Dubrovački simfonijski orkestar sinoć je održao koncert u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik. Orkestrom je ravnao austrijski dirigent Christoph Campestrini, a kao solist je nastupio prvi hornist DSO-a, Toni Kursar.
Na programu su se našla Mendelssohnova uvertira Hebridi (Fingalova spilja), op. 26 i Haydnova Simfonija br. 88 u G duru, dok smo solista imali priliku čuti u u Koncertu za rog i orkestar dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića.

Hornist Toni Kursar dobitnik je prvih nagrada na državnim natjecanjima tijekom svog školovanja, a 2004. godine je primio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu te nagradu Ivo Vuljević hrvatske glazbene mladeži. Djelovao u međunarodnom orkestru mladih YMISO, Mladoj dunavskoj filharmoniji, Junge Philharmonie Salzburg, Mostarskom simfonijskom orkestru, Hrvatskom komornom orkestru, Zagrebačkoj filharmoniji, Nordijskom komornom orkestru i Simfonijskom orkestru Lihtenštajna. Godine 2006. upisao je poslijediplomski studij u razredu prof. Radovana Vlatkovića na Universität für Musik und Darstellende Kunst "Mozarteum" Salzburg i 2008. magistrirao sa odlikom.Usavršavao se kod H. Baumanna, A. Friedricha, R. Vlatkovića, F. Re Wekre, F. Gablera, L. Garcie, B. Lipovšeka. Od 2009. zaposlen je kao prvi hornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Za izvrsnu izvedbu djela koji odiše elementima filmske, ali i latino glazbe, solist je nagrađen velikim pljeskom, a za publiku je odsvirao i bis – Oblivion Astora Piazzolle čime je izmamio dodatno oduševljenje publike.
Sljedeći koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra je u petak, 19. svibnja kada Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravna Uroš Lajovic, a kao solisti nastupaju jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista, Goran Končar, te japanski pijanist Sadakatsu Tsuchida.

R.R.

Depopulacija, apartmanizacija, stolovi, grijanje i hlađenje, kanalizacija, Orlandov stup... Samo su neke od tema o kojima je gradonačelnički kandidat HSS-a Vido Bogdanović govorio na predizbornom skupu koji se održao pokraj Orlandovog stupa na Stradunu. Bogdanović je rekao kako govori o tematici povijesne jezgre jer "misli da se isti problemi mogu naći i u ostalim gradskim predjelima".

Najviše je govorio o depopulaciji. Kazao je kako je jasno da ljudi napuštaju Grad jer se ne mogu oduprijeti novima koje mogu dobiti za svoje nekretnine.

GRAD TREBA KUPITI STANOVE I IZNAJMLJIVATI IH GRAĐANIMA PO JEFTINIJIM CIJENAMA

- Gradska uprava može pomoći spriječiti daljnje umiranje Grada! U društvu u kakvom živimo teško je nametnuti pravila da se nekoga prisili da mora živjeti u Gradu. No, tu se otvara uloga i prostor za gradsku upravu da osigura stambene jedinice. Dakle, Grad bi postajao vlasnik nekretnina primjerice putem prvokupa i za jeftinije novce ih ustupio, iznajmljivao onima koji su voljni za doći živjeti u Grad. Grad mora investirati u građane, ako želi da Grad bude Grad. - konstatirao je.
- Proteklih godina sam razgovarao o tome s predstavnicima gradske uprave, govorili su da nisu ludi davati sirotinji stanove kad kvadrat košta pet tisuća eura. Recimo, Vrtovi sunca imaju oko dvije tisuće postelja. Ali, oni nisu grad. Imaju smještajne kapacitete, sobe apartmane, postelje, živo je tamo ljeti, ali to nije grad jer nema građana. Sad smo u opasnosti da postanemo vrtovi, možda ne sunca, nego vrtovi mraka ako ne odlučimo zaustaviti taj trend i spriječiti pad broja stanovnika. - rekao je Bogdanović, koji je dodao "kako bi Grad Dubrovnik trebao osigurati 20 do 50 milijuna kuna godišnje iz viška prihoda od turizma ili kroz poreze i taj novac ulagati u nekretnine namijenjene stanovanju, a ne biznisu".

