Sve je bilo na stolu, mogli smo od HDZ-a dobiti što god smo htjeli, kazao je član Predsjedništva HNS-a Andro Vlahušić, opisujući detalje sastanka predsjedništva te stranke, čija je većina jučer odbila ući u koaliciju s HDZ-om. Vlahušić je još jučer istaknuo kako je eventualni ulazak HNS-a u Vladu s HDZ-om bio klasični pokušaj političke trgovine, naglasivši pri tom kako se sloboda ne prodaje za sva blaga ovoga svijeta.

Danas, Vlahušić za Dubrovnikpress.hr govori:
- To svo blago ovoga svijeta je sinoć bilo na stolu i ponuđeno nam je iz potrebe da se HDZ održi na vlasti. Dakle, bila je to klasična politička trgovina na koju nismo pristali, a mogli smo dobiti što god smo htjeli, od pozicija u Vladi na državnoj razini, do toga da sam mogao tražiti što god sam htio i na lokalnoj razini. Mogao sam tražiti i izmjene Lex Vlahušića, da se iz njega skinu odredbe koje mi brane kandidaturu na lokalnoj razini. Mogao sam tražiti i ostavku Mata Frankovića i prije nego što postane gradonačelnika i u tom bi slučaju on podnio ostavku zbog zdravstvenih razloga, mogao sam tražiti da DDS i DUSTRA ne koaliraju u Gradskom vijeću već da HDZ koalira s HNS-om. Sve bih to bio dobio samo da sam digao ruku za koaliciju s HDZ-om jer moja je ruka bila ključna. - rekao je Vlahušić.

- Da sam digao ruku Vićanu i Ragužu bilo bi bye bye, bili bi out. I u Županiji bi u tom slučaju HNS stao uz HDZ. Dobio bih što god sam poželio. Riješile bi se i zidine i koncesija za žičaru i sve ono što tzv. gradonačelnik Mato Franković neće moći riješiti jer sve je bilo u mojoj ruci koju sam samo trebao dignuti kako bih dobio što god poželim. Ali ja to nisam htio jer bih u to slučaju bio isti kao i većina oni koji u politiku ulaze zbog vlastitog probitka. Da sam digao ruku za, dobio bih sva ta blaga ovoga svijeta, ali bih izdao sebe. - naglasio je Vlahušić.

- Kako bi se onda uopće mogao vratiti u Grad? Kako bih objasnio svojoj obitelji, mojim najbližima i svim oni građanima koji me podržavao zašto sa digao ruku za one koji su mi onemogućili da se kandidiram na izborima? Kako bi objasnio zašto sam spašavao one koji su učinili sve da me unište? - zapitao se Vlahušić.

- Bilo je samo potrebno prodati obraz i sve bih dobio jer njihova je ponuda bila ogromna. Bio sam iznimno glasan jučer na Predsjedništvu i jasno sam iznosio svoje stavove. Drago mi je da su i ostale kolege poput Vesne Pusić i Anke Mrak Taritaš ostale dosljedne pa je HNS sve to što je nudio HDZ odbacio. Javnost sada zna da je HNS ozbiljna politička stranka, a ne trgovačko društvo. Mi ćemo uskoro imati Sabor stranke na kojemu ćemo izabrati novo stranačko vodstvo. Što se mene tiče, možda budem izabran za potpredsjednika stranke. Upravo imam na sastanak s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem. Dogovaramo novu programsku platformu za izbore. Što se HDZ-a tiče, na njima je da donesu odluku hoće li se ponašati razumno ili će nastaviti rat sa mnom. Ako žele rat, ratovat ćemo do kraja, ali tzv. gradonačelnik Mato Franković mora biti svjestan da bi jučer bio izgubio sve, pa i poziciju gradonačelnika, samo da sam digao ruku za pakt s HDZ-om. - kazao je član Predsjedništva HNS-a Andro Vlahušić za Dubrovnikpress.hr.

