rokovi za izvršenje usluge su: za izradu glavnog projekta - 80 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao; za ishođenje potrebnih potvrda i dozvola za gradnju na temelju Glavnog projekta - očekivano do 60 dana; za izradu i isporuku izvedbenog projekta i troškovnika - 50 kalendarskih dana od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.

Dogradnja i nadogradnja vrtića planira se s ciljem povećanja broja odgojno-obrazovnih skupina, a time i ukupnog kapaciteta broja djece. Nadograđuje se jedna etaža, te dograđuje dio uz vrtić, a postojeće prostorije će se adaptirati. Prema zadanim smjernicama vrtić bi sa sadašnjih osam grupa ''narastao'' na ukupno njih 16 i to 9 vrtićkih skupina i 6 jasličkih te 1 odgojno-obrazovna skupina za provedbu programa predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja. Ukupni broj djece koju će vrtić moći primiti nakon rekonstrukcije bio bi 267 (247 + 20 djece koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja).

Podsjetimo, Gradu Dubrovniku u lipnju je odobren ukupni iznos od 1.077.644 kune za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju – dogradnju i nadogradnju dječjeg vrtića „Pčelica“ te za projekt dogradnje i nadogradnje dječjeg vrtića „Palčica“, putem Poziva Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Izrada projektne dokumentacije za dječji vrtić „Pčelica“ preduvjet je za ishođenje građevinske dozvole dogradnje i nadogradnje vrtića koji zbog nedostataka kapaciteta radi na tri različite lokacije unutar naselja. Ovom rekonstrukcijom zadovoljit će se i propisani pedagoški standardi predškolskog odgoja.

DPP

Sinoć nešto iza 3 sata u Novom naselju Mokošica dogodila se eksplozija u kojoj je uništen jedan stariji automobil „opel vectra“.

Prema neslužbenim informacijama u automobil je ubačena zasad nepoznata eksplozivna naprava. Na svu sreću nije bilo ozlijeđenih.

Promet Ulicom Bartola Kašića bio je zatvoren tijekom očevida koji je potrajao nekoliko sati.

U međuvremenu je pristiglo i službeno izvješće Policijske uprave dubrovačko-neretvanske koje prenosimo u cijelosti:

"Tijekom noći 19. srpnja, oko 3,00 sata, na području Nove Mokošice, u Ulici Bartola Kašića, nn osoba je u prethodno oštećeno osobno vozilo 57-godišnjeg vlasnika ubacila jače pirotehičko sredstvo (najvjerojatnije tzv. topovski udar) prilikom čega je došlo do znatnijeg oštećenja predmetnog vozila, dok navedeno nije izazvalo oštećenje okolnih vozila niti infrastrukture. U istom vremenu na taracu ispred stana istog vlasnika bačeno je najvjerojatnije identično pirotehničko sredstvo prilikom čega nisu izazvana nikakva oštećenja. Slijedom navedenog, obavljeni su očevidi na mjestima događaja te se nastavlja kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja počinitelja, kao i motiva počinjena kaznenog djela oštećenja tuđe stvari". - stoji u policijskom izvješću.

No, prema neslužbenim informacijama iza svega stoji navijački sukob članova Torcide i BBB-a, a sin vlasnika uništenog automobila navodno je član BBB-a.

Inače, sukob na relaciji Torcide i BBB u Mokošici ionako ne bi bio ništa previše novo. Barem jednom mjesečno dogode se tu kazini, a uobičajene su i tučnjave barem nekoliko puta mjesečno. U svakom slučaju, sinoćnji incident tako je samo nastavak dugogodišnjih netrepeljivosti članova dvije najveće navijačke skupine.

D.M.

Komemoracija za Mariju Kohn koja je nakon teške bolesti preminula 16. srpnja u 84. godini života, održat će se u četvrtak u 20 sati u Saloči od zrcala, a ne u Sponzi kako je ranije bilo najavljeno, obavijest je Dubrovačkih ljetnih igara.

