Konstituiran je novi saziv Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Za predsjednika je izabran HDZ-ov vijećnik Marko Potrebica. Za prvog potpredsednika Gradskog vijeća izabran je Željko Raguž (DUSTRA), a za drugog Mladen Gojun (SDP).

Gradonačelnik Matko Franković, koji je konstituirajuću sjednicu napustio zbog obaveza, u svom se obraćanju osvrnuo na protekle izbore, ali i najavio kako će izvješće o svom, te radu gradske uprave, podnositi svako mjesec dana.

- Iza nas je vrijeme izbora, kad smo se natjecali idejama, projektima i svim onim što smo kao politički konkurenti smatrali važnim. Iza nas je dio male negativne kampanje, ali sve je to danas iza nas. Ispred nas je grad i odgovornost za grad. Pozivam vas da neredne četiri godine vi kao vijećnici i mi kao uprava sudjelujmo i zajedno radimo i kritiziramo zajedno. Ja kao gradonačelnik ću svaki mjesec izvještavati Gradsko vijeće o svemu onome što sam radio prethodnih mjesec dana. Vijeće je mjesto gdje se trebaju raspravljati problemi Grada Dubrovnika. - kazao je gradonačelnik Franković.
Predsjednik GV-a Marko Potrebica je zahvalio na podršci koju su mu vijećnici pružili prilikom imenovanja, a zahvalio se i građanima koji su izašli na izbore i dali povjerenje HDZ-u i ostalim političkim strankama koje participiraju u vijeću.  

- U skoro vrijeme ćemo zajedno donijeti plan rada Gradskog vijeća. Gradonačenik je najavio kako ćemo svaki mjesec raspravljati o onome što radi grasdka uprava i gradonačelnik. Ja ću kao predsjednik biti skroman i ponizan i služit ću našim građanima. Napravimo svi zajedno iskorak, dozvolimo da Hrvatska izađe iz tranzicije, da postane zemlja zapadne demokracije i da punim jedrima zapolovimo naprijed. - kazao je između ostalog novi predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.

Nakon što je i predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić zatražio brisanje iz članstva stranke predsjednik Županijske organizacije HNS-a Valentin Dujmović kazao je kako to nije bilo iznenađujuće.

Dujmović je nedavno na Središnjem odboru glasao za ulazaka HNS-a u koaliciju s HDZ-om na nacionalnoj razini, a Vlahušić je bio među najglasnijim protivnicima ulaska u takvu koaliciju što, unatoč nekadašnjem zastupanju ideja kako se na državnoj razini može stvoriti velika koalicija HDZ-a i lijevih stranaka, nije bilo neočekivano s obzirom na to da je upravo HDZ s Mostom potencirao izglasavanje zakona kojim bi mu se zabranila kandidatura, ali ne treba zaboraviti ni da je u međuvremenu HNS na čelu s Vlahušićem uz „mrtvi“ dubrovački SDP zapravo bio jedini predstavnik ljevice na jugu.

- Nastavljamo graditi HNS u Dubrovniku i županiji. Ja ne idem nigdje kao ni većina ljudi u HNS-u. Žao mi je da se Andro odlučio za ovaj potez zbog neslaganja u mišljenjima, ali ovo nije iznenađenje najavio je to i javno prije nekoliko dana, a članstvo je upoznato s njegovim odlaskom. Nemam ništa loše za reći, njemu i njegovim prijateljima koji su pošli s njim želimo svu sreću svijeta iskreno i od srca. – kazao je Dujmović o Vlahušićevu napuštanju stranke.

D.Mladošić

Nedvojbeno, slikarstvo svojom dubinom priziva u čovjeku poštovanje prema bojama svijeta, s kojima upravo dubrovački slikar Tonko Smokvina besprijekorno korespondira. Oni koji znaju, reći će kako je Smokvina u dubrovačkom likovnom stvaralaštvu značajan upravo zbog svog koloriteta, pa kad govori o tom svijetu boja, Smokvina se prenosi u jedan drugi svijet da to postaje nesvakidašnji sklad ljepote i mira. Trenuci su to kojima je Smokvina očito posvetio svoj život... U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, u njegovom ateljeu, Smokvina je rekao više o svom radu, izložbi koja ga očekuje u Milanu, a koja je zapravo i povod ovome razgovoru, slikarskim promišljanjima i ciklusima... Ukratko, svemu onome što je odredilo njegov umjetnički put, s najvećim naglaskom na boju, Tonkov početak i kraj svega.
Razgovor sa Smokvinom išao je tako da smo se kroz njegov atelje šetali i razgovarali o djelima, motivima, životnim događajima koje su pratile njegova djela...