O KANALIZACIJI

Govorio je i o kanalizaciji, za koju je naglasio "kako je srećom rijetko vidljiva, ali je češće osjetimo na nosu".
- Za velikih kiša ili kad se začepi kuneta je i vidljivo. Grad ima kanalizaciju preko 600 godina i sad je u funkciji, ali je u alarmantno lošem stanju. Ugrožava mogućnost življenja i rada u gradu. Neću ići u velike detalje, ali moram objasniti da ispod Straduna postoji veliki tunel kroz koji teče kanalizacija. I sve se to nekad izlijevalo u Porat. To je vrhunska hidrološka građevina postavljena tako da morske mijene i valovi redovito ispiru kunetu. I, mi smo pametnjakovići to zatvorili i prebacili da se prelijeva u Posat, od tamo se pumpa do Petke i tamo fine u more. Napravili smo problem kad smo promijenili sistem jer više ne otječe nego je ispod nas. Fekalije su ispod nas u fosi i tako to stoji, fermentira i smrdi. Tu je i puno kuhinjskog otpada, pijeska, betona, građevinskog otpada... Na nekim mjestima kad padne kiša bude 40 centimetara vode jer ne može gdje otječi. Zaključak je bio onih koji su to trebali riješiti da neće odvajati kišu od fekalija i šporkih voda nego da će to skupa povezati i nastaviti ovako pumpati. Tu je i negativna posljedica podizanja nivoa podzemnih voda jer kad dođe do šiloka pa se sve te vode podignu i one ugrožavaju temelje svih građevina. Ne puca Knežev dvor slučajno, nije slučajno saniran sveti Vlaho. Sve to zapluta u našim vlastitim fekalijama jer nema gdje otječi. Postoji tehnologije da se prljava, fekalna voda evakuira s ovoga područja, a da stara kanalizacija ostane tek za oborinsku odvodnju. Tako bi voda od kiše otjecala u Porat i tim putem ispirala kanalizaicju. - rekao je Bogdanović.

O JAVNIM POVRŠINAMA: RASPARAN JE KUŠIN, A PERJE JE PUŠTENO NIZ VJETAR

Govorio je i o javnim površinama. Kazao je kako postoji bezbroj prepreka na ulicama koje onemogućavaju hodanje.

- Nema prostora od stola do suprotnog zida. Ako konobar prima narudžbu vi morate stajati i čekati da se gospođa odluči hoće li Margaritu ili Napolitanu, a ako gospođa nije odlučna ostajete pet- šest minuta čekati. To stanje treba urediti. Rasparan je kušin i perje je pušteno niz vjetar. Kako ga pokupiti? Zabranom se ne može. Ali, mora postojati mogućnost da u razgovoru s ugostiteljima se iznađe način kako naći mjeru. - riječi su Vida Bogdanovića.

Istaknuo je i problem buke, ustvrdivši kako se tu radi o problemu istovjetnome kao da je u pitanju naprimjer zagađenje, dodajući kako nitko nema pravo nekoga maltretirati. Spomenuo je i ponašanje pojedinih stranaca koji narušavaju red i mir, dodavši kako je teško očekivati da "policajci trče s lincunom za golim Nijemcima". Stoga, njegova je ideja da Grad unajmi zaštitare, kako je naveo, "obučene mladiće koji bi pazili na ponašanje u Gradu, odnosno da sve prođe bez izgreda".

ISKORISTITI MORE ZA HLAĐENJE GRADA

Nije zadovoljan s pločnikom na Stradunu. Smatra kako je problem u vozilima koji prolaze preko Straduna te je kazao kako je vrijeme da to prestane, ističući da "ne može svatko sa svim i svačim dolaziti u Grad". Govorio je i o problemu sa snabdijevanjem vodom, ali i kako treba riješiti struju. No, nešto mu je, rekao je, "poseban prstu u oko".