Marija Kohn rođena je na Lopudu 1934. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1956. Članicom ansambla Dramskoga kazališta Gavella bila je od 1957., a kao slobodna umjetnica od 1983. do 1987. nastupala je i u Teatru &TD i Teatru u gostima. Bila je članicom Satiričkoga kazališta Kerempuh od 1987. do 1990., a potom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu do odlaska u mirovinu 1999. godine. Ostvarila je niz zapaženih uloga na filmu i televiziji, a za svoju prvu, iznimno sugestivno odigranu ulogu seoske djevojke Rože u filmu Svoga tela gospodar (1957.) F. Hanžekovića bila je nagrađena Zlatnom arenom na Pulskom filmskom festivalu. 1999. godine dodijeljena joj je Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 2014. i Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Marija Kohn najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdesetak filmova te gotovo dvadeset uloga u televizijskim dramama i serijama.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić, zamjenikom načelnika Općine Konavle Ivom Radonićem te predsjednicom HGK ŽK Dubrovnik Terezinom Orlić i predstavnicom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stelom Đurović obišao je danas ”Seosku kuću”, ovogodišnje dobitnike ”Zlatne naranče”.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako je napredak u turizmu možda i najvidljiviji u seoskom turizmu.

”Naše gospodarstvo jako napreduje iz godine u godinu i zato smo i uveli ovu nagradu. Ovo domaćinstvo je najbolje od svih prijavljenih ove godine, a mi smo se došli uvjeriti kako je nagrada otišla u prave ruke”, rekao je župan.

”Ovdje u Konavlima moram pohvaliti brojne inicijative za razvoj agroturizma. Tu je jako veliki broj domaćinstava koje se bave tim oblikom turizma i to je rezultiralo zadržavanjem ljudi. Ova općina gotovo da nije ni okrznuta depopulacijom. Moram istaknuti kako na području cijele naše županije imamo velike pomake u segmentu seoskog turizma . To pokazuje da osim klasičnog turizma imamo i jednu ruralnu dimenziju koja može mnogo toga ponuditi”, rekao je župan Dobroslavić.

Domaćin Pero Novaković rekao je kako je ova nagrada za njega i njegovu obitelj stvar ponosa nakon mukotrpnog rada i truda.
”Kuća nam je uništena 1991. godine u ratu stoga je za mene i moju obitelj ovo osjećaj jednog ponosa. Mi smo 2000. Godine krenuli u obnavljanje kuće i krenuli s ugostiteljstvom. Pojma nismo imali što nas čeka, ali išli smo malo pomalo. Nakon 15-ak godina bavljenja ugostiteljstvom stigla je i nagrada za naš trud. Nemam riječi za izraziti zahvalnost Dubrovačko-neretvanskoj županiji, DUNEA-i i svima koji su sudjelovali u projektu. Mi smo započeli skromno i za ovo su zaslužni svi koji se bave agroturizmom jer sam čovjek ne može ništa”, rekao je Novaković.

Zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić rekao je kako nisu sumnjali da će nagrada otići u prave ruke kada su prijavljivali ”Seosku kuću” na natječaj.
”Znali smo i znamo što imamo. Konavle su vodeća općina u županiji po razvoju agroturizma i možemo služiti kao primjer brojnim drugima. Ovaj vid turizma je jedini samoodrživi oblik i zato smo ponosni što se kod nas to događa u punom zamahu”, rekao je Radonić.

Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva Ivo Mujo istaknuo je kako se kod odabira najboljeg domaćinstva gledala cjelokupna ponuda,ambijent, izvornost, dodatni sadržaji te mnogi drugi kriteriji.

Povjerenstvo su činili predstavnici DUNEA-e, Županije, HGK Županijska komora Dubrovnika te Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA izbor za najbolje u ruralnom turizmu uspostavile su prije tri godine kako bi se ukazalo na važnost kvalitetnog pristupa u vođenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u službi ruralnog turizma i odalo priznanje najizvrsnijima.

