Nezavisni vijećnici Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić u priopćenju za medije osvrnuli su se na pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske zbog projekta Golfa na Srđu. Naime, tvrtka RAZVOJ Golf d.o.o i Elitech predali su Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka.

Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti.

"Dana 6. rujna 2017 godine na web stranicama ICSID u Washingtonu, međunarodnog centra za investicijske sporove, objavljeno je da je zaprimljen zahtjev za arbitražu koje su tvrtke Elitech B.V. i Razvoj Golf d.o.o. pokrenule protiv Republike Hrvatske, u predmetu broj ARB/17/32, a odnosi se na investiciju Golf parka na Srđu. Sama žalba koju su u ime tužitelja uputile pravne tvrtke iz Pariza i Beča još nije objavljena, kao ni početak arbitraže ni njena ukupna vrijednost. Iz više medijskih izvora saznajemo od predstavnika tvrtke Elitech i Razvoj golf da su se na arbitražu odlučili zbog kompletne blokade projekta od nadležnih javnopravnih tijela Republike Hrvatske. Sama potraživanja ili zahtjev za nadoknadu štete, navodno se kreće u visini od 500 milijuna eura ili 3,7 miljardi kuna. Prevedimo to na jezik razumljiv svakom Dubrovčaninu: zahtjev za isplatu štete iznosi 86.000 kuna po svakom građaninu Dubrovnika ili 1.000 kuna po svakom stanovniku Hrvatske.

Tuženik je Republika Hrvatska, a ne grad Dubrovnik. Ukoliko se usvoji taj zahtjev i dođe do isplate štete taj novac će se isplatiti iz državnoga proračuna, a ne iz proračuna grada Dubrovnika. No račun će u konačnici opet platiti građani Dubrovnika.

Iskustva koja Republika Hrvatska ima s arbitražama pred međunarodnim sudovima nisu ohrabrujuća. Sjetimo se samo zadnje dvije međunarodne arbitraže: Piranski zaljev, MOL. Obje smo izgubili. Građani Dubrovnika mogu biti s pravom zabrinuti za mogući ishod arbitraže i direktnu financijsku štetu koju bi sami morali platiti iz svojih džepova.

Dosad nismo vidjeli ili pročitali službeni stav Vlade Republike Hrvatske i njenih ministarstava na predmetnu tužbu što je s obzirom na visinu odštetnoga zahtjeva neodgovorno. Pročitali smo izjave dubrovačkih čelnika, župana Dobroslavića i gradonačelnika Frankovića, koji osuđuju arbitražni zahtjev i proglašavaju ga pritiskom na službene institucije. Njihove izjave, međutim, ne rješavju problem i ne olakšavaju situaciju građanima Dubrovnika i Hrvatske. Dok god nam nije dostupna cjelovita informacija o sadržaju arbitraže, možemo samo nagađati. Zato kao gradski vijećnici tražimo da se na prvu sljedeću sjednicu Gradskoga vijeća grada Dubrovnika stavi točka o tužbi tvrtke Golf razvoj protiv Republike Hrvatske i da se sadržaj tužbenog zahtjeva učini javnim svim gradskim vijećnicima i cjelokupnoj dubrovačkoj i hrvatskoj javnosti.

Prema našim saznanjima grad Dubrovnik i njegova tijela nisu načinili nijedan propust u projektu razvoja golf parka na Srđu. Međutim dok nam sadržaj arbitraže nije poznat ne želimo odgovornost prebacivati na druge. Tražimo punu informaciju. Tražimo i raspravu o međusobnim obavezama koje proizlaze iz ugovora grada Dubrovnika i tvrtke Golf razvoj potpisanih 2009. godine. Što je s koncesijom za tvrđavu Imperial i njenom obnovom? Kada se može očekivati početak radova na Muzeju Domovinskoga rata na s braniteljskim udrugama usaglašenoj lokaciji?" - piše u priopćenju nezavisnih vijećnika Matije Čale Mratović i Nenada Vekarića.

DPP

Umjetnička galerija Dubrovnik ima novi vizualni identitet. Naime, od ukupno 17 radova pristiglih na otvoreni natječaj za oblikovanje idejnog rješenja vizualnog identiteta Umjetničke galerije Dubrovnik, najboljim je proglašen rad br. 5 autorica Nore Mojaš i Made Milićević.