- Problem je hlađenje i grijanje. Živimo u doba kad je normalno se hladiti i treba biti budala i zabraniti isto. Moramo omogućiti klimatizaciju, ne radi ugode , nego zbog ukupnog zagrijanja Grada. Kažu da prosječno tijelo grije oko 200 wata oko sebe. Ja vjerojatno grijem 250 do 300 wata. Kad ljeti imate deset tisuća ljudi po gradu, na ovaj ili onaj način, to vam je dva megawata dodatne toplinske energije! Uz ljeto koje je vruće samo po sebi, pizza peći, špahere, u Gradu bude prevruće. Treba ga hladiti. Klima uređajima se to ne može napraviti jer tako samo prebacujemo toplinu. Moramo početi provoditi integralni sustav grijanja i hlađenja, najvjerojatnije korištenjem potencijala mora koje je ispod nas i s tim potencijalom posebnim mehanizmom koji bi to omogućio ostvariti i grijanje i hlađenje Grada. Grad bi ljepše izgledao jer tada ne bi bilo klima uređaja. - pojasnio je Bogdanović, koji je govoreći o klima uređajima kazao i kako vjeruje da je vrijeme da se maknu satelitske antene tako što bi se bolje uradio telekomunikacijski sustav.
Naglasio je kako je problem i otpad, zaključivši kako "pojedini građani i ugostitelji komunalno smeće bacaju u košarice za otpatke" Istaknuo je kako je to pitanje političke volje i dogovora s građanima, ali i kako bi se tijekom jutarnjih sati otpad trebao prikupljati. Vjeruje kako je problem što u Gradu postoji samo jedan javni zahod, ističući kako je vrijeme da se nađe prostor za pristojan prostor koji bi poslućio za namjenu javnog zahod.

Uklonio bi i pretovarnu zonu s Ploča, objasnivši kako nema smisla da su na tom mjestu skupi apartmani, a da goste dočekuju slike geta. Drži kako bi pretovarna zona mogla biti i na Batahovini ili u Luci Gruž, preciziravši kako bi se tako samo pojedinci trebali bolje organizirati. "Ne bi trebali biti na divljem Balkanu, sjećam se kad ovo jednom nije bio divlji Balkan", sarkastično je dodao. Smeta ga i spomenik braniteljima na Pilama

NE MOŽE VJEROVATI DA NE POSTOJI TEHNOLOGIJA ZA POPRAVITI ORLANDA

- Govore kako spomenik ne radi. Od kad bi spomenik trebao raditi? Trebao bi biti trajni memento i vrijeme je da ga se iz poštovanja prema braniteljima razmontira. I, treba se dogovoriti gdje i kako učiniti novi spomenik kako bi obavljao svoju funkciju i bio na čast onima koji su nam donijeli slobodu. - objasnio je.

Što se tiče obnove Grada, rekao je da je problem dovesti građevinski materijal u Grad, ističući da bi možda putem koncesije trebalo angažirati tvrtku za isto s vozlima koja ne bi uništila pločnik. Govorio je i o Orlandu.
- Orlanda imamo ili ga nemamo. Ne znam, možda premalo slušam i pratim. Nitko ga ne spominje. uredno se barjak digne na stando pored, a Orlanda više nitko ne spominje. Neki kažu da ga je načela velika hrvatska bandijera, valjda su neki htjeli dokazati da su veći Hrvati što stave veću bandijeru. Ali, neću biti do kraja zločest pa to tek tako tvrditi, no postoji mogućnost da je bandijera kriva. Ali, ne mogu vjerovati da u 2017. ne postoji tehnologija i znanje za popraviti Orlanda. Oni bi ga spremili negdje, možda nije loša ideja, ali gdje ga spremiti? Ne postoji prostor gdje ćeš staviti Orlanda da bi ga netko došao gledati. Očito je pred nama jedan od važnijih zadataka kako popraviti Orlanda i staviti ga u funkciju, staviti jarbol i dignuti bandijeru. Novca se ima. - zaključio je gradonačelnički kandidat HSS-a Vido Bogdanović.

Ulaznice za gotovo trideset glazbenih, dramskih, baletnih i drugih programa koji će biti izvedeni u sklopu 68. Dubrovačkih ljetnih igara od 10. srpnja do 25. kolovoza, dostupne su online na stranicama Igara dubrovnik-festival.hr i preko servisa ulaznice.hr.

Pored ulaznica za dva hvaljena, reprizna dramska naslova Kafetariju u režiji Vinka Brešana i Othella redateljice Ivice Boban, u prodaji su ulaznice za gostujuću predstavu Zagrebačkog kazališta mladih Hinkemann u režiji Igora Vuka Torbice te balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Labuđe jezero koreografa i redatelja Vladimira Malakhova.

