Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je završeno središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.

Mimohod, u kojem su, uz brojne hrvatske građane bili i predsjednik Republike Zoran Milanović te izaslanstva Vlade i Sabora, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te hrvatski branitelji.

Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena stradalih te položeni vijenci.

Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, šibenski biskup Tomislav Rogić kazao je da se u Škabrnji na današnji dan drugačije doživljavaju Riječi Božje o žrtvi i ljubavi, o sebedarju i vjeri, o predanju u ruke Božje i Uskrsnuću na život vječni.

"Godine sjećanja, pamćenje stradanja koje ne blijedi, 33 godine od do tada nezamislivih stradanja. Nitko nije bio spreman na toliko zlo, bešćutnost, neljudskost, uopće pomisao što čovjek čovjeku može napraviti. Kad se pogazi ljudsko dostojanstvo, kad se u drugome ne vidi čovjeka, kad se zanemare sve Božje zapovijedi, onda zavlada zlo, događa se pakao, odsutnost ljubavi, dobrote, gubitak čovječnosti i svakog ljudskog dostojanstva. I tada samo još veća ljubav, herojska spremnost na žrtvu, na obranu obitelji, ognjišta, domovine i onoga što nam je sveto, mogu pobijediti zlo pomoću Božjom", poručio je.

Na svoj način, ustvrdio je, Škabrnja i Vukovar sa svojim stradanjima traže od nas pogled vjere u Božju dobrotu, u Božju pobjedu koja je na dan stradanja izgledala odsutna. "Samo pogled na Spasitelja na križu koji osjeća kao da ga je Otac napustio i ono što će se dogoditi za tri dana, uskrsnuće – mogu nam dati snage, ponuditi smisao - da se suočimo, prihvatimo, da ugradimo sve žrtve i stradanja u temelje budućnosti našeg naroda", istaknuo je, među ostalim, biskup Rogić.

Južni

Predstavnici Grada Dubrovnika posjetili su danas Dječji dom sveta Ana u Vinkovcima te su u ime Grada uručili donaciju za potrebe Doma – ove godine uz prigodne poklone uručeno je i stolno računalo. Nastavak je to višegodišnje povezanosti i podrške Grada Domu sveta Ana.

Grad Dubrovnik djeci Doma Sveta Ana sustavno pomaže još od 2016. godine kada se uključio u humanitarni projekt Zaklade Vaša pošta „Dobri ljudi - djeci Hrvatske“ i inicijativu „Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik djeci Vukovarsko-srijemske županije“. Od tada Dubrovnik u sklopu Mjera socijalnog programa izdvaja sredstva za police životnog osiguranja za djecu korisnike doma u dobi od 9 do 17 godina. Na ovaj način štićenicima se olakšava početak samostalnog života nakon napuštanja institucionalne skrbi. Ove godine iz gradskog proračuna za trošak polica životnog osiguranja predviđena su sredstava u ukupnoj vrijednosti 2.800 eura.

Grad Dubrovnik 2021. donacijom je sudjelovao i u tada novom projektu Doma pod nazivom „Učionica za život“, koji je krajem prije dvije godine uspješno završen opremanjem zasebne stambene jedinice, stana od 43 m2 u vlasništvu Doma, a koji služi za smještaj mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Podsjetimo, uoči sudjelovanja u Koloni sjećanja i obilježavanju žrtve Vukovara, delegacija Grada Dubrovnika tradicionalno posjećuje štićenike Dječjeg doma sveta Ana u Vinkovcima, a ove su godine u delegaciji bile pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnica UO za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija. Pridružila im se i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž.

JPA

Dobitnice godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za 2023. godinu za izuzetna ostvarenja u muzejskoj struci u kategoriji za realizirani pedagoško - edukacijski program su autorice programa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik (PMD) „Most za znanost” muzejska savjetnica dr. sc. Jadranka Sulić Šprem i viša kustosica PMD-a Matea Martinović.

Svečana dodjela nagrada Hrvatskog muzejskog društva za 2023. godinu održana je u petak u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

„Most za znanost” je edukativni program PMD-a realiziran u suradnji s Majom Sambrailo Ivanković, profesoricom biologije Gimnazije Dubrovnik. Namijenjen je učenicima srednjih škola koji pohađaju gimnazijski program, a cilj programa je popularizacijom znanosti motivirati učenike na odabir prirodoslovlja za svoju buduću profesiju. Odvija se po principu interaktivne nastave gdje se polaznici upoznaju se s metodologijom znanstvenog istraživanja, razvijaju kritičko mišljenje, vještine rješavanja problema i organizacijske sposobnosti. Učenje istraživanjem omogućuje lakše razumijevanje prirodnih promjena i procesa te potiče znatiželju.