ODLAZAK MAJKE I POČETAK NEUDOVOLJAVANJA NORMAMA

U jednom trenutku zastao je kod slike koju je naslikao netom prije nego je dobio poziv da mu je umrla majka. Kaže, taman je bio naslikao crvene spirale, agave po kojima je već poznat. Nije niti oprao ruke, kad je uslijedio poziv...

- To se sve zaista tako događalo, te spirale su neka energija koju sam dobio u tom trenutku. Energija koju sam dobio kao budući rukopis. To je za nevjerovati, nakon što sam ih naslikao, dobio sam poziv. Moja majka je ovu sliku vidjela dok je nastajala, znala je za nju... Nakon što sam nju završio, odlučio sam da više u svom radu nikome neću udovoljavati. A cijeli ciklus posvećen je mojoj majci. - rekao je Smokvina.
Ovo djelo naziva "Odlazak", nastajalo je uz ciklus za izložbu "Nemir", koja je otvorena 2015. godine u Galeriji Sebastijan. Ciklus je to koji će na neki način i promijeniti njegovo slikarstvo."Na trenutak zaustavljeni stvaralački proces invertirao se, usmjerio u autorovu dubinu, potisnuo, prositio i zgusnuo, a potom je provalio sve brane svijesti, ustezanja i konvencija te se razasuo po platnima", napisao je u predgovoru ove izložbe povjesničar umjetnosti Marin Ivanović. Upravo je to ono neudovoljavanje dotadašnjim normama koje i Smokvina spominje.

S ovim ciklusom, Smokvina je gostovao u Metkoviću, Mostaru, Zagrebu, Vukovaru. Kaže, ovisno o izložbi, "ciklus je nadopunio novim djelima". I, prije ovog ciklusa Smokvina, koji se inače bavi pedagoškim radom, bio je značajno ime u dubrovačkom likovnom krugu. Završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 2003. u klasi Eugena Kokota, izlagao na petnaestak izložbi... No, ovim ciklusom sve se promijenilo. Ističe i sliku "Trag u beskraju".
- Mislim da je ovo jedna dublja tema. U ovom razdoblju počeo sam ulaziti u sebe, tražeći nešto svoje. Sve što sam akumulirao to sam izbacio iz sebe. Dakle, ovdje protežem jednu crvenu liniju kao horizont. Crvena boja simbolizira ljubav, patnju, krv... A tu je i još jedna bijela linija. Upućuje sve to na traženje sebe, nekakvih odgovora. - rekao je on, odgovorivši i što za njega znače agave.

AGAVE KAO PRIČA O ŽIVOTU

- Imaju zanimljivu formu, ona raste izložena udarima vjetra, sunca i kiše. Na njoj se urezivaju imena. Nakon što da prelijepi cvijet, ona ugiba. To je priča o životu. - objasnio je Smokvina, nastavivši o značenju boje za njega.

- Boje, taj jedan koloritet je odnos prema simbolici. Svaka slika počinje skicom, crtežom. On jest bitan, ali ja se fokusiram na boji. Njoj težim. Čini me zadovoljnim. Kad kupim boju, osjećam se kao malo dijete kad dobije flomastere. - kazao je Tonko.

Neki ga uspoređuju i s velikim Edom Murtićem, upravo zbog tog koloriteta.

- Murtić je institucija za sebe i svaka usporedba s njim može samo laskati. To je rekao pokojni Mario Dujić, voditelj Sebastijana, kad je vidio boje. Prva reakcija to možda sugerira, ali nije da bih se volio s nekim uspoređivati. Volim vidjeti dobru sliku, ali ne ulazim duboko u njezinu analizu.U svemu vidim nešto dobro, ali ne ulazim studiozno u djela. Pitaju me jesam li vidio rad od ovoga ili onoga... Ali, ja se bavim sobom. analiziram svoje slike, iz svojih slika vučem ideje za novu sliku, tražim dobre momente, neke nove strane svog rada. Bavim se sobom. - govori Smokvina.