Gledatelji već mogu osigurati i svoje ulaznice za Carminu Buranu koja će ispred crkve sv. Vlaha 11. srpnja otvoriti glazbeni program 68. Igara, zatim gala koncert sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i lanjskim dobitnikom nagrade Orlando Alekseyem Semenenkom kojim će Igre biti zatvorene, ali i za većinu drugih glazbenih programa poput klavirskog recitala lanjskog apsolutnog pobjednika na natjecanju Queen Elisabeth Lukáša Vondráčeka i recitala njegovog ruskog kolege Dmitrija Šiškina.

U prodaji su i ulaznice za glazbeno-scenski program posvećen Ludwigu van Beethovenu Ansambla Umberto Giordano, violinski recital Stefana Milenkovića uz pratnju Rohana De Silve, komorni koncert u Dvoru u sklopu kojeg nastupa violinist i violist Nemanja Radulović, zajednički nastup violončelistice Monike Leskovar i gitarista Petrita Çekua, dva koncerta Dubrovačkog simfonijskog orkestra s gostima solistima u atriju Kneževa dvora, program Stare ljubavi na kojem će Tereza Kesovija, uz pratnju klavira i gitare, interpretirati „stare“ pjesnike Fiamenga, Vojnovića, Dedića i druge, hrvatski debut Zare McFarlane koju opisuju kao „najzanimljiviju jazz pjevačicu kakva se već godinama nije pojavila“, a koja će sa svojim kvartetom nastupiti na taraci tvrđave Revelin večer uoči zatvaranja Igara, te brojne druge.  

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Dubrovčkih ljetnih igara dubrovnik-festival.hr i preko servisa ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na službene festivalske suvenire. Do početka lipnja u prodaji će biti i ulaznice za dva premijerna dramska naslova Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibena i #Držić - Viktorija od neprijatelja u režiji Ivice Boban prema dramaturškom konceptu Hrvoja Ivankovića te za opernu premijeru Händelovog Orlanda kao i za sva preostala događanja u sklopu 68. Igara. Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonski broj: 020/ 326 107.

DLJI

Javna ustanova Rezervat Lokrum ostvarila je izvrstan prodajni rezultat te je do 15. svibnja ove godine prodala 16.900 jednokratnih povratnih karata što je porast od 70,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ovakav rast prodaje realiziran je uz povećanje cijene osnovne karte sa 100 na 120 kuna  čime je prihod od prodaje karata porastao za 84 posto.

U duhu spomenutih izvrsnih rezultata, Javna ustanova Rezervat Lokrum nastavit će širiti svoje usluge te će i ovog ljeta omogućavati plovidbu „dubrovačkim vaporettom“, odnosno spajati s Lokrumom Mokošicu, Gruž, Srebreno i Cavtat uz sve pogodnosti koje su i lani vrijedile za Dubrovčane, Župljane i Konavljane.

„Vaporetto“ će krenuti već početkom lipnja, a ugovori sa susjednim općinama bit će potpisani u najskorijem roku.

Dogovorena je obnova Benediktinskog samostana sa Zavodom za obnovu, a tvrđave Royal s Društvom prijatelja dubrovačke starine, čime će napokon svi objekti na Lokrumu biti obnovljeni i stavljeni u funkciju.

Obzirom da je očekivani višak prihoda nad rashodima u 2017. oko 10 milijuna kuna, a u petogodišnjem razdoblju oko 70 milijuna kuna, Javna ustanova Rezervat Lokrum nastavit će ulagati i u područja van samog Lokruma te, zajedno s Gradom Dubrovnikom, stvarati financijske i organizacijske preduvjete za kupnju otoka Dakse od privatnog vlasnika te daljnje upravljanje i skrb o Daksi kao javnom prostoru s memorijalnim centrom uvijek dostupnom posjetiteljima.

Nakon Orsule, čiji će amfiteatar ove godine biti domaćinom međunarodnog glazbenog festivala, interes JU Rezervat Lokrum je vlastitim sredstvima preuzeti i posjed nad prostorom Žarkovice te kroz upravljanje tim zemljištem, a u suradnji s  Gradom Dubrovnikom i Društvom za zaštitu životinja Dubrovnik riješiti pitanje izgradnje azila za napuštene životinje.

