Protekli tjedan razmahali su se iz Centra 112 upoznavajući dubrovačke mališane sa sustavom zaštite i spašavanja. Šteta samo što im ni ove godine nisu mogli prezentirat kako rade sirene i što koji zvuk znači.

Davor Mladošić

Programe Noći muzeja 2017. u Dubrovniku je posjetilo više od 14 tisuća ljudi, izvijestio je u subotu organizator toga kulturnog događanja, Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) u svome završnom izvješću.

Dakle, što se tiče dubrovačke Noći muzeja, najviše posjeta zabilježili su Umjetnička galerija Dubrovnik s više od četiri i Dom Marina Držića sa skoro četiri tisuće posjetitelja, dok i druge ustanove bilježe sasvim lijepe brojke. No, povlači to za sobom neka druga pitanja. Zašto, prema ovom modusu, u velikim turističkim središtima poput Dubrovnika muzeji nisu otvoreni i preko noći?

Jasno, Noć muzeja definirana je već kao vrhunska manifestacija pa su i ovakve brojke logične, uostalom postoje i programi posebno pripremljeni za ovu prigodu pa je logično da će oni za sobom povući i posjetitelje. No, no dojam je kako ne bi trebalo puno da ljeti upravo muzeji budu generator dubrovačke turističke ponude.

Noćni život nije dobar, a i ne može biti budući da je u stalnom sukobu sa stanovnicima povijesne jezgre. Tu postoje razlike koje ne moguće pomiriti. Sve što u Gradu tako radi, ne računajući Revelin, je par kafića do jedan ili dva ujutro. Noćni život izvan povijesne jezgre? Nešto za što bi trebalo puno planiranja i što ne ide preko noći.

U tom slučaju, trebalo bi možda pronaći potpuno novi modus, a to je upravo otvaranje muzejskih vrata u noćnim satima. U tom smislu, pohvalna je i sugestija dosadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića o osvjetljavanju zidina za noćne obilaske. Sve to skupa bio bi jedan potpuno novi zamah uz koji brojni turistički gosti bi konačno pronašli zanimaciju u večernjim satima, a nepotrebno je i govoriti o zaradi koja bi se slijevala u gradsku blagajnu.

Jasno, sve to treba organizirati i oformiti, tim strancima uistinu nešto i ponuditi. Ali, računica je jednostavna. Onaj pravi noćni život, kao u drugim turističkim središtima je skoro pa nemoguć, pak za drugu vrstu ponude Grad ima infrastrukturu koju je tako potrebno samo drugačije formulirati, a pogotovo ima i status kulturnog središta pa će ponudu biti lakše i iskomunicirati.

Rezultati posjeta s Noći muzeja govore upravo da kvalitetno odrađen posao uvijek privuče goste, samo je u ovom slučaju sve to potrebno prilagoditi drugačijoj ciljanoj publici, koja će u suprotnom ostati osuđena na besciljno lizanje sladoleda na Stradunu.

Inicijativa Srđ je naš dokazala je pred sudovima nezakonitost još jedne odluke na kojoj se temelji projekt apartmanizacije Srđa, navodi se u priopćenju GI Srđ je naš.

Izjave navedene u priopćenju prenosimo u cijelosti:

