„Priroda – laboratorij boja: tradicionalno tehnološko znanje“ naziv je gostujuće izložbe Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz Zagreba, koja će biti otvorena u žitnici „Rupe“ na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja u 12 sati. Autorice izložbe su Dubrovkinje Katarina Ivanišin-Kardum i Marija Crnčević, a kustosica dubrovačke izložbe voditeljica Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Barbara Margaretić.

Izložba „Priroda – laboratorij boja“ predstavlja tradicionalno znanje o upotrebi prirodnih bojila mineralnoga, biljnog i životinjskog porijekla u kućanstvu, a temelji se na istraživačkom radu provedenom u dubrovačkom kraju od Pelješca, Dubrovačkog primorja do Konavala tijekom 2015. i 2016. godine.

- Svrha istraživanja provedenog za ovu izložbu jest potaknuti sve nas da promatranjem prirode i krajobraza u kojima boravimo budemo svjesni potencijala i vrijednosti baštine na primjeru tradicionalnoga tehnološkog znanja o prirodnim bojilima. – naglašavaju autorice te objašnjavaju:
- Promatrajući prirodu, čovjek je oduvijek znao pronaći baš one vrijednosti koje treba za opstanak, ali i za izražavanje svoje kreativnosti. Tako je poznata i upotreba prirodnih bojila biljnoga, životinjskog i mineralnog porijekla. Premda smo se danas naviknuli odabirati predmete prema tonovima boja i inzistirati na nijansama ne razmišljajući o porijeklu boje ili tehnologiji proizvodnje, ipak i dalje postoje znanja koja se prenose s koljena na koljeno. Ta znanja i vještine koje nazivamo tradicionalno znanje u novije su vrijeme predmet brojnih istraživačkih studija, posebno na Sredozemlju.

Na izložbi će biti izložen biljni materijal od kojeg se dobiva pojedino bojilo kao što su kora drveta, lišće, korijen… i isti materijal usitnjen i tako pripremljen za postupak izrade bojila. Izložene će biti i pripravljene otopine biljnog ekstrakta i kristali koji se dobivaju isparavanjem vode iz tih otopina, čija svojstva i količina ovise o izboru biljaka i uvjetima ekstrakcije, te obojeni materijal (vunena pređa, svilena pređa itd.). Također će biti  izložene dvije vrste kamena iz Malostonskog zaljeva, žestac i bjelika, od kojih se dobiva vapno, kao i pigmenti kojima se toniralo vapno. Uz to, posjetitelji će saznati koji je najzastupljeniji pigment u pojedinom izvoru boje, karakterističan za dobivenu boju, pročitati recepte za dobivanje različitih bojila i još mnogo toga.

Izložba je namijenjena svim uzrastima, a zbog interaktivnih elemenata posebno će se svidjeti mlađem uzrastu. Za najmlađe, u sklopu izložbe je i interaktivni model klačine. Naime jedna od tema izložbe „Priroda – laboratorij boja“  je proizvodnja vapna u klačinama (vapnenicama).

Uz izložbu je planiran niz radionica o tajnama prirodnih bojila koje će se odvijati u žitnici „Rupe“ i na otoku Lokrumu u suradnji s Javnom ustanovom rezervat Lokrum.

Izložba ostaje otvorena do 17. srpnja.

J.A.B.

Kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić u razgovoru za Dubrovnikpress.hr govori kako bi pokrenuo gospodarstvu u županiji, a kao predsjednik županijskog SDP-a odgovora i na pitanje o mogućoj postizbornoj koaliciji s Mostom, ali i zašto nije došlo do predizborne koalicije s HNS-om. Penić ističe rješenja za dugovanja Opće bolnice Dubrovnik i odlaganje otpada nakon zatvaranja Grabovice.
Što Vas je motiviralo prihvatiti kandidaturu za SDP-ova župana Dubrovačko-neretvanske županije?
- Motiv za kandidaturu su izazovi koji tek predstoje Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njezin razvoj je neravnomjeran. Sve počiva na turizmu, a ne razmišlja se o tome kako probuditi realni sektor, koji je prenatrpan i troši 50 posto BDP-a. Njega je moguće probuditi s novim kreditnim linijama. Potrebno je potaknuti prerađivačku industriju kako bismo spasili poljoprivredu i ribarstvo. Mali OPG-ovi su u velikim problemima, poljoprivredna strategija županije ne postoji. Male OPG-ove treba udružiti, oni moraju jačati kroz klastere ili zadruge jer tek tada mogu pregovarati s velikim trgovačkim lancima o otkupu njihovih proizvoda. Tada primjerice otkupna cijena mandarina ne bi bila 1,5 kuna već dvije kune. Kad je u pitanju ribarstvo, riblji fond je potpuno osiromašen. Ukoliko se ovakva politika prema ribarstvu nastavi, ako se ne zaštiti ribare, ako se ne riješi pitanje ZERP-a, ribari će se naći u vrlo teškoj poziciji. Preko Europske komisije treba utjecati na Italiju da smanji svoju ribarsku flotu, jer imaju oko 13 tisuća plovila. Iz mora se sve uzima, a ništa se moru ne daje. Ako nastavimo s ovakvom politikom nećemo imati ni ribara ni ribe.

I Most je gurao u prošloj kampanji priču o ZERP-u pa su brzo od nje odustali. Može li se uopće po pitanju ZERP-a nešto napraviti? Nije li riječ o pregovorima koji bi se vodili na nešto višim razinama od županija?
- Jedino uvođenjem ZERP-a možemo spriječiti ribarsku flotu iz Italije da izlovljava naš riblji fond.

PREVIŠE JE TURISTIČKIH ZONA

Kažete treba probuditi realni sektor, koliko ima prostora za njegov razvoj?
- Razvojni planovi donose se paralelno s prostorno-planskom dokumentacijom. Prvo bismo morali definirati stanje u prostoru. Moramo promijeniti paradigmu prostornog planiranja. Recimo, u Malostonskom zaljevu se crtaju turističke zone s 300, 400, 700 novih ležajeva. Stalno docrtavaju dok se one koje su davno planirane, a nisu zaživjele, ne ukidaju. Na način na koji se to radi sada mi prostorno-planskom dokumentacijom ne planiramo razvoj već uništavamo svoj životni prostor i njegove vrijednosti.

