Luka Korda konačno je potvrdio je kako na predstojeće lokalne izbore u Konavlima izlazi sa samostalnom listom. Potvrdio je i kako će kandidat za njegova zamjenika biti Vlaho Mihatović, 40-godišnji konavoski poduzetnik.

- Nema više hladovine, točno je, u Konavlima izlazim na izbore s nezavisnom listom. Vlaho Mihatović bit će kandidat za moga zamjenika. Tim ljudi koji me podržavaju i ja nismo tražili kandidata za moga zamjenika po ulici, samo da ispunimo kvotu već smo ozbiljno promišljali tko je ta osoba koja u potpunosti zadovoljava kriterije i ima osobine potrebne za vođenje uspješne općine kakva je Općina Konavle. Vlaho Mihatović je iznimno kvalitetna osoba, nema mrlja i repova. U Konavlima je iznimno cijenjen. Inspirira ga ljubav prema rodnome kraju, kao osoba koja se dokazala kao poduzetnik koji je sticao svojim rukama i svojim radom, svakako je osoba koja će znati voditi Općinu i procijeniti što je najbolje za Konavle. - kazao je Korda.

Razloge zbog kojih se odlučio za zamjenika Općine Konavle na svibanjskim lokalnim izborima natjecati s timom koji će kao kandidat za načelnika predvoditi Luka Korda, za portal Dubrovnikpress.hr pojasnio je i sam Mihatović.

- Načelnik Općine Konavle Luka Korda me prije nekoliko pitao bi li želio biti kandidat za njegova zamjenika na predstojećim lokalnim izborima. Na prvu me iznenadio njegov poziv. Razgovarali smo u nekoliko navrata. Luka mi je izložio njegovu viziju razvoja Konavala. Imao sam priliku iznijeti mu kakve Konavle vidim u nekom nadolazećem razdoblju i vrlo brzo smo našli zajednički jezik, usuglasili stavove, odredili prioritete. Ja sam čovjek iz Konavala, živim i radim u Konavlima, znam konavoske prilike i kandidaturu sam prihvatio srcem. S Lukom Kordom u izbornu utrku ulazim spreman. - kazao je Mihatović.

U javnosti predstavljen kao direktor tvrtke Epidaurum nekretnine, Mihatović je istaknuo kako se cijeli život zapravo bavi turizmom.

- Po struci sam inženjer turizma. Otkad radim orijentiram sam turizmu i poslovima usko vezanim uz turizam. Vlasnik sam obiteljskog gospodarstva Koraćeva kuća. Ako se sjećate svojevremeno sam radio na Konavle Jeep Safariu. Dakle, cijeli svoj radni vijek sam u poslovima koji imaju veze s turizmom. - rekao je Mihatović, koji je u Konavlima poznat i kao predsjednik tamošnjeg Lovačkog društva.

- Točno je, predsjednik sam društva u tri mandata i moji lovci su mi puno pomogli u donošenju odluke oko kandidature za zamjenika Luki Kordi koji je svih ovih godina uspješno vodio Općinu. Uvjeren sam u našu pobjedu na izborima jer Konavle kao jedna od najuspješnijih hrvatskih općina zaslužuju najbolje. - rekao je kandidat za zamjenika načelnika Općine Konavle Vlaho Mihatović koji će se natjecati s aktualnim konavoskim načelnikom Lukom Kordom kao nezavisni kandidat.

Inače, kandidaturu za načelnika Općine Konavle nedavno je potvrdio i HNS-ovac Jozo Koprivica, dugogodišnji vijećnik u konavoskom Općinskom vijeću.

Konavoski HDZ je već za kandidata za načelnika podržao kandidaturu Boža Lasića, inače aktualnog zamjenika načelnika Luke Korde. Lasićev kandidat za zamjenika je 33-godišnji Ivo Radonić s Grude koji je završio dva fakulteta, a radi kao recepcioner u hotelu Lero. Radonić je navodno donedavno koketirao s Mostom.

Pročelnik za komunalne poslove, promet i veze Miho Baće i gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur sudjelovali su u Metkoviću na prezentaciji Prostorno-prometno-građevinska studija cestovne mreže državnog značenja na širem području Metkovića.

