Draga braćo i sestre, na početku naše priprave za Uskrs, u svojoj ovogodišnjoj korizmenoj poruci Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih (Mt 24,12), papa Franjo nas je upozorio na suvremena bezakonja koja su plod ohlađene ljubavi, želeći nas potaknuti da korizmeno vrijeme iskoristimo kako bi se naša srca nanovo zapalila onom ljubavlju kojom nas je ljubio Krist Gospodin. ,,U vazmenoj noći“, poručio nam je Sveti Otac, ,,još ćemo jednom proslaviti dirljivi obred paljenja uskrsne svijeće. Preuzeto s novoga ognja, to će svjetlo malo-pomalo rastjerivati tamu i prosvjetljivati vjerničku zajednicu okupljenu na bogoslužju: Svjetlo slavno uskrsnulog Krista raspršilo tmine pameti i srca, kako bismo svi uzmogli ponovo doživjeti iskustvo učenikâ iz Emausa. Slušajući Gospodinovu riječ i blagujući euharistijski Kruh, naše će srce sve više gorjeti u vjeri, nadi i ljubavi.“

Slaveći svečanu liturgiju vazmenog bdijenja u čast Gospodinovog uskrsnuća, trebamo se zapitati je li se, nakon hoda korizmenim vremenom koje nas je pozvalo na obraćenje i ozbiljan rad na sebi, u našim srcima raspalila ljubav uskrsnulog Gospodina ili smo pak i dalje ostali u grobu bezakonja i ohlađene ljubavi. A ona se, ohlađena ljubav, kako nas je upozorio papa Franjo na početku korizme, očituje kroz zavodljivost užitaka, opčinjenost opsjenom novca, odbacivanju Boga i bližnjih, zagađenje zemlje i opasnost samodostatnosti. Ona se, mi ovome možemo dodati, u našoj Crkvi i društvu, očituje i u ideološkim podjelama i jalovim raspravama o nebitnim stvarima, dok istovremeno ne vodimo računa o onim bitnima, o kojima ovisi naša nacionalna i crkvena budućnost, poput demografskog izumiranja i masovnog iseljavanja.

Slavlje liturgije vazmenog bdijenja podsjeća nas da bezakonja i ugašena ljubav ipak nemaju posljednju riječ, jer ovo je noć u kojoj se nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim povezuje. Uskrsno otajstvo nam objavljuje da je u Božjem srcu zapaljena ljubav koja se nikad ne gasi. Bog nam u Isusu Kristu, raspetom i uskrsnulom, neprestano daruje novu prigodu kako bismo s njim i u njemu mogli pobijediti sva naša bezakonja, te u svojim srcima zapaliti ljubav prema Bogu. Svjetlo ove ljubavi, bez obzira na sve naše razlike, širit će se tada i na naše bližnje, na sve one koji su najpotrebniji naše pažnje i ljubavi. Dopustimo ovom svjetlu da rasprši sve naše podjele, predrasude, jalove rasprave koje nas nigdje ni kao pojedince ni kao društvo ne vode. Dajmo se obasjati Kristovim uskrsnim svjetlom, svjetlom Božje ljubavi.

Crkva, navjestiteljica poruke Božje ljubavi prema nama, istovremeno je pozvana biti i živi znak Božje ljubavi prema svima, osobito prema onima koji su na marginama društvene zajednice, koji su siromašni, slabi, bolesni i u potrebi. U društvu i vremenu u kojem sve više dominira logika bezakonja i ohlađene ljubavi mi kršćani, Crkva, pozvani smo živjeti logikom sjemena koje umirući donosi obilat rod (usp. Iv 12,24). To je jedini način da budemo uistinu prepoznatljivi, čineći svojim životima boljim i kvalitetnijim društvo u kojem živimo.

Božja ljubav prema nama da se opipati u osobi Isusa Krista. On, raspeti i uskrsli, znak je konačne Božje pobjede nad zlom i grijehom, pobjede koju smo svi, snagom sakramentalne krsne milosti, pozvani i poslani navješćivati. Isus je umro i uskrsnuo da bi nam omogućio izdizanje iz grobova naših bezakonja kako bi u nama ponovo probudio vjeru u onu ljubav koja u njegovu srcu od vječnosti gori prema nama i tu istu ljubav zapalio i u našim srcima. Isusovo uskrsnuće je stvaranje novog, otkupljenog čovjeka. Ne samo u eshatološkom smislu, nego i u smislu promjene naše sadašnjosti. Božja ljubav koja nam se očitovala u otajstvu Isusa Krista, njegove muke, smrti i uskrsnuća, treba po nama kršćanima, po našem angažmanu i djelovanju, pobijediti bezakonja, rasplamsavajući se u svijetu i vremenu u kojem živimo.