Jednoglasnu odluku je donio ocjenjivački sud u sastavu Marin Ivanović (ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik), Marita Bonačic (produkt dizajnerica, Market Kolektiv), Božo Benić (predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik), Lea Đurović Ruso (arhitektica, PROTO-ARCH) i Nedim Meco (grafički dizajner, MEC dizajn) na zasjedanju održanom 27. srpnja.

U pozivu na predstavljanje novog vizualnog identiteta, koje će se održati u srijedu u 11 sati u UGD, stoji:

"Odabrani rad istaknuo se estetikom koja osim što upotpunjuje djelovanje Umjetničke galerije Dubrovnik, najavljuje novo suvremenije djelovanje. Ono što je već na prvi kontakt nagrađeni rad istaknulo od svih ostalih je smještaj i engleskog i hrvatskog naziva u osnovni logotip - što takvoj instituciji koja djeluje u gradu poput Dubrovnika bitno olakšava komunikaciju.
Sam se logotip referira na arhitekturu zgrade, a ne same elemente unutar nje, što je nagrađene također izdvojilo od drugih prijavljenih radova.
Pohvalno je korištenje različitih stilova tipografije koje su spajanjem postale skladan znak kojim dominira dojam suvremenosti naglašavajući arhitekturu kojom je ova institucija i fizički i simbolički i identitetski već određena.

Razrada identiteta i kompozicijska igra u kojoj D mijenja formu i položaj odlično naglašava jačinu ovog identiteta. Podidentiteti koji se nadograđuju na osnovni znak također potvrđuju i primjereno sugeriraju hijerarhiju institucije te jasno komuniciraju glavne elemente drugih dviju lokacija (Galerije Dulčić Masle Pulitika i Atelijer Pulitika) pojačavajući osnovni identitet." - piše u pozivu.

V.S.

Dominikanski samostan i Župa Sv. Križa večeras je proslavila blagdan Uzvišenja sv. Križa. Nakon mise koju je predslavio provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Slavko Slišković, uslijedila je procesija.

Procesija je završila u gruškoj luci blagoslovom barki i brodova, molitvom za pomorce i ribare te molitvom za poginule branitelje. Inače, tijekom dana održane su i tri mise u župnoj crkvi, a nakon svake mise častila se relikvija sv. Križa.

Za proslavu vjernici su se  pripremali kroz trodnevnu duhovnu pripravu koja se sastojala od molitve krunice.

V.S.

Općina Konavle dobit će uskoro novi Upravni odjel, onaj za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove. Natječaj za pročelnika objavljen je 8. rujna, a kako je za portal Dubrovnikpress.hr rekao načelnik Božo Lasić, "u najskorije vrijeme bit će poznat i sami pročelnik".

- Ukazala se potreba za tim da imamo jedan poseban odjel za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove. Što se tiče EU fondova, aplicirali smo na niz projekata, radili ih s DUNEA-om i drugima, isto tako smo i bili relativno uspješni, ali otvaranjem novog odjela bit ćemo još uspješniji. Ne znači to da je DUNEA loše radila, nego jednostavno kad nemate nekoga tko je zaposlen i o tome skrbi, ne možete imati niti neku veću odgovornost pa ćemo odjel u tom smislu i organizirati. - kazao je načelnik Lasić.

Dodao je kako je "puno projekata na kojima radimo i na kojima planiramo raditi".

- Jedan od njih je proširenje Dječjeg vrtića na Grudi na što smo se već prijavili, onda dobili smo građevinsku dozvolu za vatrogasni dom na Grudi i tu se namjeravamo prijaviti, a imamo i svu pripremljenu dokumentaciju. Imamo ideju izgradnje bazena i vrtića u Čilipima, Nažalost za nadogradnju Osnovne škole Cavtat ne možemo aplicirati jer nekadašnji pregovarački timovi nisu predvidjeli financiranje izgradnje osnovnih škola u Hrvatskoj putem EU fondova, a što je za mene sramota. - objasnio je Lasić, dodajući kako je jedan od "budućih projekata koji se namjeravaju financirati putem EU fondova i bibliobus, kao i drugih kulturnih sadržaja".

- Niz je projekata na koje mislimo aplicirati, Mi smo relativno s komunalnom infrastrukturom koliko-toliko dobri, ali za niz kulturnih sadržaja možemo aplicirati, što prije nažalost nismo. Zato i kroz ovaj odjel vidimo šansu kroz koju to možemo odraditi. - zaključio je konavoski načelnik Božo Lasić.