„Jučer, 10. veljače 2017. godine, po tužbi Zelene akcije na upravnom sudu u Splitu poništena je lokacijska dozvola za projekt apartmanizacije Srđa pod krinkom golf resorta. Nakon ukidanja odluke o povećanju obuhvata projekta na Srđu sa 100 na 310 hektara, poništenja rješenja o prihvatljivosti za okoliš te sada poništenja i lokacijske dozvole stvorili su se svi uvjeti za brisanje ovog projekta iz prostornih planova. Iznimno je bitno napomenuti da je incijativa Srđ je naš predanim i napornim radom nezakonitost svih navedenih odluka dokazala pred hrvatskih sudovima čime je omogućeno da se odustane od ovog projekta bez straha od plaćanja odštete tzv. investitoru.
Ignoriranje ovih sudskih odluka, a naročito odluke Visokog upravog suda o ukidanju povećanja obuhvata zahvata na Srđu, otvorilo bi mogućnost za odštetne zahtjeve tzv. investitora. Toga naročito treba biti svjestan župan Dobroslavić koji unatoč svim sudskim odlukama i dalje gura ovaj projekt u izmjenama prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje su upravo u tijeku. Sad kad je već izvjesno da će se kad-tad odustati od ovog špekulantskog projekta u rukama župana Dobroslavića je odluka na koji način će se to dogoditi- uz štetu građanima ili bez štete za građane. Ako župan bude poštovao sudske odluke štete za građane neće biti. - rekao je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

„Posljednjih tjedana bili smo svjedoci jačanja agresivne, prljave kampanje tzv. investitora u projekt apartmanizacije Srđa kojom je vršen pritisak na državna tijela i sudove. U naručenim člancima jednostrano i paušalno se prijeti tužbama državi i špekulira s traženjem odštete ukoliko se ne realizira projekt na Srđu. U stvarnosti sa svakom sudskom odlukom kojom se dokazuje nezakonitost postupanja u slučaju ovog projekta sve više se pokazuje neutemeljenost takvih prijetnji. Ovaj trenutak je prekretnica za Dubrovnik- sada se odlučuje hoće li poviše Dubrovnika niknuti novi betonski grad za čiju bi infrastukturu stotine milijuna kuna platitili građani, ili ćemo ovaj projekt odbacti, a prostor Srđa sačuvati za građane Dubrovnika.
Župan Dobroslavić u izmjenema prostornog plana mora poštovati odluke Viskog upravnog suda i ovaj i ovakav projekt na Srđu brisati iz prostornog plana. Nezakonitost u njegovoj realizaciji dokazana je i u drugim sudskim postupcima, a njegovu štetnost pokazala je i strateška studija utjecaja na okoliš koja je rađena za potrebe izmjena ovog prostornog plana. Konačno je vrijeme da se počne slušati struka i argumenti, a prestane s političkim povlađivanjem građevinskim špekulacijama.“ - zaključio je Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš.

DPP

Nada Medović već je puna dva tjedna povjerenica Vlade RH za Grad Dubrovnik, ali iz Vlade kao ni od Povjerenstva za sukob interesa još nema odgovora na novinarske upite portala Dubrovnikpress.hr o tome je li povjerenica Medović u sukobu interesa s obzirom da njen suprug Zdenko Medović, zaposlenik Grada, s Gradom vodi sudski spor u kojem potražuje odštetu od navodno nekoliko stotina tisuća kuna.

Šuti i predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov od kojeg je također zatraženo mišljenje o imenovanju Nade Medović, ni od njega ni traga ni glasa nakon upita.

Sasvim je jasno da, ako već u šlampavim zakonima možda i ne postoji ograničenje u ovakvim slučajevima, imenovanje Nade Medović nije moralan čin Vlade HDZ-a i Mosta, pa je stoga zapravo i teško očekivati odgovor. Što bi u tom odgovoru uopće Petrov ili PR-ovci iz Vlade mogli napisati osim: "Mi smo papci!" Stoga nisu ni odgovorili. Ne čudi ni to što nema odgovora iz Povjerenstva za sukob interesa, nisu spremni gristi ruku gazde Boža i Andreja koji ih hrane.

Uostalom, ova Vlada HDZ-a i Mosta već je navikla novinare mnogobrojnih medija da ne odgovaraju na upite, osim kad im to odgovora i onim medijima koji idu niz dlaku HDZ-u i Most-u, a a nedavno im se pridružila i predsjednica K.G.Kitarović.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u ponedjeljak će obići objekt „Mladost“ u Kuparima namijenjen za smještaj granične policije, a tom prilikom ministar će obići i brod „Željko Raguž“ koji će biti usidren na mulu u Srebrenom, a ime je dobio po poginulom pripadniku Specijalne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.  