Nakon obilaska 15 finalista, od kojih su dva s područja Dubrovnika, šest iz Neretve, tri s Pelješca te po dva iz Konavala i Korčule, stručno povjerenstvo najveći broj bodova dalo je ‘’Seoskoj kući’’ u Čilipima dok drugo mjesto dijele Seosko domaćinstvo Musladin i Agroturizam Laptalo iz okolice Grada. Treće mjesto osvojio je Restoran Lopoč iz doline Neretve.

Među finalistima, jedinstvenom ponudom istaknuli su se Konavoska kuća Bokarica, pionir privatnog smještaja u Konavlima koja unutar obiteljske kuće ima i bogatu etnografsku zbirku te Ethno Village Podčempres i Paddle Surf Baćina sa svojim kompleksom kuća za odmor u kojem se održavaju i umjetničke kolonije uz dodatnu ponudu veslanja na dasci Baćinskim jezerima.

Stručni ocjenjivački žiri je osim atrakcija, izdvojio i tradicijske proizvode koji nadopunjuju ponudu ruralnog turizma Županije. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Komparak Vlaho s Korčule primjer je kako od tradicionalnog proizvoda stvoriti i turistički posebno u svjetlu održivog razvoja turizma i zaštite okoliša.

Osim navedenih, finalisti su bili i Hotel Restaurant Villa Neretva, Konoba Vrillo, Kušaonica ulja Surjan, PTO Natura Dalmatia i OPG Ostojić.

DNŽ

Dubrovnikpress.hr jučer je pisao o kaosu koji vlada u javnom gradskom prijevozu, odnosno u autobusima Libertasa o čemu možete čitati OVDJE, a spomenuli smo i problem s kuferima. Kako to izgleda kada turisti autobus nakrcaju kuferima najbolje govori današnja fotografija iz "sedmice" u kojoj su tako turisti lijepo posložili ogromnih šest kufera na predjelu gdje bi trebali stajati putnici.

Recimo, da unošenje jednog kufera veće dimenzije košta koliko i karta, što je sasvim logično budući da putna torba često zauzima prostora koliko i putnik, pitanje je bi li se baš turisti odlučili za javni gradski prijevoz. Ako je danas troje putnika lijepo smjestilo još i šest kufera, to bi ih u praksi koštalo devet autobusnih karata, umjesto tri koliko su platili. U tom slučaju zasigurno bi im jeftinije bilo ići taksijem, a netko drugi umjesto kufera mogao bi ući u autobus, jer zamislite kada se ovakva „kuferijada“ dogodi npr. u pretrpanoj „šestici“ ili nekoj od „jedinica“ na putu za Mokošicu… Zbog kufera netko mora ostati vani.

Možda naplata velikih kufera i bursa zvuči prerigorozno, ali naposljetku nije ništa manje bahato nego komodno smjestiti šest kufera na predio zamišljen za ostale putnike koji se zbog toga trebaju gužvati u autobusu.

V.S.

Grad Dubrovnik sa 650 tisuća kuna ove godine financira program Službe spašavanja života na vodi na javnim plažama: Danče, Šulić, Bellevue, Mandrač, Štikovica i na otoku Kalamoti – Gornje čelo, a kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik. Uključivanjem Grada u ovaj projekt dubrovačkog Crvenog križa, Dubrovnik se promovira i kao turistička destinaciju koja brine o zdravstvenom stanju i sigurnosti svojih sugrađana i posjetitelja gradskih plaža, gdje svakodnevno dežuraju licencirani spasioci i ekipe prve pomoći.

Spasioci Hrvatskog Crvenog križa obučeni su za spašavanje života na vodi i pružanje prve pomoći. Primjena postupaka prve pomoći početak je pomaganja i zbrinjavanja ozlijeđene ili naglo oboljele osobe. Primjenjuje se s ciljem spašavanja života, sprečavanja nastanka komplikacija i invalidnosti i skraćivanja trajanja liječenja i oporavka. Ekipe prve pomoći čine mladi Crvenog križa koji su prošli osnovni i napredni tečaj iz pružanja prve pomoći te osnovnih znanja o Crvenom križu i vještinama komunikacije.