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila na magistrali poviše Ilijine glavice, poginula je njemačka državljanka na motoru, koji se sudario s teretnim vozilom splitskih registarskih oznaka na kojemu se nalazila labudica.

U tijeku je očevid prometne nesreće kojim rukovodi općinski državni odvjetnik. Promet na ovom dijelu magistrale je trenutno obustavljen i odvija se alternativnim pravcima.

DPP

U Dubrovniku od svega može i umije nastati priča. Radi li se tu o nekakvom prokletstvu, surovoj divljini stvarnosti nekadašnje Republike na koju su kibicale imperije, pa negdje u moždanim čvorovima ostao princip o kojemu se puše i na hladno, pitanje je za šire antropološke rasprave. No, nekad je najbolje gledati trenutno, odnosno gotovi proizvod, bez Knjige postanka koja govori gdje je uzrok problema našeg svagdašnjeg uz koji se nastaje sva halabuka.

A poučak ide tako da ima dvije iste strane medalje, obje pod egidom "ništa", a koju najbolje opisuje sadašnja najava arbitraže po pitanju golfa na Srđu. Projekt je to koji je izazvao prosvjede i galamu, a koji unatoč tome što je izgledao kao da je ispred njega sjajna budućnost, nije se pokrenuo s mrtve točke. Idealno to opisuje dubrovački "modus vivendi". Dakle, nakon sve bleke u prazno, pobijedio je razum, jer gradnja golf igrališta jest korak naprijed i tu je stvari bespredmetno argumentirati, ali na kraju od svega nema ništa. A ako izuzmemo nekoliko dežurnih aktivista, manje-više čak nikome do toga više nije niti stalo.

Slično je bilo i s gruškim terminalom, ambicioznim projektom koji je trebao trasirati dubrovačku turističku priču onamo gdje ona po infrastrukturi zaslužuje biti, a u čijem kontekstu se recimo spominjala i izgradnja akvarija. Na kraju, bilo je tu puno priče, a od terminala niti "t". U knjizi radnog naslova "100 dubrovačkih projekata koji nikad nisu zaživjeli" treba tako pronaći i mjesto za pročistač, oko kojega opet nastaje priča, ali evo i groblja Dubac, Grabovice ili te nesretne marine na Lapadskoj obali.

Pišu se peticije, dižu se bune, prosvjeduje se i ratuje. Jednom kad sve zamre, kao da nikad priča nije niti postojala, a dvostruko ništa upotpunjuje i samo nerealiziranje projekata, koji ne zapne na nevoljkom građanstvu, nego na drugim počesto birokratskim balkanskim skalinima loših procjena.

Koliko god nije nužno objašnjavati razloge zašto oko svega nastaje ta fama, potrebno se eto čisto zapitati zašto oko svega mora biti to famozno "ništa". Dakle, ništa od same realizacije, a ništa i kroz smiraj strasti svih tih boraca za javno.

Njih je tek lako objasniti, stručnjaci za sve, "lekari, pekari i apotekari", po pravilu imaju problema sa zadržavanjem koncentracije te kao komarci lako se nakače na neke druge žrtve. Što se tiče samog zgotovljavanja projekata, nažalost objašnjenje je nadomak ruke, a odnosi se uglavnom na Pandorinu kutiju zabluda, koja se tako lijepo podudara s hrvatskom zbiljom, čiji odsjaj i u Dubrovniku odaje mjesto eto tek mjesto još jednog ništavila u nizu.

Grad Dubrovnik ima definirane kratkoročne i dugoročne ciljeve upravljanja destinacijom, a dugoročni cilj svakako je pozicionirati Dubrovnik kao međunarodnu destinaciju održivog turizma, kazao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković koji je održao sastanak direktorom Eupolis grupe Rankom Milićem. Tvrtka je to koja se bavi poslovnim uslugama, savjetovanjem i upravljanje.

Milić je predstavio pilot projekt Dubrovnika kao grada inovativnog održivog turizma. Predstavljanju su između ostalih nazočili privremeni pročelnici Ana Hilje i Marko Miljanić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković kao i novoimenovani savjetnik gradonačelnika za turizam Filip Žaja, kao i između ostalih dugogodišnji djelatnik u turizmu Tonći Skvrce.