Obnova objekta „Mladost" u Kuparima za smještaj službenika granične policije, kao i nabava broda financirani su sredstvima iz tzv. Schengenskog instrumenta.

D.M.

Predsjednik Instituta za more i priobalje Nenad Jasprica u priopćenju za novinare obavijestio je o zaključcima donesenim na sjednici Znanstvenog vijeća Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, čiji je on inače predsjednik. Naime, na sjednici Vijeća raspravljalo se o najnovijem Prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) i Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ.

"Još jednom napominjeno županijskim vlastima i javnosti kako je cjelokupna hrvatska znanstvena i stručna zajednica okupljena u HAZU na tematskom okruglom stolu još 2014., a na temelju prethodno podastrijetih znanstvenih činjenica i provedene rasprave, donijela zaključke kako je Malostonski zaljev izuzetno vrijedna prirodna baština Republike Hrvatske te da su prijedlozi izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ (iz 2013.) izuzetno štetni za ekosustav mora u Malostonskom zaljevu i suprotni Zakonu o zaštiti prirode. Podsjetimo, radilo se o planu uvrštenja dvije turističke zone u Dubi Stonskoj na ukupnoj površini 13 ha i kapaciteta 550 kreveta.

Suprotno mišljenju struke, na koje se mnogi tako često pozivaju, ali samo kada im ono ide u prilog, Skupština DNŽ je i formalno, skoro pa jednoglasno, uvrstila te zone u Prostorni plan DNŽ u lipnju 2016.

Ovih dana nanovo svjedočimo napadu na taj osjetljivi prostor. Novim Prijedlogom Izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ, otvara se i treća turistička zona na Planikovcu (brdu iznad bivšeg graničnog prijelaza u Bistrini) gdje se na površini 5 ha planiraju izgraditi turistički objekti s još dodatnim kapacitetom 400 kreveta, čime bi ukupni broj kreveta u Malostonskom zaljevu bio 950.

Predviđena turistička zona na Planikovcu nalazi se na istom prostoru na kojem se planira i melioracija krša, tj. prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade. Posljedice ostvarenja takvih planova bit će pogubne po uzgoj kamenice u Malostonskom zaljevu. Ne zaboravimo da su kopno i more u Malostonskom zaljevu jedinstvena cjelina i zbog toga je država, osim mora, visokim stupnjem (posebni rezervat) zaštitila i njegov kopneni dio.
Postavljamo pitanje DNŽ kako ovako zamišljena zaštita (?!) može biti u funkciji razvoja i zapošljavanja te još jednom apeliramo na tamošnje vlasti, da svoj razvoj i ulaganja u turističku infrastrukturu planiraju na južnim obroncima Pelješca (za pelješke općine) i izvan zone Malostonskog zaljeva (za općinu Dubrovačko primorje). Očito je da, a i sukladno izjavama tamošnjih školjkara, županijske i lokalne vlasti nastoje postupno kroz kontinuirane ciljane dopune prostornih planova, jednu profitabilnu i jedinstvenu gospodarsku granu s višestoljetnom tradicijom (školjkarstvo) vezanu za rijetku i vrijednu prirodnu baštinu, zamijeniti jednom sveprisutnom (turističkom) kojoj tamo nikako nije mjesto." - piše u priopćenju ravnatelja Instituta za more i priobalje Nenada Jasprice.

Papa Franjo ponovo se očešao o Međugorje, odnosno tamošnje navodno ukazanja Gospe. Govoreći o svetkovanju Majke Isusove u Latinskoj Americi, papa se neizravno dotakao i Međugorja, dodavši kako "ondje štuju Gospu, ali “pravu", a ne Gospu na čelu poštanskog ureda koja svaki dan šalje novo pismo".

