Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak da je odbijanje žalbi na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkoga mosta pozitivna vijest i korak naprijed te najavio da se za 15-ak dana očekuje potpisivanje ugovora o gradnji mosta, koja bi trebala trajati oko tri godine, piše Hina.

Ova odluka je pozitivna vijest. Njome smo definitivno korak naprijed prema gradnji Pelješkog mosta, jer je svladana posljednja prepreka nakon koje se može potpisati ugovor o gradnji, što će se dogoditi za otprilike 15 dana, kazao je Butković.

Rekao je da je odluka potvrdila da je natječaj za gradnju mosta bio zakonit i transparentan te da spajanje hrvatskih teritorija Pelješkim mostom neće biti dovedeno u pitanje.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbila je žalbe austrijskog Strabaga i zajednice ponuditelja talijanskog Astaldija te turskog IC Ictas Isaat Sanayi uložene na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Hrvatske ceste su u siječnju ove godine odabrale ponudu kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation za gradnju Pelješkog mosta, a ta je ponuda bila po cijeni od 2,08 milijardi kuna, dok je talijansko-turski konzorcij ponudio cijenu od 2,55 milijardi kuna, a Strabag 2,62 milijardi kuna (svi iznosi bez PDV-a).

Ministar je nastavio da je odluka potvrdila kako su Hrvatske ceste sposobne pripremiti i provoditi velike infrastrukturne projekte.

Ponovio je da za 15-ak dana slijedi potpisivanje ugovora za gradnju i nastavio da je to tek prva faza cjelovitog projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom.

Prije desetak dana raspisan je natječaj za drugu fazu, tj. gradnju pristupnih cesta, a predstoji raspisivanje natječaja za treću i četvrtu fazu odnosno za projekt ukupne vrijednosti 420 milijuna eura, naglasio je Butković. Istaknuo je da je za 85 posto od te sume ili za 357 milijuna eura odobreno sufinanciranje Europske komisije.

Odgovarajući na pitanje o početku gradnje Pelješkog mosta, Butković je kazao da će nakon potpisivanja ugovora o gradnji trebati organizirati gradilište i početi radove.

Na pitanje koliko su žalbe usporile proces i hoće li u izgradnji biti angažirane i hrvatske tvrtke, Butković je rekao da su žalbe sastavni dio procesa, ali da je to tako po zakonu i da se ne može spriječiti.

Očekujemo da će nakon potpisivanja ugovora, kada krene gradnja, biti uključeno dosta hrvatskih građevinskih tvrtki, naravno i brodogradilišta, odgovorio je.

Na pitanje kada bi mogli biti potpisani i ostali ugovori, s obzirom na žalbe, ministar je rekao da postoji žalba na dokumentaciju za drugu fazu, tj. izgradnju pristupnih cesta.

Žalbeni postupci trebaju se rješavati u DKOM-u hitno, što prije, tako je i zakon propisao, u najviše 30 dana, tako da vjerujem da ćemo sve skupa ubrzati.

»Očekujem da će nakon potpisivanja ugovora, kao što je navedeno u natječaju, trebati otprilike tri godine da završimo Pelješki most, tj. čitav projekt do kraja 2022.«, naglasio je.

DPP

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila je kao neutemeljene žallbe austrijskog Strabaga te zajednice ponuditelja talijanskog Astalvia i turskog IC Ictas Isaat Sanayi uložene na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić dat će izjavu za medije povodom te odluke u 12 sati.

Hrvatske ceste izabrale su početkom siječnja kineski konzorcij China road and bridge corporation za gradnju mosta.

DPP

Voda iz vodoopskrbnog sustava Topolo-Visočani zdravstveno je ispravna i u naselju Visočani i može se koristiti za piće. Kontrola i dezinfekcija provode se redovito.