U središtu predstavljenog pilot projekta jest optimalno korištenje kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa, uvođenje reda, povećanje prihoda po posjetitelju umjesto povećanja broja gostiju, a ciljevi uključuju i edukaciju o drugačijim oblicima turizma radi gospodarske diversifikacije, ciljano ulaganje u kakvoću života i boravka stanovnika i gostiju, sve elemente održivog razvoja turizma i grada kao cjeline.
Elementi izloženog projektnog ciklusa uključuju sve faze; počevši od izrade planske i tehničke dokumentacije, pripreme, provedbe i praćenja ključnih infrastrukturnih ulaganja, razvoja i uspostave standarda, pravilnika i politika, preko ekspertnog sustava upravljanja posjetiteljima, pa sve do marketinga te projektnog i financijskog upravljanja, administracije i nadzora. Navedeno bi pomoglo bi ustoličiti Dubrovnik kao svjetski centar znanja i rješenja održivog turizma, generatora održivog razvoja, grad stvaralaštva, inovacija, atraktivnog i pristupačnog za život i rad.

Svi sudionici sastanka pozdravili su novi pristup upravljanja destinacijom kojeg vide kao zaokret u promišljanju turizma.

Franković je još istaknuo "probleme s kojima se grad nosi zbog usko koncentriranog dnevnog prometa brodova na kružnim putovanjima i negativnog marketinga koji iz toga proizlazi" te se osvrnuo i na "pozitivne zaključke sa sastanka s čelnicima industrije cruising turizma održanog prošlog tjedna u Hamburgu". Iskazao je zadovoljstvo iznesenim promišljanjima i nadu da će potencijalna suradnja uroditi krajnjim ciljem "postizanja veće razine kvalitete ukupne turističke ponude kroz aktivnu primjenu praksi održivog turističkog razvoja".

DPP

Dubrovački zimski festival ide dalje, evo u svoje četvrto izdanje, koje bi, barem prema predstavljenom programu, moglo biti jako zanimljivo. Potrebno je, jasno, još tu definirati neke stavke, ali okvirno to bi trebalo biti to.
Na Stradunu bi trebalo biti, ukoliko to potvrdi Ministarstvo kulture, osam kućica, na Gundulićevoj poljani njih sedam, na Brsaljama također sedam, u parku u Pilama dvije te na Bunićevoj poljani dvije kućice.

Počelo je to još 2014. godine, sa kućicama tek ispred Kneževoga dvora, zablistalo 2015. godine i pokrenulo cijeli Dubrovnik prema povijesnoj jezgri, uz probleme u komunikaciji s Ministarstvom kulture, nastavilo se lani, a evo opet će i ove godine.

"Pressica" na kojoj je Festival predstavljen, zapravo je mjesecima iščekivana jer nije bilo jasno u kojem smjeru puše nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem. Naime, oko Festivala bitan je samo kontekst kućica na Stradunu. Svaka čast oživljavanju drugih predjela, raznoraznih manifestacija ili dječjih radionica, ali sinonim za Advent u Gradu su upravo kućice na Stradunu. Zato je i konferencija za novinare označavala novi smjer Grada Dubrovnika u tom smislu promišljanja Dubrovnika zimi.

Istina, Franković Zimski festival nije kritizirao, ali u predizborno vrijeme dalo se možda i naslutiti kako ga ideja o kućicama na Stradunu previše ne gusta. I njegova zamjenica Jelka Tepšić također na kućice na Stradunu nije gledalo previše blagonaklono

No, pobijedio je razum. Kućice na Stradunu su ipak ostale, za što treba gradskoj upravi na neki način odati i priznanje da im je od vlastitih stajališta bilo bitnije osluškivati bilo građana. Istina, broj kućica na Stradunu jest prepolovljen, njih će biti tek osam, no nije niti to nužno loše.

Tko se bude htio zabaviti na Stradunu, moći će to učiniti i dalje, a prošlogodišnja jako dobra posjećenost Brsaljama ili Gundulićevoj poljani govori zapravo kako bi protok samih posjetitelja treba biti još fluidniji nego lani unutar povijesne jezgre.

Uostalom, najavljeni su i programi u Mokošici, Gružu i Lapada; također s ugostiteljskom ponudom na kućicama, ali i brojna druga događanja što obećava kako bi zima u Dubrovniku s 2017. na 2018. mogla biti itekako sadržajna.

Relikvija tijela svetoga Leopolda Bogdana Mandića ispraćena je danas. Relikvija tijela boravila je u Dubrovniku, odnosno u Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa, 18 sati. Obred ispraćaja predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić.