O IZLOŽBI U MILANU

Dotaknuli smo se i likovne zbilje u Gradu. Kaže kako je biti slikar u Dubrovniku teže nego u Zagrebu "jer si daleko od svega". Ističe da u Gradu nedostaje galerije, prostora u prizemlju gdje bi radovi bili izloženi. Inače, objasnio je i kako mu je drago da je Marin Ivanović postao ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, ističući "kako je ona već počela otvarati svoja vrata građanima".

Upravo ga je UGD odabrala da sa svojim ciklusom kojim se prvi put, dakle, predstavio u Galeriji Sebastian, izlaže u Milanu. Izložba će se otvoriti uz Dan Državnosti 20. lipnja, u organizaciji generalne konzulice Republike Hrvatske u Milanu Ive Pavić. No, povod ovog događanja je i 230. obljetnica od smrti Ruđera Boškovića te 450. godina od smrti Marina Držića. Tom prilikom, otkrit će se spomen ploča Ruđeru Boškoviću te će se postaviti vijenci na spomenik kojega je izradio Ivan Meštrović. Osim Smokvine ispred UGD, u Milanu će se predstaviti i Kazalište Marina Držića, Dom Marina Držića, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Gimnazija Dubrovnik te Dubrovački simfonijski orkestar.

- Prije svega moram reći da mi je to velika čast što sam odabran da svoj rad prezentiram baš na taj datum. To je osjećaj ponosa za mene. - objasnio je Smokvina.

O OČEKIVANJU POMAKA

I, za kraj, kako kako osjeti kad je vrijeme za neki novi ciklus?

- Čekaš momenat, pomak od svega. Pomak ne može doći preko noći, očekivaš ga i onda naiđe neki klik. Meni se to 2014. dogodilo u ovakvoj situaciji. To onda razvijaš, sa svakom slikom otkriješ neki novi motiv, to ti otvori put i to razvijaš. Treba se uvijek vidjeti pomak, ali i da postoji jedna logičan niz u radi, rekao bih, biti uvijek na svom putu i imati prepoznatljiv rukopis. - precizirao je Tonko.
Neki će njegova djela nazvati apstrakcijom.
- Apstrakcija je pomak od svega, to je jako teško slikarstvo, ono nije jednostavno, to je emocija. Ova mi je slika visila u ženinom frizerskom salonu, to sam napravio za njen salon. Dolazili su ljudi, fotografirali sliku, tvrdeći da to isto mogu napraviti. Došli su poslije u salon, rekli da to nije to. To djeluje jednostavno, ali nije jednostavno. Ne mogu ni ja napraviti isto, energiju koju sam imao stvarajući djelo više ne mogu dobiti. Napravio si trzaj i to je to. To je apstrakcija. - zaključio je za portal DubrovnikPress.hr Tonko Smokvina.

Natjecanje „Ideje iz Europe“ pokrenuto je 2015. godine u cilju potrage za poduzetnicima širom EU koji imaju „ideje koje mijenjaju svijet i koje je vrijedno ostvariti“. Primarni cilj je skrenuti pozornost na europske poduzetnike – izgraditi pozitivan imidž poduzetnika, kako bi bili uzor i doprinjeli oživljavanju poduzetničkog okruženja i duha kod Europljana.

Vjerujemo da se većina globalnih izazova može riješiti, a poduzetnici su ti koji mogu oživotvoriti ideje i ponuditi rješenje.

Glavni cilj je: prevladavanje globalnih izazova na djelotvoran i učinkovit način koristeći poslovne ideje koje imaju društveni i/ili ekonomski utjecaj: aktivno tražeći i validirajući ideje, spajajući dionike koji su nužni dijelovi slagalice u cjelokupnom rješenju i podupirući zajednički razvoj prema cilju. Svrha ovog natjecanja nije samo otkriti već i na transparentan način skalirati poslovne ideje (postići njihov rast) te poduzetnicima pružiti priliku za promociju i umrežavanje.

Proces odabira „Ideja iz Europe“ služi i tijelima državne uprave u detektiranju prepreka koje poduzetnici trebaju prevladati u realizaciji ideje, u danom kontekstu/industriji te prihvaćanju smjernica za njihovo uklanjanje.

Kakva se poduzetnička ideja traži (koji su kriteriji natječaja)?

