U nekoliko dana je cijeli prostor doveden u pristojno stanje, sve površine su očišćene, pokošene i uređene. Ima dovoljno kanta za smeće, a bivši koncesionar je dozvolio da se koriste stalci za suncobrane. Osigurano je cijelo područje i možemo reći da danas ova plaža i ovo područje izgleda zadovoljavajuće. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je u petak ponovo obišao područje plaže u Uvali Lapad nakon što je Grad Dubrovnik preuzeo upravljanje tim područjem, barem privremeno dok se ne razriješi sudski spor koji se vodi oko koncesije koju je izdala Dubrovačko – neretvanska županija.

Tvrtka Platanus pokosila je područje i uklonila oštećene i propale dijelove drvenih podnih konstrukcija koje su predstavljale ugrozu za sigurnost posjetitelja plaže. U suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci ispumpan je dio prostora na platou koji su bili pod vodom, dok su djelatnici Čistoće i Vrtlara područje očistili od korova i zaostalog otpada. Čistoća je već prethodno postavila velike kontejnere za otpad.

Gradonačelnik Franković pojasnio je i zbog čega je Grad Dubrovnik preuzeo financijske obveze koje proizlaze iz sanacije ovog područja.

- Bitno je istaknuti sljedeće; plaža u ovom trenutku koncesionara nema. Visoki upravni sud je rekao kako koncesija bivšeg koncesionara više ne vrijedi. Na tu odluku je DORH uložio žalbu. Grad je zbog zdravstvene ugroze preuzeo ulogu održavanja navedenog prostora, sva sredstva za održavanje će biti plaćena iz Proračuna Grada Dubrovnika tj. naknade za pomorsko dobro. Mi to nećemo moći prefakturirati koncesionaru jer ga u ovom trenutku nema. - tvrdi gradonačelnik Franković.

Koncesionar je raskinuo ugovor s Vodovodom te je Grad Dubrovnik spojio vodomjere i preuzet će i trošak potrošnje vode kako bi građanima i posjetiteljima omogućio vodu na tuševima, ali i navodnjavanje javnih površina. Također, gradska uprava u razgovorima je s Crvenim križem o uvođenju spasilačke službe na plaži kojoj gravitira veliki broj ljudi.

„Riječ je o privremenom rješenju, jer Grad Dubrovnik na području po koncesijom koju izdaje Dubrovačko - neretvanska županija ne može poduzimati bilo kakve veće zahvate osim održavanja prostora čistim i urednim, kako bi se građanima i posjetiteljima osigurao reprezentativan prostor u zadanim okolnostima.” - naglašavaju danas iz dubrovačke gradske uprave.

JPA

Ministarstvo zdravstva (MIZ) poručilo je u srijedu kako ustrojavanje jednog doma zdravlja na razini županije pokazuje višestruke prednosti, te da nema nikakve bojazni oko organizacije rada za pacijente, niti djelatnike.

„Ustrojavanje jednog doma zdravlja na razini županije pokazuje višestruke prednosti u kvaliteti upravljanja te organizacije rada primarne zdravstvene zaštite u skladu sa zdravstvenim potrebama stanovništva na tom području“, priopćilo je Ministarstvo.

Iz Ministarstva navode kako je od 2020. godine u tri županije u potpunosti izvršeno spajanje domova zdravlja. Riječ je o Osječko - baranjskoj županiji, gdje je šest domova zdravlja spojeno u jedan, Sisačko -moslavačkoj i Šibensko - kninskoj županiji koje su prije formiranja jednog županijskog imale svaka po tri doma zdravlja.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji pet je domova zdravlja, u Dubrovniku, Pločama, Metkoviću, Korčuli i Veloj Luci, a i njih čeka spajanje u jednu instituciju. To ne znači da će domovi zdravlja na pojedinim područjima prestati s radom već će biti drukčije ustrojeni, slično kao što npr. djeluje dom zdravlja na Grudi u Konavlima, a koji je dio Doma zdravlja Dubrovnik.