U 11 različitih radionica koje su obrađivale teme iz područja ihtiologije, konzervacijske biologije, entomologije i botanike je sudjelovalo ukupno 393 učenika. Suradnici na programu su dr. sc. Valter Kožul s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Zoran Vrsaljko i Bruno Vučković sa Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije te dr. sc. Sanja Grđan s Odjela za ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

JPA

Ocjenjivački sud Hrvatskog muzejskog društva dodijelio je posebno priznanje za 2023. godinu u kategoriji za međumuzejsku suradnju Domu Marina Držića i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik za suradnju na izložbi „Držićev životinjski svijet”, o čemu možete čitati OVDJE.

Hrvatsko muzejsko društvo Godišnju nagradu u kategoriji međumuzejske suradnje za 2023. godinu dodijelilo je kulturnim institucijama koje su sudjelovali u projektu „Vidljive”, a među kojima je i Umjetnička galerija Dubrovnik (UGD). Projekt su uz UGD zajednički realizirali Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzej likovnih umjetnosti Osijek i Galerija umjetnina u Splitu, o čemu možete čitati OVDJE.

U vukovarskoj Koloni sjećanja kojom je u ponedjeljak obilježena 33. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu, po podacima gradskih vlasti, sudjelovalo je oko 120.000 domoljuba iz Hrvatske i dijaspore.

Ulicama grada oni su prošli od Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Jurja Njavro" do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. odao je izaslanik predsjednika Republike Orsan Miljenić, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković koji su do groblja došli u koloni sjećanja koju su ove godine, uz branitelje Vukovara i članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja predvodili pripadnici policije koji su branili Vukovara 1991.

Počast stradalima, polaganjem vijenca i paljenjem svijeće, odala su i izaslanstva branitelja Vukovara, Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Prije toga u dvorištu vukovarske bolnice održan prigodni komemorativni program.

Milka Budimir u Vukovaru je izgubila sina čije je posmrtne ostatke pronašla i pokopala, ali još uvijek traga za bratom.

"Tužna sam jer sam imala gubitak, ali sam sretna kada vidim ovu mladost. Vukovar ne bih nikada mijenjala jer je to bio i ostao moj grad. Smetaju me jedino politička previranja koja se često lome na Vukovaru i nama Vukovarcima", rekla je ova 84-godišnja Vukovarka.

Kao i svake godine, Kolonu sjećanja predvodili su stjegonoše, a stijeg ratne 204. brigade HV-a čiji su pripadnici branili Vukovar 1991. tradicionalno je nosio Antun Dugan.

"Nikada neću prihvatiti izraz da je Vukovar pao. On ne može pasti. Kao i da je to grad heroj. Ne mogu biti heroji kuće, asfalt i infrastruktura. Vukovar može biti samo grad heroja, onih koje ne vidite jer ih mi nosimo u srcima", kazao je pripadnik legendarne 204. brigade HV-a.

Svetu misu na groblju predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, a molitvu na za poginule i nestale nadbiskup đakovački i osječki i metropolit, mons. Đuro Hranić.

Južni

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavio je usporedbu rezultata nacionalnih ispita svih učenika četvrtih i osmih razreda županija te pojedinih gradova u odnosu na nacionalni prosjek. Učenici četvrtoga razreda pisali su nacionalne ispite iz hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva, dok su ih učenici osmoga razreda pisali iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika, povijesti, geografije, biologije, kemije i fizike.

Nacionalni prosjek uspjeha učenika četvrtih razreda iz sva tri predmeta iznosi 59,1 posto. Iznad toga prosjeka su Grad Zagreb (62,8), Dubrovačko-neretvanska (60,4), Varaždinska (60,3), Krapinsko-zagorska (59,8), Splitsko-dalmatinska (59,7) i Primorsko-goranska županija (59,4).

Nacionalni prosjek za uspjeh iz svih osam predmeta koje su pisali 8. razredi je 50,7 posto. Iznad toga su Grad Zagreb (56,8 posto), Dubrovačko-neretvanska (53,5 posto), Splitsko-dalmatinska (52,8 posto), Varaždinska (51,9 posto), Zadarska (51,2 posto) i Međimurska (50,8).

Učenici iz Županije dubrovačko – neretvanske ostvarili su rezultate iznad nacionalnog prosjeka u gotovo svim predmetima – hrvatskom jeziku, matematici, engleskom jeziku, fizici, kemiji, povijesti i geografiji.