Investitor studije su Hrvatske ceste, a izrađivač je Promel projekt Zagreb. Svrha izrade studije bila je identifikacija odnosno izrada prometne analize studije koja će sadržavati i definirati elemente poboljšanja odvijanja prometa na širem području grada Metkovića, s razradom idejnih rješenja planiranih cesta. Ciljevi studije su povezivanje grada Metkovića na prometni sustav autocesta, izmještanje prometa iz centra grada Metkovića i smanjenje zastoja na graničnom prijelazu Metković – Doljani.

Studijom su analizirani postojeći i planirani prometni pravci na širem području Metkovića, te predloženi novi pravci povezivanja Metkovića s postojećom mrežom autocesta.

Isto tako, izrađeni su idejna rješenja planiranih cesta Obilaznica Metkovića (izmještanje državne ceste DC9 iz centra grada) zapadno od Metkovića s izgradnjom novog mosta preko Neretve i spojna cesta od Metkovića do autoceste A10 na potezu Metković – Vid – Prud – čvor Nova sela.

Također, stanovnici ulice Stjepana Radića u Metkoviću su kao poseban problem istaknuli nemogućnost funkcioniranja premještanjem graničnog prijelaza.

G.C.

Dubrovački muzeji sudjeluju u velikom međunarodnom izložbenom projektu, koji je rezultirao izložbom Istraživači mora: od Sinbada do Marka Pola (Aventuriers des mers De Sindbad ŕ Marco Polo / Ocean Explorers: From Sindbad to Marco Polo). Izložba je otvorena u Institutu arapskoga svijeta (Institut du Monde Arabe) u Parizu, gdje će se moći razgledati do 26. veljače, da bi od 7. lipnja do 9. listopada u proširenom izdanju i pod nazivom Istraživači mora: Mediteran – Indijski ocean, 7-17. stoljeća bila postavljena u Muzeju europske i mediteranske civilizacije u Marseillesu.

Izložba je zamišljena kao fantastično putovanje otkrićima od Mediterana do Indijskog oceana, od pojave Islama do svitanja 17. stoljeća. Kroz pomorske avanture, dočarane zvučnim i optičkim efektima, posjetitelji upoznaju Arape, kao „gospodare mora“, ali i slavne europske moreplovce. Kao vodiči kroz pojedine teme pojavljuju se izmišljeni pomorac i avanturist Sinbad Moreplovac, arapski geograf i kartograf Muhamed Al-Idrisi, marokanski putnik i istraživač Ibn Baṭuta, Marko Polo, te mnogi drugi.

Slavni pomorski dnevnici, uporabni predmeti, novac, slike, minijature, votivi, navigacijski instrumenti, karte, rukopisi te drugi predmeti prikupljeni od preko 50 institucija iz cijeloga svijeta, svjedoče o trgovini po morima Staroga svijeta, zastrašujućem onodobnom morskom svijetu, umjetnosti plovidbe, ali i nevjerojatnoj povijesti razmjene dobara na moru sve do pojave pomorskih trgovačkih društava.

Za ovaj značajni projekt Dubrovački muzeji su posudili 11 predmeta iz fundusa Pomorskoga muzeja, izvađenih s venecijanskog trgovačkog broda koji je u drugoj polovini 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao kod otoka Mljeta. Riječ je o cijenjenom keramičkom posuđu proizvedenom u osmanskom gradu Izniku, keramici sjevernoitalskih radionica, te turskim kovanim novčićima- akčama. Posuđeni predmeti imaju iznimnu kulturnu i povijesnu vrijednost i jedinstven su primjer pomorske trgovine na Sredozemlju između istočnog i zapadnog svijeta toga vremena. Hrvatska je kulturna publika ovu građu već imala prilike vidjeti na izložbi „Iznik - osmanska keramika iz dubine Jadrana“ u Zagrebu i Dubrovniku.

J.A.B.

Vodovod Dubrovnik dobio je građevinsku dozvolu za projekt odvodnje istočnog Orašca. Riječ je o projektu kojim se obuhvaća šire područje naselja Orašac, a predviđena je izgradnja razdijeljenog kanalizacijskog sustava putem kojeg će se otpadne fekalne vode dovesti do kanalizacijske crpne stanice "Orašac", odakle će se prepumpavati do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

U priopćenju za medije Vodovoda navodi se kako planirani sustav odvodnje čini 15 gravitacijskih kolektora ukupne dužine od cca 4 kilometra s pripadajućim revizijskim i priključnim oknima te kanalizacijska crpna stanica "Orašac", smještena između turističkog kompleksa Dubrovački vrtovi sunca i Jadranske turističke ceste, i tlačni cjevovod ukupne dužine 582 metra. Sustav je planiran za procijenjeni broj od 3500 korisnika.