Iako je na početku, kada je ova ideja prvi put iznesena, na jugu vladalo veliko nezadovoljstvo ovakvom odlukom, a tada se s njom nije slagao ni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, izgleda da je, kad je županijska uprava u pitanju, stranačka disciplina ipak prevladala. Dobroslavić se zbog pripajanja domova zdravlja bio i našao s ministrom Vilijem Berošom, a kako je tada kazao za Južni, na sastanku je iznio i prijedlog kako u pogledu broja domova zdravlja „specifičan zemljopisni položaj županije opravdava iznimku od, inače razboritog, pristupa da u županijama bude jedan dom zdravlja”. No, iz MIZ-a kažu kako od donošenja Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u ožujku 2023. godine, nisu imali prigovora na ovu, kako je oni nazivaju, reformsku mjeru.

„Iskustva do sada spojenih domova zdravlja pokazuju da nema nikakve bojazni oko organizacije rada za pacijente niti djelatnike, upravo suprotno. Svi djelatnici i dalje zadržavaju svoja radna mjesta. Također, važno je napomenuti kako spajanjem domova zdravlja ne mijenja se niti lokacija niti broj ordinacija.“ - naglašavaju iz MIZ-a.

Ministarstvo ističe i kako analize pokazuju dodatne prednosti ovih aktivnosti. Navode da su to racionalizacija troškova poslovanja kroz smanjivanje broja rukovodećih mjesta, odnosno ustanova će imati jednog ravnatelja i jedno Upravno vijeće, veća mobilnost radnika sukladno potrebama kao i ujednačen položaj svih zaposlenih s očuvanjem radno -pravnog statusa. Specifičnosti Dubrovačko – neretvanske županije, u prvom redu velike udaljenosti između pojedinih budućih ustrojbenih jedinica zamišljenog jednog doma zdravlja, očito pri tome nisu previše uzeli u obzir.

„Ovim putem možemo potvrditi da su se tijekom predlaganja zakonskih promjena uzimale u obzir geografske i druge specifičnosti RH. U skladu s time, predmetne zakonske izmjene omogućuju da se, s obzirom na specifičnost pružanja zdravstvene zaštite, osnuju podružnice doma zdravlja s voditeljem podružnice kao odgovornom osobom.” - bio je odgovor Ministarstva zdravstva za Južni u listopadu 2022. godine, a do danas se ništa nije promijenilo

Dok iz Ministarstva kažu kako će se time omogućiti ravnomjerno ulaganje u domove zdravlja te podići standard poslovanja na području cijele županije predstavnici četiri zdravstvena sindikata te pacijenata pozvali su u srijedu Ministarstvo da povuče stavak Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje postojanje jednog doma zdravlja po županiji smatrajući da se tom odlukom smanjuje kvaliteta primarne zdravstvene zaštite.

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko - neretvanske županije za 2024. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je četvrto redovno ispitivanje mora na 121 plaži u periodu od 1. do 11. srpnja 2024. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

More je na 116 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće, a na tri plaže dobrom ocjenom. More je na dvije plaže ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom (Stara Mokošica u Dubrovniku i Molunat u Konavlima).

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

DUBROVAČKO – NERETVANSKA ŽUPANIJA

Prvi Camino Dubrovnik, odnosno Dubrovnik – Međugorje, koji počinje od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku i završava kod crkve sv. Jakova u Međugorju, održat će se od 24. rujna polaskom iz Dubrovnika, a sudionice se u Međugorju očekuju 29. rujna.

Uz prvi Camino Dubrovnik gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao je jučer organizacijski sastanak na kojem su bili predstavnici stručnih službi dubrovačke gradske uprave, predstavnici grada Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko - neretvanskog kantona/županije, Turističke zajednice Međugorja i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, kao i tim planinara i HGSS-a koji su čistili i označavali stazu; HGSS Dubrovnik, HGSS Čapljina i Čitluk, HPD Sniježnica i HPD Brotnjo.

Pješačka turističko - hodočasnička staze duga je oko 150 kilometara. Nakon trasiranja staza je u cijeloj dužini očišćena i označena prepoznatljivim Camino oznakama. Ova faza ključna je za funkcioniranje projekta u budućnosti jer je naglasak na sigurnosti hodočasnika, s obzirom na to da je dio terena i slabije pristupačan.

Dovršen je i proces dizajniranja pečata koje hodočasnici prikupljaju nakon završenih dionica te diplome za prijeđeni put tzv. compostele. Pri samom završetku je izrada internetske stranice projekta i interaktivne aplikacije za hodočasnike preko koje mogu vidjeti gdje se nalaze, ali i neka mjesta koja bi bilo dobro posjetiti te hitne brojeve.