Iz županijske uprave čestitali su svim učenicima, učiteljima i ravnateljima na ovim rezultatima.

JPA

Ocjenjivački sud Hrvatskog muzejskog društva dodijelio je posebno priznanje za 2023. godinu u kategoriji za međumuzejsku suradnju Domu Marina Držića i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik za suradnju na izložbi „Držićev životinjski svijet”.

Na svečanoj dodjeli nagrada koja se održala u petak u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u ime Doma Marina Držića priznanje je primio ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, a za Prirodoslovni muzej ravnateljica Ana Čučević.

Autorice izložbe su kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević i Ana Čučević, viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Autorice likovnog postava izložbe su akademske slikarice i kustosice pedagoginje Jasmina Runje i Dubravka Tullio.

Izložba „Držićev životinjski svijet” rezultat je stručne i kreativne međuinstitucionalne suradnje dvije dubrovačke ustanove u kulturi, Doma Marina Držića i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, sukladno Strategiji kulture Grada Dubrovnika, a održala se u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik u razdoblju od 8. prosinca 2023. do 5. listopada ove godine. Njen ključni element je životinja kao nadahnuće u književnom stvaralaštvu Marina Držića.

Izložba predstavlja dio bogatstva životinjskog svijeta u književnom stvaralaštvu Marina Držića preko odabranih ulomaka iz tri drame: „Dundo Maroje”, „Grižula” i „Novela od Stanca” oko kojih su oblikovane četiri izložbene cjeline dok se peta cjelina temelji na Držićevom zoonadimku Vidra.

Interpretacija životinjskog svijeta u određenom Držićevom djelu ostvarena je izlaganjem eksponata životinja iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koje se spominju u navedenom ulomku, likovnim prikazom ostalih životinja i ambijenata u kojem se odigrava radnja te pratećim tekstovima na informativnim panoima.

„Slučajno ili ne, pisac je nosio životinjski nadimak Vidra, pa je možda i zbog njega bio sklon u svoje tekstove uključiti zaista veliki broj zooleksema“, navodi u katalogu Valerija Jurjević te dodaje kako izložba „pokazuje bogatstvo i širinu književnog stvaralaštva Marina Držića koji je u svoja djela uključio mnoge razine ljudskog iskustva kroz bezvremenske teme i motive, uključujući u njih i brojne životinje”.

Budući da su u postavu, osim eksponata iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, korištene ilustracije životinja i ambijenata Jasmine Runje i Dubravke Tullio, Ana Čučević u katalogu ističe: „Infiltrirajući likovnu umjetnost kao alat komunikacije izložbe, postiže se atraktivnost, osobitost i originalnost postava. Ova izložba stoga predstavlja uspješnu sinergiju triju elemenata: književnog stvaralaštva, likovne umjetnosti i znanosti (biologije).“

dm

Dobitnice godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za 2023. godinu za izuzetna ostvarenja u muzejskoj struci u kategoriji za realizirani pedagoško - edukacijski program su autorice programa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik (PMD) „Most za znanost” muzejska savjetnica dr. sc. Jadranka Sulić Šprem i viša kustosica PMD-a Matea Martinović, o čemu možete čitati OVDJE.

Hrvatsko muzejsko društvo Godišnju nagradu u kategoriji međumuzejske suradnje za 2023. godinu dodijelilo je kulturnim institucijama koje su sudjelovali u projektu „Vidljive”, a među kojima je i Umjetnička galerija Dubrovnik (UGD). Projekt su uz UGD zajednički realizirali Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzej likovnih umjetnosti Osijek i Galerija umjetnina u Splitu, o čemu možete čitati OVDJE.

Izaslanstvo Grada Dubrovnika - pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija sudjelovale su u Vukovaru, gradu prijatelju i mjestu posebnog domovinskog pijeteta, u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Delegacija Grada Dubrovnika sudjelovala je u tradicionalnom Križnom putu, 5,5 kilometara dugoj Koloni sjećanja vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Uoči Dana sjećanja, u nedjelju navečer, predstavnice Grada Dubrovnika sudjelovale su uz predstavnike grada prijatelja, predvođene gradonačelnikom Ivanom Penavom, ali i brojne Vukovarce u komemorativnom programu paljenja svijeća i molitvi za žrtve Domovinskog rata u dvorištu nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“.

JPA

U SUĐURĐU UREĐEN PARKING

Grad Dubrovnik provodi niz projekata koje su građani izglasali za 2024. u sklopu Participativnog budžetiranja. Tako je u Suđurđu uređeno, asfaltirano i ocrtano novih 12 parking mjesta.