Dodao je i kako "moda Gospe superzvijezde, koja stavlja sebe u središte kao protagonisticu, nije katolička”. I nije mu to sve prvi put. Tako je jednom prilikom i izjavio: "Ne može to tako. I još žive od toga. To nije kršćanska vjera. Posljednja Božja riječ se zove Isus Krist i ništa više od toga." U svakom slučaju papa Franjo eto i ne gotivi Međugorje i njegov fenomen.

Skalin po skalin ukazanje Gospe u Međugorju skrenulo je iz sfera duhovnosti u svjetovni aspekt, što u sekularnoj državi poput Hrvatske otvara sasvim nova sociološka pitanja i praktički stvara nove podjele. Nije slučajno papa Franjo, koji je u problematiku očito duboko zaronio, osnovao i posebno povjerenstvo koje za cilj ima istražiti ovaj fenomen.

I uistinu, Gospa u Međugorju, lijepo je udešena po ukusu Hrvata, sveprisutna, praktički na svakom međugorskom pragu da sada stasaloj djeci iz 1981. poruči nešto. I ta histerija oko Gospe u ovom mjestu ono je što izgleda smeta mudrom, ali i nepredvidivom Argentincu. Njemu kao da je svejedno što se dogodilo te 1981. godine, odnosno njemu kao vjerniku jasno je kako se Gospa itekako eto može ukazati. Baš zato, Jorge Mariu Bergogliu nije toliko važno je li se Gospa uistinu ukazala jer on startno niti ne sumnja u sve ono Bogu moguće.

Njemu, kao osobi koja vjeruje da je moguće, baš zato smeta uloga Gospe u svemu onome što je uslijedilo nakon te 1981. Njemu smetaju brojna druga ukazanja, kao i politiziranje te Gospe, kao i njezina eksploatacija u onom turističkom smislu uz koju Gospa dobiva uloga nekakvog Elvisa Presleya u ovom Las Vegasu za potrebite. Vjerojatno ga nerviraju plastične i glinene petparačke figure Bogorodice u tom mjestu, kao i atmosfera vjerske palanke koju će osjetiti svatko dovoljno razborit tko je jednom posjetio ovo mjesto u Općini Čitluk.

I zapravo, za Hrvate dobro je da se pojavio papa Franjo koji ih spušta u realnost i pokušava im širiti zjenice jer nema veće rane od zatucanosti jednog naroda, čemu je Gospa u Međugorju zbog svega navedenog postala sinonim.

Iako crkveni vjerodostojnici u Hrvatskoj Međugorje stavljaju na određeni pijedestal hrvatske svetosti, jasno je zašto netko poput pape Franja toliko oklijeva s cijelom pričom i zašto, u stvari, uvijek iznova, dokazuje tko je gazda u kući međugorskih iluzija.

Studenti po završetku studija teško pronalaze posao, a poslodavcima opet nije lako opstati u vremenima ekonomske krize, uz obvezu da se razvijaju i zapošljavaju potrebne kadrove.Jedno od rješenja za završene studente je i samozapošljavanje – tj. umjesto obilaženja tvrtki i institucija s molbama za posao, nalaženje svoje niše i pokretanje vlastitoga posla. Upravo je to i tema ovogodišnjega, 4. Dana karijera Sveučilišta u Dubrovniku.

„Kako pokrenuti vlastiti posao?“ tema je 4. Dana karijera Sveučilišta u Dubrovniku, koji će se održati u četvrtak u sveučilišnoj zgradi na Lapadskoj obali.
Poslodavci, među kojima su ove godine većinom privatni poduzetnici, prenijet će studentima svoja iskustva s tržišta rada. Pokušat će ih ohrabriti svojim primjerima uspješnosti, ali im i skrenuti pozornost na sve poteškoće s kojima su se susretali. Uvodna panel-diskusija tako će ove godine okupiti: poduzetnika i investitora Sašu Cvetojevića, voditelja ljudskih resursa tvrtke „Rimac automobili“ Acu Momčilovića, vlasnicu agencije „Ciceron komunikacije“ Mirelu Španjol Marković, vlasnika uspješne tvrtke „Locodels“ Stevicu Kuharskog i direktoricu Razvojne agencije Grada Dubrovnika Andreu Novaković. Panel će moderirati Ana Šimunović iz „Ciceron komunikacija“.