- poduzetničko rješenje za globalne izazove; ideja koja ima društveni i/ili ekonomski učinak;
- ideja koja zadovoljava potrebe tržište i građana;
- ideja koja je potvrđena određenim dokazima;
- ideja koju je moguće skalirati (proširiti na druga tržišta, područja).

Kako će najbolji poduzetnici doći do natjecanja „Ideje iz Europe“?

Svaka država članica EU provodi nacionalnu selekciju putem koje se odabire jedan poduzetnik s idejom za koju se smatra da zavrjeđuje biti pozvana i predstavljena svijetu. Žiri u Hrvatskoj čine predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO-a te nominirani predstavnici partnerskih organizacija.

- Proces nacionalne selekcije kreće od elektroničke prijave ideje putem obrasca (dostupan na kraju ovog poziva);
- Nacionalno natjecanje: u listopadu 2017. godine, na temelju ispunjenog obrasca nacionalni žiri odabire najbolje kandidate za predstavljanje ideje uživo. Osim navedenih kriterija natječaja vezanih za kvalitetu same ideje, na predstavljanju uživo ocjenjivat će se i kvaliteta prezentacije, predstavljanje treba trajati najduže 5 minuta te mora biti na engleskom jeziku;
- Polufinale: u listopadu 2017. godine, u Tallinnu (Estonija) pobjednici nacionalnih natjecanja nadmetati će se za mjesto u finalu;
- Finale: u ožujku 2018. godine u Den Hagu (Nizozemska) finalisti će predstaviti svoje ideje predstavnicima gospodarstva, investitora i institucija iz cijele Europe. Finale će se prenositi globalno u organiziaciji nizozemskih veleposlanstva i putem medija.

Rok za prijavu na nacionalno natjecanje: 15. rujna 2017. godine.

Troškove putovanja i smještaja za sudjelovanje u natjecanju snose organizatori.
Ovdje se prijavite na nacionalno natjecanje za „Ideje iz Europe.
Rezultati i medijska pokrivenost prethodnog izdanja natjecanja u 2015./2016.
TEDxBinnenhof / „Ideje iz Europe“
· 462 visokih gostiju u dvorani Kings Hall (npr. Princ Constantijn, Neelie Kroes, diplomatski predstavnici za MSP, izvršni direktori poduzeća)
· 75 članaka u tisku (npr. OneWorld, RTL Z, AD Den Haag, Emerce, Management Scope, Die Welt, Faenza Notizie Italy)
· TV emitiranja: različita izdanja u nizozemskim poslovnim emisijama (RTL Z, BNR, Nacionalna televizija)
· Popratna događanja: 18 inozemnih događanja u suradnji s nizozemskim veleposlanstvima i 4 događanja u Nizozemskoj. Događanje u sklopu izdanja iz 2016. imalo je svoje govornike i sadržaj se prenosio uživo online. Vidi http://tedxbinnenhof.com/viewing-events-row/
· TEDx predstavljanja su bila pregledana 10.500 puta u prvih 10 mjeseci.

Poveznice i društvene mreže
TEDxBinnenhof i „Ideje iz Europe“ imaju odvojene račune na društvenim mrežama.
· TEDxBinnenhof se nalazi na: Facebook, Twitter, Flickr i YouTube
· „Ideje iz Europe“ se nalazi na: Facebook, Twitter i Vimeo
· EU SME Envoys
· Promocija poduzetništva –Promoting Entreprise Facebook@EEPA_en – EK kanal na društvenim mrežama za unaprjeđenje politika poticanja malog gospodarstva

Kontakti:
Nacionalno natjecanje: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Europsko natjecanje: https://ideasfrom.eu/

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je nacionalni koordinator natječaja „Ideje iz Europe“, sukoordinator je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG- BICRO, a natjecanje se provodi u suradnji s partnerima, poduzetničkim potpornim institucijama iz cijele Hrvatske od kojih je jedna i DURA.

DURA

Predsjednik Gradske organizacije HNS-a Dubrovnik Andro Vlahušić izašao je danas iz ove stranke, odnosno zatražio je brisanje iz članstva. Posljedica je to odluke Središnjeg odbora HNS-a o koaliranju s HDZ-om kako bi se spasila Vlada Andreja Plenkovića. Upravo je Vlahušić bio gorljivi protivnik ove koalicije, jasno kazavši na sjednici Predsjedništva "kako danas HNS odlučuje hoće li biti stranka ili trgovačko društvo".