Dežurajući svakodnevno tijekom ljetnih mjeseci, mladi Crvenoga križa s osnovnom medicinskom opremom pomažu sugrađanima i turistima koji se javljaju s problemima slabosti, iscrpljenosti, toplinskog udara, sunčanice, dehidracije, opekotina, uganuća i iščašenja zgloba, posjekotina, žuljeva, prijeloma, kontuzija, uboda insekata, glavobolja, napada panike…

Ove je godine u cjelokupni projekt koji se provodi u Gradu Dubrovniku: na Stradunu, dubrovačkim zidinama, dubrovačkim plažama, otoku Lokrumu te na stonskim zidinama, uključeno 60-ak mladih ljudi, svi s naprednim znanjima pružanja prve pomoći.

Projekt se provodi već četvrtu godinu zaredom, a proteklih su godina turisti izrazili veliko zadovoljstvo ovakvim pristupu gostima, istaknuvši kako im znak Crvenoga križa, koji je prepoznatljiv svuda u svijetu, ulijeva osjećaj sigurnosti.

Projektom „Crveni križ u Gradu“ rasterećena je hitna medicinska služba na način da se saniraju sve situacije koje spadaju u domenu prve pomoći, a Hitna medicinska služba zove se smo samo u situacijama koje nadilaze tu razinu.

DPP

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž na svojem Facebook profilu osvrnuo se na minulo Svjetsko prvenstvo u nogometu, odnosno na zemlju domaćina Rusiju, koju je posjetio kako bi bodrio hrvatsku reprezentaciju.
Raguževu objavu prenosimo u cijelosti:

"Nakon 13 dana u Rusiji mogu reći da su Rusi organizirali vrhunsko prvenstvo. U Rusiji vlada red i ako si za red onda se nalaziš u najboljoj zemlji na svijetu. Imaju jasnog vođu, a građani zadovoljni njim je sve sto uređenu zemlju čini uređenom. Nema udruga koje vode zemlju pored demokratski birane vlasti, pravila se poštivaju, a gostoprimstvo neviđeno. Čistoća zemlje, jasno definirani parametri trošenja proračuna su pravilo koje se jasno mora provoditi. Kolindi kapa do poda, marketinški za čistu desetku. Ostatak političke nacionalne scene čista nula. Bez jasnog identiteta, strasti, emocija... Zar netko pametan nije mogao reci ajmo ukinut vize svim Rusima do kraja godine, kao sto su oni napravili za sve sudionike prvenstva?!

Poznati su kao najbolji gosti koji nas cijene, a mi ih odbijamo i priklanjamo se onima koji nas vuku za nos. Hrvatska je bila apsolutni hit prvenstva, svi su htjeli kupiti nas dres, a dresa ni za lijeka. Koji je zadatak Turističke zajednice? Zar nisu mogli otvoriti Hrvatsku kuću u Moskvi gdje bi prodavali dresove naše reprezentacije, gdje bi ih upoznavali s našim proizvodima, kulturom, turizmom? Zar nismo mogli službeno proglasiti ponedjeljak kao neradni dan da ljudi uživaju dan nakon prvenstva? Sve smo mogli ali nismo jer kad Brisel kihne pola vlade je na antibioticima. Nakon prvenstva nema niti naznake gradnje nacionalnog stadiona, zašto??? Nogometašima svaka čast, kapa do poda i da smo mi političari 1/10 kao i vi mi bi bili jači od Švicarske. Neće proći tjedan, a da neću pričati o sportu, sportašima, sportskoj infrastrukturi jer je to ovoj zemlji prijeko potrebno." - napisao je Raguž.

DPP

Kako je za portal Dubrovnikpress.hr potvrdio vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog arhiva u Dubrovniku Ivan Venier, natječaj za ravnatelja/icu je poništen. Podsjetimo, za novog ravnatelja Arhiva prijavili su se Nikolina Pozniak i dva bivša ravnatelja Frane Čizmić i Ivo Oreškovič.

