Turnir je organiziran na boćarskim trenima na Rašici u znak sjećanja na prerano preminulog Linđovca Đura Miletića, koji je uz umjetnost, ples i pjesmu bio veliki zaljubljenik u sport, posebno nogomet i boćanje.

Gradonačelnik Franković se u svom uvodnom obraćanju prisjetio života Đura Miletića kojeg je i osobno dobro poznavao.

- Čast mi je i zadovoljstvo što imam priliku otvoriti prvi međunarodni turnir u boćama koji nosi ime našega Đura. Siguran sam da nas on sad gleda i govori – Nastavite živjeti onako kako sam ja to radio, s puno duha, pjesme i veselja! - rekao je između ostalog Franković.

Đuro Miletić bio je član Folklornog Ansambla Linđo od svoje trinaeste godine. Njegov prerani odlazak u 33. godini života u svibnju prošle godine iznenadio je dubrovačku javnost i rastužio njegove brojne prijatelje i poznanike.

Na turniru je gradonačelniku Frankoviću i Grad Dubrovniku uručena zahvalnica za pomoć u organizaciji.

DPP

Konstituiran je novi saziv Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana DDS-ova vijećnica Vilma Kosović. Za prvu potpredsjednicu Županijske skupštine izabrana je Irena Korda (HDZ), a za drugog potpredsjednika Nikola Jerković (Most). Inače, koalicija HDZ-HSLS-HSP AS-HSU i DDS-a čini većinu u Županijskoj skupštini.

Vilma Kosović je liječnica. Radi kao voditeljica odjela radiologije u Općoj bolnici Dubrovnik. Inače, doktorirala je 2015. godine te radi i kao predavač na Studiju sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku. Također, viša je asistentica predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Bivša je vijećnica u Općinskom vijeću Općine Konavle.

- Bit ću poštena i jednaka prema svim vijećnicima bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali. odnosno, bili dio vladajućih ili oporbe. Apeliram na vas da zadržimo visoki nivo ove Županijske skupštine, čuvamo dignitet našeg župana gospodina Nikole Dobroslavića i njegovih zamjenika te tako čuvamo dignitet svih nas koji smo ovdje izabrani neposredno od naroda. - rekla je Kosović.

- Dočekali smo početak gradnje Pelješkog mosta, koji je od velike važnosti ne samo za županiju nego i za državu. Tome se posebno veselimo. Fokusirat ćemo se na europske fondove i na tome dalje raditi. Kolege vijećnici, pred nama je jako puno posla, a i naravno, prva sjednica će brzo doći. - kazala je Vilma Kosović.

Županijskim vijećnicima obratio se župan Nikola Dobroslavić.

- Imamo program koji je na izborima dobio potporu od naših sugrađana. Mi ćemo ga itekako provoditi. Očekujemo u tome potporu svih vas jer je to na dobrobit ove županije. U proteklom mandatu smo imali vrlo dobar rad u Županijskoj skupštini, očekujem to i u ovom mandatu. imamo odgovornu zadaću, moramo je ispuniti, a vjerujem da ćemo to i uspjeti. - riječi su Nikole Dobroslavića.

U Županijsku skupštinu izabrani su iz koalicije HDZ-HSLS-HSP AS-HSU Ante Damić, Davor Mihaljević, Ivan Margaretić, Mihovil Družijanić, Irena Korda, Matko Radonić, Marinko Pažin, Teo Andrić, Vlaho Ivaniš, Zlatko Mustapić, Alan Farac, Gordana Mustapić, Tomislav Batur, Ana Prusac, Nedjeljko Lipanović, Marijana Marlais, Tino Žuvela, Nikša Sentić i Ante Šeparović.

Most će predstavljati Nikola Grmoja, Vlaho Orepić, Maro Kristić, Maro Kojan, Nino Šešelj, Leonardo Klešković, Ljubo Kunjašić, Pero Jerković, Ivana Volarević, Marko Mujan i Marija Kovač. Vijećnici SDP-a su Davor Penić, Kosana-Kristina Ćurčija, Nada Ivanković, Ivo Žuvela, Fani Favro Bukvić i Krešimir Kuran. Pak, koaliciju HNS-a i HSS-a predstavljat će Željko Bartulović, Marina Vučković Matić i Stipo Gabrić Jambo, a DDS Marko Vidović i Vilma Kosović.