Ulaznice za gotovo šezdeset dramskih, glazbenih, opernih, baletnih i drugih programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara od sljedećeg će tjedna biti dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači na adresi Od Sigurate 1. Blagajna sa svakodnevnim radom u vremenu od 10 do 18 sati započinje u ponedjeljak, 12. lipnja, a od 1. srpnja prelazi na cjelodnevno radno vrijeme, od 9 do 21 sat.  

Vrhunac ove festivalske sezone svakako su premijerni dramski naslovi „Gospoda Glembajevi“ u režiji Zlatka Svibena i predstava „Marin Držić – viktorija od neprijatelja“ koju prema dramaturškom konceptu Hrvoja Ivankovića režira Ivica Boban, kao i premijera Händelove opere „Orlando“ pod vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. „Carmina Burana“ otvora glazbeni program 68. Igara, ispred crkve sv. Vlaha 11. srpnja, a zaključuje ga gala koncert Simfonijskog orkestra HRT-a s lanjskim dobitnikom nagrade Orlando Alekseyem Semenenkom. U glazbenom programu ističe se i klavirski recital lanjskog apsolutnog pobjednika natjecanja Queen Elisabeth Lukáša Vondráčeka i recital njegovog ruskog kolege Dmitrija Šiškina. Dostupne su i ulaznice za nastup britanske jazz dive Zare McFarlane na taraci Revelina, te izvedbe hvaljenih i nagrađivanih gostujućih predstava „Tri zime“ i „Hinkemann“ te baleta „Labuđe jezero“.

Igre su i ove godine svim stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije omogućile popust od 30% na ulaznice za sve festivalske programe. Vjernim posjetiteljima omogućeni su i paket popusti. Naime, prilikom kupnje ulaznica za dvije dramske odnosno tri glazbene izvedbe, ostvaruje se pravo na gratis ulaznicu za jedan reprizni dramski, odnosno jedan glazbeni program po izboru.

Ukupan program dostupan je na www.dubrovnik-festival.hr, a sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve:  326-107 i  326-123.

DLJI

Skupna izložba slika umjetnika „Dubrovačkog likovnog kruga“ otvorit će se u galeriji Hrvatske matice iseljenika u četvrtak u 20 sati. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.

Na izložbi „Dubrovački mali salon“ predstavljena su djela dubrovačkih umjetnika: Lukše Peka, Viktora Šerbua, Josipa Škerlja, Mara Kriste, Josipa Ivanovića, Tonka Smokvine, Nade Zec-Ivanović, Lorena Ligoria, Vedrana Grabovca i Miša Baričevića. Izložbu čini ukupno tridest slika malog formata (najviše 30 x 30 cm) izrađenih različitim likovnim tehnikama. Svaki umjetnik na izložbi predstavio se sebi svojstvenom i prepoznatljivom temom, a izložena djela autentičnog su i živog karaktera objedinjena potpunom  umjetničkom slobodom.

Iz predgovora katalogu kustosice Andree Batinić Ivanković: „Iako su po prirodi svog posla individualci, umjetnici su također i pripadnici određenih grupa, pravaca ili tenedencija, a u ovom slučaju razvidna je njihova pripadnost „Dubrovačkom likovnom krugu“ koji u slikarstvu podrazumijeva slijeđenje fovističkih i ekspresionističkih uzora. Upravo je to temeljni segment koji njihovo slikarstvo čini zanimljivim. Također, ovdje treba izdvojiti i zajedničke karakteristike njihovih radova kao što su zavičajna motivika, kromatska eksplozivnost te likovna morfologija. Ipak, na ovoj izložbi svi su umjetnici predstavljeni kao začudni pojedinci koji svojim nadasve raznolikim temama uspijevaju osloboditi najhumanije potencijale čovjekovih misli i osjetila.“

Mišo Baričević rođen je 1951. godine u Dubrovniku. Slikarsku edukaciju stekao je uz pomoć dubrovačkih slikara: Mijatovića, Masle, Trostmanna i Škerlja. Član je HDLU-a. Likovno surađuje na scenografijama kazališnih predstava Kazališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara. Živi i radi u Dubrovniku kao scenograf, dekorater i ilustrator.