Na svom Facebook profilu Vlahušić je samo kratko obznanio ovu odluku.

„Danas sam zatražio brisanje iz članstva HNS-a, nakon dugog niza godina u stranci i vrhunskih rezultata koje smo zajedno postigli. Hvala svima koji su makar i jedan dan dijelili vrijednosti koje sam zastupao i svima onima koji su me podržavali svojim glasovima u proteklom periodu. Svima onima koji misle ili djeluju drugačije, a posebno prijateljima iz HNS-a, želim puno sreće i uspjeha u daljnjem radu.“ - napisao je Andro Vlahušić.

V.S.

Bol na Braču ove godine eto zadaje što fizičku, a što duševnu bol hrvatskim sportskim funkcionerima. Prvo je u ovom mjestu nastradao Zdravko Mamić, a put na Bol duševno je zabolio i državnu tajnicu za sport Janicu Kostelić. Nju su jučer vrijeđali tijekom putovanja na trajektu od Splita do Supetra, a toliko ju je to uznemirilo da je prijavila one koji su joj dobacivali. Brže-bolje, policija je nad 12 osoba izvršila kriminalističko istraživanje te će oni tijekom dana biti dovedeni na Prekršajni sud.

Naime, kako se može pročitati u medijskim izvještajima, vikali su joj "Jebo'te Mamić" i "puši k.... Snježna Kraljice". Slučaj ekspresnog privođenja navijača priča je već sama za sebe koja itekako govori o dvostrukim standardima. Dovikivanje jest nedvojbeni primitivizam, kojega treba osuditi, ali ne bez pogleda u dublju sliku stvari, odnosno svega onoga što je dovelo do ovakvog ponašanja Torcide. A dovelo je sustavno uništavanje hrvatskog sporta koje traje i traje, a po svoj prilici ne vidi se njegov kraj.

Za isto nije kriva Janica Kostelić, koja na svojoj dužnosti nije niti godinu dana, ali sami narativ nekadašnje sportske legende, sad uhljebljene u Vladi, koja bi se prošetavala po Bolu na Braču na WTA turniru "žnj" kategorije, odraz je svega negativnoga u sportu. Odraz koji govori o svima onima koji sustav iskorištavaju za svoje vlastite interese i pobude, dok sama država, pa što skupa s njom ne bi i sport, propada.

Janicu Kostelić na njenu poziciju dovela je politika. Svaka njoj čast na osvojenim medaljama i, kako se to kaže, promicanju ugleda Hrvatske u svijetu, ali njena funkcija je politička. U tom slučaju, njoj pripada i naslijeđe svega negativnoga što je politika učinila tom sportu u Hrvatskoj. Od smrti Hrvoja Čustića na nogometnom terenu, izjava Vlatka Markovića o pobjedi najkatoličkijeg kluba pa do marginalizirane košarke, plivanja, atletike ili klimoglavih dizača ruku u nacionalnim sportskim savezima...

U tom naslijeđu, Janicu Kostelić njezine medalje ne amnestiraju, ona je u očima navijača koji su joj dovikivali već to što su joj dovikivali jednaka nekakvom ćatu iz istog ministarstva koji u životu loptu nije vidio. I, zato se ona na ove uvrede nema pravo iznenaditi. Može se ljutiti, kao što smije i biti povrijeđena, ali u trenutku kad je pristala biti dijelom mašinerije koji je uvelike podijelio državu jug i sjever, uvrede koje su je kod Splita zadesile, nažalost, potpuno su normalne.

Za situaciju u sportu, dakle, nije kriva Janica, ali još manje su krivi dvanaestorica koja su joj dovikivala na trajektu. Sve to skupa samo je još jedna tužna slika hrvatskog sporta i društva, u kojoj je Kostelić, kao nekadašnja sportska heroina, a sadašnja sportska funkcionerka koja bi malo eto posjetila Bol na Braču, tek personifikacija zašto točno i kako umire hrvatski sport.

Novi gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao je danas sastanak s predsjednikom Društva prijatelja dubrovačke starine Nikom Kapetanićem na kojem je zaključeno kako je nužno redefiniranje ugovornih odnosa između Grada Dubrovnika i DPDS-a.