Venier je rekao i kako ne zna razloge zbog kojih se poništava natječaj. Pak, kako je u međuvremenu doznao portal Dubrovnikpress.hr, ministrica Nina Obuljen Koržinek, na kojoj je isključivo odluka o imenovanju, pozvala se na novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, koji od sutra stupa na snagu. On predviđa i dodatne uvjete, koji bi se tako uz novi natječaj trebali ispuniti.

Uzgred rečeno, dobro je da se Obuljen Koržinek uopće sjetila poništiti natječaj. Recimo prošle godine, kad su se na natječaj prijavili Orešković i Čizmić, ali i Goran Cvjetinović, ministrica kulture jednostavno nije nikoga izabrala. Kasnije je bez obrazloženja o razlozima zašto nije imenovan ravnatelj temeljem natječaja izabrala Veniera kao vršitelja dužnosti.

Što se tiče netom poništenog natječaja, prije svega recimo da je Nikolina Pozniak, inače zaposlena u računovodstvu Arhiva, a članica je dubrovačkog HDZ, najbolje kotirala za preuzeti ovu funkciju. Jasno, zbog ideološke bliskosti aktualne gradske uprave, odnosno osjetljivog trenutka u kojemu se Državni arhiv nalazi „a propos“ preseljenja u bivšu vojarnu, a u što Grad ulaže 35 milijuna kuna. No, upravo poništenje natječaja trebalo bi Pozniak ići u prilog, ukoliko bi se ona ponovo kandidirala za ravnateljicu.

Naime, Pozniak je imala dvije očite mane u svojoj kandidaturi. Prvo, ona nije imala položen stručni ispit iz arhivske struke. Drugo, nije imala niti „objavljene vrijedne, stručne i znanstvene radove“. Unatoč ovim razlozima, Pozniak je mogla biti izabrana za ravnateljicu budući da još uvijek aktualni zakon propisuje da se za „ravnatelja/icu može iznimno izabrati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja“. Što se tiče radova, iako su u natječaju oni stajali kao uvjet, njihov popis se nije trebao dostaviti uz prijavu što zvuči kao nevjerojatno, ali je u Hrvatskoj i to moguće.

Stoga, iako je Pozniak mogla biti izabrana, njezino imenovanje moglo se osporavati.

A što donosi novi zakon? Više nije uvjet da kandidat ima objavljene radove. Isto kao što je u dijelu gdje se govori o imenovanju osobe bez stručnog ispita izbačena riječ kako se „iznimno“ može imenovati netko bez tog ispita što u praksi znači da traženi uvjet položenog stručnog ispita i nema smisla pa sad stoji „da se može imenovati osoba koja nije položila stručni ispit ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi državni arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od osamnaest mjeseci od dana imenovanja“.

No, za razliku od prošlog zakona, novi zakon propisuje da se treba dostaviti i program rada. Što je sasvim u redu, ali itekako podliježe subjektivnom dojmu, tj. uvijek se izbor može obrazložiti, recimo, boljom usklađenošću sa strategijom ministarstva, itd. Pa su tako i dosadašnji, nazovimo ih, objektivni kriteriji ustupili mjesto onim „odokativnim“, temeljenih isključivo na dojmu, a ne mjerljivim parametrima.

Nadalje, u zakon su „ubačene“ i tri godine rada u arhivu, i to ne nužno na stručnim poslovima, odnosno pet godina u području kulture, znanosti i obrazovanja, što je itekako širok pojam kojega ispunjava popriličan broj visokoobrazovanih.

Državni arhiv do zaključenja novog natječajnog postupka vodit će svakako Ivan Venier, unatoč tome što prema Zakonu o ustanovama vršitelj dužnosti može biti imenovan najduže na razdoblje do godinu dana. Slijedom okolnosti, Venier će sigurno biti na čelu Arhiva duže od godinu dana. No, tu se ionako radi o osobi od povjerenja Nine Koržinek Obuljen. Venier je za ravnatelja Arhiva bio postavljen i prije desetak godina, kad je sadašnja ministrica bila državna tajnica.