Nakon što se dogodilo ono što se trebalo dogoditi davno, to da se u sklopu Kneževoga dvora može sjesti i popiti kafa ili sok, krenula je za Dubrovnik sasvim uobičajena inflacija nepotrebnih riječi onih kojima to smeta, suvišnog pametovanja.

Eto, vjeruju oni, svetogrđe je narušavati Knežev dvor stolom i stolicama, prostorom u kojemu se može popiti kafa, unatoč tome što to uopće ne ugrožava autentičan prostor nekadašnjeg doma kneza, kao što ne ugrožava primarnu muzejsku djelatnost koja se odvija u Kneževome dvoru.

Dapače, u svijetu, potvrdit će to svatko tko se maknuo dalje od Neuma, u galerijama i muzejima postoje kafići. I, tu se ne radi, kao u Dubrovniku o stolicama, stolovima i dva frižidera nego o lokalima koji više pripadaju nekakvim shopping centrima, nego muzejima.

Nitko se na to ne buni, valjda zato jer je kultura na zapadu drugačija, dovoljno osviještena kako u 21. stoljeću predznaci kulturnog i komercijalnog itekako idu skupa, ne samo kao neodvojivi pokretači turističke i svake druge ponude, već kao i pokazatelj razvijenog društva koje je u stanju pomiriti te dvije, tek naizgled krajnosti.

No, u Dubrovniku dva frižidera i nekoliko stolica će smetati. Oni koji se vječno ignorantski pozivaju na nekakvu, kako se to kaže, dubrovačku mjeru i sklad, zaboravit će i da je prije rata sličan koncept postojao u Kneževome dvoru. No, onda očito nije bilo popularno govoriti protiv modernoga vremena kao što je to sada.

Može se kazivati i o dvostrukim standardima takvih koji nerijetko izravno žive od turizma, vjerujući kako baš zato oni znaju meritum problema. No, kao i u svemu u životu, ne može se biti malo kriv ili puno kriv. Ako se već turizam živi, kao jedini nam preostali multiplikator iole snošljivog života, onda se ne može očekivati kako će se voditi turističke ture ujutro, kako bi se popodne valjda uživalo u pustom Gradu rezerviranome samo za sebe. Kao što se ne može očekivati da se isti gosti vode redovno u Knežev dvor, a da tamo ne postoji mjesto gdje bi ti isti turisti mogli osvježiti.

Istina, mjera i sklad jesu najvažnije u životu, ali ne u brizi prema javnome, koje se prokleto često očituje u toliko puno dvostrukih aršina. Mjera i sklad prije svega bitni su u poštenju prema samome sebi. Ono je mjera svemu. Početak i svršetak svega. A stolice i stolovi u Kneževome dvoru, valjda baš zbog nedostatka istoga, itekako su dobrodošle. Turistima kao mjesto za sjesti i odmoriti se, a nama kao podsjetnik na licemjerje, Demaklov mač koji se prečesto klati nad glavama Dubrovčana.

Očito je do male zabune došlo jučer na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, na govornici je pisalo Grad Dubrovnik umjesto Dubrovačko –neretvanska županija. Jasno, ovisno o prigodi, radi li se o sjednici Gradskog vijeća ili o Županijskoj skupštini, i ovaj natpis se izmjenjuje.

Ovaj put očito zakazao je očito UO za poslove župana i Županijske skupštine, pa do promjene napisa nije došlo. U stvari, nije to ništa strašno, ma koliko god da je sve ljepše kad je uređenije i pedantnije.

No, cinicima daje za pravo eto i za našaliti se kako su Grad i Županija konačno postali jedno u kontekstu iste vladajuće većine u sazivima ovih predstavničkih tijela.