Znači, turističkih zona je previše.
- Da, ima ih previše. Nužno je aktivirati i druge zone jer turizam nije toliko veliki multiplikator razvoja. On može donijeti 20 posto BDP-a, ali ne više. Ravnomjeran razvoj znači potaknuti i druga područja, recimo dolina Neretve se ne može baviti turizmom, ali može razvijati poljoprivredu i druge djelatnosti. Multisektorskom gospodarskom aktivnošću se smanjuju rizici kroz cjelogodišnje aktivnosti dok je turizam izrazito sezonskog karaktera, dakle događa se u određeno doba godine. Na Korčuli imamo tradiciju male brodogradnje, ali s lošom poslovnom politikom brojne su se tvrtke ugasile.

15 POSTO PRORAČUNA ZA SUBVENCIJE GOSPODARSTVU

Hoćete li, ukoliko Vas birači izaberu za župana, ponuditi neke poticaje za očuvanje i razvoj ribarstva, pomorstva i pomorskih djelatnosti?
- Intencija Županije i jest stvarati poslovnu klimu kako bi se otvarale nove tvrtke koje će zapošljavati. Resursi županije u pogledu stimuliranja su ograničeni, ali moj je plan 15 posto županijskog proračuna preusmjeriti na subvencije, na razvoj gospodarskih aktivnosti. Županija bi pružala logistiku za razvoj i upravljanje projektima. Koristili bismo i Razvojnu agenciju jer važno je kvalitetnim projektima aplicirati na sredstva iz Europskih fondova.

Gdje na području dubrovačkog dijela Županije vidite prostor za razvoj poduzetničkih zona? Imamo poslovnu zonu u Banićima koja je praktički mrtva, dok je prostor Župe dubrovačke postao jedan veliki „shopping“ centar.
- Pa ja želim promijeniti način razmišljanja da se samo kroz pružanje usluga može stvoriti neka vrijednost. Treba raditi suprotno, stvarati poslove s visokom dodatnom vrijednošću, stimulirati poslovnu klimu da se otvaraju mala ili veća poduzeća kojima bi Županija bila servis za ideje, pomagala im u pronalaženju investitora i plasiranju ideja.

HDZ-OVE VIZIJE BEZ PROVEDBE

Niste zadovoljni postojećim Prostornim planom. U njega bi trebale biti ucrtane i trase autoceste, ali i brze ceste Dubrovnik - Zračna luka. Iako se ne zna ni trasa te ceste Vaši protukandidati obećavaju njezinu gradnju. Nije li to neozbiljno i neodgovorno?
- Riječ je o jako uskom području i za očekivati je kako će se prvi zbog trase brze ceste pobuniti mještani Župe dubrovačke. Ta trasa je zamišljena da prolazi kroz Župu i spušta se na novoizgrađene hotele koji se imaju graditi kako bi imali priključak na tu cestu. Ne vidim kuda će se ona graditi ukoliko ne dođe do rušenja nekih objekata. Nedavno su izvedeni radovi na uređenju čvora u Srebrenom, nastojalo se tim radovima ubrzati promet, ali ne vidim da je to postignuto.
Kad smo kod autoceste, stala je na Pločama, a Vi se zalažete za to da ide hrvatskim teritorijem, a ne dubrovačkim zaleđem. Zar u tom slučaju ona u potpunosti neće devastirati dubrovačko područje?
- Gradnja cestovne infrastrukture dovodi do razvoja mjesta pokraj koji prolazi. Gradnjom se otvaraju nova radna mjesta, a nama je to potrebno.

Očekujete li da bi HDZ-ovci do kraja kampanje opet polažu kamen temeljac za izgradnju Pelješkog mosta?
- Njihova je deviza "nemojte puno talasati jer narod u Dubrovačko-neretvanskoj županiji voli desno" i na principu te orijentacije oni i ne nude ništa novo. Njihove vizije razvoja objavljene su prije desetak godina, a niti jedan projekt iz tih vizija nije realiziran. Niti je realiziran centar za gospodarenje otpadom, niti kongresni centar, niti prometno povezivanje. Ništa nije realizirano. Oni imaju vizije, ali im je provedba tih vizija loša, jako loša.

LJUDI U PLOČAMA SU PROTIV VOJNE BAZE

Upozoravali ste na gužve na granicama koje su postale svakodnevica, a turistička sezona je pred vratima. Ovo se stanje moglo izbjeći da su izgrađena trajekta pristaništa koja je nudila Kukuriku Vlada.
- Milanovićeva administracija je predlagala da privremeno rješenje do završetka mosta budu trajektne veze od Brijeste prema Kleku, ali su se oni u Županiji pravdali kako će EU odbiti financiranje mosta ako se ta trajektna linija ucrta u Prostorni plan. To je bila ta mantra. Mi smo išli spojiti teritorij jedne države, a kao privremeno rješenje predlagali smo trajektne linije.

Svi vi kandidati nudite neke općenite projekte u kampanji. Što konkretno nudite određenim područjima, recimo Pločama? Imaju luku, željeznicu i umjesto da se razvijaju u jedno moderno i urbano središte država im namjerava dovesti vojsku.
- Ljudi u Pločama žele komunalnu lučicu, marinu i protive se vojnoj bazi, ali treba vidjeti kakve su sigurnosne procjene za RH. Inače, cijela strategija razvoja Ploča bazirana je na razvoju luke s tri terminala za tri različite vrste tereta, tekuće, rasute i kontejnerski terminal. Ploče su luka okrenuta prema BiH i razvitkom koridora VC razvit će se kontejnerski terminal. Željeznička infrastruktura  na tom području svakako se mora pojačati. Pruga bi osim tereta trebala voziti i putnike koji gravitiraju tom području.
Korčula s koje dolazite je jedan od najnaseljenijih otoka. Nešto udaljenije Lastovo kao da i nije u našoj Županiji. Kakve projekte imate za otoke, njihovo međusobno prometno povezivanje, ali i kvalitetnije i brže povezivanje s Dubrovnikom kao centrom Županije?
- To je jedan od najvažnijih planova jer otoci moraju biti kvalitetno povezani s administrativnim centrom županije. Otoke treba i revitalizirati, izgraditi marine, razvijati nautički i zdravstveni turizam, ali nužno je mijenjati i regulative jer zakonodavstvo ne ide u prilog razvoju zdravstvenog turizma na otocima.