Vedran Grabovac rođen je 1950. godine u Dubrovniku. Slikarstvom se bavi od rane mladosti, a slikarsku edukaciju dobiva od dubrovačkog slikara Josipa Škerlja i povjesničara umjetnosti Koste Strajnića. Početkom 70- ih godina odlazi u Italiju gdje ima zapažene izložbe u Milanu, Vogheri i Sestriereu. Često sudjeluje u likovnim kolonijama, poglavito humanitarne naravi. Živi i radi u Dubrovniku.

Josip Ivanović rođen je 1961. godine u Sarajevu gdje je završio kiparstvo na ALU. Uz kiparstvo, bavi se grafikom, slikarstvom i scenografijom. Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj te u mnogim privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu. Član je HDLU-a od 1988. godine i HZSU-a od 1993. godine. Živi i radi u Dubrovniku.

Maro Kriste rođen je 1980. godine u Dubrovniku. Nakon završene Umjetničke škole Luke Sorkočevića u Dubrovniku upisao je Akademiju likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

Loren Ligorio rođen je 1955. godine u Dubrovniku. Tijekom tridesetogodišnjeg rada izlagao je samostalno i skupno, najčešće u društvu dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Miša Baričevića. Često sudjeluje u likovnim kolonijama, poglavito humanitarne naravi. Živi i radi u Dubrovniku.

Lukša Peko rođen je 1941. godine u Dubrovniku. 1961. godine upisuje ALU Zagreb, smjer slikarstvo. Za vrijeme studija uz slikarstvo intenzivno uči i grafiku. 1965. godine izlaže po prvi put skupa s dvojicom dubrovačkih slikara, Josipom Škerljom i Josipom Trostmannom u Dubrovniku. Upisuje postdiplomski studij grafike na ALU Zagreb kojeg završava 1968. godine. Živi i radi u Dubrovniku.

Tonko Smokvina rođen je u Dubrovniku 1980. godine. Diplomirao je slikarstvo na ALU Zagreb 2003. godine u klasi profesora Eugena Kokota. Član je HDLU Dubrovnik. Osim slikarstvom, bavi se i pedagoškim radom. Izlagao je na petnaest samostalnih i više skupnih izložbi u Hrvatskoj. Živi i radi u Dubrovniku.

Viktor Šerbu rođen je u Dubrovniku 1938. godine. Diplomirao je 1963. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se pedagoškim radom i bio je profesor likovnog odgoja u Dubrovniku. Za svoje stvaralaštvo dobio je nagrade i priznanja te je uvršten u Hrvatsku likovnu enciklopediju. Živi i radi u Dubrovniku.

Josip Škerlj rođen je 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. godine na ALU Zagreb. Po povratku u Dubrovnik, sve do umirovljenja 2006. godine, bavio se pedagoškim radom. Osim što slika, Josip Škerlj piše prozu i poeziju. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima je i Nagrada Grada Dubrovnika, a odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Živi i radi u Dubrovniku.

Nada Zec-Ivanović rođena je u Dubrovniku 1965. godine. Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1988. godine. Uz slikanje je tijekom cijelog studija izučavala i grafiku. Okušala se i u drugim vidovima likovnosti, dizajnu plakata i kazališnoj kostimografiji, a 20 godina se bavila i pedagoškim radom. Članica je HDLU Dubrovnik i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Dubrovniku.

DPP

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Koločep pokrenula je 2013. godine projekt revitalizacije i uređenja park-šume Donje Čelo na Kalamoti. Cilj projekta je približavanje zaštite prirode interesima i potrebama mještana, rekreativaca, turista i svih posjetitelja  Kalamote.