Radovima koje je izvela tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o. obuhvaćeno je proširenje postojećeg parkirališta u Suđurđu na način da je osigurano obostrano okomito parkiranje. Uz dodatnih 12 parkirališnih mjesta omogućen je sigurniji i uređeniji promet naseljem.

„Podsjetimo, Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru. Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

ASFALTIRA SE BIOKOVSKA ULICA

U tijeku su radovi na asfaltiranju Biokovske ulice koji se izvode prema dinamičkom sustavu izvanrednog održavanja prometnica.

„Nakon uklanjanja postojećeg betonskog zastora i pripreme podloge danas su izvedeni radovi nanošenja novog asfalta na prvom dijelu zahvata. Ukupno će se asfaltirati ulica u površini oko 650 metara kvadratnih.” – navode iz Grada Dubrovnika.

Radove izvodi tvrtka Tehnogradnja, a stručni nadzor provodi tvrtka Adria Tehno. Ugovoreni iznos radova je 25.802 eura bez PDV-a.

GRADONAČELNIKU FRANKOVIĆU PREMIJER PLENKOVIĆ URUČIO „POVELJU O URBANOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE”

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem uručio je gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću „Povelju o urbanom razvoju Republike Hrvatske” u sklopu programa konferencije „Urbana agenda za Hrvatsku – urbani razvoj“ koja je posvećena urbanom razvoju Hrvatske do 2030. godine.

Vlada Republike Hrvatske i 22 hrvatska grada korisnika mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU gradovi) donijeli su „Povelju o urbanom razvoju Republike Hrvatske” prepoznajući ITU gradove kao temeljne nositelje razvoja urbanih područja i oslonac policentričnog razvoja Republike Hrvatske. Poveljom je određeno da će planiranjem na lokalnoj razini i sustavnim praćenjem učinaka politike urbanog razvoja ITU gradovi potpisnici raditi na razvoju pametnih, održivih i uključivih gradova, osiguravajući jednake razvojne prilike za sve njih. Kroz provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja omogućit će postizanje klimatske neutralnosti, visokih standarda i kvalitete život građana te doprinijeti stvaranju održivih i otpornijih gradova i njihovih urbanih područja.

Konferencija „Urbana agenda za Hrvatsku – urbani razvoj“ donosi panel rasprave i gradovima kao pokretačima razvoja te Nacionalnom planu za stambenu politiku Republike Hrvatske do 2030. godine, kao i prezentaciju o financijskom instrumentu Urbani razvojni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) iz kojeg se financiraju nove dugoročne investicije poticanja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kao i izgradnje višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture.

OBAVEZA RADA ZIMI UGOSTITELJIMA OD SLJEDEĆE GODINE

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je sastanak s predstavnicima ugostitelja. Uz brojne ugostitelje, pretežno s područja povijesne gradske jezgre i kontaktne zone, sastanku su se odazvali i predstavnici strukovnih udruženja.

Gradonačelnik je uvodno uputio čestitke ugostiteljima na uspješnoj turističkoj sezoni, koja je, kazao je, „potvrdila čvrstu opredijeljenost Dubrovnika održivom i odgovornom upravljanju, a čemu su i oni doprinijeli”.

Uvođenje novih letova i otvaranje novim tržištima značajno je podiglo predsezonu i posezonu, a nastavak rada Zračne luke Ruđer Bošković, Grada Dubrovnika i partnera na osiguravanju novih zračnih linija otvaraju vrata cjelogodišnjem turizmu. Jedna od važnijih tema sastanka, stoga, odnosila se upravo na obvezu rada u zimskom dijelu godine.

Gradonačelnik Franković je rekao da će se pravilo rada zimi početi primjenjivati od studenog 2025. godine, ali će se prije toga formirati radna skupina koja će definirati sve detalje uključujući koji će objekt i u kojem periodu imati jednomjesečnu obvezu rada zimi, a obveze će se utvrditi za petogodišnje razdoblje prilagođavajući se i planovima Zračne luke i najavama letova tijekom zimskog dijela godine. Vodit će se računa o tome koliko koji objekt ima unutarnjeg odnosno vanjskog prostora, a planirat će se i poticaji za one koji žele raditi tijekom cijele zime.

Kazao je kako je Planom korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri produljen moratorij na zakup dodatnih javnih površina sve do 31. prosinca 2029. godine, dok je naknada za zakup javnih površina povećana za 30 posto čime je cijena zakupa usklađena s tržišnim uvjetima.