Dubrovnik kao turistička destinacija već godinama ostvaruje izvrsne rezultate u broju dolazaka i noćenja stranih turista stoga ni ne čudi što je posljednjih godina znatno porastao broj apartmana u privatnom smještaju. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u Dubrovniku je u 3.686 objekta 5.918 smještajnih jedinica koje raspolažu s 15.356 kreveta, ali i još 5.054 dodatnih kreveta.

No, apartmanizacija na dubrovačkom području ima i svoje negativne efekte koje itekako osjećaju oni koji su već duže vrijeme u potrazi za podstanarskim smještajem. Da je apartmanizacija uzela maha svjedoči i činjenica kako je u stambenim zgradama sve više stanova koji se nakon adaptacije prenamjenjuju u apartmane koji se tijekom ljetnih mjeseci iznajmljuju isključivo turistima, a kad turisti odu ti stanovi od listopada do svibnja ostaju zaključani. Oni rijetki koji će i primiti podstanare, od njih zahtijevaju da iz stanova izađu već početkom svibnja.

Jedni su bili u mogućnosti kupiti tijekom godina još jedan stan, a drugima su nekretnine u nasljedstvo ostavili njihovi roditelji. U svakom slučaju Dubrovčani su brzo shvatili da od iznajmljivanja soba i apartmana uz prosječnu hrvatsku plaću mogu dodatno jako dobro zaraditi i živjeti bolje od hrvatskog prosjeka pa im nije puno trebalo da nekretnine kojima raspolažu prenamijene za iznajmljivanje turistima.

Osamdesetih godina turistima su se uglavnom iznajmljivale sobe u privatnim kućama. Tako su Dubrovčani tijekom tri ljetna mjeseca svoje krevete ustupali turistima dok bi se oni s obitelji tiskali u jednoj sobi, a redovito se razvlačio i kauč u dnevnom boravku.

No, s godinama su se turistički trendovi mijenjali pa su sobe za rentanje izgurali apartmani pa tako danas u Dubrovniku gotovo da nema stambene zgrade, od gruških nebodera do zgrada u Mokošici u kojima se ne iznajmljuju apartmani. Ovisno o uređenju stana i lokaciji na kojoj se nalazi cijene noćenja u tim apartmanima kreću od 360 pa čak i do 900 kuna po osobi.

Osim stanova adaptiraju se i obiteljske kuće, manje više one ostavljene u nasljedstvo koje također zjape prazne i zaključane šest mjeseci u godini kada turisti odu.

Dubrovčani, koji su svoje stanove i kuće adaptirali i prenamijenili u apartmane, ukoliko nemaju nekretninu u kojoj tijekom ljetnih mjeseci mogu stanovati u posljednje vrijeme čak kupuju ili iznajmljuju stanove u susjednom Trebinju ili na Ivanici u kojima borave tijekom ljeta.

Oni lošiji stanovi, koji baš nisu za najam turistima iznajmljuju se sezoncima koji u Dubrovnik hrle nešto zaraditi. Tako primjerice veliki broj Uberovih vozača koji su u Dubrovniku na privremenom radu, brojne sobarice, konobari, kuhari, radnici na građevini i ostali sezonci u posljednje vrijeme svoj smještaj pronalaze po stanovima u Mokošici. I ti stanovi nakon što svi ti sezonci odu svojim kućama također tijekom zime ostaju zaključani pa je tako posljednjih godina postalo gotovo nemoguće lokalnom stanovništvu, posebice mladim obiteljima, pronaći podstanarski stan u stambenoj zgradi, a i kad ga pronađu u njemu mogu boraviti samo privremeno uz astronomske cijene podstanarstva.