U prethodnom razdoblju kroz akcije čišćenja raskrčene su zarasle pješačke staze od niskog raslinja, uklonjena su izvaljena stabla, obnovljena je gustjerna s vodom s ciljem gašenja mogućih inicijalnih požara te su postavljene informativne ploče uz pješačke staze. Sav prikupljeni otpadni biljni materijal složen je u šumski red prema pravilima šumarske struke.

U svrhu uređenja park-šume Donje Čelo u tijeku je nabava urbane opreme (klupe, koševi za smeće) sa svrhom stvaranja ugodnog mjesta za boravak posjetitelja.

Park-šuma Donje Čelo zaštićena je 1951. godine sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Kalamote i ima veliku botaničku vrijednost. Najveći dio područja obrastao je dobro razvijenom makijom sastavljenom od njezinih tipičnih elemenata: hrasta crnike (Quercus ilex), smrdljike (Pistacia terebinthus), tršlje (Pistacia lentiscus), širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia), mirte (Myrtus communis), planike (Arbutus unedo) itd. Na maloj površini raste nekoliko vrlo lijepih primjeraka umjetno unesenih egzotičnih vrsta – eukaliptus (Eucalyptus globulus) i mimoza (Acacia retinoides) koje su pomorci donosili sa svojih dalekih putovanja.

Vrste pokazuju da se u našim krajevima strane vrste drveća mogu uspješno aklimatizirati.

DPP

Europska komisija je danas dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Gradnja Pelješkog mosta, u čijem će financiranju EU sudjelovati s 85 %. Neometana će povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju juga i ostatka zemlje.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu izjavila je:
- Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje.

Neumski koridor, dio obale Jadranskog mora koji pripada Bosni i Hercegovini, trenutačno je jedina kopnena veza Dubrovnika i ostatka Hrvatske.

Novim mostom preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu povezat će se Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olakšati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone.

Pelješki most bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona duljine 8 km i radove na poboljšanju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022.

Hrvatska je pripremila studiju izvedivosti kako bi se analizirale moguće alternative za povezivanje ta dva dijela zemlje. U zaključku studije najpoželjnijom opcijom proglašena je gradnja mosta jer je na temelju više kriterija (uključujući sigurnost, učinak na promet, učinak na okoliš) te na temelju analize troškova i koristi ocijenjena najboljom u usporedbi s ostalim opcijama, to jest koridorom autoceste, trajektnom linijom i gradnjom tunela.

U svim fazama pripreme projekta glavni kriterij bio je nužnost očuvanja hrvatske prirodne baštine.

Prije nego što ga je Komisija odobrila, neovisni su stručnjaci u okviru Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama /JASPERS) pomno ispitali izvedivost i isplativost projekta. Projekt je pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine.

DPP

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u srijedu je rekao da projekt Pelješkog mosta, za koji se danas u Bruxellesu potpisuje odluka o sufinanciranju EU-a, neće biti zaustavljen unatoč političkoj nestabilnosti, piše Hina.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac u srijedu će u 12.00 sati u Bruxellesu potpisati odluku o prihvaćanju sufinanciranja Pelješkog mosta s 357 milijuna eura nepovratnih sredstava Europske unije.

Veliki infrastrukturni projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" obuhvaća izgradnju Pelješkog mosta, pristupnih cesta i stonske obilaznice, ukupna mu je vrijednost 526 milijuna eura, a dovršenje se očekuje najkasnije 2022.

"Danas će ministrica Žalac preuzeti odluku. Mi ćemo nakon toga sljedeći tjedan potpisati ugovor o nepovratnim sredstvima - SAFU, Hrvatske ceste kao investitor i ja kao ministar mora, prometa i infrastrukture", istaknuo je Butković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Naveo je da su Hrvatske ceste 31. svibnja raspisale drugi stupanj natječaja za izbor izvođača radova za taj projekt.