- Pred nama je novo financijsko i ugovorno razdoblje i nastojali smo biti odgovorni prema Gradu i prema vama. Interes Grada Dubrovnika jest da vi poslujete dobro, da razvijate kvalitetu usluge i ponude te da budemo partneri, a sankcijama pribjegavamo jedio kada se ne pridržavate ugovornih obveza“, rekao je gradonačelnik utvrdivši da je protekle sezone bilo manje kazni nego godinama prije.

– Pokazalo se i da je Dubrovnik poželjna destinacija za posjetitelje i kada nije disco klub na otvorenom. - dodao je i podsjetio na značajne pomake u disperziji posjetitelja u povijesnoj jezgri unutar dana s većim brojem posjeta u večernjim satima.

Gradonačelnik i ugostitelji dotaknuli se i drugih važnih tema, posebno o izazovu kvalitetne radne snage i potrebi osposobljavanja novog stručnog kadra u suradnji s Turističkom i ugostiteljskom školom Dubrovnik, odnosno Centrom kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo Dubrovnik.

POČINJE UREĐENJE DRVOREDA U LAPADU

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u ime Grada Dubrovnika i član uprave odabranog ponuditelja Tehnogradnja d.o.o. Lauro Zorić potpisali su ugovor o uređenju drvoreda u Ulici kralja Tomislava, odnosno tzv. Bulevaru. Predviđa se ozelenjavanje drvorednom uz postojeću prometnicu.

- Sadimo 32 odrasla stabla brijestova u Ulici kralja Tomislava i za nas je ovaj projekt uređenja drvoreda iznimno vrijedan jer će u potpunosti transformirati ovo područje u Lapadu. - istaknuo je gradonačelnik Franković.

Stabla će biti posađena od „Pošte” do nogometnog igrališta, a bit će montiran i sustav navodnjavanja.

Radovi će početi 1. prosinca, a očekivano trajanje radova je sedam mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 457.012 eura s PDV-om, od čega 276.500 eura s PDV-om, odnosno 60 posto investicije čine bespovratna sredstva osigurana putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Brijest Ulmus resista Rebona, koji će se saditi na ovom području, kažu danas iz Grada Dubrovnika, „brzorastuća je sorta otporna na holandsku bolest koja je najčešći uzročnik bolesti brijesta”.

„Velike je lisne mase koja se razvija u široku krošnju stožastog oblika. Ova vrsta izdržljiva je na vjetar i zimske uvjete. Pokazala se otpornom protiv čimbenika karakterističnih za klimatske promjene. Stabla brijestova dobro su prilagođena gradskom okruženju, kao što su zbijeno tlo, suhi zrak, ispušni plinovi, toplinsko zračenje i sol za posipanje prometnica. Podizanje novog drvoreda listopadnih stabala, vrste prilagođene za mikroklimatske i zahtjevne urbane uvjete, u cilju je provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama, čime će se povećati otpornost lokalne i regionalne zajednice klimatskim promjenama.” – naveli su iz gradske uprave.

Uređenje drvoreda u Lapadu prvi je od projekata sadnje novih stabala. Za uređenje drvoreda na Obali pape Ivana Pavla II i Obali Stjepana Radića postupak javne nabave je u tijeku.

OBNOVLJENO IGRALIŠTE NA GORICI

U sklopu programa redovitog održavanja dječjih i sportskih igrališta te prostora za rekreaciju, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, putem ugovornog izvođača, završio je radove rekonstrukcije na sportskom terenu na Gorici svetog Vlaha, kažu iz Grada Dubrovnika.

Zamijenjene su sve cijevi i sva pletiva na ogradnoj konstrukciji igrališta, a na dijelu ograde prema dječjem igralištu izrađena su nova ulazna vrata. Obojane su košarkaške konstrukcije i obruči te su postavljene nove mrežice. Kod sjevernog ulaza napravljena je prilazna betonska rampa. Postavljeni su novi golovi za mali nogomet, na tribinama je postavljena zaštitna ograda kao i bočni rukohvati, a teren je nanovo ocrtan.

Radove je izveo ugovorni izvođač na poslovima održavanja dječjih i sportskih igrališta na području grada Dubrovnika - tvrtka Tehnogradnja, a vrijednost radova iznosi 19 tisuća eura bez PDV-a.

RAZMATRA SE MOGUĆNOST ZRAČNE LINIJE DUBROVNIK – DOHA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primio je u nastupni posjet Asmu Naji Al-Amri, veleposlanicu Katara u Republici Hrvatskoj.
 