Vodovod Dubrovnik

Dubrovačka biskupija 2017. godinu završila je s 3,7 milijuna kuna na računu, navodi se u financijskom izvješću Dubrovačke biskupije za 2017. godinu. Ukupni primici Biskupije iznosili su 33,5 milijuna kuna, a izdaci 38,4 milijuna kuna. Dakle, Biskupija je poslovala s gubitkom od 4,8 milijuna kuna. No, treba istaknuti i da je u protekloj godini Dubrovačka biskupija refinancirala sva svoja kreditna zaduženja i time značajno, za oko 3 milijuna kuna, smanjila svoju ukupnu kreditnu opterećenost kroz sljedećih deset godina.

Naime, ukupno stanje zaduženosti Dubrovačke biskupije u 2017. iznosilo je 37 milijuna kuna, dok je ta brojka u 2016. iznosila 40,7 milijuna kuna.

"Zaduženost Dubrovačke biskupije u odnosu na njene primitke još je uvijek vrlo visoka, no refinanciranjem obveza i jačom financijskom disciplinom vide se pozitivni pomaci između godina. Cilj Biskupije je kroz 7 do 10 godina potpuno zatvoriti obveze koje se tiču kreditne zaduženosti". - napisao je ekonom Dubrovačke biskupije Nikola Živković u uvodu u financijsko izvješće.

"Dubrovačka biskupija je u 2017. godini refinancirala sve postojeće obveze čime je smanjila izdatke za troškove kamata, naknada i ostalih bankarskih usluga te smanjila potencijalne rizike financijskog poslovanja svih profitnih i neprofitnih dijelova. Refinanciranjem postojećih obveza ukinut je valutni rizik i kamatni rizik s obzirom da su nova zaduženja u čistoj kunskoj valuti te sa strogo fiksnom kamatom. Time je usklađena valuta primitaka i izdataka čime su smanjeni potencijalni valutni rizici i troškovi." - još je napisao Živković.

Biskup dubrovački Mate Uzinić u svom uvodnom pismu, između ostalog, je napisao:
"Dubrovačka biskupija, kroz transparentno i odgovorno upravljanje, želi stavljati svoja materijalna dobra u službu evanđelja ulažući u različite pastoralne i edukativne projekte i Caritas, nova zapošljavanja te održavanje kulturne baštine koja nam je povjerena i koju smo dužni očuvati i očuvanu proslijediti idućim generacijama" - piše u pismu biskupa Uzinića.

U Izvješću se ističu različiti uspješno provedeni projekti u prošloj godini. Tako je biskupijski Caritas svojim radom i uspješnom aplikacijom na EU fondove, prošle godine iz istih povukao 3,6 milijuna kuna čime je, na području Dubrovačko-neretvanske županije, omogućeno povećanje broja mjesečnih socijalnih košarica za najpotrebnije sa 700 na 1500. Također, završen je i zajednički projekt u suradnji sa Zakladom Caboga Stifftung kojim je obnovljena biskupijska palača u Ulici Braće Andrijića br. 8, u koju su useljene obitelji s djecom čime je dan značajan impuls revitalizaciji Grada.

Izvješće je osim na hrvatskom objavljeno i na talijanskom i engleskom jeziku. Financijsko izvješće Dubrovačke biskupije za 2017. godinu možete preuzeti OVDJE.

V.Salvia

Nakon što je Gradsko vijeće vratilo ovlasti gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću za odluke o korištenju javnih površina, očekivalo se značajno smanjenje broja štandova jer je i on sam najavljivao "blitzkrieg". No, iz javnih natječaja za davanje u zakup javnih površina koje je Franković raspisao može se vidjeti kako većina štandova koji su lani bili u povijesnoj jezgri ostaju, dok su nastradali oni koji su svoj kruh zarađivali u Uvali Lapad, gdje se više tako neće moći prodavati palačinke ili kokice, ali niti izrađivati lažne tetovaže.

Naravno da ne može niti treba cijeli Grad biti lišen štandova za prodaju, ali treba se podsjetiti i Frankovićevih riječi kako će učiniti bolan rez i "kako štandovi opterećuju Grad jer je cilj uvesti reda u javne površine".

- Spreman sam javne površine osloboditi za 80 posto. Odluka je teška, ali spreman sam to napraviti. Počevši od Pila što se tiče pulteva pa nadalje. Moja intencija je da prihvatim teret na svoja leđa. To će biti "blitzkrieg" potez. Za tri, četiri mjeseca proces će biti završen. - najavio je Franković prošloga ljeta.