Prema važećem ugovoru, odnosno aneksu ugovora koji vrijedi do 2019. godine, a kojeg je s DPDS-om potpisao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić prihode od ulaznica na zidine DPDS i Grad Dubrovnik dijele po pola.

Na sastanku s Kapetanićem, kako stoji u priopćenju iz Grada Dubrovnika, gradonačelnik Franković istaknuo je „značajan višedesetljetni doprinos DPDS-a obnovi i očuvanju fortifikacijskog sustava, ali i druge baštine na širem gradskom području“ te je „iskazana obostrana želja za boljom i kvalitetnijom suradnjom Grada i Društva na čemu će se u nadolazećem razdoblju predano raditi“.

U priopćenju se navodi kako će se redefiniranje ugovornih odnosa ostvariti „u ozračju dogovora i suradnje u što kraćem vremenskom roku“.

Inače, Mato Franković u kampanji je isticao kako se obnova baštine ubuduće mora vršiti sredstvima iz europskih fondova, dok se prihod od ulaznica za zidine koji je veći od sto milijuna kuna treba namijeniti za poboljšanje gradske infrastrukture, odnosno izgradnju škola, vrtića itd.

Umjesto Valentina Dujmovića HNS će u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika predstavljati Miho Obradović, navodi se u priopćenju HNS-a.

Valentin Dujmović još uvijek je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik, odnosno obnaša dužnost koja se smatra nespojivom prema Zakonu o lokalnim izborima s obnašanjem vijećničke dužnosti. Dujmović je stoga svoj mandat stavio u mirovanje, a u vijeće umjesto njega ulazi Miho Obradović.

„Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati nastavlja, sukladno svojim načelima i vjeri u bolju Hrvatsku, ali i bolji Dubrovnik, djelovati kroz oporbu u gradskom vijeću. Miho Obradović član je predsjedništva županijske organizacije HNS-a te član predsjedništva Udruge ugostitelja Dubrovnika. Završio je studij akvakulture na Sveučilištu u Dubrovniku, gdje je stekao zvanje prvostupnika te za vrijeme studiranja obnašao dužnost predsjednika Studentskog zbora.“ – navodi se u priopćenju HNS-a.

Obradović će nakon izlaska Matije Čale Mratović i Nenada Vekarića iz HNS-a biti jedini predstavnik ove stranke u Gradskom vijeću. Čale Mratović i Vekarić bit će naime nezavisni vijećnici. 

D.M.

Ne znam zašto histerija oko zmija u Dubrovniku, kojih u samom gradu nema, a ako ih i ima, to nisu otrovnice, govori za portal Dubrovnikpress.hr stručnjak za zmije i profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Tadić. Svjedoci smo kako se sve veća pompa podiže oko narativa koji okvirno kazuje kako eto sve vrvi zmijama u Dubrovniku. Lani se govorilo o, ni više ni manje, leglu zmija na Pločama, ove godine na Facebooku svako nekoliko objave se fotografije ili svjedočanstva tko je gdje eto vidio zmiju.

- Zmija ima prema Srđu, dakle poskoka i to sam siguran. Vjerojatno i poljarica. Ostaloga nema. U Dubrovniku imate blavora, što je dobro jer on će pojesti sve zmije. I gušterice. Kad sam prvi put pročitao o zmijama u Dubrovniku, to me iznenadilo i začudilo jer nikad, apsolutno nikad Dubrovnik nije imao problem sa zmijama. Zmije se mogu vidjeti na rubovima Dubrovnika prema prirodi, moguće da se tu nađe poskok iako rijetko, može se vidjeti i šilca, šaru poljaricu, kravosasa ima u Konavlima jer sam ga viđao, vjerojatno ima i crvenkapica, ali u samom gradu ne bih rekao da ima zmija. Možda se promijenila situacija, ali to je nemoguće. Sve to skupa nazvao bih medijskom pompom. - objasnio je Tadić.

On je duži niz godina ljetovao u Dubrovniku pa se može reći kako je upoznat sa situacijom po ovome pitanju.