Svi vi obećavate sve riješiti parama iz EU fondova. Što smo konkretno, a da nisu projekti koji su išli preko Vlade, poput sredstava za Pelješki most ili Zračnu luku Dubrovnik, povukli iz tih fondova?
- Napravit ćemo konkretno studentski dom u Dubrovniku, a predpristupni fondovi su, kako kaže župan, iskorišteni za 70 projekata.

On kaže da smo mi po povlačenju sredstava najuspješnija županija. Biste li se vi s njime složili?
- Ne! Kad smo ga napadali na Županijskoj skupštini on se branio da smo mi najrazvijeniji pa se zato ne možemo kandidirati za neka izdašnija sredstva.

Kako smo razvijeni kad nemamo ni autocestu?
- Pa pitanje je što on smatra razvijenošću.

SVEUČILIŠTE MORA PLATITI DUG PREMA OB DUBROVNIK

Jedan od velikih problema s kojim se Županija trenutno susreće jest rješavanje financijskih dubioza OB Dubrovnik, ali i način njezina daljnjeg funkcioniranja? Liječnik ste, kako biste i može li se uopće riješiti stanje te bolnice?
- Naravno da može! Treba podići mjesečne paušale usluga i kroz politiku i kroz podizanje usluga na veću razinu. Zapošljavanjem i dovođenjem vrhunskih liječnika specijalista podići će se nivo usluge, potrebno je razvijati vrhunsku medicinu.

S čime ćemo platiti te vrhunske liječnike?
- Grad i Županija trebaju subvencionirati stanovanje tih liječnika. Potrebno je graditi stanove za liječnike.

Zašto vi svi hoćete bolnicu staviti na teret Grada Dubrovnika?
- Grad mora sudjelovati, ima 40 tisuća stanovnika. Grad je bogat i treba sudjelovati u razvoju zdravstva.

Jest bogat, ali u bolnicu dolaze i stanovnici iz ostalih dijelova županije, pa čak i iz BiH. Zašto i ti gradovi ne bi nešto izdvojili za bolnicu? Niti Grad bira članove njezina Upravnog vijeća, niti bira ravnatelja. Trenutni dug bolnice je od 120 do 150 milijuna kuna, a jedan od njezinih dužnika je i dubrovačko Sveučilište. Hoćete li kao župan primorati Sveučilište da bolnici plati što joj duguje?
- Pokušat ćemo s njima pregovarati.

Pregovarati ili ih primorati da plate bolnici što joj duguju za zemlju u krugu stare bolnice?
- Primorat ćemo Sveučilište da bolnici plati što je dužno.
Hoćete li ako budete izabrani za župana prekinuti praksu da se na čelo bolnice stavljaju politički lojalni kadrovi koji je nisu sposobni voditi?
- Upravno vijeće bolnice imenuje Županijska skupština, i mi ćemo kroz uvjetima natječaja ciljano birati kompetentne ljude.

Bi li po Vama slika te bolnice bila drukčija kad bi je vodili kompetentni ljudi?
- Naravno da bi, ali potrebno je mijenjati i modele financiranja bolnice. S HZZO-om treba ispregovarati podizanje bolničkog paušala. Bez da se politički djeluje prema HZZO-u taj se problem ne može riješiti. U OB Dubrovnik treba napraviti projekt njezine energetske obnove, treba izraditi elektranu za proizvodnju energije, postaviti solarne panele i tada bi ona bila energetski održiva. EU financira takve projekte. Sad Dobroslavić ima ideju otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću. Potreba za tom dnevnom bolnicom je opravdana, ali način na koji oni to populistički rade pred izbore je loš. Ne znaju gdje će ta bolnica biti, nemaju riješenu papirologiju. Računaju da će dobiti zgradu bivšeg suda i sad su se sjetili iz fondova povući sredstva, a kad dođu pred Jaspers oni će ih pitati s kojim kadrovima će ta bolnica funkcionirati. Idu grlom u jagode.

Da bi jedan specijalist iz Dubrovnika mogao poći u Metković mora ga netko mijenjati u dubrovačkoj bolnici. Tko ako su odjeli poput ginekologije, pedijatrije potkapacitirani?
- Očigledno je da postoji kadrovski problem. To se ne može pokriti.

CENTAR U LUČINU RAZDOLJU JE NEPOTREBAN

Drugi veliki problem je smeće. Grabovica se zatvara, smeće će se odvoziti kilometrima daleko, a od centra za gospodarenje otpadom još ništa. Vi niste za izgradnju tog centra na Lučinu razdolju. Gdje bismo ga onda trebali graditi?
- Od centraliziranog koncepta i MBO tehnologije uređene europske države su davno odustale jer plan je da se do 2025. odlaže samo pet posto nerazgradivog otpada. Ključna je redukcija, odnosno smanjenje količina otpada u nastanku, u domaćinstvu i industriji. Potrebno je graditi reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, Treba sufinancirati gradnju kompostana u ruralnim područjima kako bi poljoprivrednici dobivali gnjoj za uzgoj kultura. U svakom mjestu moraju biti reciklažna dvorišta. U Dubrovniku ih treba četiri do pet. Sirovine poput gume, plastike, stakla, papira treba prerađivati i vraćati dalje u proizvodnju. Tako će reciklažna dvorišta biti prazna jer se prerađeno može vraćati u proizvodnju. Na taj način dolazi do smanjenja otpada. Centar u gabaritima u kojima je on na Lučino razdolju zamišljen nama nije potreban .

U HDZ-U NE RAZUMIJU NIŠTA OKO TERMINALA U GRUŽU

Županije ili regije?
- Županije! Opstojnost Dubrovačko-neretvanske županije potrebno je očuvati zbog tradicije Dubrovačke Republike, kulturnog potencijala i prirodnih ljepota.

A ako nema podloge za opstanak?
- E pa podloga za opstanak je razvoj turističke infrastrukture i multisektorske gospodarske aktivnosti. Trebamo se razvijati sa svim svojim potencijalima.