Svoje obećanje Franković je ispunio što se tiče pultova na Pilama, ali s povijesnom jezgrom to teže ide. Od svega toga lijepo će se i utržiti.

U svakom slučaju, ukupno 18 banaka postavit će se na Gundulićevoj poljani. Početni iznos zakupnine za sezonu je 10 tisuća kuna.

Na Trgu oružja bit će dvije stilizirane štand-barke, dvije će biti i Iza Katedrale, a na Boškovićevoj poljani njih tri. Jedna štand-barka bit će u Ulici sv. Dominika, kao i na Pelinama i Pred dvorom, gdje će uz štand biti i uređaj za fotografiranje. Cijena početne zakupnine? Jasno, ovisi o lokaciji. Primjerice, Pred dvorom iznosi 180 tisuća kuna, Iza Katedrale 40 tisuća kuna, na Boškovićevoj poljani između 30 i 50 tisuća kuna, na Trgu oružja između 50 i 60 tisuća kuna, a u Ulici svetog Dominika 55 tisuća kuna.

Ostavio je Franković prostora i za izlaganje i prodaju umjetničkih slika. Bit će tu dvije lokacije u Ulici svetoga Dominika te po jedna na Poljani Paska Miličevića i u Ulici od Puča. Cijena zakupnine iznosi od 13 do 17 tisuća kuna. Osigurat će se i dva info pulta u vratima od Peskarije za izlete brodovima i podmornicama za što je početni iznos 10 tisuća kuna, ali i za mjesto na skalinima od Dominikanaca za prodavačicu konavoskog veza i sličnih rukotvorina, koja će to mjesto platiti 6.500 kuna.

Inače, ako bi se zavirilo u lanjske natječaje za zakup javnih površina, može se vidjeti kako su cijene ostale nepromijenjene. Što se tiče samog smanjenja štandova u povijesnoj jezgri, prošlost postaju samo dva štanda na Trgu oružja, budući da ih je na ovoj lokaciji lani bilo četiri, a ove godine će biti dva štanda. Također, Franković je ukinuo i pokretni stalak za izradu, izlaganje i prodaju slika u Vratima od Pila ispod skalina, a ukinuo je i jednu lokaciju za prodaju slika na Poljani Paska Miličevića.

Pak, Uvalu Lapad očito želi učiniti očito potpuno puritanskom. Nakon što je na sjednici Gradskog vijeća Franković odlučio maknuti pultove s ove lokacije, iz objavljenih javnih natječaja može se iščitati kako sad ukida i štandove za prodaju kokica, palačinaka, sladoleda... Naime, lanjski javni natječaji sadržavali su i poziv za tri lokacije u Uvali Lapad, a kojih više nema. Radi se o lokacijama na kojima su predviđena kolica za prodaju hot doga/kokica, kolica za prodaju palačinaka te rashladna vitrina za prodaju sladoleda ili sjeckanog voća. Zakupnine za ove površine iznosile su između 8 i 13 tisuća kuna. Ništa od toga nema u natječajima Grada Dubrovnika za ovu sezonu. Neće biti niti pokretnog stalka gdje su se prijašnjih godina oslikavalo tijelo "air-brush" tehnikom, a za što je početni iznos zakupnine bio 7 tisuća kuna.

Uopće, pitanje je čemu tolika potreba za razračunavanjem s uličnim prodavačima u Uvali Lapad, ali Franković je očito smatrao kako oni doprinose kaotičnosti ljetnih gužvi. Kako je jedno najavljivati, a drugo realizirati, od istih restrikcija u povijesnoj jezgri je manje-više odustao, dok je Uvalu Lapad eto odlučio lišiti štandova.

Na blagdan Cvjetnice, biskup dubrovački Mate Uzinić danas je ispred crkve sv. Vlaha blagoslovio maslinove i palmine grančice. Nakon toga sudionici obreda u procesiji pošli su do Katedrale gdje se održala misa.