"Vodovod Dubrovnik će ovaj projekt kandidirati na fondove EU, kao i pri Hrvatskim vodama te će po osiguranju novaca krenuti njegova realizacija." - navodi se u priopćenju.

DPP

Uzrok požara na automobilu koji je u Ulici Šipčine izgorio u noći s ponedjeljka na utorak, kako se navodi u izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanska, je "otvoreni plamen". Iz tih riječi razvidno je kako je automobil namjerno zapaljen. Također, u policijskom izvješću navodi se kako "u odnosu na ovaj događaj policija provodi kriminalističko istraživanje"

Podsjetimo, automobil marke "mercedes" u vlasništvu je 36 godišnjaka, a u gašenju požara šudjelovalo je šest vatrogasaca s tri vozila.

DPP

Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik jednoglasno je na današnjoj sjednici raskinulo predugovor s tvrtkom Dubrovnik International Cruise Port Investment, koncesionarom putničkog terminala u luci Gruž, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr član UV LUD-a Marko Potrebica.

- Upravno vijeće je ustvrdilo kako je sa 16. srpnjem 2016. godine istekao rok do kojeg je koncesionar trebao prihvatiti odredbe predugovora. Odluka je to kojom je Upravno vijeće poslalo poruku kako model po kojem je bila zamišljena izgradnja, kao i način upravljanja terminalom nije prihvatljiv.- kazao je Potrebica.

Odgovorio je i na pitanje ima li koncesionar nakon današnje odluke UV LUD-a pravo žalbe iz koje proizlazi i pravo na odštetu.

- Mi smo kroz našu odluku zaštitili nacionalne, ali i interese građana Grada Dubrovnika. Koncesionar ima pravo pokrenuti arbitražni postupak u Parizu, a njihova je stvar hoće li to učiniti ili ne. - rekao je Potrebica.

Kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, osim arbitražnog postupka koncesionar može podnijeti žalbu Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Iako izgleda kako je današnjom odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik zapravo zatvorena priča o izgradnji putničkog terminala u Gružu, Potrebica ističe kako od realizacije tog projekta ne treba odustati. No, naglašava, treba ga realizirati na posve drukčiji način.

- U Dubrovniku je potrebno izgraditi moderni terminal, to je moj osobni stav, ali mora biti sukladan GUP-u uz značajnu ulogu Grada i gradskih tvrtki.- rekao je član Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik Marko Potrebica.

Predsjednik Županijske organizacije SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije u priopćenju za medije reagirao je na jučerašnju Odluku Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnika raskidu predugovora s koncesionarom Dubrovnik International Cruise Port Investment.

Njegovo priopćenje pročitajte u cijelosti:

"U priopćenju za javnost članovi  UV LUD-a su istaknuli, kako su današnjom odlukom poslali snažnu poruku o zaštiti nacionalnih interesa i interesa Grada Dubrovnika da model izgradnje terminala nije dobar. 
Gospodo draga, 1995. donesen je zakon po uzoru na EU kojim je odvojeno upravljanje lukama od gospodarskog korištenja. Po tom zakonu lučke uprave  su koordinatori ili regulatori i ne grade suprastrukturu.
Od usvajanja odluke da se pripremi natječaj za koncesiju, pa do samog natječaja prošlo je više od 9 mjeseci. Za to vrijeme, kroz sve medije nebrojeno puta je  plasirana informacija o predstojećem natječaju ne bi li se privuklo zainteresirane. 

Projekt je također predstavljen brodarskim kompanijama   na “Venezia Terminal Passeggeri“ u Livornu i Royal Caribbean na sajmu u Miamiu. Nitko od tadašnjih vlasti u županiji koji su isti kao danas, nije se zainteresirao za projekt, i tražio zainteresirane investitore. Javio se samo jedan ponuditelj DICPI koji ispunjava uvijete natječaja. (Upravljaju sa 9 značajnih europskih luka za kruzing  turizam npr. Barcelona, Venecija).
U natječaju je u uvjetima sposobnosti ponuditelja  tražena određena stručnost i financije. Ovim se željelo dobiti pouzdanog partnera koji će biti kreditno sposoban i u mogućnosti izvesti projekt do kraja. Ostali uvjeti su definirani zakonom,  ali ništa nedostižno što se ne može naći, čak i u Dubrovniku ne idući dalje.