DPP

U teškoj prometnoj nesreći u oko 18.20 sati na magistrali u blizini Vidikovca smrtno je stradao biciklist, a tijekom očevida promet je preusmjeren na alternativne pravce.

Prema informacijama kojima raspolaže PU dubrovačko – neretvanska u prometnoj nesreći  sudjelovalo je teretno vozilo crvene boje,  makarskih registarskih oznaka koje se odmah udaljilo s mjesta prometne nesreće, no policija je nešto prije 21 sat pronašla sudionika nesreće.

D.M.

Tereza Kesovija i Luka Korda nisu samo Konavljani i vršnjaci. Njihov odnos teško je opisati, jer dok Luka Korda kaže kako su se svih ovih godina znali puno i svađati, Tereza Kesovija ističe kako se ljudi koji se vole moraju tu i tamo dobro i posvađati. Tereza i Luka dijele i slične sudbine jer kuće su im u Domovinskom ratu bile potpuno spaljene. No, i kad se činilo da bih ih životne tragedije mogle baciti na koljena, nisu posustajali. Ljubav prema rodnome kraju, svojim Konavlima, Tereza je pretočila u pjesmu, promovirajući ih po svim krajevima svijeta, dok je Luka Korda kao načelnik Općine vodio poslijeratnu obnovu. Stoga ni ne čudi što mu je Tereza Kesovija dala potporu u utrci za sedmi načelnički mandat.

- Neće bit dobro ako Luka i dalje ne bude načelnik jer doći će netko tko će komercijalizacijom Konavala htjeti postići neke svoje ciljeve, a to je najgore što se Konavlima može dogoditi. U rukama Luke Korde Konavle su sigurne. Znate, prošla sam cijeli svijet, ali ovakvog zelenog raja  nema nigdje, ne samo u Hrvatskoj, nigdje na svijetu nema takve prelijepe netaknute prirode. Ako netko drugi dođe i dozvoli da netko betonizira Konavle, što Luka neće dopustiti, neću se imati gdje vratiti jer to neće više sličit na kraj iz kojeg sam ponikla. Srcem i dušom sam uz Kordu. Jako se nadam, vjerujem u Konavljane, vjerujem da će mu dati svoj glas jer on se dokazao. Luka je proveo Konavle kroz najkrvavije razdoblje njihove povijesti, od krvave '91. na ovamo izveo ih je na put i svaki dan mu je radni dan u kojemu stvara i planira što novo može dati svojim Konavlima. Neka ga dragi Bog čuva, a na nama je da mu nikada ne zaboravimo reći hvala. Nikada!- kazala je Tereza Kesovija.
Najveća hrvatska glazbena diva ističe kako je njezin odnos s Lukom Kordom imao svojih uspona i padova, ali i naglašava kako su svih ovih godina bili i ostali prijatelji.
- Kad ja nekoga volim onda se rado s njime i svađam. Takav je moj odnos i s Lukom. Ono što me kod njega fascinira i što me oduvijek fasciniralo, još od prvog puta kad sam ga čula, kad je imao govor, slušala sa ga otvorenih usta i očiju. Način na koji se obraća narodu je fascinantan. Ovi ostali kad govore sve nešto mrmrljaju, frfljaju sebi u brk i što je najgore čitaju s papira jer kad čitaš te napisane riječi ne dolaze iz tvoje duše. Obično ih napiše netko drugi. Luki ne trebaju papiri jer njemu riječi same dolaze, rečenice koje izgovara teku jedna za drugom. Sve što kaže izlazi iz njegove duše. To je ono što on ima, to vam Bog da. To imate u sebi ili nemate. - rekla je tereza Kesovija.

- Nije lako otvoriti svoj dušu i pretočiti iskrene misli u  riječi pred ljudima, ali Luka ima tu sposobnost, taj dar. Silno ga poštujem i jako ga volim. Ne poznajem ni jednog političara, ako Luku mogu svrstati među političare jer on za mene nije političar, koji ima taj dar. Luka je čovjek iz naroda za narod. - kazala je.

- Inače, silno sam žalosna što sam morala napustiti ovaj kraj jer Konavle su moje ishodište, ali će biti i mjesto moga povratka. Znate, ja ne mogu bez konavoske ljepote i svaki put kad zapjevam "Konavle moje, radosti moja", to zbilja i mislim, zbilja je tako. One jesu moja radost. Luku i mene spaja upravo ta ljubav prema Konavlima. - ispričala je Tereza Kesovija.