"U prvom stupnju radova javilo se 12 izvođača, ostalo ih je osam. Taj natječaj otvoren je do 17. srpnja. Ako ne bude žalbi i nepredvidivih stvari, mi bismo negdje u devetom mjesecu imali izvođača radova i na jesen bi počeli radovi na Pelješkome mostu", rekao je Butković.

Napomenuo je i kako je "sigurno da politička nestabilnost, činjenica da idu novi izbori, zaustavljaju procese, ali Pelješki most neće biti zaustavljen".

Što se restrukturiranja cestarskog sektora tiče, Butković je rekao da su pregovori o tome sa Svjetskom bankom trajali dulje od godinu dana.

Naglasio je da se donosi odluka o restrukturiranju i financijskom i poslovnom cijelog cestarskog sektora, a to su Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Ukupan dug tog sektora je oko 5,2 milijarde eura, a samo ove godine na naplatu dolazi milijardu eura.

"Odustali smo od prodaje autocesta, pripremili smo reformski paket mjera i prvi kredit od 350 milijuna eura. Odluka je sada u postupku na Vladi, a čim je Vlada donese, mora je ratificirati Sabor".

Ako bi se, međutim, raspustio Hrvatski sabor takva se odluka neće moći donijeti dok se ponovno ne formira saborska većina i to je vrlo loše", kazao je Butković.

Dodao je da će prva tranša kredita Svjetske banke od 350 milijuna eura biti namijenjena refinanciranju postojećih obveza, dok će se dio trošiti na studije koje će definirati budući model sustava naplate te poboljšanje sigurnosti na cestama.

U reformskom paketu mjera koji je sveobuhvatan naveo je i da će se troškovi održavanja do 2020. u cijelom cestarskom sektoru smanjiti do 20 posto. Ove će godine tako oko 150 ljudi otići iz cestarskog sektora, a do 2020. od 800 do 900 ljudi.

"To sindikati znaju i podupiru, a iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj već su osigurane i otpremnine", naglasio je Butković .

Butković je rekao i da se odustalo od uvođenja vinjeta jer prihodi od njih ne bi bili na razini kao sada, a ponovio je i da neće biti novih poskupljenja cestarina, osim dosad dogovorenih u Vladi, dakle petpostotnog usklađivanja po kilometru u odnosu na Autocestu Rijeka-Zagreb, odnosno sezonskog povećanja cestarine od 1. srpnja za 1. i 2. kategoriju vozila.

Obećao je i da neće biti radova, odnosno gužvi na prometnicama tijekom turističke sezone, piše Hina.

DPP

Novoizabrani gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenice gradonačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokić na dužnost će stupiti u petak, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika. Inače, preuzimanje dužnosti trebalo je biti u četvrtak, ali je zbog administrativnih razloga odgođeno za petak.

"Naime, sukladno članku 91. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima "općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora". Objava konačnih rezultata od strane Gradskog izbornog povjerenstva očekuje se u četvrtak, 8. lipnja. Službena primopredaja izvršnih ovlasti između povjerenice Vlade Republike Hrvatske Nade Medović i gradonačelnika Mata Frankovića te zamjenica gradonačelnika održat će se u salonu Ureda gradonačelnika u petak, 9. lipnja u 8.00 sati." - stoji u priopćenju.

DPP

San o pravdi svih koji se osjećaju obespravljeno i nemoćno pred velikim državnom aparatom živi Andro Vlahušić. Nadao se on tome poprilično dugo, moglo se to vidjeti iz njegovih istupa, ali da će priliku za zadovoljštinu dobiti tako brzo, vjerojatno nije mogao očekivati.
Dakle, "persona non grata" za HDZ i Most, osoba koja je prvo optužena za aferu Šipan, kojoj je dva puta rušen proračun i na koncu kojoj je zabranjena kandidatura, sad je došla na svoje. Vidljivo vruće glave nije izbjegavao jučer kontakt s novinarima, upozoravajući i nedvosmisleno istupajući protiv HDZ-a, sve s ciljem da se njegov krik dovoljno čuje.