Bili ste potpredsjednik Nadzornog odbora Lučke uprave Dubrovnik?
- Da, pripremali smo veliki projekt, izgradnju putničkog terminala za koji je bio raspisan i međunarodni natječaj gdje bi se riješio i terminal i parkiralište, garaža i shopping centar, ali HDZ je rekao da to nije dobar model financiranja, da nije dobar za grad, ali ja mislim da oni ne razumiju da luka ne može akumulirati sredstva za takav projekt. Oni su stopirali projekt jer im je netko obrazložio da će grad puno više zaraditi ako sam u njega ide.
Je li golf na Srđu transparentan projekt?
- Golf je krenuo prevarom stanovništva od strane povjerenika Bosnića koji je mimo ovlasti zonu obuhvata proširio sa 100 na 310 hektara i onda se investitor počeo širiti i kupovati zemljište, pretvarati ga iz šumskog u građevinsko. I mi prema investitoru nemamo nikakve obaveze.

Dakle, pustilo se investitora da planira na 300, a sad mu se nudi 100. Kako Vi to mislite da on nema prava na nikakvu odštetu?
- Nema 100 posto jer je taj akt protuzakonito donesen i rušenjem tog akta ruši se lokacijska dozvola. Čim je odluka povjerenika srušena sve što je iz nje nastalo je protuzakonito.

Je li to po Vama špekulativan projekt?
- Ja se ne slažem s time da se iznad Grada gradi novi grad. Ja sam protiv toga.

Osam godina županiju vodi župan Nikola Dobroslavić s većinom u Županijskoj skupštini. Kako ocjenjujete njegov rad?
- Ima zacrtane ciljeve, ali je njihova provedba loša. Sve ciljeve koje je postavio u prvom i drugom mandatu nije ostvario. U obrazovanju mu je cilj bio jednosmjenski rad pa ga nije ostvario. Ni produženi boravak djece u školama nije realizirao. Osim o gospodarskoj aktivnosti mi moramo razmišljati i o pronatalitetnoj politici, demografskoj slici zemlje. Mi o tome samo deklarativno govorimo. Vlada Andreja Plenkovića je najavljivala tisuću eura rodiljne naknade pa ih još ne daju, misle da će s tisuću eura nešto promijeniti. Ključ svega je mladima osigurati sigurna radna mjesta i riješeno stambeno pitanje. Naša Županija stari, prosječna životna dob je 41 godinu i bez pravih mjera koje će pokrenuti gospodarstvo, zapošljavanje i rješavanje stambenih pitanja ne može se popraviti demografska slika.

Dobro s koliko onda ocjenjujete Dobroslavića?
- Kako ću ga ocijeniti kad ništa nakon osam godina nije ostvario. Svih osam godina njegova mandata imate od 8 do 9 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Kakav je vaš stav o istraživanju nafte u našem akvatoriju? Dobroslavić kaže da je on sve to zaustavio.
- Prvo, mi ne znamo što imamo, a prvo bi trebalo ispitati imamo li mi te resurse. Odmah apriori reći to će uništiti turizam nije u redu. Prvo treba vidjeti imamo li mi te resurs, a onda pronaći način kako ih eventualno iskoristiti.

NE ODBACUJE POSTIZBORNU KOALICIJU S MOSTOM

Kako će aktualna kriza vlasti, dakle razilazak HDZ-a i Mosta utjecati na lokalne izbore?
- Most je napravio grešku što istu večer kad je nastala kriza u Vladi nije odmah lopticu prebacio na Sabor u kojem bi klubovi stranaka išli s inicijativom o povjerenju Vladi. Most je tu igrao ziheraški. Htjeli su da ne ispadnu oni ti koji ruše Vladu, gledali su kako će to utjecati na njihov rejting. Da su odmah prebacili lopticu na Sabor, Vlada bi bila raspuštena i išlo bi se na nove izbore. Ta novostvorena većina, to je prevara birača. Tu imate jednog Sauchu koji drže ljestve Vladi, Glasnovića, Hasanbegovića, Esih, ta Vlada može svaki dan pasti. Za stabilnu situaciju u državi potrebno je puno više od 76 ljudi koji trenutno drže većinu u Saboru. Vidjeli smo u bivšoj administraciji Tihomira Oreškovića kako se nisu mogli donositi zakoni jer oni u Saboru nisu mogli skupiti većinu.

Kako komentirate da Nikola Dobroslavić i Nikola Grmoja gotovo ništa ne rade u kampanji?
- Pa ja sam fokusiran na svoju kampanju, ali kampanja jest nevidljiva jer moji politički suparnici ne žele otvarati teme koje nisu riješili. Dobroslavić iza sebe ima nezavršene projekte, repove o kojima ne želi govoriti dok Grmoja misli da će nacionalnim angažmanom ostati prepoznat i da će samo na račun toga ljudi za njega glasati. On ne otvara lokalne probleme jer je fokusiran na nacionalne. Nisam čuo da je išta rekao o problemima u Metkoviću koje je županija trebala riješiti.
Drugi krug, tko u njega ulazi, hoće li ga uopće biti?
- Kad imate pet kandidata mora biti drugog kruga. Ja očekujem ulazak u drugi krug. Nudim rješenja i moj zadatak je da narod čuje moje programske smjernice. Očekujem dobar rezultat.  

Znači Grmoja ispada, Vi idete u drugi krug s Dobroslavićem?
- Da! Očekujem siguran ulazak u drugi krug.

Pregovarali ste s HNS-om o zajedničkom izlasku na izbore, no ipak na kraju na njih svatko od vas izlazi samostalno. Zašto?
- Nismo se mogli usuglasiti o broju manadata na zajedničkoj listi za Županijsku skupštinu. Nismo mogli zadovoljiti zahtjeve HNS-a. Ipak postizborna suradnja SDP-a i HNS-a je očekivana.

Koliko mandata očekujete osvojiti u Županijskoj skupštini?
- Očekujemo 10 mandata.

Vi niste samo SDP-ov kandidat  za župana, predsjednik ste ŽO SDP-a i zapravo lider ljevice na jugu. Je li moguća koalicija SDP-a i Mosta na razini Županijske skupštine?
- Moguća je, zašto ne.

Je li Vam Most već ponudio mjesto predsjednika skupštine ukoliko budete u poziciji formirati većinu?
- Ništa mi ne nude. Oni se nadaju da će proći Grmoja, a mi da ću proći ja. Smatram da mi imamo bolju infrastrukturu i rezultat. Pitanje je koga će ljudi prepoznati, mene ili njega. Ja sam možda kasno krenuo u kampanju, ali moja su rješenja svakako bolja i od Mostovih i od HDZ-ovih.