Aco Momčilović, voditelj ljudskih resursa tvrtke „Rimac automobili“, smatra kako veza između sveučilišta i poslodavaca mora biti puno jača, a suradnja potpunija.
- Tek smo na putu da dođemo do simbioze koja postoji u zapadnim zemljama, na dobrobit i akademske zajednice i poslodavaca. Poslodavci polako prepoznaju potrebu da budu prisutni i da komuniciraju s najboljim studentima i prije završetka samoga studija. Suradnja mora postojati, jasno, radi dugoročne koristi za tvrtke, koje će lakše doći do najboljih kadrova, ali jednako tako i radi općeg dobra, pa i rada na kvaliteti i osvješćivanju studenata uz pomoć sličnih akcija. Na događanjima visokih učilišta često sudjelujemo, pa smo prošle godine osvojili i nagradukoju dodjeljuju upravo studenti - Zlatni indeks,i to u dvije kategorije. - rekao je Momčilović.

O većoj potrebi povezivanja sveučilišta i gospodarstva govori i Saša Cvetojević, poduzetnik i investitor.
- Suradnja znanstvenog i poslovnog sektora u Hrvatskoj nešto je o čemu mnogi govore. Suglasni smo kako nam je to potrebno, no u stvarnosti su vrlo rijetki primjeri u kojima takva suradnja postoji, a posebice da je zadovoljavajuća za obje strane. Poslovni sektor ima velike potrebe za inovacijama, kako onima tehničkim, tako i inovacijama u poslovnim modelima. Zbog toga, potreba je suradnje na području i STEM-a, ali i društvenih znanosti. Da bi se suradnja realizirala, treba komunicirati i definirati polazne osnove, te predstaviti poslovni sektor i njegove mogućnosti i studentima i nastavnicima, a za to su idealni susreti poput Dana karijera.

Nakon uvodne panel-diskusije, studenti će se podijeliti po odjelima i vlastitim interesima i slušati stručnjake iz svojega područja studija. Ukupno pet panel-diskusija privući će brojne poslodavce iz Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire, koji će, uz to što će studentima pokušati pomoći u razvoju karijere, imati priliku i s njima razgovarati individualno, te one najbolje odabrati za stručnu praksu ili zaposlenje.
Program Dana karijera uključit će i radionicu o biznisu i prodaji. Na kraju programa Mirela Španjol Marković promovirat će knjigu Moć uvjeravanja. Zajedno s promotorima knjige, autorica će studentima prenijeti bogato iskustvo u javnim nastupima, a za njih posebno, kako se dobro predstaviti budućim poslodavcima, kako izbjeći tremu i biti poželjan kandidat za zaposlenje.

S.B.

O mostu koji bi trebao ići preko Omble najviše riječi je bilo na današnjem javnom izlaganju Strateške studije utjecaja na okoliš Glavnog plana prometa Funkcionalne regije južna Dalmacija i nacrt Glavnog plana prometa Funkcionalne regije južna Dalmacija.

Javnim izlaganjem moderirala je voditeljica odsjeka za zaštitu okoliša DNŽ Branke Martinović-Vuković.