U nadi da ćemo i mi s Isusom Kristom uskrsnuti iz svojih grobova te početi oko sebe širiti svjetlo Božje ljubavi, svima želim blagoslovljene vazmene dane naše liturgijske proslave Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Svima, a osobito onima među nama koji su najpotrebniji Božje ljubavi, želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Mate, dubrovački biskup

Sljedeća sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se u ponedjeljak, 9. travnja, a između ostalih točki dnevnog reda na njoj će se raspravljati i o izmjenama i dopunama, odnosno rebalansu proračuna.

Vijećnici bi trebali također usvojiti prijedlog kolektivnog ugovora za JVP Dubrovački vatrogasci. Na dnevnom redu je primjerice i točka o prihvaćanju procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Dubrovnika koja nažalost vjerojatno neće izazvati veliku pozornost vijećnika, kao što nisu ni sve dosadašnje točke dnevnog reda slične tematike, a trebala bi.

Inače, na dnevnom redu je samo jedanaest točaka, ali kako to obično biva do same sjednice dnevni red se značajno proširi.

D.M.

Izvješće o radu i financijsko izvješće za 2017. godinu usvojeni su na Skupštini Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Predstavljajući ova dva izvješća, direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić rekla je kako je dubrovačka TZ uprihodovala 22,6 milijuna kuna, dok su rashodi za isto razdoblje iznosili 22,1 milijuna kuna. Poslovnu godinu TZ Grada Dubrovnika završila je s viškom prihoda od 549 tisuća kuna.

Inače, skupštinom je predsjedao pročelnik UO za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić budući da je gradonačelnik i predsjednik TZ Grada Dubrovnika Mato Franković skupštini nije mogao nazočiti. U svom iscrpnom izvješću, Vlašić je rekla da je jedan od glavnih zadataka u 2017., u kojoj je dakle ostvareno 17 posto više dolazaka i 14 posto više noćenja nego u 2016., "bio podići turističku ponudu u cilju cjelogodišnjeg poslovanja, promocija poslovanja s naglaskom na cjelogodišnja tržišta, razvoj projekata, kao i između ostalog, povećanje dostupnosti preko zime".

Rekla je da su hoteli ostvarili najviše turističkih dolazaka gostiju, dodajući da i privatni smještaji bilježe porast dolazaka. Zanimljiv je podatak kojeg je Vlašić iznijela o kapacitetima. Navela je kako u hotelima postoji 5807 smještajnih jedinica i nešto manje od 12 tisuća kreveta. U privatnom smještaju postoji 3700 iznajmljivača, odnosno 16 tisuća kreveta.
- U glavnoj sezoni imamo trenutaka kad dnevno u Dubrovniku boravi 26 tisuća ljudi, a odlazaka i dolazaka između šest i osam tisuća. Dakle, moramo računati na to da toliki broj ljudi ide na aerodrom i s aerodroma u Grad. Moramo prilagoditi svoju prometnu i svaku drugu infrastrukturu. - rekla je Vlašić.

Najviše gostiju, objasnila je, dolazi iz Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država, a to su gosti, precizirala je Vlašić, koji i najviše troše. Što se tiče noćenja po mjesecima, objasnila je kako su travanj, rujan i listopad ostvarili veliki porast, kao i studeni.
- Tu imamo prostora za daljnji rad i osmišljavanje ponude. - istaknula je Romana Vlašić.

Dodala je kako TZ Grada Dubrovnika intenzivno surađuje s aviokompanijama po pitanju dostupnosti, ali i kako je TZ u cilju marketinške promocije prisutna na brojnim sajmovima diljem Europe i svijeta.

Vlašić je rekla i kako TZ Grada Dubrovnika realizira mnoge projekte te organizira brojne manifestacije , naglasivši važnost nagrađivanog Good Food Festivala, dodajući da je ta manifestacija dobila međunarodni karakter i "kako se sad može raditi na širenju festivala".

Također, usvojeno je i izvješće Nadzornog odbora za 2017, kao i izvješće revizije za isto razdoblje. U Skupštinu TZ Županije dubrovačko-neretvanske izabrani su Ivan Karlić, Marin Gulan, Hrvoje Šanje, Srđan Krištić, Julije Srgota i Daniela Klaić.

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.

Tekst čestitke donosimo u cijelosti.

Poštovani sugrađani,

Pred nama je naš najveći vjerski blagdan, blagdan Uskrsa. Kristovo uskrsnuće poruka je pobjede svjetla nad tamom, dobra nad zlom, života nad smrću.