V.Salvia

Po konstituiranju Gradskog vijeća, ogorčeni "srđevci" oglasili su se priopćenjem na osnovu kojega može ispasti samo da se vole praviti ludi ili da su zaista "ludi", odnosno politički nepismeni. Srđevci, naime, stranci koja je premoćno i legitimno porazila konkurenciju, zamjeraju političko koaliranje.

Zapitali su se srđevci "hoće li "novi" dubrovački HDZ nastaviti praksu Andra Vlahušića ili Dubravke Šuice" tj. "nastaviti praksu u kojem se odluke u Gradskom vijeću donose interesnim udruživanjem i preglasavanjem", napominjući kako sve kazuje kako "vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada". No, kako to ne bi bilo sve, pišu tzv. srđevci i kako su DDS, DUSTRA-u i HNS smatraju klijentilisitčkim organizacijama, navodeći kako smisao postojanja iscrpljuju trgovanjem političkim utjecajem.

No, što su "srđevci" radili u prošla dva saziva Gradskog vijeća? Mogu oni to nazivati partnerskim odnosom ili suradnjom koliko god žele, ali bili su koalicijski partneri HDZ-u i DDS-u u rušenju proračuna. Sad, moglo bi se postaviti pitanje jesu li oni možda ljubomorni što sada nisu u nekakvom partnerskom odnosu s vladajućima ili se jednostavno radi o nerazumijevanju izborne procedure? Za ovo prvo vjerojatno su preponosni da bi to mogli osvijestiti, vjerojatno je da se radi o drugome. U kombinaciji s političkim ignoranstvom i zanemarivanjem silnica političkog sustava.

Naime, jasno je što "srđevci" žele biti i kakvim se žele predstaviti. Kao borci za pravdu, javni interes i građane, koji su iznad sitnih političkih previranja. No, kada oduzimaju legitimet političkom pobjedniku HDZ-u, i zamjeraju mu koaliranje kako bi sastavio većinu, dakle najnormalniji čin u demokratskoj proceduri, onda se tu radi o dječjem pogledu "srđevaca" na stvari. Ravno idejama Živog zida o tiskanju novca.

No, Živi zid je ono što jest, i u tome svemu, zaista dovoljno neokaljan da svoju mantru može ponavljati. Pak, srđevci su previše umrljani bivšim partnerskim odnosima da bi sad tek tako svoje političke mantre mogli ponavljati.

Oni mogu reći da je poanta u onima s kim HDZ koalira, ali po čemu se DDS ili DUSTRA sad razliku od samih "srđevaca" u prošlom sazivu Gradskog vijeća? Samo po tome što se to sad zove koalicija, a u prošlom sazivu Gradskog vijeća stvar je bila zakamuflirana u "suradnju".

No, da ovakvi spinovi ove organizacije ne prolaze, zapravo je pokazao i njihov rezultat na minulim lokalnim izborima za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Čini se da je vrijeme da pometu ispred svojih vrata prije nego počnu dijeliti packe drugima i uostalom nauče osnove demokratskog sutsava i demokracije.

Protekli vikend u Dubrovniku je zabilježeno milijunto noćenje. Naime, u razdoblju od 1. siječnja do 10. lipnja u Dubrovniku je zabilježeno 328.243 dolaska uz 1.004.290 noćenja što je porast u odnosu na 2016. za 17 posto u broju noćenja dok je broj dolazaka također veći za nešto više od 17 posto, jer 2016. godine bio je naime u istom razdoblju 272.351 dolazak.

Uz ovakve rezultate na niti polovici godine, ususret špici sezone, očekuje se kako će Dubrovnik do kraja ove godine zabilježiti brojku veću od četiri milijuna noćenja.   

D.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je danas sastanak s predstavnicima Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, predsjednikom Vickom Mihaljevićem i ravnateljem Živkovom Šimunovićem.

Na održanom sastanku razgovaralo se o financijskoj potpori Grad Dubrovnika za kupnju novog polivalentnog vozila za potrebe Crvenog križa te nastavku provedbe projekta "Crveni križ u Gradu". Predstavnici Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik iznijeli su gradonačelniku Frankoviću rezultate dosadašnje provedbe programa "Crveni križ u Gradu".

Gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima te je najavio podršku Grada Dubrovniku u realizaciji projekta i tijekom ovogodišnje sezone.