Naime, logika vlasnika tih stanova posve je jasna. Čemu iznajmljivati stanove svojim sugrađanima po nižim cijenama kad ih mogu iznajmljivati turistima po puno većim cijenama i pri tom dobro zaraditi, držati ih zatvorene preko zime, bez bojazni da će podstanari nešto slomiti, pokvariti i sl., a sezoni ususret samo ih dobro proventat i minimalno u njih uložiti.

S druge strane brojni će stanari po stambenim zgradama reći kako im prisutnost turista smeta zbog njihova neprimjerena ponašanja. Kad se sve okolnosti zaista sagledaju i nije pretjerano primjereno iznajmljivati apartmane u stambenim zgrada. Osim toga, stanari su nemoćni jer prema hrvatskim zakonima ne postoji obveza prema kojoj bi vlasnik stana u zgradi trebao tražiti suglasnost suvlasničke zajednice za iznajmljivanje stanova turistima.

I dok na hrvatskoj obali gotovo da nema stambene zgrade na čijem pročelju nema plave oznake s natpisom „apartman” i brojem zvjezdica.

Iako je zakonom zabranjeno, u Dubrovniku je u posljednje vrijeme učestala i prenamjena garaža u apartmane koji se ili turistima iznajmljuju na crno ili vlasnici kuća u njima spavaju dok svoje smještajne jedinici izdaju turistima.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić potpisao je dekrete kojima se uvode neke promjene u pastoralnom djelovanju biskupije.

Don David Pahor razrješuje se službi župnog vikara u župama sv. Andrije i Velike Gospe u Dubrovniku te se imenuje upraviteljem župa sv. Vid, Trsteno i sv. Juraj, Osojnik.

Don Jerko Ban razrješuje se službe upravitelja župe sv. Jurja, Osojnik te se imenuje upraviteljem župa sv. Stjepana, Luka Šipanska i Velike Gospe, Suđurađ. Također se imenuje pastoralnim pomoćnikom u Općoj bolnici u Dubrovniku.

Rektor dubrovačkog sjemeništa i župni vikar u katedralnoj župi i župi sv. Andrije don Marin Lučić razrješuje se službe pastoralnog suradnika u Općoj bolnici u Dubrovniku.

Generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić razrješuje se službe upravitelja Biskupske kuće u Gospinom polju i imenuje upraviteljem Biskupskog doma u Gradu.

Don Slavko Grubišić koji je već ranije napunio kanonsku dob za umirovljenje ali je zbog pastoralnih razloga bio ostao u službi, razrješuje se službe upravitelja župa sv. Stjepana, Luka Šipanska i Velike Gospe, Suđurađ te se umirovljuje. U skladu sa svojim mogućnostima nastavit će se i dalje kao duhovnik brinuti za korisnike Doma za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku i vršiti dosadašnje službe rektora crkava u Gradu.
Zlatomisnik don Vojislav Vlašić razrješuje se službe upravitelja župe sv. Vida, Trsteno te se umirovljuje.

S obzirom na to da je Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri odlučila povući franjevce iz samostana Gospe Delorite u Kuni čime se upravljanje župom Velike Gospe u Kuni vraća Dubrovačkoj biskupiji, fra Josip Vidas se razrješuje službe župnika Velike Gospe u Kuni, a fra Petar Perković razrješuje se službe župnog vikara u istoj župi.

Don Marinko Šljivić razrješuje se službe župnog vikara u župi sv. Mihovila, Lapad, u Dubrovniku te se imenuje upraviteljem Biskupske kuće u Gospinom polju, a zbog odlaska franjevaca iz samostana na Kuni privremeno će upravljati i župom Velike Gospe, Kuna.

Nikola Živković zbog obiteljskih razloga nije mogao nastaviti službu u Dubrovačkoj biskupiji te je po isteku ugovora o radu razriješen službe ekonoma kao i direktora biskupijskih tvrtki s ograničenom odgovornošću Benfortuna d.o.o. i Otok d.o.o..

Đakon Tomislav Sikavica imenuje se ekonomom Dubrovačke biskupije i direktorom biskupijskih tvrtki Benfortuna d.o.o. i Otok d.o.o..

A.T.