Odgovorila je i Kordinim dojučerašnjim stranačkim kolegama koji ga nisu htjeli podržati u još jednoj načelničkoj kandidaturi zbog njegovih godina.

- Smijem li ja pjevati? Ja sam od njega starija dva mjeseca, mi smo jednakih godina. Dakle, ako ja mogu pjevati, Luka može voditi Općinu. Ja ne vidim zašto ne može, on je u snazi uma i svakoj drugoj snazi, a nadasve ima volju i želju, ima strast koju niti jedan drugi političar nema.- kazala je Tereza Kesovija i zapjevala na skupu nezavisne liste Luke Korde, a video pogledajte u prilogu. 
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=mcOItQ1V7SY"]

Gospodine Frankoviću, već nam postaje blago neugodno svakodnevno vas demantirati, ali ne ostavljate nam izbora. Osjećate li barem trunku srama kada obećavate dovršetak izgradnje vodoopskrbne mreže Gornjih sela koja je završena prije nekoliko mjeseci ili pročistača pitke vode koji je u završnoj fazi radova? Što je sljedeće?

Očito ste toliko pogubljeni pa ste umislili da ste član Uprave Vodovoda ili Hrvatskih voda kada našim građanima izlazite pred oči obećavajući im projekte čiju je realizaciju Vodovod Dubrovnik već pokrenuo. Pa danas smo vas već jednom demantirali, ali radi vašeg dobra napravit ćemo to ponovno. Paket projekata vrijednosti 566 milijuna kuna odobren od strane Jaspersa, savjetodavnog tijela Europske komisije i Europske investicijske banke, obuhvaća upravo ono što vi najavljujete – rekonstrukciju i unapređenje te novogradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje čitavog područja grada Dubrovnika. Ne samo da ste prepisali HNS-ov proračun nego se kitite i planom aktivnosti Vodovoda Dubrovnik, kojeg uspješno vodi upravo Valentin Dujmović.

Što se tiče područja Gruža, dopustite da vas podsjetimo na činjenicu da je proračun za 2017. godinu, kojeg ste srušili, uključivao radove na oborinskoj odvodnji u Kunskoj ulici te na prometnim površinama u ulicama Stjepana Cvijića, Od Gaja, Sinjske i Đura Basaričeka. Kad smo već kod našeg Gruža, možda ste zaboravili da smo u proračunu nosili i 15 milijuna kuna za izgradnju Doma umirovljenika ukupnog kapaciteta 48 postelja. No, ni komunalni standard ni skrb za potrebite građane treće životne dobi Vama ne znače baš ništa. Vi i dalje bezočno lažete naše građane kao da oni već nisu uvidjeli za što ste stvarno sposobni, a to su tek za rušenje i izazivanje političke nestabilnosti, gospodine Frankoviću. Nažalost, Vaš krajnji domet tu počinje i prestaje.

Izborni stožer koalicije HNS-HSLS

Sponzorirana objava

Jučerašnjim javnim istupom na temu pročistača za vodu, na čijem se gradilištu u Komolcu radi u tri smjene, kandidat HDZ-a Mato Franković razotkrio je samo da je konačno postao svjestan da se katastrofična predviđanja njegove stranke o budućnosti pročistača neće obistiniti te da je prošla zima bila posljednja kada su naši sugrađani imali problema s povremenim zamućenjem vode. Maliciozni i neutemeljeni pokušaji diskreditiranja Uprave Vodovoda, ali i svih njegovih zaposlenika, u političke svrhe građanima Dubrovnika samo su potvrda njegove osobne nesigurnosti i posvemašnje nesposobnosti. 

Činjenica prva. Gospodin Franković je tzv. razotkrivanjem razotkrio nešto što je javnosti, a i njemu osobno, dobro poznato. Naime, Gradsko vijeće je na 5. sjednici 30. lipnja 2015. godine Vodovodu odobrilo suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 milijuna kuna. U Odluci, koju je kao predsjednik Gradskog vijeća potpisao sam Mato Franković, stoji da se suglasnost daje „za financiranje Projekta izgradnje uređaja za pročišćavanja vode - EU projekt“. Odluku o davanju jamstva za zaduženje Gradsko vijeće je izglasalo jednoglasno, što znači da je ruku digao i sam predsjednik Vijeća. Suglasnost bi Gradsko vijeće odobrilo i nekoliko mjeseci ranije da nije bilo prijevremenih izbora koje je sam gospodin Franković izazvao, onda kada je prvi put srušio proračun.