Podsjetimo, "Crveni križ u Gradu" projekt je Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik koji se uz podršku Grada Dubrovnika provodio tijekom tri ljetna mjeseca 2016. godine, a članovi Kluba mladih Dubrovačkog Crvenog križa svakodnevno su dežurali od 9 do 19 sati, s osnovnom medicinskom opremom, na dvije lokacije na Dubrovačkim zidinama, Sv. Ivanu i Minčeti, na dvije lokacije na Stradunu, ispred sv. Klare i Sponze, na dvije lokacije na Lokrumu i na plažama Danče i Solitudo.

Odjeveni u uniforme s vidljivom oznakom Crvenog križa, osim pružanja prve pomoći članovi Kluba mladih često su davali i informacije o Gradu i događanjima u njemu, a svim posjetiteljima dali su dodatan osjećaj sigurnosti i brige za njihovo zdravstveno stanje.

Grad Dubrovnik

Umjesto Valentina Dujmovića i Snježane Holovke HNS će u županijskoj skupštini predstavljati Marina Vučković Matić i Željko Bartulović, stoji u priopćenju županijskog HNS-a. Predsjednik županijske organizacije HNS-a, Valentin Dujmović i predsjednica županijske Ženske inicijative, Snježana Holovka, svoje su mandate stavili u mirovanje u cilju promocije novih lica.

- Plan je promovirati nova lica. HNS u cijeloj županiji ima brojne kvalitetne članove koji svojim znanjem, iskustvom i vještinama mogu puno doprinijeti. Stoga smo odlučili u županijsku skupštinu i dubrovačko gradsko vijeće uvesti ljude za koje smo sigurni da će aktivno sudjelovati u radu i iznositi stavove HNS-a te brinuti da se na sjednicama čuje glas građana. - istaknuo je Valentin Dujmović, piše u priopćenju.

"Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati u županijskoj skupštini, sukladno svojim načelima, nastavlja djelovati kroz oporbu, a njeni predstavnici borit će se za bolju i efikasniju županiju, koja bi trebala brinuti o svim njenim krajevima i omogućiti svima razvoj sukladno brojnim potencijalima." - stoji u priopćenju.

Željko Bartulović po zanimanju je diplomirani inženjer agronomije i zaposlen je kao nastavnik u srednjoj školi u Opuzenu. Član je predsjedništva županijske organizacije HNS-a i predsjednik podružnice Slivno, gdje trenutno obnaša dužnost općinskog vijećnika u četvrtom mandatu.

Marina Vučković Matić po zanimanju je profesor rehabilitator i radi kao defektolog u Dubrovniku. Članica je nadzornog odbora županijske organizacije HNS-a i članica Ženske inicijative podružnice Dubrovnik.

DPP

Obitelj Nikole Vrankovića čija se kuća na Obodu nalazi na klizištu već je imala problema s potpornim zidom. No, ovaj put taj zid nije srušila kiša. Stradao je od radova koji se izvode na parceli do njihove kuće, a na kojoj dvojica investitora Danijel Sabljo i Ivan Primorac grade kuću za iznajmljivanje s bazenom i podzemnom garažom. Dok im je kuća popucana od obližnjih radova, supružnici Vranković već mjesec dana uzaludno pozivaju građevinsku inspekciju da izađe na teren.

- Već mjesec dana svakodnevno pozivam građevinsku inspektoricu u Dubrovniku da izađe na teren i ne mogu je dobiti na telefon. Da ja nju mogu dobiti otvoreno bih je pitala koliko novca treba staviti u kuvertu da izađe na teren i izvrši uvid u štetu koja je nastala na mojoj kući. - priča Branka VRanković.
- Kad netko odbaci štence cijela se Hrvatska digne na noge, ta vijest završi u svim medijima, a dok moja kuća klizi zbog obližnjih radova, nitko ne želi doći, niti jedan predstavnik nadležnih institucija, niti jedan inspektor, niti jedan novinar osim vas, a sve sam redakcije u Dubrovniku i šire zvala. - kazala je Branka Vranković