On je, nakon molitve, zahvalio u ime Dubrovačke biskupije i svih koji su se ovdje u crkvi imali prigode susresti s relikvijom sv. Leopolda, "svim organizatorima i onima koji su omogućili ovu jedinstvenu svečanost".

- Neka nas ovaj susret sa sv. Leopoldom, s njegovim životom potakne da i mi s ljubavlju prilazimo drugima i da ih s ljubavlju susrećemo. Kako ovo što smo ovih dana doživjeli ne bi bilo nešto što je bilo i prošlo nego neka bude nešto što će nas poticati da kvalitetnije kršćanski živimo. - rekao je biskup Uzinić.

Ispraćaju su također nazočili talijanski kapucini s rektorom Svetišta sv. Leopolda iz Padove Flavianom Giovannijem Gusellom, upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa fra Stanko Dodig, kancelar Dubrovačke biskupije don Ivica Pervan, ali i predstavnici lokalne vlasti sa suradnicima: dubrovački gradonačelnik Mato Franković i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Tijekom dana u Svetištu su bile četiri mise, a od samog dolaska relikvije tijela sv. Leopolda pa sve do odlaska vjernici nisu prestajali dolaziti izraziti štovanje.

Dubrovačka biskupija/DPP

Filip Žaja, dugogodišnji turistički djelatnik s bogatim iskustvom na rukovodećim pozicijama, imenovan je savjetnikom gradonačelnika Grada Dubrovnika za turizam, stoji u priopćenju gradske uprave.

Rješenjem o imenovanju savjetnika od 13. rujna propisano je da „savjetnik prati stanje u području za koje je imenovan, prati ostvarivanje utvrđenih ciljeva i planova, daje mišljenja i prijedloge o aktima koje donosi i/ili predlaže gradonačelnik u tom području te obavlja i druge poslove koje joj povjeri gradonačelnik.“

Savjetnik za svoj angažman ne prima novčanu naknadu. Rješenje je stupilo na snagu danom donošenja.

DPP

Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje sljedeći koncert Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto u utorak u atriju Kneževa dvora. Orkestrom će po prvi put ravnati dirigent Marc Tardue, a kao solistica će nastupiti pijanistica Jasminka Stančul. Početak koncerta je u 21 sat, a na programu su Mozartov Klavirski koncert br. 9 u Es duru i Bizetova Simfonija u C duru.

Dirigent Marc Tardue rođen je u SAD-u, a tijekom svoje karijere nagrađivan je brojnim prestižnim nagradama, kao što su nagrada Međunarodnog natjecanja CIEM "Ernest Ansermet" za dirigente te prestižna "Swiss Prize". Bio je glazbeni direktor francuskog Ensemble Instrumental de Grenoble, švicarskog Orchestre Symphonique et Théâtre Lyrique de Bienn, portugalskog Orquestra Nacional do Porto, a gostovao je kod brojnih europskih orkestara i na brojnim festivalima. Francuska vlada nagradila je titulom "Chevalier des Arts et Lettres" za izvanredna umjetnička postignuća, Portugalsko ministarstvo kulture nagradom Medalha de Mérito Cultural, a Armensko ministarstvo kulture Gold Medal Diplomom za značajn doprinos razvoju kulturnih odnosa između Njemačke i Armenije. 

Istaknuta pijanistica Jasminka Stančul nakon Akademije umjetnosti u Novom Sadu nastavila je svoje obrazovanje na Glazbenom konzervatoriju u Beču i Ženevi. Godine 1989. na međunarodnom pijanističkom natjecanju Beethoven u Beču osvojila je prvu nagradu nakon čega nastavlja živjeti i stvarati u Beču te blisko surađivati s Bečkim gudačkim kvartetom. Svirala je s Bečkom filharmonijom, orkestrom "Mozarteum“ i "Bruckner“ iz Linza, Pariškim simfonijskim orkestrom i brojnim drugim uglednim orkestrima te s cijenjenim dirigentima.

Za Jasminku Stančul možemo slobodno reći da je miljenica dubrovačke publike. Njezine koncerte kritika je nazvala "vrhuncem pijanizma", a nastupi s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na koncu ljeta postali su svojevrsna tradicija.

Ulaznice za koncert su dostupne u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Popusti za građane mogu se ostvariti isključivo na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

R.R.