Sam prometni plan predstavio je Ivica Banović iz tvrtke Trames. Rekao je" kako je cilj do 2030. napraviti "Most Pelješac-Pelješac-Doli, brzu cestu Dubrovnik (Osojnik)-Čilipi, ali i modernizaciju pelješke ceste od pristupnih cesta Pelješkog mosta do buduće trajektne luke u Perni".
Naveo je kako je i cilj povećanje prihvatnih kapaciteta Zračne luke Dubrovnik na čemu se, kako je dodao, "već počelo raditi". Do 2040. godine cilj je realizirati sve projekte koji sada predstavljaju problem za promet ove regije. Radi se tu o izgradnji novog mosta preko Neretve, novog koridora brze ceste prema Pelješkom mostu. Naveo je kako je do 2040. potrebno rekonstruirati i magistralu na području Grada Dubrovnika i Općine Dubrovačkog primorja.
Božica Šorgić iz tvrtke Oikon predstavila je samu Stratešku studiju utjecaja na okoliš. Navela je kako "za cestovnu poveznicu Osojnik-Čilipi zbog mogućih značajnih negativnih utjecaja na ciljeve na očuvanja ekološke mreže Viline špilja predlaže se prometno rješenje kojim će se zaobići ovo područje".
Predsjedniku Udruge branitelja Dubrovnika Marku Mujanu najviše je zasmetalo "inzistirano rješenje brze ceste od Osojnika preko izvorišta rijeke Omble preko koje bi tako išao most". Kazao je da tu postoje opasnosti i po ekologiju i za životinje s ovoga područja. Dodao je kako se radi "o prstu u oko svim stanovnicima Rijeke dubrovačke jer je to katastrofa". Predložio je da cesta ide od Osojnika do Mosta.

Marko Bašić iz tvrtke Trames odgovorio mu je kako se tu ne radi o prometnom rješenju nego o predloženom koridoru.

- Sada prometnica prolazi uz rijeku na nižem mjestu. I tu nije riješena odvodnja, imate odlijevanje otpadnih voda u samu rijeku... Izgradnjom novog mosta dobili bi sustav odvodnje i pročišćivača i smanjio bi se utjecaj na okoliš. - rekao je Bašić, a Mujan mu je odgovorio kako "nije niti blizu u pravu".

Ispred Građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike govorile su sestre Katarina i Ljubica Matović. Katarina Matović je pitala Marka Bašića je li zna da se radi o zaštićenom području i da je tu Vilina špilja.

Kazala je i kako je nečuveno da tu ne postoji alternativno rješenje.
- Meni je suludo da netko radi takav most! - rekla je Matović, dodajući da je taj krajolik zaštićen od 1964. godine.

Pak, Marka Bašića je Ljubica Matović pitala je li ikad bio u Rijeci dubrovačkoj dok je pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze Miha Baću pitala što " on kao netko rodom iz Rijeke dubrovačke misli o ovome planu". Baće je odgovorio kako se slaže da bi možda trebalo pronaći drugo rješenje.
Inače, na ovu temu je govorio i direktor Županijske uprave za ceste Nikša Konjevod koji je kazao "kako je alternativa cesta južnim padinama Srđa", ali je i istaknuo kako nije siguran je li se ona može realizirati.

Iz Gradskog kotara Komolac govorio je Marin Pavlović, baziravši se također na ovu dionicu koridora.
- Opće je poznato da je ovo područje bogato izvorištima pitke vode. Taj krški ekološki sustav predstavljaju prirodne vrijednosti od međuanrodnog značaja. Neshvatljivo kako je to izrađivačima palo napamet da rade baš na toj trasi? I tu bi trebao biti tranzitni promet Grčke, Srbije, Makedonije, Kosova? Je li to potreba? Naravno da nije. Što se problema buke tiče, ona je i u teoriji nerješiva, a kamoli u praksi. Trebalo bi raditi drugi most pokraj Mosta dr. Franja Tuđmana! Iste bi bio dužine kao ovaj most koja se spominje od 530 metara, a investicijski je jeftnije. - rekao je Pavlović.

Ispred dubrovačkog UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Erna Raguž-Lučić rekla je kako se i njezina glavna primjedba odnosi na ovu dionicu brze ceste.
- Dionica se nikad nije nalazila u prostornim planovima. Također, jasno je kako ovaj plan ne razmatra detaljno trasu nego da daje koridor. Cilj je bio da procijeni varijantna rješenja. Naši sugovornici dali su nam do znanja da su bile moguće i druge varijante, no županijski Prostorni plan uvrstio je samo ovu varijantu. Mislim da se to treba pojasniti. - objasnila je Raguž-Lučić .