Zahvaljujući odgovornom poslovanju Vodovod Dubrovnik je u ovoj fazi sposoban iznijeti zaduženje za jedan od najvećih infrastrukturnih komunalnih projekata u zadnjih 50 godina čija je realizacija od iznimnog značaja za naše sugrađane, a EU sredstvima bit će „pokriveno“ 70 posto ukupne investicije, s tim da je obveza jedinice lokalne samouprave osigurati sredstva u iznosu od 12 posto. Ostatak ukupne investicije financira se iz državnog proračuna, odnosno kroz Hrvatske vode.

Činjenica druga. Pročistač pitke vode samo je dio paketa „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik“ vrijednog 566 milijuna kuna apliciranog na bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije. Čitav paket, uključujući i pročistač, odobren je od strane Jaspersa, stručnog tijela za potporu projektima u europskim regijama u okviru kojeg djeluju tri partnera (Europska komisija, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj), a koji aplikantima, u ovom slučaju Hrvatskim vodama i Vodovodu Dubrovnik, pomaže u pripremi visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz dva strukturna i investicijska fonda EU-a (Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda). Među trenutno 74 aktivna projekta odobrena od Jaspersa u Hrvatskoj uključen je i navedeni investicijski paket Vodovoda Dubrovnik d.o.o. (Prilog 1)

Javno predstavljanje planiranih investicija održano je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika 5. studenog 2015. godine. Osim vodoopskrbe, značaj dio ulaganja otpada na sustav odvodnje otpadnih voda s izgradnjom potpuno novog pročistača otpadnih voda Lapad. Osigurano je financiranje iz kohezijskog fonda Europske unije u iznosu od 70 posto. Po 9 posto ukupne investicije financirat će se iz državnog proračuna, odnosno kroz Hrvatske vode, dok je obveza jedinice lokalne samouprave osigurati sredstva u iznosu od 12 posto.

Činjenica treća. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske 31. kolovoza 2016. godine donijelo je odluku kojom je prihvaćen prijedlog Vodovoda Dubrovnik d.o.o. o uvrštenju projekta "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik“ na listu strateških projekata, te je isti proglašen strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. (Prilog 2)

Zaključak. Žao nam je što moramo izvesti zaključak da gospodin Mato Franković jednostavno ne može podnijeti stvarnost u kojoj netko zna stvarati i gradi. Ne može prijeći ni preko činjenice da je njegova Vlada izgradnju pročistača prepoznala kao strateški investicijski projekt. Jer i kako bi? Kao predsjednik Gradskog vijeća dva puta je srušio proračun. Kao saborski zastupnik povećao je PDV ugostiteljima, istupao u obranu ministra Marića, te izglasao dva zakona: lex Agrokor i lex Vlahušić.

Valentin Dujmović, kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika

Sponzorirani prilog

Na glavici Babinog kuka planiramo jedan poseban projekt, a to je sportkso-rekreacijski centar, rekao je kandidat za gradonačelnika HNS-a Valentin Dujmović koji je obišao lokaciju na kojoj bi se ovaj sportsko-rekreacijski centar nalazio.

Rekao je da se sad djeca u predvečerenjim satima igraju na prometnici što smatra opasnim i neprikladnim.
- Projektna dokumentacija je spremna, novac je bio osiguran u proračunu, ali kako znamo isti je srušen. Dakle, nastavili bi s ovim projektom koji bi uključio igralište za malu djecu, vježbalište, nogometno igralište, "skate" park, prostor za trening.. Radi se o modernom kompleksu. - objavio je Dujmović, dodajući kako je vrijednost projekta oko 200 tisuća kuna, ali i kako će se konkretna cijena znati kad se provede natječaj.