Neka nam ta poruka bude nadahnuće u našim životima. Želim Vam da blagdan provedete ugodno s vašim najmilijima.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Vaš župan
Nikola Dobroslavić

Obrede Velikog petka u Katedrali danas je predvodio biskup dubrovački Mate Uzinić, a nakon mise vjernici su u procesiji, u kojoj se nosila relikvija Isusovog križa, uputili ulicama Grada pjevajući korizmene pjesme.

U spomen na Isusovu muku, koji je dok je nosio svoj križ padao tri puta, vjernici predvođeni biskupom Uzinićem zaustavljali su se tri puta prije nego su se s relikvijom križa vratili u Katedrali.

Uz zaustavljanje u Ulici od Puča, biskup Uzinić je govorio o padovima Crkve i kršćana, zamolivši Isusa Krista za oprost. Nakon toga, procesija se zaustavila kod crkve Male braće. Tom prilikom biskup Mate Uzinić kazivao je o padovima koji nastaju zbog ideoloških rasprava i podjela, kao i "pada koje uzrokuje odumiranje našeg naroda".

Pak, kod crkve svetoga Vlaha, gdje su se vjernici posljednji put zaustavili pred povratak u Katedralu, biskup Uzinić je govorio o padovima uzrokovanih grijesima Grada kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti.

- Želimo se tako sjetiti svih naših osobnih padova i grijeha koji su opteretili tvoj križ i uzrokovali tvoj treći pad. Želimo te Gospodine ovdje pred tvojim svjedokom vjere, ispred crkve, zamoliti za oproštenje. Oprosti Gospodine Isuse što smo svojim životnim izborima izdali tvoju ljubav, zatajili odnos s tobom. Što smo te odbacili, osudili, okrunili, bičevali. Što smo se pridružili masi koja te osudila na smrt i govorila: "Raspni". Hvala ti što si na križu dokazao da smo mi tvoji ljubljeni učenici. - rekao je biskup Uzinić.

V.S.

U sklopu projekta Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija, financiranom iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, započinje rekonstrukcija palače Ismaeli Gabrielis u Korčuli, Zavičajne kuće Dubrovačkog Primorja u Slanom i izgradnja Muzeja zlata i srebra u Smokvici.

- Radovi na tri lokacije su ugovoreni u ukupnom iznosu od 15 milijuna kuna, a provode ih partneri na projektu, grad Korčula, Općina Dubrovačko primorje i Općina Smokvica. Po završetku radova uslijedit će opremanje svih triju građevina, te turistička promocija na turističkim sajmovima kako bi se povećao broj posjeta na ovim udaljenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupna vrijednost projekta je 33,8 milijuna kuna, a Dubrovačko-neretvanska županija kao nositelj projekta povukla je 27,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava. - istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Rekonstrukcija palače Ismaeli Gabrielis, zaštićenog kulturnog dobra, a ujedno i gradskog muzeja je u začetku te se predviđa trajanje radova od šest mjeseci. Izvođač radova je Polinom d.o.o., i Reliance d.o.o. iz Splita. Vrijednost radova je 4,9 milijuna kuna.

Rekonstrukcija Zavičajne kuće Dubrovačkog primorja, također zaštićenog kulturnog dobra trajat će do otprilike sredine 2019. godine a izvođač radova je tvrtka Građevinar Quelin d.d. iz Dubrovnika. Vrijednost radova je 6,3 milijuna kuna.

Izgradnja Muzeja zlata i srebra Smokvice kao i uređenje trga u cijelosti očekuje se sredinom ove godine. Izvođač radova je tvrtka Chrile d.o.o. iz Splita a vrijednost projekta iznosi 4,1 milijuna kuna.

- DUNEA, uz Županiju, osigurava pomoć općinama i ostalim partnerima u provođenju javne nabave za izvođenje radova koja je u sklopu EU projekata vrlo zahtjevna. Tako obučavamo kadar koji će omogućiti daljnji napredak zajednice na lokalnoj razini. - naglasila je direktorica DUNEA-e Melanija Milić.

Rekonstrukcijom i izgradnjom spomenutih kulturnih dobara doprinijet će se stvaranju integriranog turističkog proizvoda, a koji će uz ostale komponente koje projekt obuhvaća biti brendiran pod imenom Putovima prošlosti/Historical Trails.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima povodom blagdana Usrksa.