Javno izlaganje održano je u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze. Javna rasprava traje do 2. ožujka.

Proslava 12. međunarodnog Dana obitelji i Dana braka u Dubrovačkoj biskupiji upriličena je u subotu, susretom obitelji u dvorani sv. Ivana Pavla II. nakon kojeg su se sudionici u procesiji uputili do crkve sv. Ignacija gdje su sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Na početku programa u dvorani okupljene je pozdravila predstojnica Ureda za pastora braka i obitelji Dubrovačke biskupije mr. Vikica Vujica, u prigodnoj katehezi rektor crkve sv. Vlaha msgr. Toma Lučić ispričao je kako je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku istaknuvši kako su ljudi Bogu najviše slični upravo po ljubavi jer svaki roditelj kad vidi svoje novorođenče ima potrebu da mu iskaže ljubav, baš kao što je Bog nama iskazuje.

Supružnici Maja i Igor Borić u svojem svjedočanstvu podijeli su s okupljenima svoje poteškoće i radosti koje su ih pratile kroz život, brak ali i odgoj njihove šestoro djece. Svim obiteljima kao najbolju odgojnu metodu preporučili su molitvu, odnosno da svoju djecu uspavljuju molitvom jer djeca osjećaju mir koji im Bog daje a koji se vraća roditeljima preko djece.

Katolička molitvena zajednica „Effatha“ sudjelovala je u Danu s prigodnim glazbenim programom. Okupljeni vjernici mogli su pogledati kratki film o ovogodišnjoj Obiteljskoj školi koji je napravio don Jerko Ban.

U propovijedi je biskup Uzinić govorio o odnosima čovjeka s Bogom, sa samim sobom, s drugima i sa stvorenom stvarnošću, koji su bili poremećeni iskonskim grijehom, a koje je onda Blažena Djevica Marija, milosno oslobođena istočnog grijeha, prva živjela na nov i jedinstven način.

Spominjući svjedočanstvo majke na poslijepodnevnom susretu obitelji o važnosti molitve u odgoju djece i u životu obitelji, biskup je rekao: „Zašto je važna molitva u obitelji i u odnosu prema djeci? Zato što molitva obnavlja taj iskonski prvi temeljni odnos koji smo grijehom poremetili“. Zatim je nastavio: „Ako bih vama, drage obitelji, danas želio reći neku poruku koja je bitna za sreću i zadovoljstvo u vašim obiteljima onda je to - da tog temeljnog odnosa s Bogom nema i ne može biti bez obiteljske molitve. Pozivam vas, kao vaš biskup, da obnovite molitvu u svojim obiteljima. Zajedničku obiteljsku molitvu!“

U nastavku propovijedi biskup je posebice istaknuo odnos između starijih i mlađih članova u široj obitelji. Taj odnos međusobnog poštivanja djece i unuka prema roditeljima i djedovima i bakama, pokazuje poštivanje četvrte Božje zapovijedi. Ali osim poslušnosti toj zapovijedi u takvim odnosima stariji članovi mlađe članove obogaćuju svojom životnom mudrošću, savjetima, molitvom, iskustvom, a to im nitko ne može dati. Stariji pri tom primaju ljubav, blizinu, zajedništvo što je važnije od svega drugoga. Stvara se taj uzajaman odnos koji čini da ono blago koje nosimo sa sobom može biti preneseno i može obogatiti onima kojima bude preneseno, rekao je biskup Uzinić.

Umjesto molitve vjernika mons. Uzinić je predložio da se svi bračni parovi uzmu za desnu ruku i u sebi obnove svoje bračne zavjete.