Teme susreta  bile su unapređenje suradnje između Katara i Hrvatske, posebice između Zračne luke Dubrovnik i Qatar Airwaysa. Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi zamolio veleposlanicu Al-Amri za pomoć u posredovanju kako bi se ostvarila direktna avio linija između Dubrovnika i Dohe, a koja bi bila veza za dalekoistočno tržište.
 
Veleposlanica je izvijestila gradonačelnika kako je Qatar Airways izuzetno zainteresiran za ostvarivanje ove suradnje te pozvala na daljnje dogovore u Dohu kako bi se zračna linija između dvije države uspostavila čim prije. Govorila je ujedno i o drugim mogućnostima suradnje i ulaganja, osobito na polju turizma.

 
Sastanku su prisustvovali i direktor Zračne luke „Ruđer Bošković” Viktor Šober te komercijalni direktor Ivan Maslać.
 
Gradonačelnik je veleposlanicu ujedno izvijestio o turističkim tijekovima, ali i o izuzetno bogatoj povijesti Dubrovnika, kao i o Domovinskom ratu i političkim prilikama u Hrvatskoj i okruženju.
 
Veleposlanica Asma Naji Al-Amri izrazila je oduševljenje gradom, ali i različitostima i ljepotama cijele Hrvatske, ističući koliko im je važan Dubrovnik i dobri diplomatski odnosi dvije zemlje.

GRAD DUBROVNIK POKRENUO POSTUPAK JAVNE NABAVE ZA NADOGRADNJU OŠ MOKOŠICA

Grad Dubrovnik objavio je postupak javne nabave za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole u Mokošici, najveće osnovne škole na području grada Dubrovnika i posljednje u dvosmjenskom režimu rada, a kako bi se i u ovoj školi stekli uvjeti za odvijanje nastave u jednoj smjeni, objavili su danas iz gradske uprave.

Planirana je dogradnja na mjestu vanjskog igrališta koja će sadržavati ukupno 18 učionica, kabinete, kuhinju s blagovaonicom, školsku knjižnicu, kao i dva vanjska igrališta na krovu dograđenog dijela škole te ostale prateće prostore i sadržaje.

Za ovu kapitalnu investiciju Grad Dubrovnik je, u okviru poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, osigurao cjelovito, stopostotno financiranje bespovratnim sredstvima u iznosu od 10.093.680 eura.

Procijenjena vrijednost javne nabave u postupku „Rekonstrukcija - dogradnja OŠ Mokošica“ je 7.111.333 eura. Rok za dostavu ponuda je 16. prosinca. Za opremanje će se provesti zaseban postupak javne nabave.

Za projekt rekonstrukcije i dogradnje škole značajna je i izgradnja dvosmjerne spojne ceste Tamarić. Osim što će se njenom izgradnjom omogućiti lakše izvođenje radova na školi, olakšat će se prometovanje ovim dijelom Mokošice, a nakon dogradnje omogućit će se i uvođenje autobusne linije do škole.

„Grad Dubrovnik sustavno radi na unapređenju sustava osnovnoškolskog obrazovanja, a ističe se kontinuirana kapitalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, programe i uvjete rada. Podsjetimo, za vrijeme aktualne gradske uprave otvorene su dvije nove škole, osnovna škola Luka Paljetka na Montovjerni i druga, Marina Getaldića u povijesnoj jezgri nakon više od trideset godina neulaganja u obrazovnu infrastrukturu. Također, energetski su obnovljene škole OŠ Marina Držića, OŠ Lapad i OŠ Ivana Gundulića u Gružu.” - podsjećaju danas iz Grada Dubrovnika.

NA BONINOVU IZGRAĐENE ČETIRI ZAJEDNIČKE GROBNICE

„Društvo Boninovo d.o.o. završilo je izgradnju četiri zajedničke grobnice koje su izgrađene zahvaljujući kapitalnoj pomoći Grada Dubrovnika u iznosu od 80 tisuća eura. Izvođač radova je tvrtka Medius d.o.o., a radovi su trajali dva mjeseca.” – izvijestili su iz dubrovačke gradske uprave.

Kako kažu iz Grada Dubrovnika, „grobnice su izgrađene na prethodno zapuštenom dijelu groblja” te je „projektom bila obuhvaćena i sanacija ogradnih zidova groblja, otvaranje novog ulaza za pristup platou s grobnicama, kao i konzerviranje postojećih povijesnih ostataka terase i svoda”.