Grmoja, Orepić, Petrov, Most svoje najjače snage raspoređuje na listi na jugu. Koliko će to štetiti HDZ-u?
- Svakako će mu štetiti. Petrov je potpora na listi Mosta. Veseli me konkurencija, ali nisam vidio ništa od toga što oni lokalno misle napraviti. Spuštanje nacionale priče na lokalnu razinu neće im ništa donijeti. Desnica već duži niz godina destabilizira hrvatsku političku scenu i ne nudi nikakva rješenja. Narod očekuje boljitak i promjene, a oni samo destabiliziraju i tjeraju investitore.

Očekujete li potporu mostovih birača ako uđete u drugi krug?
- Očekujem!

S koliko posto, ako uđete u drugi krug pobjeđujete Dobroslavića?
- Dobroslavića pobjeđujem s 51:49 posto.

Povodom obilježavanja Dana zaštite prirode i Međunarodnog dana bioraznolikosti, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Općina Mljet, Komunalno Mljet d.o.o. i Voda Mljet d.o.o., organizirali su čišćenje plaže Saplunara, zaštićenog značajnog krajobraza i područja ekološke mreže Natura 2000 na otoku Mljetu.

Učenike Osnovnih škola Lapad i Mljet, skupa s njihovim nastavnicima Ivanom Cikatićem i Katarinom Lacković Poruglaš, uvodno su pozdravili predstavnici Javne ustanove, ravnatelj Ivica Grilec, stručna suradnica Margarita Polzer i direktor Komunalno Mljet d.o.o. i Voda Mljet d.o.o., Ivan Sršen. Upoznali su prisutne s djelokrugom rada svojih institucija, kao i o štetnosti morskog otpada za ekosustav te važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti, kao što je zaštićeno područje Saplunara.
Prilikom čišćenja Saplunare kao i Uvale Blace, skupljeno je nekoliko desetaka vreća za otpada, ponajviše plastike i stiropora. Paralelno s akcijom čišćenja na plaži, čuvar prirode Javne ustanove Maroje Burić je, prije zarona, objasnio učenicima kako se služiti opremom za ronjenje i naglasio još jednom koje opasnosti prijete očuvanju ekosustava ukoliko se otpad ne deponira na odgovarajuće mjesto. S morskog dna izronjeno je još nekoliko vreća otpada, tako da su djeca imala prilike vidjeti koja vrsta otpada se nalazi u samim morskim dubinama.
Akcija čišćenja kao i obilježavanje Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj organizirano je s ciljem podizanja svijesti o štetnosti morskog otpada za ekosustav i značenju zaštite prirode kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Također, navedena akcija predstavljena je putem Hrvatskog radija – 2. program, u sklopu emisije Svakom loncu poklopac.

Isto tako, paralelno s obilježavanjem Dana zaštite prirode, Javna ustanova informirala je lokalno stanovništvo otoka Mljeta o mogućnostima i potporama europskih fondova putem promotivnih materijala. Time su i na otoku Mljetu simbolično obilježeni Dani otvorenih vrata EU projekata.

G.C.

Obrtnička komora Dubrovačko – neretvanske županije i Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, zajedno s partnerima HGK - Županijskom komorom Dubrovnik i srednjim strukovnim školama Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine je provela projekt promocije deficitarnih i obrtničkih zanimanja.  

Projekt je započeo prije 11 godina, a sve zbog stalnog nedostatka kvalificiranog kadra pojedinih zanimanjima na tržištu rada, te slabog odaziva učenika na upis u programe deficitarnih i pojedinih obrtničkih zanimanja. Uzrok slabog odaziva učenika je, među ostalim, i u neinformiranosti, te je ideja bila pokušati ukloniti ove uzroke, pružiti informacije i približiti zanimanja učenicima i njihovim roditeljima.

Na samim prezentacijama učenici i roditelji upoznati su s upisom u obrtnička zanimanja, načinom obrazovanja za ta zanimanja, zbog čega ih odabrati te koje mogućnosti nude. Predstavljene su im usluge profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Odsjeku profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja te Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)  kao jedne od važnih i dobro prepoznatih usluga za sve one neodlučne učenike, s ciljem što lakšeg procesa upisa  i odabira budućeg zanimanja.

Pored institucija koje nose projekt, glavnu ulogu na prezentacijama imali su obrtnici i poduzetnici koji su prošli put od strukovne škole do svog vlastitog obrta ili tvrtke što je najbolji način da se učenike koji su neodlučni potakne da razmisle, da uvide da se i sa zanimanje automehaničar, elektroinstalater, vodoinstalater i sl., može biti jako uspješan i doprinositi, kako svojoj obitelji, tako i cjelokupnoj zajednici. Većina obrtnika i poduzetnika koji su sudjelovali prezentacijama imaju naučnike na praksi, obrazuju mlade naraštaje da i oni postanu uspješni u svom poslu i nakon završetka škole budu spremni za uključivanje u svijet rada.

Projekt je proveden na cijelom području Županije, od Konavala do Neretve i otoka Korčule, a na prezentacijama je sudjelovalo preko 500 učenika osmih razreda i njihovih roditelja.

DPP

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske Nada Medović primila je danas Mihaelu Ivanković, članicu Dubrovačkog crvenog križa i dobitnicu nagrade "Volonter godine" koju joj je dodijelio Hrvatski Crveni križ uoči Svjetskog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Povjerenica Medović uputila je čestitke mladoj volonterki Mihaeli Ivanković, ali i cijelom timu Gradskog crvenog križa Dubrovnik istaknuvši kako ova nagrada ima neizmjernu važnost ne samo za Ivanković i Društvo crvenog križa već i za Grad Dubrovnik.

"Uistinu smo ponosni što ovaj Grad ima ljude kao što si ti jer u današnje vrijeme tako nesebično poklanjati sebe, svoj rad i svoje vrijeme je vrijedno divljenja i svake pohvale. Nadam se da ćeš biti primjer i drugim mladim ljudima", kazala je povjerenica Medović uputivši čestitke i predsjedniku Gradskog Crvenog križa Dubrovnik dr. Vicku Mihaljeviću te ravnatelju Društva Živku Šimunoviću.