Biskup Uzinić rekao je kako današnju nedjelju zovemo Cvjetnica jer tako "želimo izraziti veliko veselje koje je zahvatilo Jeruzalemce u prigodi Isusovog ulaska u Jeruzalem".

- S ovim grančicama u rukama mi želimo biti dionici te iste radosti. Prostiranje tih grančica pred Isusom uz klicanje" Hosana, blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje, Hosana u visinama", znak je te radosti. - rekao je između ostaloga biskup Uzinić.

[youtube url="https://youtu.be/XIj7f6lvrwk"]

V.S.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je na konferenciji za novinare kako je "uvjeren da će se sad konačno početi graditi Pelješki most". Podsjetimo, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila je kao neutemeljene žalbe austrijskog Strabaga te zajednice ponuditelja talijanskog Astalvia i turskog IC Ictas Isaat Sanayi uložene na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Hrvatske ceste izabrale su početkom siječnja kineski konzorcij China road and bridge corporation za gradnju mosta.
- Budući da su odbačene žalbe na odabir izvođača radova, tako je potvrđena kineski konzorcij China road and bridge corporation, koji je imao najpovoljniju ponudu. Vjerujem da će se vrlo brzo potpisati ugovor s tom tvrtkom i da će brzo početi radovi na Pelješkom mostu. - kazao župan Dobroslavić, ističući kako očekuje da bi se ugovor mogao potpisati kroz petnaestak dana.

Na novinarsko pitanje bi li radovi mogli početi na ljeto, župan Dobroslavić je rekao kako ne može procijeniti kad će izvođač radova pripremiti gradilište, naglasivši kako je najbitnije da radovi završe do roka koji će biti utvrđen u ugovoru.

Prvi dvodnevni dio radionice “EU strukturni i investicijski fondovi – mogućnosti financiranja projekata sredstvima EU” održan je proteklog vikenda u osnovnoj školi Gruda, u organizaciji Općine Konavle, Hanns Seidel Zaklade i Udruge Neda Prpić Gamiršek.

Radionica predstavlja dio planirane sustavne kampanje, čiji je cilj jačanje kapaciteta predstavnika institucija, nevladinih organizacija i zainteresiranih pojedinaca na području Općine Konavle, kako bi se planski ojačala mreža sposobnosti za povlačenje sredstava EU na području Općine Konavle.

Predavač Tomislav Pinter, savjetnik za EU fondove i djelatnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, polaznicima je približio Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) te sustav upravljanja i kontrole korištenja ESIF sredstava, zatim mogućnosti financiranja iz raspoloživih operativnih programa, nacionalne mjere pomoći JLRS-ovima, program podrške regionalnom razvoju, program pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za sufinanciranje i druge programe, kao i primjere dobre prakse, financijske instrumente te zajmove i jamstva nadležnih tijela.

Radionica će biti nastavljena naknadno praktičnim radom polaznika na osmišljavanju konkretnih projekata od javnog interesa za Općinu Konavle.

Radionicu su otvorili Perica Pušić, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Općine Konavle i Aleksandra Markić Boban, ravnateljica regionalnog ureda Zaklade Hanns Seidel za Hrvatsku, a sudionike je pozdravio i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, naglasivši značaj edukacije i proaktivnog pristupa u cilju učinkovitog korištenja EU fondova.

DPP

Ima tih fotografija na Internetu, onako određenih da nam zagolicaju maštu. Najčešće iz davnina, kako bi emocije preuzele razum, i kako bi se sjetili bezbrižnijih vremena uz koja je san o sreći bio veći od sreće same. Jedna od tih fotografija dijeli se Facebookom, a uz koju piše da je iz 1975.

Piše tu i kako se radnici vraćaju autobusima s ljetovanju te se sarkastično dodaje kako se radi o "mračnom komunizmu". Jasno, riječi su to napisane da protresu bubanj stvarnosti i izritiraju dušu u sada dosanjanoj 2018. godini. U kojoj izgleda niti banane nisu luksuz kao što su nekad bile, ali u kojoj tako i ugodna sabornica na Markovom trgu ima popust na čaj pa radnici na razmeđi svojih želja i hirovitosti tržišta ne idu autobusima za Dubrovnik već odlaze iz zemlje daleko, daleko... Svatko iz svojih pobuda, ali i bez dileme jer niti za vrijeme željezne zavjese nije bilo tako zamamno odškrinuti vrata zapada kao što je to danas.