Nakon mise uslijedila je procesija sa svijećama i s kipom Gospe Lurdske na Boškovićevoj poljani ispred crkve, a Gospin kip nosili su pomorci. Isusovac pater Pero Mijić-Barišić zahvalio je biskupu što je predvodio slavlje ali i svim vjernicima koji su došli i dupke ispunili crkvu. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor "Marija".

Napomenimo i da je trodnevnicu uoči blagdana Gospe Lurdske u isusovačkoj crkvi predvodio p. Nikola Stanković.

V.S./Dubrovačka biskupija

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Pavo Barišić unatoč "aferi plagijat" ostaje u Vladi. Naime, Sabor je nakon jučerašnje rasprave većinom glasova odbio zahtjev zastupnika oporbe o opozivu ministra.

Podsjetimo, Pavo Barišić, kako je ustanovio Odbor za etiku u znanosti, plagirao je dijelove tuđeg rada. I očito, uzaludan je tu bio krik i bijes znanstvenika na čelu s Ivicom Đikićem, kao i generalno negativan stav javnosti po ovome pitanju.

U sretnim zemljama o tome se ne raspravlja, u tim državama student koji je uhvaćen u prepisivanju gubi pravo na školovanje, a u Hrvatskoj dokazani plagijator dobiva povjerenje Sabora.

E sad, tko je tu kriv? Oni koji o njemu uopće raspravljaju ili on koji se drži funkcije usprkos svim zakonima logike? Kako bilo, pitanje na koje će se okrenuti želudac svim mislećim stvorenjima u zemlji.

Postoje krimeni na koje je javnost oguglala, pa da akteri tih afera ustvari i ne osjećaju odgovornost ispred iste te javnosti. S druge strane, postoje grijesi koji će uvijek označavati bezuvjetnu sramotu. I tu svakako spada i prepisivanje, posebno kad je ono dokazano ministru obrazovanja i znanosti, dakle prvom čovjek u Hrvatskoj po pitanju ovih oblasti.

I tu je ključno pitanje, je li ministra Barišića sram? Zbog onoga što mu je dokazano trebalo bi ga itekako biti sram jer nije baš normalno da onaj tko bi trebao stajati na braniku poštenja biva optužen za prepisivanje.

Samo on zna je li ga sram i kako se mjeri ta sramota. Ali, osnovni  problem je u državi koja tako još jednom dokazuje da se isplati držati za fotelju nogama, zubima i rukama. Pa i na uštrb vlastitog obraza.

SDP-ovci Tatjana Šimac Bonačić, Danijela Soldo i aktualni predsjednik stranke u Dubrovniku Mladen Gojun predali su unutarstranačke kandidature za gradonačelnicu/gradonačelnika Dubrovnika, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr.

Ime SDP-ova kandidata koji će se na svibanjskim lokalnim izborima natjecati za gradonačelnika Dubrovnika trebalo bi biti službeno objavljeno u ožujku. Do ožujka, SDP će rejting svojih kandidata provjeriti putem ankete koja će biti provedena među građanima.

Ime Tatjane Šimac Bonačić kao moguće SDP-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Dubrovnika spominjalo se nedavno u medijima, nakon što je neimenovani izvor iz SDP-u za jednu dnevnu novinu izjavio kako bi ona mogla biti gradonačelnička kandidatkinja stranaka lijevog spektra, ukoliko se Andro Vlahušić ne bude mogao kandidirati za gradonačelnika.

Tatjana Šimac Bonačić u dva je mandata bila zamjenica gradonačelnika Andra Vlahušića.

Kandidaturu za gradonačelnika istaknuo je i Mladen Gojun, predsjednik GO SDP-a te Danijela Soldo. Ona je u javnosti nepoznata, a tek nedavno učlanila se u stranku.

Inače, SDP je već započeo pripreme za lokalne izbore, neovisno hoće li na njih u svibnju izaći samostalno ili u koaliciji sa svjetonazorski bliskim strankama.

Uskoro bi, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr SDP-ov pregovarački tim trebao započeti pregovore s mogućim koalicijskim partnerima kao što su HSU, HNS i DUSTRA.