Sporazum o stazi Camino Dubrovnik - Međugorje koja broji šest dionica potpisan je u srpnju 2023. godine. Staza je u listopadu predstavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a Grad Dubrovnik je na temelju ovog projekta primljen i u Europsku federaciju puteva sv. Jakova.

JPA

Zrinka Raguž i Frano Matušić, oboje iz dubrovačkog HDZ-a, odnosno HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije, dobili su nove mandate kao državni tajnici.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade, na zatvorenom dijelu sjednice, Zrinka Raguž potvrđena je ponovo za državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a na jednaki način i Frano Matušić u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

dm

Uz suglasnost suvlasnika, a posredstvom Domouprave Dubrovnik d.o.o., kao upravitelja višestambene zgrade, energetski je obnovljena zgrada u Lapadu, na adresi Žrtava s Dakse 51.

Grad Dubrovnik sufinancirao je izradu projektne dokumentacije u iznosu od 85% opravdanih troškova, odnosno 1.410,18 eura, čija je izrada bila preduvjet za prijavu na Poziv, dok je projekt energetske obnove sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije kroz mehanizam NextGeneration EU. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 136.974,99 eura, od čega je EU sufinanciranje projekta iznosilo 68.166,65 eura.

Projektant i voditelj projekta je tvrtka Deltagrad d.o.o., izvođač radova Kolur Plus d.o.o., dok je tvrtka Apozitod.o.o. provela nadzor. Kako bi se postiglo željeno povećanje toplinske zaštite izvedeni su radovi obnove vanjske ovojnice što je uključivalo izvedbu toplinske izolacije na pročelju, uklanjanje azbestnih ploča na krovu, zamjenu dijela vanjskih otvora i ugradnju opreme za urbanu mobilnost. Obnovom će zgrada iz energetskog razreda D preći u energetski razred B te se zahvaljujući istoj podiže razina kvalitete i udobnosti življenja te poboljšavaju životni uvjeti.

Podsjetimo, kako je Upravni odjel za europske fondove Grada Dubrovnika u ožujku objavio Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2024. godinu koji je dostupan na sljedećoj poveznici te se pozivaju zaineresirani da se putem ovlaštenih upravitelja zgrade i prijave.

GRAD DUBROVNIK

Svjedoci smo nesnosnih dnevnih i noćnih temperatura koje traju neuobičajeno dugo. Dnevne temperature u hladu iznose ovih dana 35 stupnjeva, a na suncu se kreću do 50 stupnjeva. Temperatura mora u Dubrovniku izmjerena je 29,7 stupnjeva i najviša je ikada u povijesti zabilježena u Hrvatskoj. Noćne temperature kreću se iznad 25 stupnjeva. - piše danas nezavisni gradski vijećnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić u priopćenju u kojem napominje:

„Kako stalno promišljam Život Grada te redovito pišem priopćenja i govorim na Gradskome vijeću dobivam iz više političkih i medijskih izvora komentar tipa: Opet Vlahušić ? Ja postavljam protupitanje: A gdje su drugi? Jesmo li izgubili sposobnost kritičnoga mišljenja ili nismo hrabri? Ili postoji neko treće obrazloženje koje ne znam.”

A u novom priopćenju on piše (prenosimo u integralnom obliku):

„Ravnatelj Državnog hidrometeorološkoga zavoda Ivan Guttler kaže: 'Dok ne spustimo emisije stakleničkih plinova na nulu, imati ćemo trend zagrijavanja. Vrlo je izvjesno da će tako biti iduća dva ili tri desetljeća.' Pa kako se Dubrovnik pripremio za ovogodišnji dugotrajni toplinski val te da li ima planove za naredna tri desetljeća?

Na plažama nema suncobrana, jer se natječaj za koncesije na pomorskome dobru nije proveo na vrijeme. Stabla na Lapadskoj obali izbačena su iz projekta. U povijesnoj jezgri i na zidinama tijekom dana kada je temperatura na suncu 50 stupnjeva nema osvježivača i rashlađivača zraka. Nema večernjih obilazaka zidina, ni muzeja, kada temperatura sa dnevnih 50 stupnjeva na suncu padne ispod 30 stupnjeva. Život grada zbog odredbi o komunalnom radu završava oko 23 sata. Cijene pića , sladoleda , osvježavajućih napitaka otišle su u nebo.