„Na projektnu dokumentaciju za izgradnju grobnica prethodnu suglasnost izdalo je Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku”, dodaju iz Grada Dubrovnika.

JPA

Hrvatsko muzejsko društvo Godišnju nagradu u kategoriji međumuzejske suradnje za 2023. godinu dodijelilo je kulturnim institucijama koje su sudjelovali u projektu „Vidljive”, a među kojima je i Umjetnička galerija Dubrovnik (UGD). Projekt su uz UGD zajednički realizirali Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzej likovnih umjetnosti Osijek i Galerija umjetnina u Splitu.

Na dodjeli u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u petak je za Umjetničku galeriju Dubrovniku nagradu preuzeo ravnatelj UGD Tonko Smokvina.

Međuinstitucionalni projekt i izložba „Vidljive” premijerno je predstavljen u Zagrebu, potom u Rijeci i Splitu, dok je dubrovačkoj publici izložba bila predstavljena ove godine od 13. travnja do 26. svibnja.

Projekt je rezultat istraživanja zastupljenosti umjetnica u umjetničkim zbirkama muzejskih institucija, a ujedno predstavlja i određene aspekte i mapiranje suvremene umjetničke prakse autorica u Hrvatskoj. Cilj je bio osvijestiti javnost kako je nužna ravnopravna vidljivost i zastupljenost autorica u muzejskim zbirkama i programskim realizacijama koje do sada imaju udio tek od deset do 15 posto. Umjetnička produkcija autorica obuhvaća širok raspon tema i senzibiliteta te nedvojbeno zaslužuje veću vidljivost i pozornost stručne i šire javnosti.

Kroz tematske cjeline izložba, uz radove iz muzejskih fundusa, projekt predstavlja i umjetničku produkciju autorica koje su se kroz svoj rad kvalitetom visoko pozicionirale na umjetničkoj sceni, a nisu nužno zastupljene u muzejskim zbirkama.

Najveći dio čine umjetnice aktivne tijekom i nakon devedesetih (tzv. tranzicijska generacija), od vremena kada promjenu paradigme u umjetnosti prate smjena ideologija, tranzicije i sociopolitička previranja. Navedene društvene promjene uvelike su utjecale na vidljivost autorica koje su ostvarile radove visoke umjetničke kvalitete, ali okolnosti (rat, geopolitičke promjene, migracije) su na neki način njihovu produkciju stavile na margine vidljivosti što je utjecalo i na muzejske otkupe, kao i na njihovu nedostatnu kritičku i teorijsku vidljivost.

Opseg istraživanja ovoga projekta obuhvaća i dio umjetnica aktivnih još 80-ih godina koje su bile odmaknute od dominantnih umjetničkih narativa tog vremena. Kroz timski rad i umrežavanje srodnih institucija nastoji se omogućiti jačanje svjesnosti o važnosti jednakosti i istih mogućnosti i promidžbe produkcije autorica na polju vizualnih umjetnosti.

Magdalena Prkut / JPA

Umjetnice predstavljene u projektu:

Marija Ančić, Milijana Babić, Lara Badurina, Gordana Bakić, Selma Banich, Maša Barišić, Breda Beban, Ana Bilankov, Duška Boban, Mara Bratoš, Sonja Briski Uzelac, Hrvoslava Brkušić, Josipa Bubaš, Jasenka Bulj, Nikolina Butorac, Branka Cvjetičanin, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani,  Katerina Duda, Jadranka Fatur, Vera Fischer, Ivana Franke, Maja S. Franković, Sonja Gašperov, Martina Grlić, Tina Gverović, Nicole Hewitt, Vlatka Horvat, Ana Hušman, Dunja Ivanišević, Katarina Ivanišin - Kardum, Sanja Iveković, Helena Janečić, Paulina Jazvić, Ivana Jelavić, Jagoda Kaloper, Nina Kamenjarin, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Keser, Lana Ključarić, Nikolina Komljenović, Božena Končić Badurina, Jelena Kovačević, Martina Kramer, Ines Krasić, Andreja Kulunčić, Nina Kurtela, Mirna Kutleša, Ana Kuzmanić, Margareta Lekić, Kristina Leko, Dubravka Lošić, Luiza Margan, Kristina Marić, Ines Matijević Cakić, Martina Meštrović, Martina Mezak, Kata Mijatović, Hana Miletić, Alieta Monas Plejić, Petra Mrša, Ana Mušćet, Nadija Mustapić, Irma Omerzo, Ana Opalić, Magdalena Pederin, Ivana Pegan, Mariana Pende, Jelena Perić, Ana Petrović, Vesna Pokas, Renata Poljak, Ivana Popović, Vesna Popržan, Ana Požar Piplica, Sonja Pregrad, Nika Radić, Lala Raščić, Kristina Restović, Nika Rukavina, Neli Ružić, Edita Schubert, Nives Sertić, SofijaSilvia, Ana Sladetić Šabić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Lana Stojićević, Matea Šabić Sabljić, Jasna Šikanja, Vlatka Škoro, Mia Štark, Sanja Švrljuga - Milić, Ksenija Turčić, Zrinka Užbinec, Celestina Vičević, Sandra Vitaljić, Ana Vivoda, Ivona Vlašić, Mirjana Vodopija, Zlata Vucelić, Tanja Vujasinović, Anabel Zanze, Vlasta Žanić, Darija Žmak Kunić.