Natječaj je sukladno UPU raspisan za gradnju četiri objekta na lučkom području: putnički terminal za cruisere, trgovački centar s garažnim objektom, autobusni kolodvor,  iz čega je razvidno da su tri od četiri  sadržaja namijenjena potrebama Grada, njegovih stanovnika i turista i zato se išlo na cjelovitost.

Napominjem, kako je prostornim planovima jedini autobusni kolodvor planiran na lučkom području i ne vidim kako doći do njegove izgradnje bez natječaja za koncesiju.

Maro Kristić iz famoznoga Mosta, koji je u županiji bio rukovoditelj odjela za gospodarstvo, što je uključivao i pomorsko dobro,  kaže: “kako se Gradu treba dati da gradi“. Jedno mišljenje ima za struku a drugo za dnevnu politiku.

I na kraju, država sagradi luku i uloži 33 mil. €, provede natječaj da bi netko napravio na toj državnoj investiciji tražene objekte u vrijednosti 93 mil. €, koji većinom služe Gradu, a koji nije uložio niti kune u sve to, Grad ubere komunalni doprinos za ono što se gradi. Hrvatske ceste, koje su s druge strane ograde, urede zapadni pristup u Grad  (Grad  tu naplati komunalni doprinos). Izgradnjom terminala Dubrovnik postaje luka ukrcaja i tu ima povećanje prihoda i onda se nađu „pametni“ i sruše projekt, navodeći kako štite nacionalne interese i interese Grada Dubrovnika . Pametnom dosta." - navodi se u priopćenju predsjednika županijskog SDP-a Davora Penića.

DPP

Besplatni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra održan je danas u Kazalištu Marina Držića. Uz DSO stihove je recitirao i pjesnik Luko Paljetak. Također, DSO-om su ravnali britanski dirigent Colin Metters te Đelo Jusić.

Izvela se filmska glazba. Radi se o skladbama N. Rote iz "Kuma", J. Hornera iz "Titanika" te A.C. Jobima iz "Djevojka iz Ipaneme". Osim toga, mogla se čuti i djela Đ. Jusića, P.I. Čajkovskog, B. Brittena i C. Davisa.

Koncert je poklon TZ Grada Dubrovnika građanima.

V.S.

Međunarodni seminar orkestralnog dirigiranja kojeg organiziraju Dubrovački simfonijski orkestar i Koncertna direkcija Zagreb u suradnji s Fondom Lovro & Lilly Matačić, započeo je u ponedjeljak u prostoru Slanice. Seminar je namijenjen mladim i talentiranim dirigentima koji žele usavršavati svoje dirigentske vještine.

Ovogodišnji seminar u trajanju od šest dana vodit će priznati britanski dirigent i profesor dirigiranja Colin Metters. Godine 1983. osnovao je prestižni studij dirigiranja na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Londonu koji je s vremenom postao jedan od vodećih u svijetu. Colin Metters uživa međunarodni ugled vrsnog pedagoga te danas održava majstorske tečajeve u Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj, Australiji, Venezueli, Vijetnamu, Kini i SAD-u.

Ovo je druga godina da se ovakav seminar održava u Dubrovniku, a sudjeluje maksimalan broj polaznika. Između dvanaest sudionika, petoro ih je iz Hrvatske, dvoje iz Velike Britanije, dvoje iz Srbije te po jedan iz Poljske, Francuske i SAD-a.

Na seminarskom programu izvode se djela F. B. Mendelssohna, B. Brittena i W. A. Mozarta, a završni koncert seminara na kojem će publika imati priliku vidjeti stečena znanja sudionika seminara, održat će se 18. veljače u crkvi Male braće. Početak koncerta je u 20 sati, a ulaz je besplatan.

R.R.

Uzalud opetovane molbe župana Nikole Dobroslavića i dojučerašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, za sada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još nije izdalo lokacijsku dozvolu za izgradnju Centra za gospodorenje otpadom u Lučinom razdolju. Centra, koji je jedina prava garancija da Dubrovnik neće doživjeti katastrofalan scenarij po pitanju zatrpanosti smećem, u kontekstu svih događanja oko Grabovice, koja se zatvara krajem travnja.

Dakle, stvar je jednostavna. Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović od početka je opstruirao projekt, vjerujući kako centri za gospodarenje otpadom nisu dobro rješenje. Njegova razmišljanja možda su pogrešna, ali ajde objašnjavaju zašto je projekt toliko dugo stajao u ladicama ovoga ministarstva.