Podsjetimo, nagrade volonterima Hrvatskog Crvenog križa uručene su u Tjednu Crvenog križa u kategorijama "Volonter godine" i "Volonterski tim godine".

Dubrovački Crveni križ predložio je Mihaelu Ivanković za nagradu „Volonter godine“ Hrvatskog Crvenog križa za 2016. godinu. Ivanković je sudjelovala u više od 30 akcija i imala više od 240 sati volonterskog rada u 2016. godini. Predsjednica je Kluba mladih, član Skupštine Dubrovačkog Crvenog križa, član Gradskog Interventnog tima, a volontirajući doprinijela je prepoznatljivosti Crvenog križa u našem Gradu.

Iz Društva Crvenog križa Dubrovnik ističu kako je Ivanković veliki motivator i pokretač aktivnosti u Klubu mladih, uvijek spremna odazvati se na sve akcije, a u svim svojim volonterskim aktivnostima pronosi humane vrednote, misli i radi pozitivno i ova volonterska nagrada bit će njoj a i drugim mladim ljudima poticaj za daljnje djelovanje.

Grad Dubrovnik

Radovi na uređenju prostora Centra za mlade privode se kraju nakon čega će uslijediti opremanje prostora u kojima će odmah po uređenju dom naći tri dubrovačke udruge, a riječ je o Društvu naša djeca, Udruga Bonsai (Volonterski centar Dubrovnik) te Maro i Baro.
 
Uređenje i opremanje prostora Centra za mlade nastavak je razvoja programa za djecu i mlade koji se provode u okviru Strateškog programa "Mladi i Grad skupa". Grad Dubrovnik za ovu namjenu osigurao je 200 tisuća kuna u prošlogodišnjem proračunu te dodatnih 110 tisuća kuna u Odluci o privremenom financiranju za razdoblje siječanj – lipanj ove godine.

Radovi na uređenju Centra za mlade započeli su u listopadu prošle godine, a završit će tijekom idućeg tjedan nakon čega će uslijediti opremanje novouređenih prostora.

Za opremanje prostora iskoristit će se oprema dobivena kroz europski projekt Youth Adrinet te donacije Turističke zajednice Grada Dubrovnika i dubrovačkih hotelskih kuća.

DPP

Kako nam se približava dan izbora, tako se proporcionalno povećava razina destrukcije među kandidatima. Koliko god nam se činilo da će nas ludilo s državnog nivoa zaobići, nije trebalo dugo da košmar pokuca i na dubrovačku adresu, poput epidemije koja je zahvatila cijelu Hrvatsku, sada se spustila do krajnjeg juga i sije nemir. Repertoar je isti kao prije 40 godina i mada je izlizan i izobličen, ponovno je uspješan u podjeljivanju države na lijeve i desne, prave i krive, ustaše i partizane, lopove i diplomce…

Nije ni čudo da su nas čak i sirijske izbjeglice prekrižile na svom putu do sigurnih europskih odredišta. Umjesto da se svađamo oko realizacije projekata koji će donijeti boljitak stanovnicima, ideologija je još jednom prevladala do te mjere da se broje krvna zrnca, a napaćeni narod je u zapećku tih prepucavanja. Na žalost sviju nas, ne postoji jednostavan način kako takve aktere eliminirati sa scene, s obzirom na uhljebničko-povratne usluge u vidu glasova po principu „ruka ruku mije“ pa se slabom izlaznošću birača takvi uvijek iznova ustoličuju.

Narod kao da je zaboravio koliku moć drži u svojim rukama, da jednim potezom penkala određuje uzlet ili pad političara. Ravnodušnost je zavladala među građanima, čak i beznađe, smatra se da se ništa ne može učiniti u vezi vlastite situacije i zato se na dan izbora stoji doma.

Znate li tko ne stoji doma na izborni dan? Uhljebi, jer moraju vratiti usluge svojim „sponzorima“! Potrebna je velika izlaznost svih birača s pravom glasa, a posebno mladih snaga, da se dokine takva izopačena tradicija.

Mladi nisu glupi, ne može im se ništa zamjeriti, kada su vidjeli da im nismo ostavili razloga da se bore, skupili su svoje stvari i pošli preko granice – sada su biračko tijelo nekih drugih država, a oni koji su ostali, moraju biti kreativni oko nalaženja razloga za ustajanjem iz kreveta svaki dan.

Radi vlastite budućnosti, pozivamo mlade da izađu na izbore i pometu pod i lijevima i desnima, jer preko 20 godina kolektivno slušamo lijepa obećanja koja su najprije tražila opravdanja u velikoj poratnoj šteti koja nas je kočila, a kada se ta izlika istrošila, tada je svjetska kriza usporila naše gospodarstvo do te mjere da su se sve države izvukle iz te „krize“ u kratkom roku, a Hrvatska je bila, citiramo, „u banani“ još dugo, dugo vremena. Budući radnici koji tek izlaze na tržište rada će imati mirovine dostatne za preživljavanje 10 dana u mjesecu, doduše, i trenutne plaće su im takve. Poštovani mladi, pozivamo vas da dokinete tradiciju ostajanja kod kuće na dan kada se vaš glas sluša, odaberite budućnost, želimo da ostanete građani Hrvatske i Dubrovnika, a ne da ste primorani seliti u Irsku ili Njemačku!

Jedino zajedno možemo graditi budućnost, ne dajte da vas zavaraju ideologijom! Ne nasjedajte na priče da ste nebitni, ipak se radi o narednim godinama i desetljećima koja nam predstoje u našoj državi, u našem gradu. DUSTRA okuplja velik broj mladih članova koji će se zasigurno boriti za poboljšanje uvjeta života svih stanovnika, no ne možemo sami, trebamo vas da na dan izbora pokažete svoju istinsku snagu i glasujete za opciju koja ne radi ni na čiji daljinski upravljač! DUSTRA se nepokolebljivo zalaže za boljitak svih stanovnika i shvaća da bez mladih nema niti napretka! Ako nas mladi napuste, kome ćemo ostaviti ovaj divan grad i prelijepu Hrvatsku?