Uskrsnu čestitku gradonačelnika Frankovića prenosimo u cijelosti:

Poštovane sugrađanke i sugrađani, drage gospođe i gospari, 

Iščekivanje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa uvijek nas iznova vraća temeljnim ljudskim vrijednostima, uči nas o snazi žrtve i odricanja, o oslobođenju koje donosi oprost i ispunjenju koje ostvarujemo kroz darivanje bez očekivanja da će nam biti vraćeno.

Uskrs dočekujemo s posebnom radošću jer je to dan kojim slavimo pobjedu dobra nad zlom, obilježavamo nadmoć svjetla nad tamom, života nad smrti. Isusova žrtva i njegovo uskrsnuće donose nam utjehu i snagu potrebnu u teškim životnim trenucima, upućuje nas na otvorenost duha, a u vremenima u kojima smo suočeni s velikim izazovima trebamo više nego ikad prije snagu tražiti u zajedništvu. Prisjetimo se i danas svevremenskih riječi pokojnog kardinala Kuharića: „Postoje neke linije s kojih se ne smijemo povlačiti, crte s kojih se ne smije uzmicati!“

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs ispunjen lijepim trenucima koje ćete provesti uz svoje najbliže i obilje zdravlja, radosti i blagostanja.

S poštovanjem,
gradonačelnik Mato Franković

Vijećnik HDZ-a u dubrovačkom Gradskom vijeću Emilio Puljizević sam je sebe danas napravio smiješnim. Naime, Puljizević je danas želio posjetiti Osnovnu školu Antuna Masle u Orašcu gdje je on predsjednik školskog odbora, ali je, ma gle čuda, na Veliki petak, u vrijeme školskih praznika naišao na – zatvorena vrata.

Ne, nije smiješno što je Puljizević zaboravio na to da su u svim školama, pa tako i u OŠ Antuna Masle, proljetni praznici. Može se dogoditi svakome. Već se nešto manje ljudi može dogoditi da se nakon prvog dolaska pred zatvorena školska vrata ne sjete kako je u nedjelju Uskrs, a danas Veliki petak i školski praznici pa se vrate još jednom, ali eto, amo kazati da ni to nije razlog za smijeh.

No, smiješno je, ma u stvari žalosno je s obzirom na posljednja događanja u OŠ Antuna Masle, što je Puljizević, možda u silnoj želji da dokaže kako još uvijek aktualna ravnateljica Kornelija Koncul valjda ne radi svoj posao, a bolje će ga raditi Roberta Soko, inače sestra gradske vijećnice HDZ-a Nikoline Soko, za koju je agitirao i prema kazivanju roditelja vršio pritiske da se izabere za novu ravnateljicu, o čemu je Dubrovnikpress.hr jedini pisao, nakon svega čak na Facebooku objavio sljedeći post:

Slikao se tako Puljizević sav ponosan što je „uhvatio“ ravnateljicu i zaposlenike u „neradu“, čudo da kao dokaz da je upravo danas našao zatvorena vrata škole nije priložio i fotografiju s datumom na naslovnici Sportskih novosti koje je nosio u ruci, no nakon što ga je Denis Pavela upoznao s time kako je danas neradni dan u svim školama, pa tako i OŠ Antuna Masle, kasnije je tu objavu s Facebooka izbrisao, odnosno barem više nije dostupna na javnom dijelu profila.

Dubrovački biskup Mate Uzinić predvodio je Misu večere Gospodnje danas, na Veliki četvrtak, u Katedrali. Na misi biskup Uzinić je oprao, obrisao i poljubio noge dvanaestorici vjernika, koji predstavljaju Isusove apostole, u spomen na Isusovo pranje nogu svojim apostolima na Posljednjoj večeri.

Dvanaestorica "apostola" kojima je biskup Uzinić oprao noge su: Miho Pulitika, Dubravko Kovačević, Pero Bajurin, Goran Martić, Mato Previšić, Martin Lazar, Dživo Brčić, Viktor Kužnin, Pasko Filičić, Stijepo Gleđ, Luka Tolj i Ivan Mrnarević.

- Večeras sam htio uvesti malo avangarde u stilu pape Franja, ali nisam baš bio dovoljno slušan. Htio sam dovesti obitelj od 12 djece da oni budu apostoli. Nismo to napravili. Ali, da smo to napravili bili bismo u skladu s onim što Isus čini. Ma čak ovdje možemo vidjeti ove rasprave o rodu, rodnim ulogama koje su zadnje vrijeme uzbunile javnost. A ovdje Isus čak pomalo mijenja te uloge. Sad se želi preuzeti da to kršćanstvo nije činilo, a mi vidimo da je Isus davno prije to činio. - rekao je biskup Uzinić.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=y41eNvZYUs8"]