Dubrovački biskup Mate Uzinić predvodio je u nedjelju, koncelebrirano misno slavlje Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa u Gospinom polju u Dubrovniku dok je u crkvi bila izložena relikvija neraspadnutog tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića na svom drugom pohodu Hrvatskoj i prvom pohodu rodnom Herceg Novom. S dubrovačkim biskupom u koncelebraciji je bio i biskup kotorski mons. Ilija Janjić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarčević, upravitelj Biskupijskog svetišta Gospe od Milosrđa fra Stanko Dodig, talijanski kapucini te još dvadesetak svećenika.

U propovijedi je biskup podsjetio da danas franjevačke zajednice slave blagdan Rana sv. Franje, odnosno spomen na događaj koji se na današnji dan 1224. dogodio na brdu La Verna kad se sv. Franjo na svome tijelu primio vidljive biljege Isusovog raspeća, stigme, „mi u Dubrovniku, nakon Zadra, Herceg Novog, a prije Splita i Rijeke, imamo blagoslov susresti se u ovom Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa, sa svecem našeg roda, duhovnim sinom sv. Franja Asiškoga u Redu Male Braće Kapucina, sv. Leopoldom Mandićem.“

Spomenuvši poruku liturgijskih čitanja 24. nedjelje kroz godinu koja poziva na opraštanje koje nema granice, biskup Uzinić je istaknuo kako je sam Krist na križu molio oproštenje za druge „jer ne znaju što čine“, u Očenašu to uči, a i u današnjem evanđelju govori Petru, a i svima nama, kako treba uvijek opraštati.

„Tema opraštanja jedna je od najvažnijih tema kršćanstva, ali zbog neopraštanja koje nas razdire postala je i jednom od glavnih tema našeg hrvatskog društva. Zato bi bilo dobro da svi, a osobito mi kršćani koji činimo preko 90% stanovnika hrvatskog društva, učinimo svojim pitanja koja je u današnjem prvom čitanju postavio mudri Sirah: „Ako čovjek goji mržnju na drugoga, kako može od Gospodina tražiti ozdravljenje? Kad s čovjekom sličnim sebi nema milosrđa, kako može moliti se za svoje grijehe? On, koji je sâm od mesa, goji osvetljivost, pa tko će mu oprostiti grijehe?“ I da nakon toga shvatimo da opraštanje nema alternativu, želimo li dobro sebi samima, svojim obiteljima, hrvatskom društvu i Crkvi kojoj pripadamo. Opraštanje ne smije biti iznimka. Ono mora postati pravilo“, kazao je biskup te naveo jedan komentar ispod njegove nedjeljne propovijedi koju redovito objavljuje na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije i dijeli potom na društvenim mrežama, a u kojem komentator kaže kako neće nikada oprostiti itd. „Kako tužno! I destruktivno! Ne toliko za one kojima nismo oprostili, nego za nas koji ne opraštamo“, rekao je biskup Uzinić i pozvao: „Nemojmo to sebi činiti. Neopraštanje je luksuz koji sebi ne smijemo dozvoliti, jer oni koji ne opraštaju nemaju budućnost. Ono nije kazna za onoga kome nisam oprostio. Ono je kazna za mene koji nisam oprostio. Nije to zato što to Bog želi. Ne! Neće te Bog strpati u tamnicu dok ne vratiš dug! To ti sam sebi činiš zatvarajući se u tamnicu neopraštanja“. A to pokazuje i primjer komentatora. Svjedoči to primjer koji sam naveo.

Propovijed je biskup zaključio riječima: „Primjer opraštanja nam je dao Bog, koji nam je u Isusu Kristu sve oprostio. Njemu bismo trebali sličiti. Oprostimo! Budimo u svojoj obitelji, svom mjestu, svojoj župnoj zajednici, ovom našem hrvatskom društvu, njegove 'stigme', znak njegovog milosrđa i opraštanja, kojemu je, svjestan da je Bog i lijek i liječnik, sv. Leopold neumorno služio, a svojim svetačkim primjerom i dalje to nastavlja činiti.“

Liturgijsko pjevanje predvodili su združeni zborovi svetišta te župa u Lapadu i na Boninovu, kojim je ravnala Jelena Lončarić dok je za orguljama je bila s. s. Celestina Jelčić. Vjernici liturgijske zajednice Svetišta kao i predstavnici raznih crkvenih ustanova čitali su čitanja i predmolili zazive Molitve vjernika. Upravitelj Svetišta Dodig na kraju je, uz zahvale svim sudionicima, dodao: „Neka nam ovi svečarski dani u susretu sa sv. Leopoldom budu milosni, radosni i blagoslovljeni“.

Dubrovačka biskupija/DPP