No, još početkom siječnja Vlada je prihvatila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. do 2022. godine, koji nije zaobišao CGO u Lučinom razdolju. Dakle, od tog trenutka nije bilo prepreke da Ministarstvo izda i lokacijsku dozvolu, koja je inače ishodovana od drugih resornih ministarstava, a i sam projekt dobio je pozitivno mišljenje Europske unije te bi se uostalom i financirao s EU sredstvima.

Dubrovniku gori pod nogama, pitanje je koliko su uopće građani svjesni kakve su moguće posljedice zatvaranja Grabovice. U redu, pronalazi se rješenje o lokaciji na koju bi se otpad privremeno odvozio, no sve su to improvizacijske mjere jer je jedino pravo dugoročno rješenje Lučino razdolje.

Na nedavnom sastanku oko Grabovice na kojem su sudjelovale sve zainteresirane strane, dakle župan Dobroslavić, povjerenica Nada Medović, ali i predstavnici općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje, rečeno je kako je Lučino razdolje zapravo jedino moguće rješenje i kako je ustvari nužno maksimalno ubrzati proces.

No, netko bi povjerovao da će se proces zaista i ubrzati da se važnost žurnog izdavanja lokacijske dozvole ne spominje već više od godinu dana pa se postavlja pitanje koliko će se još i dugo čekati?

Nažalost, sve je tako na volju i izbor jednog ministarstva i čovjeka, dok posljedice tako sporog sustava po Dubrovnik i županiju u kontekstu svega navedenog mogu biti itekako kobne.

Oni koji znaju reći će da pretprogram Dubrovačkih ljetnih igara, predstavljen na Kandeloru, nikad nije bio skromniji. Logično, zbog neusvajanja proračuna drugačije nije niti moglo pa tako tu recimo nema niti opere "Tosca" koja je trebala biti ishodište 68. Igara. Kakav će biti konačni program ostaje za vidjeti, ali zapravo za sve to vrijeme odigravaju se puno intrigantnije igre oko Igara, one kadrovskog karaktera.
Naime, prije svega u kontekstu minulih parlamentarnih izbora, ali i predstojećih lokalnih, zanimljivo će biti vidjeti hoće li Ivana Medo Bogdanović ostati ravnateljica, dok su v.d. intendanta Mladenu Tarbuku, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr dani već odbrojani.

Sredinom travnja istječe mandat Ivani Medo Bogdanović. Procedura je takva da Upravno vijeće Dubrovačkih ljetnih igara tada raspisuje natječaj pa Gradsko vijeće nakon svih obavljenih procedura imenuje ravnatelja. Pošto, dakako, nema Gradskog vijeća, trebat će se pričekati na formiranje novoga. U praksi to znači da Medo Bogdanović ostaje na čelu Igara sve do samog završetka Festivala, budući da nije vjerojatno kako će se za vrijeme Igara  vijećnici odlučiti zamijeniti ravnateljicu.

U dubrovačkim kulturnim krugovima može se čuti kako Medo Bogdanović, inače imenovana 2013. godine, zaslužuje da joj se produži mandat budući da je zbog porodiljnog dopusta odradila tek dvije festivalske sezone. Jasno, njena sudbina ovisi i o rezultatima lokalnih izbora.

Jednako tako u kulturnim i političkim krugovima neveliko se govori kako je bivša saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica "pikirala" poziciju ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara. Dobro, nazočila je na predstavljanju pretprograma Igara, neki će reći da je to normalno jer je ionako članica Upravnog vijeća Dubrovačkih ljetnih igara. No, ako je išta jasno, onda je jasno da članovi upravnih vijeća raznoraznih ustanova u kulturi i ne običavaju pohoditi ovakva događanja osim ako ne moraju. Recimo, primjera radi, članicu Upravnog vijeća Dubrovačkog simfonijskog orkestra Ivanu Brnin neće se vidjeti na "pressicama" ili koncertima DSO-a.

I dok izbor ravnatelja ovisi prije svega o rezultatima izbora, oko intendanta stvari su nešto jasnije, samim tim što o imenovanju intendanta odlučuje Ministarstvo kulture, u kojemu su politički odnosi nakon rujanskih izbora već definirani.