Navodi koji opisuju fotografiju kako je riječ o ljetovanju radnika nisu točni. Fotografija prikazuje nabavu novih Atlasovih autobusa te je sasvim marketinške prilike. Godina je 1960., a ne 1975. Ali, sa uspomenama valjda može se što želi. One traju, mi ih se sjećamo i starimo s njima. Ionako će se jednom sve poravnati jer život sva sjećanja povuče sa sobom kad započne vječno putovanje. Stoga, iako se ovdje ne radi o odlasku radnika na ljetovanja, njih je tih godina bilo na ljetovanju. Ne baš uz ovakvu karavanu, ali ih je bilo.

Poslije, došlo je neko novo vrijeme. Tamo još, davnih 80.-ih kad je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija bila na izdisaju jer je revolucija po staroj prokušanoj metodi marksističko-lenjinističke mantre počela jesti svoju djecu, zapuhali su neki novi vjetrovi i zagolicali staru damu Europu da krene u razduživanje svojih nacionalnih sastavnica, sve s ciljem da crveni režim gurne u ropotarnicu povijesti. Bijaše to zapakirano u celofan lijepih namjera počevši od pape Ivana Pavla II., druga Gorbačova i Ronalda Reagana. Svi oni potom će se lijepo izvući iz svega s možda malkice nečistom savješću, a jedini o odgovornosti nastanka jugoslavenskog krvoprolića progovorio je vatikanski poglavar. Što je doduše u nas sramežljivo publicirano pa samim tim i ignorirano, jer Hrvatima je valjda sam Bog udijelio veliko djelo.

U svakom slučaju, raspad sistema iznjedrio je brojne velike i male heroje, državnike svake fele, a i zločince, antagoniste svakog razdruživanja u krvi pa tako i ovog jugoslavenskog. Ali evo, danas, tridesetak godina poslije kod dijela Hrvata probujao je duh prošlosti pa se sa sjetom podsjećaju vremena u kojima je radnička klasa autobusima putovala u taj mitski Dubrovnik ljetovati. Do te mjere da se konstruira stvarnost te da propagadna fotografija turističkih autobusa biva "prekrštena" u radnički konvoj na ljetovanju.

Pati li dio hrvatskog naroda od nekakve jugonostalgije ili one klasične obiteljske uz koju se čovjek podsjeća svoga djetinjstva uz Bazooka žvake, Eurokrem ili skupljanje salveta, manje je važno pored činjenice da je danas očito daska razvoja nasapunana do te mjere da ispada kako postotak razvoja ovisi o trenutnom raspoloženju spikera, a da je samostalnost bila mantra na koju su se lijepili naivni.

I, to je ono uz što poruka s fotografije boli. Nebitno je što je događaj kriv, baš u tom pričinjanju i preuveličavanju leži ta sentimentalnost ka očito boljim vremenima. Jer, fotografija ne prikazuje koncert Bijeloga dugmeta na Hajdučkoj česmi ili staru emisiju Kviskoteke što će pobuditi emocije. Ona govori o državnom uređenju u svojoj srži koje je omogućivalo radnicima, dakle ne trudbeničkim snagama, nego plavim ovratnicima, ljetovanje u dubrovačkom dekoru ljepote.

Može se za ovaj "salto mortale" koji se dogodio kriviti svašta, može se krivnja svaliti i na globalizaciju, po kojoj se ionako uvijek udara u nedostatku proniciljivijih moždanih vijuga, a može se biti još neodređeniji i stvari svesti na nekakvo krivo vrijeme što je tek poštapalica za naivne. Sve to ne mijenja na stvari apropo činjenice da ono što je nekad bila realnost, danas je samo san.