Nema tome niti mjesec dana, Vlahušić je govorio kako će on u budućoj hrvatskoj Vladi biti kreativni direktor za Dubrovnik, spominjao one koji su ga prokleli i zaustavili u njegovom koraku. Ulazio je i u karmičke sfere, nabrajavši tko je od njegovih neprijatelja već dovoljno kažnjen za svoj čin. A sve to moglo je pasti u vodu još jučer.

Kako bi se osjećao da je HNS zaista pristao na koaliciju s HDZ-om? Od njegove desetljetne borbe protiv ove stranke ne bi ostalo ništa! Sve njegove oštre riječi u ovoj kampanji bile bi automatizmom poništene da je vrhuška HNS-a pristala na dogovor s HDZ-om. Ali, nije. Dobrim dijelom zahvaljujući i njemu. I, on, Vlahušić, onda je zasigurno motiviraniji nego ikada.

Vlahušić nije nepoznato ime u hrvatskoj politici, ali kako je Zagreb centraliziran po mnogo čemu, tako su i zagrebački novinari nedovoljno upoznati s likom i djelom donedavnog dubrovačkog gradonačelnika. Kako su novinare odbijali članovi Predsjedništva HNS-a, vjerojatno nisu neke fajde očekivali niti od Vlahušića. A, onda je počeo... I, praktički nije završio sve do jutros, kad je ponovnim istupom na jednoj televiziji doslovno poručio kako HDZ-u trebaju samo ruke, citiravši i "Zabranjeno pušenje", ali dodajući da nikome od HNS-ovaca nije prihvatljivo biti u Vladi gdje je u Jasenovcu ploča s natpisom "Za dom spremni".

Postoji li veći šamar europeiziranom Plenkovićevom HDZ-u? Zna to i Vlahušić, kao što zna i koliko bi nenormalan odnos u Hrvatskoj bila koalicija između stranke desnog i lijevog centra.

Što sada slijedi? U slučaju novih prijevremenih izbora vjerojatno da će kao najjača politička figura s juga zemlje biti prvi na listi HNS-a, ili nekakve buduće koalicije s SDP-om, u desetoj izbornoj jedinici. U slučaju pobjede na izborima, koju je zasad jako teško očekivati, sigurno ga čeka i mjesto u Vladi RH... 

O tom, po tom, dojam je da je već sinoć on došao na svoje. Dokazao je poantu, ali i ujedno prometnuo se u najartikuliranijeg političara na lijevom centru. Sve ostalo, za Vlahušića sad su slatke brige.

A sa svojim epom, svojevrsnim agovanjem, o okrutnosti HDZ-a, koji mu je trn u oku baš kao i Ivanu Mažuraniću Smail-aga Čengić, Vlahušić će nastaviti kako bi dokazao da, prema njegovom sustavu vrijednosti, nijedna sila nije vječna i kako dobro uvijek pobjeđuje zlo. Ali, prije svega, kao vječitu odrednicu u svom, sad već životnom dokazivanju tko je zapravo na jugu Hrvatske kažnjen s "Lex Vlahušić"? Dubrovčani, vjeruje on, zasigurno puno više nego on sam!

Najpoznatijim djelom velikog talijanskog skladatelja Antonija Vivaldija, Četiri godišnja doba, sinoć je započet ciklus barokne glazbe Orlando Furioso. U atriju Umjetničke galerije Dubrovnik s Gudačkim komornim sastavom Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastupio je Dmitry Sinkovsky, svjetska zvijezda barokne violine, dirigent i kontratenor, dok je publici godišnja doba naracijom približio Mark Thomas.

Raznolikost i ugođaj godišnjih doba dočarani u ovom remek djelu talijanske klasike, ujedno i jednom od najpoznatijih djela svih vremena, na sinoćnjem su koncertu oduševili brojnu publiku. Energija ruskog virtuoza Dmitryja Sinkovskog i gudača DSO-a izmamila je dugi pljesak publike, što je Sinkovskog vraćalo na čak dva bisa. U jednom od njih pokazao je i svoj talent kontratenora.