- U čemu je posebnost ovog događaja? Isus pranje nogu stavlja u sredinu. Ono se nije događalo u sredini večeri nego nakon puta kad su noge bile prašnjave, prije večere. Isus to ovdje želi staviti u središte, želi reći da je to temeljna stvar. Drugo što čini, a to je avangarda, obično su robovi i sluge prali noge. Eventualno se moglo dogoditi da žena opere noge svome mužu u znak poštovanja prema mužu, sin svome oce ili učenik učitelju. To je bilo uobičajeno. Ali se nije događalo. Nikad gospodar nije prao noge slugama, muž svojoj ženi, otac sinu, a učitelj učeniku. Zato to Petar ne prihvaća, ali ta logika koju želi Isus unijeti s ovim obredom je bit onoga što on želi poručiti. - objasnio je biskup Uzinić

V.Salvia

Povodom najvećeg židovskog blagdana Pesaha, koji se ove godine slavi od 30. ožujka do 7. travnja, župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović i svim pripadnicima židovske vjeroispovijesti.

Čestitku prenosimo u cijelosti.

Poštovana gđo. Horović,

U prigodi jednog od najvažnijih židovskih blagdana – blagdana Pesaha, Vama i svim pripadnicima Židovske općine u Dubrovniku upućujem čestitku u ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno.

U ovoj prigodi sjećamo se izbavljenja židovskog naroda iz ropstva, povijesnog zla koje se nažalost ponavljalo i stoljećima kasnije. Pesah je prilika da se podsjetimo stoga kako sužanjstvo dolazi u mnogim oblicima u današnjem svijetu, a samo djelovanjem u cilju dobra možemo stvoriti bolje društvo i bolji svijet.

Sretan Vam i košer Pesah!

S poštovanjem
župan Nikola Dobroslavić

Veliki petak specifičan je dan u kršćanstvu. Na Veliki petak se posti, sjećanje je to na Isusovu muku i smrt na križu. Na Veliki petak nema niti misa, svećenik nosi odjeću crvene boje, a obredi počinju u šutnji i bez pjesme.
Uostalom, i papa Franjo kaže "kako se posljednja Božja riječ zove Isus Krist i ništa više od toga". Pa, tako se može reći i kako je muka Isusova katolička živa rana, kojoj se upravo na Veliki petak ne dopušta zacijeliti upravo zato kako bi uskrsnuće imalo svoj smisao u onom drugom smislu, koje daje najveće značenje koje Crkva ima pred svijetom.

Dakle, jedna poanta Uskrsa je u Velikom petku, a jedina svrha Velikog petka u Uskrsu. Stoga, Veliki petak posebno se obilježava u životu praktičnog vjernika što je najviše satkano u postu uz koji se tako ne može jesti meso i mesne prerađevine.

Nažalost, i taj post dovodi do ropstva vlastitih zabluda, kako u Dubrovniku, tako i ostatku zemlje. Pa, iako post podrazumijeva poniznost i skromnost, on je tijekom godina dobio drugo značenje. Tako se često najviše potroši upravo na Veliki petak.

Može se postiti i na kruhu i vodi, ali nekim nalaganjem tradicije pripravlja se danas riba. A dobra riba košta. I, tako Veliki petak, zamišljen kao dan uz koji se treba natjecati skromnošću ispada poligon koji služi za nabijanje vlastitog ega uz statusne simbole. A u državi koja je dobrim dijelom kruha gladna, skupa riba postala je statusni simbol.

Ne treba generalizirati, ne vrijedi to za sve građane, ali i gužve na dubrovačkim prometnicama kazuju kako je Veliki petak potpuno obojen komercijalnim aspektom, a glavna preokupacija valjda ispada što će se spravljati.
Bilo bi dobro kad bi se na ovaj dan vjera zrcalila u ljudskosti i razumu, a ne rizotu i brodetu.

Zbog povećanih gužvi koje se uoči početka uskrsnih blagdana očekuju na graničnim prijelazima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske želimo obavijestiti građane da se najveće gužve očekuju od poslijepodnevnih sati u petak, 30. ožujka do poslijepodnevnih sati u subotu, 31. ožujka.

Obzirom da se tijekom granične kontrole policijski službenici moraju pridržavati Direktive Europske unije o tzv. sustavnoj graničnoj kontroli koja podrazumijeva kontrolu svakog putnika i vozila, molimo građane za strpljenje i da svoja putovanja planiraju na vrijeme kako bi su planiranom vremenu stigli na odredište.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska će iskoristite sve raspoložive kadrovske i tehničke resurse kako bi se osigurala što bolja protočnost prometa preko graničnih prijelaza.

PU dubrovačko - neretvanska