Pa i zato nedvosmisleno treba reći - zbog pogrešnih politika, korupcije i grabežljivosti odaje pučkih kuhinja postale su pretijesne. Valjda baš kao kruna samostalnosti i boljeg života.

Projekt "Halo pomoć" predstavljen je na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama Županije dubrovačko neretvanske. Projekt ima za cilj bolju skrb za osobe treće životne dobi koji žive sami, odnosno nisu smješteni u neku od specijaliziranih ustanova za skrb o starijim i nemoćnim osobama. Projekt se provodi u Domu za starije i nemoćne osobe Domus Christi.

Naime, svaki korisnik programa „Halo pomoć“ ima poseban dodatak na kućni telefon, koji se priključi na javnu telefonsku mrežu. Korisnik dobiva prijenosnu tipku koja se nosi kao narukvica kojom može aktivirati pomoć jer ga u tom slučaju telefon povezuje s nekim od članova obitelji, susjeda ili s dežurnim operaterom službe "Halo pomoć".
- Projekt kreće nakon duljih priprema. Mi kao Županija puno radimo na pomoći našim starijim sugrađanima. Nadam se da će ovaj projekt pomoći našim sugrađanima koji su sami u kući, a nemaju mjesto u domu za starije. Ovako će imati mogućnost da jednostavnom komunikacijom dođu u kontakt s osobama koje mogu pomoći i intervenirati u slučaju nevolje. - rekao je župan Dobroslavić, zahvalivši se zakladi Blaga djela i Gradu Dubrovniku koji su potpomogli realizaciju projekta.

Viša savjetnica za zdravstvo i socijalnu skrb DNŽ Vesna Babarović kazala je kako se ovdje radi o "najsofisticiranijoj tehnologiji koja će doista pružiti veliku potporu našim građanima treće životne dobi".
- Projektu smo pristupili putem ankete uz koju smo doznali da ima 92 posto zainteresiranih ljudi te smo krenuli u nabavu i nabavili prvih 100 aparatića. - navela je Babarović.

Pojasnila je kako sustav funkcionira, dodajući da u trenutku kad pritiska na SOS tipku, poziv se upućuje u Domus Christi. Uz sustav, navela je, može se pratiti kretanje korisnika, dodajući kako je namijenjen i dementnim sugrađanima.

Ravnateljica Domus Christija Mirjana Vujnović rekla je da su povratne informacije izvrsne, navodeći kako ovaj "aparatić život znači". Dodala je kako će se poslije Uskrsa podijeliti prvi aparati.

Cijena usluge, dodala je, "iznosit će 70 kuna mjesečno".

Gradonačelnik Mato Franković ukinuo je pultove na Pilama, ali evo nije i "bookere" koji su već na Pilama, iako još nije niti travanj. Naime, Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika Frankovića na prošloj sjednici izmijenilo je Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre, a što podrazumijeva i uklanjanje info pultova na Pilama.

Govorio je tada Franković "kako se tu radi o bolnom rezu i smanjenim prihodima što će navući gnjev", istaknuvši i da smatra "da je to nužno potrebno da bi se uvelo reda u javne površine." Zanimljivo, ovaj potez na prošloj sjednici Gradskog vijeća pohvalili su i oporbeni vijećnici Miho Obradović (HNS) i nezavisni Ljubomir Nikolić, no obojica su izrazili skepsu o samom provođenju odluke u praksi. Obradović je tako kazao kako je čuo da će neki od "bookera" obući majicu i "bookirati" bez štanda, zaključivši da "možemo izgubiti novce, a dobiti istu stvar", a Nikolić je rekao kako postoji bojazan da će "bookeri početi koristiti neku drugu javnu površinu".

Evo, njihove riječi su se obistinile. Trenutno je na Pilama pet, šest "bookera" koji tako bez info pulta prodavaju izlete, karte za žičaru i sve ono što je već u njihovoj ponudi. Kako se bude bližila sezona, za pretpostaviti je da će tim obrascem biti još više "bookera", što obećava još veći nered na Pilama.