Inače, Orlando Furioso novo je događanje u gradu, a održavat će se do 16. lipnja 2017. Riječ je o ciklusu barokne glazbe u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Sljedeći koncert ciklusa Orlando Furioso zakazan je u subotu 10. lipnja kada je na programu opera Didona i Enej H. Purcella. U ovom remek djelu prikazana je jedna najtužnijih antičkih priča o ljubavi nesretne kartaške kraljice i trojanskog junaka. Komorni sastav činit će violinisti Dmitry Sinkovsky i Đana Kahriman, violistica Alena Shapachka, violončelistica Mihaela Čuljak, kontrabasist Denis Ajduković, dok će na čembalu pratiti maestro Tomislav Fačini, a arhilutnju svirati svjetski poznati glazbenik Edin Karamazov.

R.R.

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine dubrovačko – neretvanske održat će se u srijedu 14. lipnja. HDZ će u Županijskoj skupštini imati većinu u koaliciji s DDS-om.

Dnevni red je uobičajan za konstituirajući sjednicu, od izbora mandatnog pdbora do izbora predsjednika Županijske skupštine i potpredsjednika.

D.M.

Općinske organizacije Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke stranke postigle su načelni sporazum o formiranju većine u Općinskom vijeću Općine Konavle, navodi se u priopćenju kojega potpisuju konavoski HDZ i HSS. Podsjetimo, na izborima za Općinsko vijeće Općine Konavle HDZ osvojio je sedam mandata, a HSS dva mandata.

U priopćenju se navodi kako je "međustranačka koordinacija koju čine predstavnici obiju stranaka, zadužena za izradu koalicijskog sporazuma i osiguravanje provedbe programa".

"Sporazum o političkoj suradnji temeljen je na podudarnosti programa s kojima su konavoski HDZ i HSS izašli na protekle lokalne izbore. Naime, obje stranke zalažu se za gospodarske programe temeljene na principima održivog i ravnomjernog razvoja Konavala, za mjere aktivne demografske politike, za učinkovitije funkcioniranje lokalne samouprave i efikasnije iskorištavanje EU fondova. Poseban naglasak u programima obiju stranaka stavljen je na okončavanje svih političkih podjela, nepotrebnih sukoba i bilo kakvih oblika političke isključivosti." - piše u priopćenju.

"Sporazum o političkoj suradnji HDZ-a i HSS-a je prekretnica u političkom, društvenom i gospodarskom životu Konavala, a predstavnici obiju stranaka pozivaju i ostale stranke i nezavisne liste koje participiraju u Općinskom vijeću na konstruktivnu suradnju u interesu Konavala." - stoji u priopćenju.
DPP

Povjerenica Vlade za Dubrovnik Nada Medović u četvrtak će izvršiti primopredaju vlasti s novim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Već u ponedjeljak Frankovića čeka konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća tijekom koje će biti izabran predsjednik Vijeća. Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr za predsjednika Vijeća, ukoliko ne dođe do nekih promjena, trebao bi biti izabran Marko Potrebica.

S obzirom na broj osvojenih mandata, HDZ koji će tvoriti koaliciju s DDS-om I DUSTRA-om, doznaje portal Dubrovnikpress.hr, zadržao je pravo na mjesto predsjednika Gradskog vijeća te je tijekom pregovora s koalicijskim partnerima DUSTRA-om i DDS-om, njima to jasno i precizirano.

Informaciju da će za predsjednika novog saziva Gradskog vijeća vijećnici HDZ-a predložiti Marka Potrebicu iz te stranke ne žele čak ni anonimno potvrditi, ali ni demantirati.

Potrebica je inače jedan od bližih suradnika Mata Frankovića, a u prošlom sazivu Gradskog vijeća bio je vijećnik HDZ-a.