Sadašnji v.d. intendanta Mladen Tarbuk tako navodno nije i po ukusu vladajućih. Njemu je mandat istekao, no ministrica Obuljen Koržinek imenovala ga je vršiteljem dužnosti do kraja ovogodišnjeg festivala, kako bi se isti mogao normalno odvijati.

Sam Tarbuk u prošlogodišnjem razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr istaknuo je kako bi volio odraditi još jedan mandat. Tarbukovi argumenti su financijski pokazatelji, no čini se da je za ovu poziciju dugačak red koji ide sve do Zagreba.

Kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, u Zagrebu na intendanta pretendira nekoliko imena. Šuška se tu o imenu Ane Lederer, inače bivše zamjenice ministra Zlatka Hasanbegovića. Radi se o prvoj ženi intendantu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja je na toj poziciji 2004. godine, navodno iz kuhinje Iva Sanadera, upravo naslijedila Tarbuka. Upravo je tada Lederer javno Tarbuka prozivala za ostavljen golemi dug.
Također, u kontekstu intendanta barata se i imenom dramaturga Hrvoja Ivankovića, inače rođenog Dubrovčanina koji je sredinom devedesetih i radio u KMD-u. Upravo je on nedavno baš u Festivalskoj palači predstavio knjigu "Držić na Igrama".

No, u izvorima bliskih Ministarstvu kulture može se doznati kako postoji tendencija da jedna osoba bude i ravnatelj i intendant u jednome. Možda se tu radi zapravo o najboljoj, ali i najjeftinijoj opciji. Dakako, tada bi se imenovali ravnatelji glazbenog i dramskog programa, odnosno oni koji bi trebali zamijeniti Mani Gotovac i Mladena Janjanina, a mladi dirigent, rođeni Imoćanin Ivan Repušić, spominje se kao najizgledniji nasljednik Janjanina, a na toj poziciji već je jednom i bio u vrijeme Ivice Prlendera.

U svakom slučaju, ne bi to bilo prvi put da je jedna osoba i ravnatelj i intedant, tako je uostalom bilo za vrijeme Ivice Prlendera.  Možda je upravo uz završetak mandata Ivane Medo Bogdanović, ali i onaj Mladena Tarbuka, sazrelo vrijeme za "2u1" osobu na čelu Dubrovačkih ljetnih igara.

Ostaje tako samo pomalo i nelogično zašto se tu, eto osim Ivankovića, ne barata s imenima bliskima Gradu, no čini se da je to dio stare, iako i izlizane priče o Dubrovačkim ljetnim igrama koje se vode iz Zagreba.

Danas je Valentinovo. Odavno, ako je ikad i bilo, Valentinovo nije istinsko slavlje ljubavi i zaljubljenosti već se radi o komercijaliziranom blagdanu, gdje se sve prodaje u obliku srca, od čokolada, bombonijera, nakita i parfema. Budući da je komercijalni aspekt Valentinova, dakle ime i prezime ispraznosti ovoga dana, ostaje samo za zapitati se kakve su ustvari reperkusije tog i takvog slavlja nečega nedvosmisleno nametnutog?

Na ova pitanja za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su teolog Šime Zupčić i psiholog Josip Lopižić.

ZUPČIĆ: TREBA IZBJEGAVATI KONZUMERIZAM

Uvodno, Zupčić rekao je više o povijesti samo obilježavanja blagdana.

- Kako bih Vam dao što kvalitetniji odgovor na Vaša pitanja, evo uvodno par rečenica profesora Inoslava Beškera o sv. Valentinu: "Prema dostupnoj literaturi, postoji više legendi o svetom biskupu Valentinu. Prema njima, car Klaudije II. Gotik (268-269) zabranio je Rimljanima da se žene, smatrajući da će neoženjeni biti bolji ratnici. Biskup Valentin ih je ipak ženio, pa ga je car dao kamenovati i odrubiti mu glavu, 14. veljače 269. godine. Biskup Valentin je, kažu dalje, imao običaj da mladima koji mu dođu na blagoslov pokloniti ružu iz svog vrta, a njih je dolazilo sve više, pa je biskup odlučio vjenčavati samo jednom godišnje, baš 14. veljače. No, najveći dio tih legendi nema uporišta i izmišljene su uglavnom nedavno. U Martirologiju, a ni u drugim dokumentima vezanima bilo uz kojega Valentina (jer više je Valentina) – nema ničega što bi upućivalo bilo na kakvu vezu sa zaljubljenima ili ičim sličnim. Jedina je veza što se sv. Valentin iz Ternija obilježava baš 14. veljače, jer Martirologij tvrdi da je na taj datum smaknut, u doba cara Klaudija.- govori Zupčić.