Građani i turisti navečer izađu u grad, te se zbog nedostatka večernjih atrakcija i visokih cijena rano vraćaju u svoje sobe i stanove.

Kako napisano ne bi bio samo dojam , svoja razmišljanja i priopćenja, kao i uvijek, temeljim na stvarnim brojkama.

Glavna dubrovačka atrakcija za turiste je prodaja Dubrovnikpassa i ulaznica za zidine. Dubrovnikpass osim šetnje po vrelim zidinama na 50 stupnjeva, bez hlada, omogućuje i posjete rashlađenim muzejima, trgovinama, besplatnom javnom prijevozu.

U svibnju ove godine prodano je ukupno 64 tisuće Dubrovnik passa , dok je prosječno u Dubrovniku bilo 16.5 tisuća turista i 2.5 tisuće gostiju na kruzerima. U lipnju ove godine prodali smo isti broj Dubrovnikpassa 64 tisuće, a broj turista narastao je za 30 posto, sa 16.5 tisuća na 20.3 tisuće dnevno, dok se broj kruzerskih putnika povećao za 50 posto više na 3.7 tisuća dnevno.

U srpnju ćemo imati 25 tisuća turista dnevno, pedeset posto više nego u svibnju te pedeset posto više kruzerskih gostiju. Srpanjska prodaja Dubrovnikpassa neće dosegnuti ukupan broj prodanih ulaznica u svibnju i lipnju.

Glavni proračunski prihod grada koji donosi jednu trećinu proračuna, te omogućuje sve investicije i socijalne pomoći smanjuje se tijekom srpnja u odnosu na hladnije mjesece svibanj i lipanj iako ima pedeset posto više turista u Dubrovniku.

Ako je to tako za vrijeme „najhladnijeg ljeta u naredna tri desetljeća“ kako kaže glavni hrvatski meteorolog što možemo očekivat onda dogodine i u godinama koje tek slijede.

Akropola u Ateni od jučer je zatvorena od 12 – 17 sati na preporuku ministarstva zdravstva i kulture. Kada će se to dogoditi u Dubrovniku? Kada ćemo početi zatvarati zidine zbog vrućine i ugrožavanja zdravlja ljudi po nesnosnim vrućinama. Od čega će Dubrovnik živjeti ako se broj turista započne smanjivati u dolascima i noćenjima kao što se smanjiva broj prodanih ulaznica za Dubrovnikpass i zidine za vrijeme velikih vrućina?

Dubrovnik je već trebao imati provedbene mjere za ublažavanje toplinskih udara za svoje građane i turiste.

Za siromašne sugrađane trebali smo uvesti subvenciju kupovine i ugradnje klima uređaja, te subvenciju plaćanja struje za povećanu potrošnju.

Drvorede smo trebali posaditi ne samo na Lapadskoj obali nego i na drugim pješačkim zonama. Otvorene fontane trebale smo izgraditi ne samo ispred gruškoga bazena, nego i na glavnim parkovima i trgovima.

U povijesnoj jezgri i na zidinama trebali su se postaviti veliki osvježivači zraka i besplatne fontane za pitku vodu.

Noćni život grada treba obogatiti, te produžiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata, a ne ga skraćivati.
Otvoriti zidine i terasu Revelina za obilazak sigurnim dijelom u večernjim satima do 23 uvečer, te ih dodatno osvijetliti.

Naravno postoje i stotine drugih projekta koje radi drugi ozbiljni gradovi u svijetu. Izgradnja akvaparkova, akvarija, filmskih muzeja, sportova na moru, pučkih zabava u Gružu i Rijeci dubrovačkoj samo su neki od sadržaja koje će pametna gradska uprava sa privatnim sektorom morati napraviti što prije kako bi Dubrovnik svojim građanima i turistima bio ugodan za život narednih 'vrućih' desetljeća.” - napisao je Vlahušić.

dpp

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u srijedu je objavio da je dan ranije, u utorak, 16. srpnja u 20. satu zabilježena nova rekordna potrošnja električne energije od 3341 megavatsata (MWh).

Već gotovo dva tjedna dugi toplinski val, jučer je, 16. srpnja u 20. satu, uzrokovao je još jednu rekordnu, maksimalnu potrošnju električne energije od 3341 MWh. Time je dosegnut novi ljetni maksimalni iznos satne potrošnje od kada ga bilježi HOPS, navodi se u priopćenju.