Što se tiče Lapada, objasnio je kako tu postoji čitav niz pripremljenih projekata "koji se nisu realizirali zbog neusvajanja proračuna". Kazao je kako se tu radi o kružnom toku Ulici Iva Vojnovića na skretanju prema dubrovačkoj bolnici, uređenju lapadskih plaža, ali i rekonstrukciji Lapadske obale koja bi se, navodi Dujmović, "odmah uvrstila u proračun".

Konavle su ušle u finale natjecanja za dodjelu prestižne nagrade Europske destinacije izvrsnosti EDEN za 2017. godinu. To je dodatno priznanje za ukupni rad na razvoju turizma u Konavlima, gdje agroturizam ima posebnu ulogu. Tako se Konavlima smiješi najprestižnije priznanje koje bi, nakon postignutih nagrada za najbolju manifestaciju ruralnog turizma i najbolji turistički proizvod te proglašenja ukupno najbolje ruralne destinacije u Hrvatskoj, moglo okruniti Konavle i potvrditi položaj najboljih.

Za ovo su, bez iznimke, zaslužni svi dionici turističke ponude koji dugi niz godina rade na razvoju turizma u Konavlima, ali svima je jasno da je glavnu ulogu u razvoju ruralnog turizma u Konavlima imala Udruga Agroturizam Konavle koja je okupila, educirala i potakla lokalne poduzetnike i proteklih deset godina snažno radila na promociji Konavala.

EDEN je projekt Europske komisije a njegov je cilj stvaranje europske mreže najljepših destinacija održivog turizma. Svrha je projekta promicati turistički posebne destinacije pod sloganom „Otkrijte skrivena blaga Europe”, nagraditi održive oblike turizma, ukazati na raznolikosti i kvalitetu. Pobjednička destinacija u nacionalnom izbornom postupku dobiva priznanje na svečanoj dodjeli koju organizira Europska komisija. Destinacije izvrsnosti iz 27 zemalja sudionica potpisuju Memorandum o razumijevanju, tzv. Deklaraciju o europskoj mreži destinacija izvrsnosti za održivi turizam, a kojom se obvezuju na međusobnu suradnju i razmjenu znanja i informacija o razvoju turizma.

„Ova nominacija i postignuta priznanja ujedno su i potvrda ispravnog koncepta razvoja koji je temeljen na gospodarskom programu Konavoskog HSS-a na osnovu kojega se ovog puta traži povjerenje konavljana. Mi ne pričamo o promjenama, mi mijenjamo Konavle!“– ističe Perica Pušić, HSS-ov kandidat za načelnika Konavala uoči nedjeljnih izbora.

Općinska organizacija HSS-a Konavle

Sponzorirani prilog

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je Ugovor o poslovnoj suradnji na realizaciji Programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva "Razvoj 2017." s predstavnicima pet poslovnih banaka.

Kreditni fond za Program "Razvoj 2017." iznosi 10 milijuna kuna. Kamata je ugovorena prema ponudama poslovnih banaka, a rok otplate kreditnih sredstava je do 10 godina uz godinu dana počeka. Banke koje sudjeluju u ovom projektu su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Hrvatska poštanska banka  , Erste&Steiermarkische Bank i Splitska banka.

Subvencija Dubrovačko-neretvanske županije iznosi dva postotna poena, fiksno uz dodatnih 0,50 za ekološki prihvatljive projekte i dodatnih 0,50 za obrte ili trgovačka društva u kojima jedna ili više žena ima najmanje 51 posto kapitala u društvu ili je žena predsjednica uprave društva.

G.C.

Čistoća će u dogledno vrijeme izmjestiti odlagalište otpada u Šipanskoj Luci koje se trenutno nalazi u samom centru ovog mjesta, a osim toga nedovoljnog je kapaciteta za otočane i posjetitelje i neprimjereno je za samo mjesto.

Nova lokacija bit će utvrđena u suradnji s Mjesnim odborom, a direktorica Čistoće Nataša Gabričević istaknula je kako se na pomoći za pronalaženje nove lokacije posebno zahvaljuje predstavnicima Župe sv. Stjepana, Dubrovačke biskupije i predsjedniku MO Božo Brajoviću.
- Bez njihove podrške zasigurno ne bi došlo do rješavanja dulje prisutnog problema odlagališta otpada na ovom Elafitskom otoku. - kazala je Nataša Gabričević.

D.M.