- Ne sjećam se da je netko stradao od zmije otrovnice u samom Dubrovniku. Šetajući oko Dubrovnika nisam vidio puno zmija. O čemu se radi, ljeti kad je vruće, zmija nema, prevruće im je. One vole  temperaturu između 25 i 28 stupnjeva Celzijevih. Kad je baš vruće, nećete vani naći puno zmija. Recimo, poskoci na Srđu su aktivni po noći, po danu nisu aktivni. Zamislite kako bi vama bilo po najvećim vrućinama usred zvizdana ići na Srđ, a zamislite tek kako je gmazovima čija temperatura ovisi o temperaturi okoliša, oni se pregriju i uginu. - riječi su Zorana Tadića.

- U svakom slučaju, Dubrovnik se ne mora bojati zmija. Nema nikakve najezde, a ako vidite zmiju, zaobiđite je. Ukoliko se radi o otrovnici poput poskoka, kojega je lako prepoznati, samo u krajnjem slučaju, ukoliko su životi ugroženi, opcija je usmrtiti ga. Ono što mi je na određeni način drago je da ljudi u Dubrovniku ne ubijaju blavore jer su svjesni da ih oni štite od zmija, Blavor će zgrabiti bilo kakvu zmiju i pojesti je. Obično u Dubrovniku se smatra da je dobro imati blavora u vrtu. - dodao je Tadić.

NE UBIJAJTE TARANTELE

Govoreći s njim upravo o ubijanju životinja, što se obično događa zbog neznanja, dotaknuli smo se tarantele, odnosno macaklina.

- Ljudi se boje macaklina, tarantela. Postoji vjerovanje da su jako otrovni, čuo sam priču da je nekima tarantela upala u hranu i potrovala cijelu obitelj. One su bezopasne i neotrovne. Malo, možemo reći ljigavo izgledaju, ali jednako su bezopasne kao dnevni gušteri. No, eto imaju te male bradavice po površini tijela i glasaju se, zna se čuti kako ciče povremeno što je ljudima odbojno. Zamolio bih Dubrovčane da ne ubijaju tarantele! One su jako korisne životinje, recimo jedu i komarce. Zato se skupljaju oko svjetla, ne zato jer ih ono privlači već jer tamo mogu uloviti svoj plijen. One su ušle u kuću, vrlo brzo će izaći. - pojasnio je Zoran Tadić.

No, vratio se na priču "o obitelji koja je stradala jer je tarantela "otrovala hranu, što je zapravo bio povod da objasni kako tarantele, kao i zmije, zapravo izlučuju salmonelu, koja je normalni dio njihove crijevne flore.

- Eto, teoretski je moguće da tarantela upadne u hranu, obavi veliku nuždu i proširi salmonelu. Teško je da se dogodi u praksi, ali teoretski moguće. No, po tom pitanju puno je opasnija jedna druga životinja, mnogima simpatična kornjača, što bi se kod vas reklo, žaba. One su pune salmonele! Preporučio bih ljudima i djeci da dobro operu ruke i da ne guraju ruke u usta nakon igranja s kornjačama. U Sjedinjenim državama se ne mogu prodavati u trgovinama kućnim ljubimcima kornjače manje veličine, one koje dijete može staviti u usta. U svakom slučaju, kad već govorimo o opasnostima od zaraze, trebalo bi pripaziti da se redovne peru ruke nakon doticaja s ovim životinjama. - zaključio je za Dubrovnikpress.hr profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Tadić.

Konavoske općinske organizacije Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke stranke potpisale su u nedjelju u Ljutoj koalicijski sporazum o suradnji u Općinskom vijeću, čime su te dvije stranke osigurale stabilnu većinu u sljedeće četiri godine, stoji u priopćenju ove dvije stranke. Podsjetimo, na izborima za Općinsko vijeće HDZ je osvojio sedammandata, a HSS dva mandata.

"Kako se navodi u Sporazumu, on se temelji na partnerskoj suradnji i međusobnom uvažavanju, otvorenosti političkog pluralizma, vođenju Općine na principima održivog gospodarskog razvoja uz očuvanje tradicijskih i prirodnih vrijednosti i demografske strukture, realizaciji programa i transparentnosti kako općinske uprave tako i mjesne samouprave." - piše u priopćenju.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao je kako je ovo povijesni trenutak za cijele Konavle.