"Iako se po planiranim vrijednostima ne očekuje da bi danas trebao biti postignut novi maksimum u potrošnji električne energije, usporedimo li danas postignutu potrošnju električne energije u iznosu od 3259 MWh u 14. satu s jučerašnjom u istom satu (3219 MWh) uočavamo povećanje od 1,2 posto, stoga možemo očekivati da će danas biti dosegnut jučerašnji maksimalni satni iznos potrošnje električne energije", procjenjuju u HOPS-u.

S obzirom na sve intezivniju turističku sezonu i sve veću klimatizaciju svih turističkih objekata, kao i radnih prostora te objekata za stanovanje, očekuju kako će ovoga ljeta maksimalni satni iznos potrošnje električne energije još uvijek probijati do sada zabilježene rekordne vrijednosti.

Iz HOPS-a ističu kako je raspoloživost prijenosne mreže na visokoj razini te kako ne očekuju problemi u redovitoj opskrbi električnom energijom. Potrebe za električnom energijom hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana te uvozom električne energije, od čega gotovo polovinu čini proizvodnja iz hrvatskog dijela nuklearne elektrane Krško, zaključuje se u priopćenju koje je HOPS objavio na svojim internet stranicama.

Južni

Grad Dubrovnik raspisao je javni natječaj za davanje u zakup garažnih mjesta u Mokošici na adresama Od izvora 67, 69, 71 i 73.

Riječ je o 15 garažnih mjesta, veličine od 11 do 12 metara četvornih, s početnim iznosima mjesečnog najma od 78 do 84 eura.

Garažna mjesta daju se u zakup na određeno vrijeme, do 1. rujna 2029. godine, a namjena je isključivo za smještaj vozila i ne može se koristiti u druge svrhe, niti ih je dopušteno dati u podzakup.

Rok za dostavu ponuda na natječaj je do ponedjeljka, 22. srpnja 2024. godine, u pisarnici Grada Dubrovnika do 12,00 sati, ili putem pošte do 24,00 sata. Ponude se podnose na adresu GRAD DUBROVNIK, Pred Dvorom br. 1, 20000 Dubrovnik, osobno ili poštom preporučeno, u zatvorenoj omotnici, s OBVEZNOM naznakom "PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP GARAŽNOG MJESTA - NE OTVARATI".

Svi uvjeti ovog Javnog natječaja, informacije o načinu prijave i rokovima, potrebnoj dokumentaciji kao i sve ostale pojedinosti dostupne su OVDJE.

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik pokrenuo je izradu Strategije zelene urbane obnove Grada Dubrovnika koju izrađuje Zelena infrastruktura d.o.o.

U svrhu izrade što kvalitetnije dokumentacije osmišljen je anketni upitnik kojim se nastoji dobiti uvid u stavove i mišljenja stanovnika Grada Dubrovnika.

Stoga, pozivamo građane sudjelovati u navedenoj anketi i na taj način doprinijeti planiranju zelene urbane obnove Grada s obzirom na to da će se dobivene informacije koristiti prilikom definiranja aktivnosti Strategije zelene urbane obnove Grada Dubrovnika.

Sukladno tome molimo Vas da odvojite vrijeme i popunite kratki anketni upitnik koji se nalazi na ovoj poveznici: https://forms.gle/6HvErFouANNTSZMP6.

Upitnik će biti dostupan do 27. srpnja 2024. godine, anoniman je i koristit će se za potrebe ovog istraživanja.

Grad Dubrovnik

Povišene temperature mora za oko pet stupnjeva Celzijevih na površini i jedan stupanj u dubini mijenjaju uvjete života u moru, a zatim i svoje stanovnike, ali, prema tvrdnjama stručnjaka, Jadran još uvijek uvelike zadržava izvorni biodiverzitet odnosno biološku raznovrsnost, prenosi danas Južni.

Biološka oceanografinja na Institutu za more i priobalje u Dubrovniku Mirna Batistić ‪kaže da kratki poremećaji temperature nemaju velike posljedice po živi svijet mora. Međutim, priznaje da dugotrajnije promjene mijenjaju odnose u staništima.

Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, jučer je u 17 sati izmjerena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusovih, koja je potom još malo narasla - na 29,8 stupnjeva. DHMZ zadržava rezervu prema proglašenju podatka rekordnim, napominjući da je potrebno provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci kao takvi uvrstili u meteorološku bazu. Do sada je apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena 21. srpnja 2015. u Rabu i iznosila je 29,5 stupnjeva.

- Mi od 90-ih godina imamo stalno mjerenje otvorenog mora i to nam je još bolji pokazatelj. Ne samo ono u priobalju gdje se lako zagrije more, nego i duboki sloj, 200-800 metara dubine i to je u zadnjih 30 godina jedan stupanj poraslo i ima trend povećanja. I to nije baš bezazleno. - kaže Mirna Batistić i precizira:

- Zabilježili smo neke vrste iz toplijih mora koje ulaze sa strujom i neke se zadrže za toplije sezone. One se zimi ne uspijevaju održati, ali se mali broj uspije održati. Ipak, stanje u Jadranu je dobro, njegova visoka biološka raznolikost se održava, domaće vrste uspješno ograničavaju rast populacije došljaka. - govori ona.

Oceanograf s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić objašnjava da su rekordne temperature mora posljedica dugotrajnog zagrijavanja i to u vrijeme kada je, zbog dužine dana, Sunčevo zračenje najveće u godini. To zagrijavanje, koje traje već tjednima, ugrijalo je površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti od oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovaj dio godine, prema podacima Europske službe za more, prenosi Južni, a cijelit tekst možete pročitati OVDJE.

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za kulturu i baštinu, objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2025. godinu. Navedenim Pozivom pozivaju se kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici i druge pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa za 2025. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za iduću godinu.

Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva iznosi 450.000,00 eura, a okvirni broj programa, projekata i manifestacija koje će Grad Dubrovnik putem ovog javnog poziva sufinancirati je 110.

U odnosu na 2024. godinu planirana sredstva koja će se iz gradskog proračuna utrošiti za realizaciju, na temelju poziva odabranih kulturnih programa, veća su za 28.5 posto. Ovo je drugo uzastopno povećanje sredstava za javne potrebe u kulturi budući da su ista u 2024. godini za 55 posto veća nego u godini ranije.

Predlagatelji programe mogu poslati elektroničkim putem korištenjem elektroničkog sustava prijavljivanja, predati u pisarnicu Grada Dubrovnika (Gundulićeva poljana 10) ili poslati preporučenom poštom na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za kulturu i baštinu, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik. Prijedlozi kulturnih programa trebaju se dostaviti najkasnije do 31. kolovoza 2024. godine.

Upute predlagateljima koji prijavljuju svoje programe na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika dostupne su na web stranici Grada Dubrovnika: www.dubrovnik.hr

Kontakt adresa za sva pitanja i detaljnija uputstva koja se odnose na natječajnu dokumentaciju i uvjete prijave jest Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Više informacija:

U Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2025. godinu, mogu se uvrstiti programi iz različitih kulturnih djelatnosti: programi iz područja muzejsko-galerijske djelatnosti; programi iz područja dramske i plesne umjetnosti te drugih izvedbenih umjetnosti; programi iz područja glazbe i glazbeno-scenskog stvaralaštva; programi iz područja likovne umjetnosti, dizajna i arhitekture; programi iz područja knjižne djelatnosti te izdavanja knjiga i časopisa u kulturi; programi poticanja razvitka filmske i audiovizualne kulture; programi iz područja novih medijskih kultura te inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi; programi zaštite, konzervacije i revitalizacije kulturnih dobara; programi afirmiranja nematerijalne kulturne baštine; edukativni programi u kulturi i programi razvoja publike, uključujući i programe dokumentacije rada organizacija / očuvanje organizacijskog pamćenja.

Posebno će se vrednovati i podržavati projekti sustavnog dokumentiranja, prikupljanja, čuvanja, digitalizacije i javne dostupnosti arhivskog gradiva o djelovanju civilnog društva na dubrovačkom području.

Pravo podnošenja prijave na Poziv imaju pravne i fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem, na području Republike Hrvatske. Pravne osobe koje se prijavljuju na Poziv obavezno moraju biti registrirane za obavljanje kulturne djelatnosti koja je predmet prijavljivanja.

Grad Dubrovnik