Dodaje, kako je "iz svega navedenog, jasno je da je riječ o drukčijoj vrsti komercijalizacije od onog što vezujemo uz komercijalizaciju npr. Božića, gdje se „crkveni" blagdan nadopunjuje svjetovnim elementima".

- Naime, blagdan sv. Valentina nije bio prvo neka „crkvena" proslava ljubavi i zaljubljenosti, koju je onda društvo „komercijaliziralo", već je od samog početka riječ o svjetovnoj proslavi koja je „posudila" jednog sveca za upotpunjenje te proslave. Zašto je baš „uzet" sv. Valentin, teško je razjasniti, s obzirom na to da je zasigurno bilo drugih svetaca koji bi više odgovarali ovom blagdanu, npr. oženjenih svetaca i svetica, ili čak bračnih parova, koje je Crkva proglasila svetima. - dodao je Zupčić.

No, on ne smatra lošim da se "na također izvanjski i svjetovan način obilježava ljubav i zaljubljenost".

- Dakako, kao i za sve ostale proslave, treba pokušati što više izbjegavati materijalistički mentalitet i konzumerizam, te poruku svake proslave živjeti ne samo u tom danu, već se truditi da sve ono vrijedno i pozitivno na što određena proslava podsjeći, u ovom slučaju na ljubav, prenijeti i na svakodnevicu. - objasnio je.

- Ako će muž i žena, potaknuti Valentinovom, taj dan npr. naći više vremena za predah od svakodnevnih poslova, jedno drugom pokloniti možda bombonijeru, kao znak pažnje, te otići na večeru, našavši vrijeme samo za sebe, poslušavši jedno drugo s više pažnje nego to inače rade, a onda nakon ovog dana pokušati to i češće raditi, odnosno nalaziti više vremena jedno za drugo), onda i taj „komercijalistički element" Valentinova se može, u jednom svom dijelu, „iskoristiti" na pozitivan način. Dakako, ako će to ostati samo na ruži ili bombonijeri, zato što tako nalaže običaj, onda to nema smisla, tj. riječ je o čistom komercijalizmu. - istaknuo je Zupčić.

LOPIŽIĆ: BLAGDAN SE PRETVARA U ROBU

Psiholog Josip Lopižić, inače i predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, rekao je kako za Valentinovo može reći sve što i za druge blagdane koji su komercijalizirani.

- Ništa tu nema novoga pod kapom nebeskom. Komercijalizira se Božić, komercijalizira se blagdan Svih svetih, komercijalizira se tako i Valentinovo. Rekao bih da tu imamo i nove blagdane. Recimo, u Sjedinjenim državama "Halloween", "Thanksgiving day"... Ne znamo što nas još čeka! Imate i sve više poruka, tekstova na Internetu, na društvenim mrežama koji govore o tome kako preživjeti Božić, kako preživjeti Valentinovo, kako ostati normalan u vremenu kad jedna skupina ljudi slavi, a vi recimo ne možete slaviti, ne osjećate se dobro... Osamljeni ste ili na koncu nemate novaca za kupovati kojekakve poklone. - rekao je Lopižić.

- Mediji, izlozi, cjelokupni ambijent u kojem živite preplavljen je različitim nametljivim slikama reklama i poziva. Blagdan se pretvara u robu. Ono što treba napraviti je oduprijeti se tom nametanju iza kojega je u pozadini prodaja i komercijalizam. - riječi su psihologa Lopižića.

Istaknuo je kako u pozadini svega toga "nije vrijednosni sustav".

- Ako mi imamo naš vrijednosni sustav ugrađen, a ako smo zrele ličnosti i osobnosti, imat ćemo ga ugrađenoga, radit ćemo jedan svjesni odabir. Stoga, Internet, televizija ili fiktivne reklame je nešto što definitivno ne treba odabrati i treba imati jasnu, čvrsto definiranu vlastitu poziciju, a naše svjesne odabir trebamo njegovati.Dakle, zanemariti ono što osjetimo kao strano i ono što nam ne pripada. Treba se oduprijeti komercijalizaciji, a njegovati ono što nas čini boljim čovjekom, što nam zaista jedan blagdan čini lijepim, ugodnim i sretnim. - zaključio je predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Josip Lopižić.