- Ova suradnja će biti pozitivan korak za Konavle. Obvezali smo se da nećemo jedni druge mijenjati i uplitati se u poslove stranačke prirode, nego se zajedno uhvatiti za isti štap za boljitak Konavala - rekao je Lasić te čestitao svima na ovakvom iskoraku, stoji u priopćenju.

Predsjednici HDZ-a i HSS-a, Ivo Simović i Luka Vidak, također su izrazili zadovoljstvo i vjeru u zajedničku suradnju.

- Osjećam se ugodno i znam da će ovo biti prekretnica. Znate što smo sve pretrpili i mi i vi u kampanji. Drago mi je da je ovako završilo i siguran sam da će se Konavle voditi mirom i dogovorom - rekao je Simović.

- Uvjeren sam da je ovo suradnja koja će potrajati. Najvažnije je da u narednom razdoblju stvorimo nove vrijednosti u Konavlima i da imamo realizaciju programa i rezultate rada koje priželjkujemo - rekao je pak Luka Vidak.

Koalicijski sporazum potpisali su predsjednici konavoskih organizacija HDZ-a i HSS-a, Ivo Simović Crni i Luka Vidak.

DPP

Obavještavamo građane da od danas 12. lipnja do 3. rujna 2017. godine Policijska uprava dubrovačko-neretvanska prelazi na ljetno radno vrijeme od 7 do 15 sati.

Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije biti će od 7.30 do 14 sati, izuzev utorka kada će šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole) biti otvoreni od 9 do 17 sati.

PU dubrovačko - neretvanska

Samostalna izložba slika dubrovačkog umjetnika Miša Baričevića otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini trideset osam slika tehnikom akrila na kartonu, deset u tehnici akrila na medijapanu i tri zidna platna u tehnici akrila na platnu. Sve one, kako je navela kustosica izložbe povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković, "objedinjene su Držićevim literarnim tekstovima i kazališnim uprizorenjima."

Baričević je na otvaranju izložbe kazao kako "mu je drago što se izložba otvorila u njegovoj ulici". Naime, kako je rekao, "rođen je malo poviše i tu je prolazio svakoga dana".

- Put me kasnije nanio u Kazalište Marina Držića, a iz kazališta na Ljetne igre gdje sam radio nekoliko naslova našeg velikog komediografa. A i glumio sam u Dolenčićevom "Dundo Maroju". I to loše. - kazao je kroz šalu Baričević, dodajući kako "mu je drago zbog svega toga što može doprinijeti ovoj 450. obljetnici od smrti Marina Držića."

Povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković rekla je kako je u ovom ciklusu prisutna kazališna nota.

- Na specifičan način on želi osuvremeniti način na koji je Držić vidio svoje vrijeme, ljude nahvao i ljude nazbilj. Marin Držić i njegova djela avangardno su recentna još u njegovom vremenu, a osim toga, suvremena su i aktualna u našem vremenu. Upravo je naš dragi umjetnik jako dobro sproveo taj jaz između tradicije i suvremenosti. Na njegovim slikama prikazuje se zaigrane figure koje govori o veselju i radosti života. - dodala je Batinić Ivanković.

Ravnatelj DMD-a Nikša Matić istaknuo je kako je Baričević "dijete Grada koje voli ovaj Grad i njegovu kulturu".

- On za sebe zna reći da nije napuhan i da zna gdje mu je mjesto. A ja mislim da je gosparu Mišu itekako mjesto u likovnoj sadašnjosti ovoga Grada! - istaknuo je Matić.

Mišo Baričević rođen je 1951. godine u Dubrovniku. Slikarsku edukaciju stekao je uz pomoć dubrovačkih slikara: Mijatovića, Masle, Trostmanna i Škerlja. Član je HDLU-a. Likovno surađuje na scenografijama kazališnih predstava Kazališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara. Dobitnik je nagrade turističkog društva Dubrovnik 1981. godine. Njegova javna sakralna ostvarenja broje dvije oltarne pale (Kuna na Pelješcu, otok Šipan), Križni put u dubrovačkoj katedrali i čitav niz samostalnih motiva u crtežu i slikarstvu. Do sada je ostvario desetke samostalnih i skupnih izložaba, kao i sudjelovanja na uglednim likovnim kolonijama. Sudionik je mnogih humanitarnih aukcija i izložbi. Živi i radi u Dubrovniku kao scenograf, dekorater i ilustrator.

V.Salvia