Naime, lani je i uz info pultove bilo dosta kaotično, a ove godine povlačenja za rukav i dovikivanja bi moglo biti još više jer će bez samih pultova biti još veći izazov svakome ponaosob objasniti što se tu točno nudi. Uostalom, lani je i sami natječaj za davanje javne površine u zakup propisivao kakav-takav red, a ove godine moglo bi biti svakakvih kauboja i njihovih međusobnih nadmetanja na Pilama.

Jasno, svemu ovome Grad Dubrovnik može stati na kraj s boljim i djelotvornijim radom komunalnim redarima, ali isto tako treba naglasiti da se komunalni redari prošlih godina u uvođenju reda i nisu previše iskazali, kao što se uostalom niti zadnjih dana nisu iskazali. "Bookeri" su na Pilama već nekoliko dana, što sasvim jasno govori o tome da ih se baš i nije nešto pretjerano opominjalo.

No, povrh svega radi se ovdje i svojevrsnoj rukavici u lice Matu Frankoviću, budući da su prodavači izleta ovako sasvim jasno poručili gradskoj upravi da ne misle poštivati odluku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te da će učiniti sve da ne izgube dio prihoda na koji su zadnjih godina naviknuli.

Osnovna škola Ivana Gundulića jedina je škola s područja Dubrovnika u kojoj će na jesen, odnosno početkom nove školske godine, započeti eksperimentalna provedba kurikularne reforme. U eksperimentalni program provedbe kurikularne reforme iz Dubrovačko neretvanske županije uključene su još samo Osnovna škola Blato te Srednja škola Vela Luka. Ove tri škole s područja Dubrovačko-neretvanske županije odabrane su nakon što su se prijavile na natječaj za provedbu eksperimentalnog programa kurikularne reforme.

U utrku za provedbu eksperimentalne faze kurikularne refome mogle su se prijaviti sve osnovne škole s redovitim programom, srednje škole s četverogodišnjim programima, a minimalni uvjet je bio je da se na temelju vrednovanja digitalne zrelosti nalaze barem na razini 2 ili više.

Škole u kojima će se provoditi eksperimentalni program dobit će nove nastavne materijale, a omogućit će se stručno osposobljavanje nastavnicima te opremanje škola i kabineta.

Roditelji učenika koji pohađaju škole u kojima će se provoditi eksperimentalni program kurikularne reforme, neće trebati izdvajati nikakve sredstva za nabavku udžbenika jer će se materijali iz kojih će djeca učiti financirati novcem koje je Ministarstvo obrazovanja i znanosti osiguralo za provedbu ovog projekta.

Kad su u pitanju promjene u načinu učenja, prvašići iz eksperimentalnih razreda neće učiti pisana slova u prvom razredu, već u drugom. Poticati će ih se na čitanje, a uvodi se i financijska pismenost.

U petom razredu geografija će se početi učiti od Hrvatske, na satu hrvatskog jezika proučavat će se i tekstovi koji nisu isključivo književna djela, razvijat će se medijska i informacijska pismenost pa će se tako reducirati broj pojmova, imena i godina iz povijesti.

U sedmom razredu bit će više praktične i istraživačke nastave, a značajno će se smanjiti broj pojmova koje su učenici morali znati iz biologije.

U prvom srednje težit će se razvijanju komunikacijskih vještina i jezičnom bontonu. Čitat će osam cjelovitih književnih tekstova (lektira) godišnje, od kojih će četiri biti obavezna. Umjesto kronološkog u nastavi povijesti razvijat će se tematski pristup. Nastavnici povijesti moći će u svakoj godini samostalno oblikovati teme za obradu;

Prema novom Zakonu o odgoju i obrazovanju na polugodištu neće biti brojčanih već samo opisne ocjene koje će zapravo više služiti kao informacije roditeljima kako unaprijediti učenje kod njihove djece.

Neće biti zakinute ni škole koje nisu obuhvaćene eksperimentalnim programom provedbe kurikularne reforme jer će dio materijala koji se priprema za eksperimentalne škole biti dostupan i ostalima.

Inače, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme podržava 73 posto roditelja, a 80 posto roditelja smatra informatika u osnovnim školama treba biti obvezan predmet.