DUSTRA

 

Sponzorirana objava

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli sastao se danas u maloj vijećnici s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Župe dubrovačke. Ispred HVIDRA-e bili su Vicko Puljić, Zoran Radić i Jure Curić, ispred UHDDR-a Župe dubrovačke Ivica Cumeljan te Josip Krmek ispred UHBDDR.

Jedna od tema bilo je održavanje već tradicionalnog sportskog susreta braniteljskih udruga prigodom predstojeće proslave Dana Općine i obljetnice oslobođenja Župe dubrovačke. Razgovaralo se o realizaciji budućeg projekta otvaranja Spomen sobe poginulima u Domovinskom ratu, te davali prijedlozi o pprimjerenoj lokaciji za istu.

Predstavnici udruga inicirali su postavljanje centralne spomen ploče na Spomen obilježju u Mandaljeni za sve poginule na području Župe dubrovačke. Općina je prihvatila ovakvu inicijativu a udruge su se obvezale kontaktirati obitelji poginulih, te ih pozvati na sastanak na  na kojem će izložiti prijedlog o postavljenju centralne spomen ploče.

Nardelli je rekao kako će kao i dosada, nastaviti osiguravati sredstva za redovan rad udruga, te skrbi o svim braniteljskim udrugama na području Župe dubrovačke.

Općina će i dalje pomagati programe kojima će se hrvatskim invalidima iz Domovinskog rata, kao i drugim braniteljima i njihovim obiteljima pružati stručna i pravna pomoć kao sva druga prava zajamčena Zakonom o pravima hrvatskih branitelja. Financiranjem braniteljskih programa, Općina će osigurati pravnu pomoć svim članovima braniteljskih udruga, a ista će se realizirati kroz redovan program HVIDRA-e. Lakši pristup invalidnim osobama osigurat će se kroz projekt lungo mare ali i na ostalim lokacijama kroz Župu dubrovačku.

Predstavnici braniteljskih udruga izrazili su zadovoljstvo ishodom današnjeg sastanka, zahvalili se Nardelliju na razumijevanju i potpori u dosadašnjoj suradnji, sa željom da se ista nastavi i u budućnosti.

B.K.

Sve što smo svi kao kandidati obećali ne bi bilo važno da ne uspijemo zadržati mlade obitelji u Dubrovniku, rekao je gradonačelnički kandidat HNS-a Valentin Dujmović koji je danas sa svojim kandidatom za zamjenika Brunom di Cegliem obišao HRVI zgrade u Mokošici. Objasnio je kako modus kojim namjerava zadržati mlade obitelji u Dubrovniku.

- Dok naši protukandidati govore o studijama, održavaju okrugle, četvrtaste i druge oblike stolova mi razgovaramo kako konkretno riješiti probleme. Iza ove HRVI zgrade predviđena je izgradnja još jedne zgrade od 110 stanova.Imamo građevinsku dozvolu, osiguran je novac od Ministarstva branitelja, a u proračunu, koji je srušen, osigurano je 10 milijuna kuna za subvenciju i izgradnju prometnice. Proračun je srušen, ali donošenjem novoga potpisat će se ugovor s Ministarstvom. Ukupno 60 hrvatskih vojnih invalida živi u gradskim stanovima. Oni će preseliti u novu HRVI zgradu u Mokošici pa se oslobađaju stanovi u kojima prije stanovali. - kazao je Dujmović.
- Te stanove mi ćemo prepustiti mladim obiteljima kojima je to potrebno. Mi radimo i djelujemo odmah. Krenut ćemo s pripremom građevinskih dozvola i za druge lokacije. Radi se o lokaciji na Pobrežju, Gradsko vijeće je donijelo odluku o kupovini zemljišta, ali rušenjem proračuna isto nije bilo moguće. Tu je i dio zgrada Vrtlara u Solitudu koje ćemo ustupiti liječnicima po povoljnoj cijeni. - objasnio je Valentin Dujmović.

Kazao je kako su mlade obitelji odlazile iz Dubrovnika jer si nisu mogli priuštiti zemljišta ili stanove od dvije do četiri tisuće eura po kvadratu.
- Prosječnoj osobi po toj cijeni je nemoguće kupiti stan. Kroz ovaj naš model koji je odmah primjenjiv možemo zbrinuti 300 dubrovačkih obitelji. - zaključio je gradonačelnički kandidat HNS-a Valentin Dujmović.

Kandidacijska lista grupe birača Luke Korde i nezavisni kandidat za načelnika Općine Konavle Luka Korda objavljuje obrasce IZ-DP, IZ-TP i IZ-MO u kampanji do 15. svibnja 2017. godine.  

Obrazac IZ-DP KLGB Luke Korde

Obrazac IZ-DP kandidat na načelnika Luka Korda

Obrazac IZ-TP KLGB Luke Korde

Obrazac IZ-TP kandidat za načelnika Luka Korda

Obrazac IZ-MO

Izjava o vlastitim sredstvima Luka KordaIzjava o vlastitim sredstvima Luka Korda

Izvješće o medijskom oglašavanju i popustima

 

Na meni je da kažem Dubrovčanina da ne biraju kukavicu i nesposobnog čovjeka, koji nema sposobnosti, ali niti poštovanja vlastitog predsjednika stranke, riječi su kojima je donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare pozvao Dubrovčane da ne glasaju za gradonačelničkog kandidata HDZ-a Mata Frankovića.

Kazao je kako Dubrovnik nije samo naš dom, nego i grad "koji zaslužuje sposobnog gradonačelnika koji će ga znati predstavljati na najbolji način":

- Ponovio sam više puta, ali moj je stav jasan. Franković nema sposobnosti za voditi Grad Dubrovnik. Svatko od nas se najbolje vidi kad mu se da pozicija. Govorim o sposobnostima, a ne ljudskim karakteristikama. Prije dvije godine su bili izbori i tijesan rezultat, ali onda on nije mogao ni pokazati što zna. Sad u Saboru znamo što može. Glasao je za "Lex Vlahušić", ali i za povećanja PDV-a ugostiteljima. Grmoja je za njega kazao da je pogubljen. Izgubljen znači da lutaš saborom i ništa pametno ne kažeš, a kad si pogubljen znači da si politički mrtvac. Nadalje, na razini grada dva puta je srušio proračun, a oba puta nije bilo razloga. Čujem da je na jutrošnju konferenciju za tisak donio papire kako ima diplomu. No, činjenica je da je u Hrvatskoj završio samo osnovnu školu i tako postao direktor ACI-a. Nebitno je li kasnije legalizirao obrazovanje, ali kao predsjednik mladeži Sanaderovog HDZ-a postao je direktor ACI-a samo s osnovnom školom. - dodao je Vlahušić, zapitavši se kad je netko od građana na koncertu ili izložbi u ACI-u, ali i kad je netko dobio pogodnost vezanja, istezanja ili pituravanja barke u Komolcu, zaključivši kako toga nema jer Frankoviću nije stalo do ljudi.