Njezin suprug Nikola Vranković nemoćan u pokušaju da zaštiti svoju imovinu iznosi detalje priče.
- Ne znam tko su ti ljudi i osobno mišljenje o njima nemam, ne poznajem ih, jedan je državljanin BiH, a drugi je s adresom u Austriji. Oni su isposlovali sve moguće papire legalno. Građevinsku dozvolu mi smo navodno primili 2016.godine i to sam ja slučajno saznao prošli mjesec u nadležnom Županijskom odjelu kod gospođe Snježane Blažević (savjetnica u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko – neretvanske županije, op.a.). Ona je rekla da se nemamo što žaliti jer smo potpisali da se slažemo s građevinskom dozvolom. Rekao sam joj da nismo potpisali ništa, a ona je ponovila da jesmo i da ona ima to crno na bijelo. Tražio sam da mi pokaže taj papir koji smo potpisali i pokazala mi je papir s navodnim potpisom moje supruge. No, to nije potpis moje supruge Branke jer se Branka Vranković potpisuje tiskanim slovima. Onaj koji je donio ovu plavu kovertu taj ju je i potpisao. Nije nam dostavljen ni sadržaj pisma kako bismo se mogli kasnije žaliti na izdano rješenje. - kazao je Nikola Vranković.
- Molio sam gospođu Blažević ako bi mogla da je u bilo kojem trenutku odvedem do moje kuće, da na terenu sama vidi što se događa. Odgovorila mi je "moj gosparu, nemam ja za to vremena, niti je to u opisu mog radnog mjesta". Što mi preostaje? - pita se očajni Nikola Vranković, koji ističe kako su zbog klizišta već imali problema sa potpornim zidom dugim 35 metara koji opasava njihovu obiteljsku kuću.
- Kad su vidjeli što su napravili, kad je zid pao pod pritiskom radova, zvali su lokalnog građevinara Mija Miletića, koji je radio na našem potpornom zidu. Bilo je tu desetak ljudi, neke čak i ne poznajem, i Mijo im je rekao kako je velika mogućnost pucanja zida. Zid je naravno poslije puknuo, ali se investitori na to nisu obazirali. Oko naše kuće su dva potoka koja su prekinuta i kad oni nabujaju uslijed obilnih kiša naš zid pada jer je kuća na klizištu. Kad je prvi put zid pao rekli su nam da je to zbog obilne kiše koja je padala u Hercegovini, a hidroelektrana nije mogla primiti svu tu količinu vode pa su je morali izbaciti, i kud će nego pokraj moje kuće. Mislili smo da je potres, kompletan zid je pao pred Božić 2007. - kazuje Nikola Vranković i prisjeća se kako se zid urušio prije nekoliko dana.
- Dok su oni nalijevali temelje palo je nešto kiše i zid je počeo padati. Oni su stavili nekakve mreže koje su trebale spriječiti urušavanje zida, ali u te mreže se skupljala odronjena zemlja. Bilo je negdje oko ponoća da sam izašao vanka vidjeti kakvo je stanje. Sve je bilo puno vode, dolje je bilo jezero, ali sam pošao leći. Kad negdje oko ure nešto počne tutnjati. Iskočili smo iz kreveta, misleći da je potres. Branka je u panici zaključavala vrata tri puta k'o da je Fort Knox. Kad smo izašli vanka zapuhnuo nas je miris svježe zemlje. Ode zid!- ispričao je Nikola.