Uz Martinu Munivranu (MSU, Zagreb), autoricu projekta i koncepcije, na projektu su kao stručne suradnice i kustosice sudjelovale: Jasminka Babić (GU Split), Vilma Bartolić (u suradnji s Brankom Benčić i Dianom Zrilić, MMSU, Rijeka), Valentina Radoš (MLU, Osijek), Rozana Vojvoda (UGD, Dubrovnik), Ana Škegro (MSU, Zagreb) za izvedbeni i diskurzivni program, Branka Benčić (MMSU, Rijeka) za filmski program.

Projekt je ostvaren uz podršku Ministarstva kulture i medija RH u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te gradova Rijeke, Dubrovnika, Zagreba, Osijeka i Splita.

Dobitnice godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za 2023. godinu za izuzetna ostvarenja u muzejskoj struci u kategoriji za realizirani pedagoško - edukacijski program su autorice programa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik (PMD) „Most za znanost” muzejska savjetnica dr. sc. Jadranka Sulić Šprem i viša kustosica PMD-a Matea Martinović, o čemu možete čitati OVDJE.

Ocjenjivački sud Hrvatskog muzejskog društva dodijelio je posebno priznanje za 2023. godinu u kategoriji za međumuzejsku suradnju Domu Marina Držića i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik za suradnju na izložbi „Držićev životinjski svijet”, o čemu možete čitati OVDJE.

U Dubrovniku su večeras ispred crkve svetoga Vlaha i u Vukovarskoj ulici zapaljenje svijeće uz Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.

U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1000 civila, a ranjeno je više od 2500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.

dpp

Dubrovačka gradska vijećnica SDP-a Anita Bonačić Obradović očekuje reakciju kolega vijećnika na uhićenje Vilija Beroša, kojeg je Andrej Plenković nakon privođenja razriješio ministarske dužnosti, ali i reakciju gradonačelnika Dubrovnika mata Frankovića (HDZ).

Ona naime danas pita: „Što kažu naši vijećnici iz zdravstvenog sustava, što naš gradonačelnik i cijela svita na funkcijama komentiraju na ovu sramotu?”

„Je li Beroš trgovao utjecajem ili mu je podzemlje nosilo kuverte - i jedno i drugo je lice i naličje koruptivnog HDZ-a. I onda Plenković kaže da HDZ ne smijemo više zvati z.....om or......om? Pa HDZ to svakodnevno potvrđuje. Svima nama je neugodno što njegovi ljudi od povjerenja rade s podzemljem, gdje naše sugrađane tjeraju prema privatnom zdravstvu vršeći tihu privatizaciju, jer ako nemaš novaca ne možeš se ni liječiti.” - navodi Anita Bonačić Obradović.

„Gdje su komentari dubrovačkog HDZ-a ili im je ovo skroz normalno? Koliko još ovakvih slučajeva ima i u kojim sve bolnicama? Je li zbog ovakvih situacija nama nedostaje dijagnostičkih aparata u našoj/našim bolnicama?” - pita vijećnica i v.d. predsjednice SDP-a Dubrovnik Anita Bonačić Obradović.

dm

Grad Dubrovnik provodi niz projekata koje su građani izglasali za 2024. u sklopu Participativnog budžetiranja. Tako je u Suđurđu uređeno, asfaltirano i ocrtano novih 12 parking mjesta.

Radovima koje je izvela tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o. obuhvaćeno je proširenje postojećeg parkirališta u Suđurđu na način da je osigurano obostrano okomito parkiranje. Uz dodatnih 12 parkirališnih mjesta omogućen je sigurniji i uređeniji promet naseljem.

„Podsjetimo, Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru. Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.” - kažu danas iz Grada Dubrovnika.

JPA