Rekao je i kako ministar prometa, pomorstva i veza Oleg Butković, kao izaslanik premijera na otvaranju Zračne luke Dubrovnik Frankovića nije ni pozdravio.
- Mislio sam da je slučajnost. Pozdravio je Butković Luku Kordu, župana, Roka Tolića, Branka Bačića, ali ne i Frankovića koji sjedi ispred njega za glavu viši od ostalih. I pri jučerašnjem posjetu premijera Plenkovića HDZ-ovom predizbornom skupu vidjeli smo da nema podršku svoje stranke. Osim kurtoazno na početku Plenković nije rekao riječi o Dubrovniku. Zar nije neuobičajeno da premijer i diplomat, koji dolazi iz europskih priča, govori o županu, Šuici, Matušiću, a o Frankoviću ništa? Nula. Nije preporučio da se za njega glasa! Nije rekao da je Dubrovnik važan za HDZ-ovu Vladu. Nije rekao niti ništa loše o bivšoj vlasti. To je zato što Frankovića nitko ne prepoznaje u HDZ-u kao kvalitetan kadar. Uostalom, brata od premijerove žene optužuje za Lazarete. Njezin je bio odgovorna osoba za javnu nabavu Lazareta i pritom je odradio odličan posao! No, Franković uporno poteže pitanje Lazareta, ljudi iz HDZ-a su ga i upozorili da tako napada premijerovu obitelj. - nastavio je Vlahušić.

- Danas se poziva na ministre. Imao sam s njim zajedničke sastanke od sat i pol, dva na kojima su bili i ministri. Kako teku ti razgovori? Tako što Franković nakon pet minuta uzme mobitel i počne igrati igrice! Nikad se nije javio za riječ! Zato jer ne razumije o čemu se priča. Njemu je igrica važnija. Bili smo jednom i na sastanku s premijerom Plenkovićem i njegovim suradnicima. Nije se uključio niti po jednom pitanju. i na kraju me lupa po ramenu i kaže: "Andro pitaj ga, pitaj". Pitao sam ga zašto, a on kaže da ga pitam što će biti sa žičarom. Ne usuđuje se niti pitati. - rekao je Vlahušić.

Dodao je kako je izborni slogan Frankovića prepisan od njega, kao i izborni program. Osvrnuo se na riječi Frankovića kako će dovesti vodu u svako domaćinstvo, pojasnivši kako je to već Valentin Dujmović napravio. Osvrnuo se na Frankovićeve riječi kako pročistač za pitku vodu uopće nije prijavljen za financiranje na fondove EU.

- Vodovodove projekte koji će se s 566 milijuna kuna financirati iz EU fondova Vlada je proglasila svojim strateškim interesom. Ali, što se tiče pročistača za vodu nismo čekali da se odobre novci što je duža procedura nego smo uzeli kredit i platili pročistač. Za sve projekte koji idu u tih 566 milijuna kuna napravljena je projektna dokumentacija. - pojasnio je Vlahušić.

Još jednom se osvrnuo na Frankovićevu svadbu.
- Nisam kandidat i ne možete me birati jer je Vićan posudio od Orlića milijun kuna i vratio mu s kamatama. Meni su pripisali odgovornost. Odgovoran sam za to koliko i za to ima li na Marsu života. Franković se oženio na trošak Maestrala, kad je svadba održana nije platio niti kune. Prvu rata je platio za tri mjeseca, drugu za šest mjeseci, treću za devet mjeseci. I koja je razlika između toga te Vićana i Orlića? - zapitao se Vlahušić.

Također, zaključio je kako zbog svega navedenoga ne bi za Mata Frankovića trebalo glasati, dodajući "kako će njemu glas dati tvrdo HDZ-ovo biračko tijelo, ali već neće struja koju predstavlja Dubravka Šuica i Sanja Putica".

Dubrovački simfonijski orkestar u utorak na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik održat će koncert uz ravnanje maestra Christopha Campestrina, a kao solist će nastupiti prvi hornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra Toni Kursar. Početak koncerta je u 21 sat.

Na programu su Mendelssohnova uvertira Hebridi (Fingalova spilja), op. 26; Haydnova Simfonija br. 88 u G duru, dok ćemo solista Tonija Kursara imati priliku čuti u Koncertu za rog i orkestar dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića. Ovo djelo doživjelo je dubrovačku praizvedbu prije dvije godine u Dominikanskoj crkvi, a sutra ga imamo priliku ponovno čuti u sasvim drugačijem ambijentu tarace Umjetničke galerije gdje DSO kroz svibanj održava svoje koncerte.

HornistToni Kursar dobitnik je prvih nagrada na državnim natjecanjima tijekom svog školovanja, a 2004. godine je primio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu te nagradu Ivo Vuljević hrvatske glazbene mladeži. Djelovao u međunarodnom orkestru mladih YMISO, Mladoj dunavskoj filharmoniji, Junge Philharmonie Salzburg, Mostarskom simfonijskom orkestru, Hrvatskom komornom orkestru, Zagrebačkoj filharmoniji, Nordijskom komornom orkestru i Simfonijskom orkestru Lihtenštajna. Godine 2006. upisao je poslijediplomski studij u razredu prof. Radovana Vlatkovića na Universität für Musik und Darstellende Kunst "Mozarteum" Salzburg i 2008. magistrirao sa odlikom.Usavršavao se kod H. Baumanna, A. Friedricha, R. Vlatkovića, F. Re Wekre, F. Gablera, L. Garcie, B. Lipovšeka. Od 2009. zaposlen je kao prvi hornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Ulaznice za koncerte su dostupne u uredu Orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz, te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica) dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Preporuča se prethodna rezervacija na broj 417 110 koji je ujedno i broj za informacije.

DSO