- Susjed ih je još prije nekoliko dana upozorio kako je na zidu velika pukotina. Nadzorni inženjer je kazao kako je on to vidio i dodao da ne brinemo jer će oni to popraviti. - rekao je Nikola, dodavši kako od urušavanja zida svakodnevno zovu građevinsku inspektoricu da dođe na očevid. No, bezuspješno jer se ne javlja na telefonske pozive.
- Kontaktirali smo i resorno Ministarstvo gdje nam je rečeno da tražimo preispitivanje građevinske dozvole. Kako je Nikolina Kraljević (pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko – neretvanske županije, op.a.) mogla izdati građevinsku dozvolu za gradnju na klizištu, oko kojeg je potok? - pita se Nikola Vranković, dok njegova supruga Branka s nevjericom ističe kako ne zna kome se više obratiti ne bi li netko konačno izašao na teren, obustavio radove na obližnjoj parceli i izdao nalog za sanaciju njihova potpornog zida i obiteljske kuće koja puca pod silinom radova.
- Angažirali smo i odvjetnika. Pomogla nam je samo Općina Konavle, no novi načelnik Božo Lasić i ne može puno učiniti. Investitorima je produžio radove do 15. lipnja uz uvjet da u tom roku završe naš zid. No, oni su tek sanirali četiri metra od 35 metara zida. Ovim tempom oni to ne mogu završiti do 15. lipnja. Kuća nam je cijela popucala, prijeti nam urušavanje i nikoga to u ovoj zemlji nije briga. Bio je tu i komunalni redar, policija, svi su oni napravili zapisnike, ali naša kuća je i dalje ugrožena. Ako padne kiša sve će se profundat. Na rubu smo očaja. Zvala sam neki dan ponovno gospođu Blažević i rekla sam joj da ću tražiti reviziju građevinske dozvole. Nije joj u tom trenutku bilo svejedno. - istaknula je Branka Vranković, pitajući se tko u ovoj državi štiti obične građane i njihovu imovinu i čemu služe hrvatske institucije.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je danas sastanak s upraviteljem zaklade „Blaga djela“ Nikolom Obuljenom, inače bivšim dubrovčakim gradonačelnikom. Na sastanku se razgovaralo o postupku formiranja, odnosno imenovanja novog Upravnog vijeća zaklade budući je članovima mandat istekao 2012. godine, stoji u priopćenju iz Gradske uprave.

"Gradonačelnik Franković je s upraviteljem Zaklade razgovarao i o elementima dosadašnje i buduće suradnje Grada i Zaklade, ali i o spremnosti Zaklade za uključenje u realizaciju gradskog projekta izgradnje Doma umirovljenika u Gružu". - piše u priopćenju.

DPP

Iz Libertasa Dubrovnika obavijestili su korisnike da u četvrtak stupa na snagu novi vozni red u gradskom prometu. Sve buduće izmjene možete pogledati OVDJE.

Župan Nikola Dobroslavić danas je u Palači Ranjina potpisao Ugovore o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni 2017. godine s predstavnicima općina, gradova, Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te s predstavnicima nadležnih Domova zdravlja – Dubrovnik, Korčula, Ploče i dr. Ante Franulović u Vela Luci.

Na potpisivanju je naglašeno povećanje broj pučanstva u ljetnom periodu obzirom da je DNŽ izrazito turistički orijentirana što predstavlja opterećenje za zdravstvenu djelatnost. U cilju povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko – neretvanska županija je kao koordinator projekta odredila lokacije i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite. Dodatni medicinski timovi, odnosno pripravnosti, organizirati će se u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza u Gradu Dubrovniku, Općini Mljet, Općini Ston, Gradu Korčuli, Općini Lumbarda, Općini Orebić, Općini Trpanj, Općini Slivno i Gradu Ploče. Za navedeni model utrošiti će se ukupno 740 tisuća kuna, a u tom iznosu Županija sudjeluje s 476.700 kuna, Ministarstvo turizma sa 123.300 kuna te gradovi i općine s iznosima od 140.000 kuna.

Inače, na području Grada Dubrovnika, Županija će financirati sva dodatna tima obiteljske medicine pri Zavodu za hitnu medicinu kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Također, za potrebe pružanja dodatne zdravstvene zaštite turistima za područje Šipana i Lopuda, Županija će organizirati i financirati jednu pripravnost liječnika te će zajedno s Općinom Mljet financirati jedan dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra. U Općini Ston također će se dodati jedan tim obiteljske medicine, dok će Grad Korčula i Općina Lumbarda dobiti dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Općine Orebić i Trpanj pojačati će se za po jedan tim, u Općini Slivno financirati će se pripravnost liječnika pri Zavodu za hitnu Medicinu – Metković, a u Gradu Ploče financirati će se dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra pri Domu zdravlja Ploče.

DPP